VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Ostojić: Operacija “Koridor” bila presudna za opstanak Republike Srpske

    Ostojić: Operacija “Koridor” bila presudna za opstanak Republike Srpske

    Ove godine biće obilježene 34 godine od proboja Koridora, presudne bitke koja je odredila sudbinu srpskog naroda na ovim prostorima i donijela uspostavljanje teritorijalne cjelovitosti Srpske.

    Vojna operacija “Koridor 92” trajala je od 14. do 28. juna 1992. godine na području Posavine i omogućila je spajanje zapadnih dijelova Srpske i Republike Srpske Krajine sa ostalim dijelovima Srpske i Srbijom.

    Ministar rada i boračko invalidske zaštite, Radan Ostojić, u Јutarnjem programu RTRS-a, rekao je da je ova operacija, imajući u vidu ishod rata, bila presuda.

    – Teško je mjeriti koje su operacije bile veće ali imajući u vidu šta se dešavalao, možemo reći da operacija “Koridor” nije izvedena ishod rata bi bio drugačji. Ovo je bila operacija za biti ili ne biti, da nije bila uspješna sudbina srpskog naroda, posebno u zapadnom dijelu, bila bi drugačija – rekao je Ostojić.

    Toga su, kaže, svi svjesni.

    – Zato je ovo obilježavanje važno. Sve te značajne datume moramo obilježavati jer bez njegovanja kulture sjećanja možemo doživjeti sudbinu da nam se istorija ponovi. Zato je ovo važno za Srpsku i sve nas koji želimo da sačuvamo mir i slobodu – naveo je Ostojić.

    Mladi u školi ne mogu da uče o ovome, zato je važno usmeno predanje, kaže Ostojić.

    – Malo nas priča o ratu jer se teško sjećati rana. To takođe ima svoje posljedice. Zato je obilježavanje značajnih datuma izuzetno važno za buduće generacije – rekao je Ostojić.

    Povodom obilježavanja 34 godine od najvažnije bitke Odmbrambeno otažbinskog rata u subotu od 20.15. minuta RTRS emituje dokumentarni film “Operacija koridor”, reditelja Milana Petkovića i scenariste Milke Tošić.

  • Politički uticaj i spore reforme opterećuju javnu upravu u BiH

    Politički uticaj i spore reforme opterećuju javnu upravu u BiH

    Kašnjenje u usvajanju budžeta institucija Bosne i Hercegovine ponovo je otvorilo pitanje stanja u javnoj upravi. Zbog neusvojenog budžeta izostaju povećanja plata zaposlenih, što dodatno pojačava nezadovoljstvo među službenicima i upozorenja da državne institucije postaju sve manje konkurentne na tržištu rada.

    Istovremeno, stručnjaci upozoravaju da dugogodišnji problemi javne uprave nisu ograničeni samo na plate. Nerijetko se postavlja pitanje načina zapošljavanja, efikasnosti rada institucija i sporog sprovođenja reformi koje bi trebalo da unaprijede funkcionisanje administracije.

    Bosna i Hercegovina ima složen sistem javne uprave koji obuhvata više od 140 ministarstava, kao i stotine različitih upravnih organizacija na nekoliko nivoa vlasti. U taj sistem uključene su agencije, direkcije, zavodi, instituti, gradske i opštinske administracije, kao i brojne institucije sa javnim ovlašćenjima.

    Ministar pravde BiH Davor Bunoza smatra da trenutna situacija šalje negativnu poruku zaposlenima.

    „Javna uprava više nije najpoželjniji poslodavac u Bosni i Hercegovini. Ne mogu se povećati plate. Osnovica je u zadnje tri godine povećana za 29%, skoro trećinu je povećana, no vidite da Predsjedništvo, nažalost, opet nije usvojilo prijedlog budžeta. Mogu reći i da su zaposleni nezadovoljni s tim, i tu se šalje jedna vrlo loša poruka“, poručio je Bunoza.

    Prema riječima stručnjaka za reformu javne uprave Harisa Ćutahije, poslovi u entitetskim institucijama trenutno su privlačniji jer nude nešto bolje uslove i veća primanja. Međutim, problem predstavlja percepcija da stručnost i kvalifikacije nisu uvijek ključni kriterijumi prilikom zapošljavanja.

    „Kod nas je nekako javna tajna da se ta radna mjesta dobijaju preko štele, nažalost, to je tako, to je javna tajna“, ističe Ćutahija.

    Kako navodi Euronews, posljedice takvog sistema osjećaju i građani i privreda. Duge administrativne procedure, čekanja na šalterima, prikupljanje brojnih dokumenata i sporo rješavanje zahtjeva samo su neki od problema koji prate svakodnevni rad javne uprave.

    Iz Transparensi internešenela BiH upozoravaju da je reforma javne uprave posljednjih godina praktično zaustavljena, što dodatno otežava modernizaciju institucija.

    „U Bosni i Hercegovini već neko vrijeme imamo situaciju da je javna uprava, odnosno reforma javne uprave, u stagnaciji. Ni akcioni planovi za reformu javne uprave nisu usvojeni na svim nivoima. Republika Srpska i državni nivo još nisu usvojili akcione planove. To je definitivno nešto što je prepreka za realizaciju onoga što je predviđeno akcionim planovima“, kaže Srđan Blagovčanin iz TI BiH.

    Sličnu ocjenu iznijela je i ambasadorka Švedske u BiH Helena Lagerlof, koja smatra da Bosna i Hercegovina zaostaje za drugim državama regiona kada je riječ o reformisanju administracije.

    „Bosna i Hercegovina je još uvijek u ranoj fazi razvoja reforme javne uprave i takođe zaostaje za drugim državama na Zapadnom Balkanu“, rekla je Lagerlof.

    Iako se u javnosti posljednjih godina više govori o uslovima za zatvaranje OHR-a ili napretku ka pregovorima sa Evropskom unijom, reforma javne uprave ostaje jedan od ključnih zadataka na evropskom putu BiH. Ranije su iz Brisela više puta poručivali da bez depolitizovane, profesionalne i efikasne administracije zemlja neće moći ostvariti puni napredak ka članstvu u Evropskoj uniji.

    Dok reforme čekaju politički konsenzus, građani i privrednici i dalje se suočavaju sa sporim procedurama i administrativnim preprekama koje godinama opterećuju funkcionisanje sistema.

  • Nadvožnjaci kod starog mosta u Gradišci na granici nosivosti

    Nadvožnjaci kod starog mosta u Gradišci na granici nosivosti

    Prije tačno mjesec dana, 19. maja 2026. godine, sat nakon ponoći, obrušio se dio starog mosta u Gradišci, nakon čega je zatvoren, a kada će preko njega ponovo profunkcionisati saobraćaj zasad nije poznato, ali se zna da neće uskoro, jer je analiza nadvožnjaka pokazala da su na granici nosivosti.

    Sanacija jednog nadvožnjaka
    Miroslav Janković, vršilac dužnosti direktora “Puteva Republike Srpske”, rekao je za “Nezavisne novine” da je analiza dva nadvožnjaka pokazala da su na granici nosivosti.

    “Tako smo morali da idemo ka tome da uradimo projektnu dokumentaciju. Bez projekta ne možemo da raspišemo tender za radove. Projekat će nam reći šta je potrebno od radova. Kada je u pitanju prvi nadvožnjak, radi se sanacija, kako bi on mogao biti pušten za građane Gradiške, ali za put ispod”, rekao je Janković.

    Prema njegovim riječima, zasad nije poznato kada će stari most u Gradišci biti pušten u saobraćaj.

    “Po onome što preliminarno mislimo, moraće se kompletno rušiti drugi nadvožnjak i raditi potpuno novi. Ali to će nam pokazati projektna dokumentacija”, rekao je Janković za “Nezavisne novine”.

    Možda vas zanima i:

    Slučaj Gradiška: Ko je dužan da održava mostove između BiH i Hrvatske

    Janković: Moguće da će stari most u Gradišci biti ograničen na laki saobraćaj

    Odustali od plana
    Plan je bio, dodao je vršilac dužnosti direktora “Puteva Republike Srpske”, da most bude pušten za saobraćaj do tri i po tone, ali su od toga odustali.

    “To bi nam stvaralo problem prilikom izvođenja radova, pošto bi prolazila vozila. Predstavljalo bi opasnost za radnike”, istakao je Janković.

    Podsjetimo, postojeći granični prelaz Gradiška je sa starog mosta, izgrađenog prije 70 godina, premješten na novu lokaciju, čime je, takođe 19. maja, ali u večernjim satima, počela i upotreba novoizgrađenog mosta, zbog čega su i putnici odahnuli.

    Privremeno ili trajno rješenje
    Iako je ovo predstavljeno kao privremeno rješenje, koje je donijelo Ministarstvo bezbjednosti BiH, te je na snazi do sanacije starog mosta, a najdalje do 19. avgusta do 19 časova, “Nezavisne novine” nezvanično saznaju da to, ipak, ne mora biti konačan rok, već se može produžavati unedogled.

    “Naravno da se ova rješenja mogu produžavati. I produžavati, i produžavati… Ne bi bio prvi put”, jasan je odlično obaviješteni izvor “Nezavisnih novina”.

    Dakle, tog 19. maja novi granični prelaz nije privremeno otvoren, ali je stari privremeno premješten. Naime, Ministarstvo bezbjednosti BiH pojasnilo je da su donijeli rješenje kojim se omogućava preusmjeravanje saobraćaja preko novog mosta u Gradišci.

    Tužilaštvo formiralo predmet
    “Lokacija preko novog mosta koristiće se za vrijeme obustave saobraćaja na postojećem graničnom prelazu Gradiška, do koje je došlo usljed obrušavanja dijela zaštitne ograde i pješačke staze na mostu preko rijeke Save”, rekli su iz Ministarstva.

    Na dan obrušavanja dijela starog mosta u Gradišci, iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka su rekli da je njihov tužilac naložio policajcima Policijske uprave Gradiška da izvrše uviđaj, koji je obavljen i završen.

    “Nakon pribavljanja i kompletiranja dokumentacije ovom tužilaštvu od strane PU Gradiška biće dostavljen izvještaj na dalje postupanje”, kazali su iz banjalučkog tužilaštva.

    Kako nam je juče potvrđeno iz ovog tužilaštva, formirali su predmet.

    “Okružno javno tužilaštvo Banjaluka je formiralo predmet u vezi sa obrušavanjem dijela mosta u Gradišci. Predmet je u radu i preduzimaju se sve potrebne mjere i radnje u cilju utvrđivanja činjenica u vezi sa konkretnim događajem”, rečeno je iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka za “Nezavisne novine”.

  • Agencija za zaštitu ličnih podataka stopirala izdavanje digitalnih identiteta bez zakonskog osnova

    Agencija za zaštitu ličnih podataka stopirala izdavanje digitalnih identiteta bez zakonskog osnova

    Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH trajno je zabranila Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) da obrađuje lične podatke u svrhu izdavanja kvalifikovanih elektronskih potvrda za elektronsko potpisivanje, osim u postupku digitalnog potpisivanja u oblasti identifikacionih dokumenata. Istovremeno, ista zabrana izrečena je i Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

    Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka saopšteno je da je postupak vođen zbog obrade ličnih podataka građana radi dodjeljivanja elektronskog identiteta, kao i obrade podataka posjetilaca i zaposlenih putem sistema za biometrijsku kontrolu i pretragu. U okviru postupka zabranjeno je i dodjeljivanje elektronskog identiteta građanima bez zakonskog osnova, te je naloženo brisanje podataka prikupljenih tokom testne faze sistema elektronskog identiteta.

    Kako navode iz Agencije, njihovo rješenje potvrđeno je i presudama Suda BiH, kao i Apelacionog upravnog vijeća tog suda.

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica ocijenio je da problem nije digitalizacija, već pokušaj pojedinih institucija da, pod izgovorom digitalne transformacije, preuzmu nadležnosti koje im zakonom nisu dodijeljene.

    „Narodna skupština Republike Srpske usvojila je moderan zakon o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja, usklađen sa regulativom EU eIDAS 2.0, jer želimo digitalizaciju zasnovanu na evropskim standardima, vladavini prava i zaštiti prava građana“, rekao je Mazalica.

    Sličan stav iznijela je i član Predsjedništva SNSD-a Snježana Novaković Bursać, koja tvrdi da je IDDEEA godinama djelovala izvan zakonom propisanih ovlašćenja.

    „Institucije Republike Srpske upozoravale su da je još 2024. godine Agencija za zaštitu ličnih podataka zabranila ove aktivnosti, a da je takva odluka dva puta potvrđena pred Sudom BiH“, rekla je Novaković Bursać.

    Ona smatra da je identifikacija građana isključivo u nadležnosti ministarstava unutrašnjih poslova, te da nije moguće uspostavljati digitalni identitet bez oslanjanja na postojeće evidencije i zakonski definisane procedure.

    Novaković Bursać upozorava i na moguće posljedice korištenja kvalifikovanih digitalnih sertifikata koji, prema njenim riječima, nisu imali zakonsko uporište.

    „Zamislite potencijalnu štetu ukoliko bi se neko upustio u kreditne, finansijske ili druge pravne transakcije na osnovu nečega što je nezakonito. O tome bi trebalo da razmišljaju oni koji su pokušali da u pravni promet uvedu takve sertifikate“, poručila je ona.

    Odluke Agencije za zaštitu ličnih podataka ponovo su otvorile pitanje zakonskog okvira za digitalnu identifikaciju i elektronsko potpisivanje u BiH, kao i nadležnosti institucija koje učestvuju u procesu digitalne transformacije.

  • Povrat PDV-a na prvu nekretninu i dalje na čekanju, političari razmjenjuju optužbe

    Povrat PDV-a na prvu nekretninu i dalje na čekanju, političari razmjenjuju optužbe

  • Dodik: Djela koja ostavimo iza sebe trajni su svjedoci našeg postojanja

    Dodik: Djela koja ostavimo iza sebe trajni su svjedoci našeg postojanja

    Iza književnika ostaju riječi, iza političara putevi, fabrike, bolnice, škole, vrtići napisao je na društvenoj mreži Iks Milorad Dodik, predsjednik SNSD.

    – Svi smo prolazni, samo ono što izgradimo da služi narodu govori o našoj neprolaznosti. Samo djela koja ostavimo iza sebe trajni su svjedoci našeg postojanja –

    Dodik je poručio da je zadovoljstvo biti u Trebinju,  koje je okupilo graditelje, vizionare, stvaraoce na regionalnoj građevinskoj i infrastrukturnoj konferenciji.

    – Ponosni smo na urađeno, a pred nama su još mnogi poduhvati koje ćemo realizovati – kaže Dodik.

    Foto: Aleksandar Stupar
  • Srpska kreće u širenje bezgotovinskog plaćanja

    Srpska kreće u širenje bezgotovinskog plaćanja

    Republika Srpska biće institucionalni partner u regionalnom projektu za bezgotovinsko plaćanje, a cilj je da se platni promet odvija lakše, brže, operativnije i sa nižom cijenom, izjavila je danas ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović.

    Vidovićeva je nakon potpisivanja Memorandum o saradnji u okviru projekta “Bolji način inicijativa za bezgotovinsko plaćanje”, koji sufinansiraju Vlada Njemačke, “Visa” i “Masterkard”, ocijenila da će ovaj projekat donijeti pozitivne rezultate i doprinijeti razvoju Srpske, piše Srna.

    Ona je navela da su ciljevi podizanje nivoa bezgotovinskog platnog prometa, što će smanjiti sivu zonu i sve poslove na tom planu učiniti uspješnijim i jeftinijim.

    – U tom smislu uputili smo u Narodnu skupštinu nekoliko zakona čije usvajanje očekujemo u julu – rekla je Vidovićeva novinarima u Banjaluci, nakon potpisivanja Memoranduma u prostorijama Privredne komore Republike Srpske.

    Predsjednik Privredne komore Srpske Goran Račić rekao je da će Komora promovisati ovaj projekat s ciljem podizanja konkurentnosti ekonomije Srpske jer krajni rezultat treba da budu niži troškovi za kartično plaćanje.

    On je naveo da primjena digitalnih alata na ovim prostorima nije na zadovoljavajućem nivou i da u tom smjeru imaju ambiciju da zajedno sa partnerima i Vladom Srpske razvijaju njihovu primjenu u ekonomiji.

    – Očekujemo da ćemo putem ovog projekta znatno povećati primjenu bezgotovinskog plaćanja u smislu smanjenja sive ekonomije, nižih troškova i konkurentnije republičke ekonomije – rekao je Račić.

    Projekat će se implementirati do kraja 2028. godine u saradnji sa Njemačkim društvom za mađunarodnu saradnju i Programom za ekonomsku diversifikaciju ruralnih područja.

    Ovaj projekat usmjeren je na unapređenje finansijske inkluzije, promociju elektronskog plaćanja i razvoj POS infrastrukture kroz informisanje građana, trgovaca i malih i srednjih preduzeća o prednostima digitalnih platnih sistema.

    Direktor programa Vlade Njemačke za podršku održivom ekonomskom razvoju i promociji zapošljavanja u BiH Jens Elsner rekao je da treba povećati nivo digitalnog plaćanja i olakšati ga u Srpskoj i BiH.

    Predstavnik kompanije “Visa” Branka Gačina rekla je da je ovo jako bitna inicijativa jer može doprinijeti boljem poslovanju i razvoju malih i srednjih preduzeća ukoliko ona počnu da koriste sistem digitalnog plaćanja.

    Predstavnik “Masterkarda” za tržište BiH, Srbije i Crne Gore Jelena Sretenović navela je da je riječ o strateškom projektu digitilazije plaćanja koji dovodi do brojnih pozitivnih efekata, ekonomskog prosperiteta, povećanja javnih prihoda, otvaranja novih radnih mjesta i smanjenja sive ekonomije.

  • Savjet ministara: Usvojen izvještaj o izvršenju budžeta za prvi kvartal

    Savjet ministara: Usvojen izvještaj o izvršenju budžeta za prvi kvartal

    Savjet ministara usvojio je danas izvještaj o izvršenju budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH za prvi kvartal ove godine, prema kojem su ostvareni prihodi od 290.825.245 KM.

    Ukupni rashodi u prva tri mjeseca iznosili su 323.947.717 KM i izvršeni su u iznosu većem za 9,1 milion KM zbog povećanja tekućih izdataka.

    U prvom kvartalu ove godine po osnovi obaveza spoljnog duga isplaćeno je 246,76 miliona KM, čime su u potpunosti izvršene sve preuzete obaveze, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Savjet ministara usvojio je i analizu spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u prvom kvartalu ove godine u kojoj se navodi da je ukupna razmjena iznosila 11,41 milijardu KM.

    Izvoz je iznosio 4,15 milijardi, dok je vrijednost uvoza bila 7,25 milijardi KM, uz spoljnotrgovinski deficit od 3,1 milijardu KM.

    U poređenju sa prvim kvartalom prethodne godine uvoz je povećan za 0,93 odsto, izvoz za 0,50 odsto, dok je spoljnotrgovinski deficit porastao za 1,51 odsto.

    Ukupni pokazatelji robne razmjene za prvi kvartal ove godine potrvđuju da BiH bilježi blagi rast spoljnotrgovinske aktivnosti, ali istovremeno ostaje suočena sa visokim trgovinskim deficitom i izraženom uvoznom zavisnošću.

    Savjet ministara usvojio je i program stručnog obrazovanja i usavršavanja doktora medicine u Oružanim snagama BiH kojim je predviđeno da od 2026. do 2028. godine devet doktora medicine bude upućeno na specijalizaciju u civilne zdravstvene ustanove, a troškovi specijalizacija planirani su u iznosu od 12.000 KM po osobi.

    Sa specijalizantima će biti zaključeni ugovori kojim će, između ostalog, biti propisana obaveza ostanka u službi u Oružanim snagama BiH u dvostrukom dužem periodu od trajanja specijalizacije.

    Savjet ministara utvrdio je danas prijedlog ugovora o zajmu od 60 miliona evra između BiH i Evropske banke za obnovu i razvoj za projekat puta Foča-Hum, koji će nakon revizije biti upućen Predsjedništvu BiH na dalje odlučivanje.

    Riječ je o zajmu namijenjenom Republici Srpskoj, odnosno Јavnom preduzeću “Putevi Republike Srpske” za rehabilitaciju postojećih i izgradnju novih dionica puta na prekograničnoj saobraćajnoj vezi Foča-Hum.

    Prijedlog ugovora o zajmu je revidirani tekst ranije odobrenog ugovora, koji je donesen na zahtjev EBRD-a radi izmjena perioda obračuna naknada za odobrena, a nepovučena sredstva, kao i radi prilagođavanja tržišne kamatne stope.

    Prethodno je Savjet ministara stavio van snage zaključak sa sjednice održane 5. maja o utvrđivanju ovog prijedloga ugovora, te predložio Predsjedništvu BiH da stavi van snage svoj zaključak kojim je ovaj ugovor usvojen.

    Danas utvrđeni prijedlog ugovora sa osnovama za njegovo zaključivanje biće dostavljen Predsjedništvu BiH, uz prijedlog da za potpisnika bude određen ministar finansija i trezora u Savjetu ministara.

    Završetak ovog infrastrukturnog projekta očekuje se do 31. decembra 2029. godine.

    Savjet ministara donio je odluku o dodjeli 113 metara kvadratnih u prizemlju zgrade prijateljstva između Grčke i BiH za uspostavljanje Kancelarije za registraciju, intervju i postupak azila i Tima za odgovor na računarske incidente u institucijama BiH.

    Na prijedlog Ministarstva bezbjednosti, usvojena je odluka o izmjeni i dopuni liste droga, psihotropnih supstanci, biljaka iz kojih se može dobiti droga i prekursora, kojom je remifentanil premješten iz grupe zabranjenih u tabelu supstanci pod strogom kontrolom.

    Time je omogućena upotreba remifentanila u terapijske svrhe, kao i u većini zemalja EU, gdje se već više od 20 godina koristi u kliničkoj praksi tokom zahvata u opštoj anesteziji.

    Savjet ministara usvojio je i prijedlog za zaključivanje memoranduma o razumijevanju i saradnji u oblasti turizma između Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i organizacije “Katar turizam” s ciljem jačanja bilateralnih odnosa.

    Prijedlog memoranduma biće upućen Predsjedništvu BiH na dalje odlučivanje, a za potpisnika je predložen je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

  • Višković: Republika Srpska ušla u snažan investicioni ciklus

    Višković: Republika Srpska ušla u snažan investicioni ciklus

    Republika Srpska do sada ima 111 kilometara auto-puta i dobrim dijelom smo , do sada u investicionom ciklusu gdje su obezbijeđene finansije, i potpisani ugovori. U ciklusu izgradnje je još 112 kilometara auto-puta i tu se ne zaustavljamo, rekao je Radovan Višković, v.d. direktora Autoputeva Republike Srpske.

    – Mi smo sačuvali u nemogućim okolnostima Republiku Srpsku, i dočekali bolje dane. Srpska je sačuvana i ona ide u jedan značajan i ozbiljan investicioni ciklus. Uvijek je bila priča i kritika skoro svakog budžeta, kako je potrošački, a nije razvojni. U ovom rebalansu budžeta, koji je danas usvojila Narodna skupština, vidimo i pozdravljam namjeru Vlade što su značajna sredstva izdvojili za investicije – rekao je Višković, koji je ranije bio i predsjednik Vlade Srpske.

    Istakao je da je skoro najveće povećanje u rebalansu budžeta izdvajanje za investicije, kao i da se značajna sredstva izdvajaju i za investicione projekte lokalnih zajednica.

    – Kada je u pitanju, zaduživanje, pitam da li je pametnije uzeti kredit pa sagraditi 100 kilometara koji će koristiti naša privreda, građani, lokalne zajednice za ekonomski razvoj jer to je njen preduslov, savremene saobraćajnice. Najbolji primjer je auto-put u Srpskoj kod onih lokalnih zajednica ili gradova, poput Gradiške, Laktaša, Doboja, Prnjavora, a uskoro Bijeljine, Brčkog, Vukosavlja, Modriče koji se nalaze na ovom dijelu auto-puta koji treba da poveže Banjaluku i Beograd – rekao je on.

    Da li uraditi to, kaže Višković, u neko razumno vrijeme od četiri do pet godina, ili 100 kilometara u narednih 50 godina, po dva kilometra.

    – Mislim da je bolje da to uradimo odmah, pa na neki način servisiramo – rekao je Višković i podsjetio da su krajem prošle godine, sa kineskom bankom potpisali dva finansijska ugovora za izgradnju auto-puta od Vukosavlja do Brčkog u dužini od 31,5 kilometara, a vrijednost radova je iznosila 600 miliona KM – naveo je on.

    Istakao je da je sa njima potpisan i ugovor za dio auto-puta od Bijeljine od Brčkog u dužini 17,7 kilometara, vrijednosti preko 300 miliona KM.

    – Za dva projekta blizu milijardu KM. A, mora da se završi i eksproprijacija koja nije nimalo jednostavna, međutim mi to uspješno radimo. Nismo podlegli pritisku koji se desio u drugom entitetu. Držali smo se procijenjenih i projektovanih vrijednosti. Mi smo se organizovali i obezbijedili sredstva za ova dva projekta da idu u punom kapacitetu, da se poštuje ugovor koji kaže da je rok završetka radova tri godine – naveo je Višković.

     

    Podsjetio je da je auto-put od Rače di Bijeljine, u dužini od 20 kilometara, u poodmakloj fazi gradnje, kao i auto-put od Banjaluke do Prijedora, 40 kilometara, kao i šest kilometara obilaznica oko Doboja, koja je, kako je istakao, vrlo skupa i zahtjevna.

    – Da ne bi, jug Srpske, kao i istok, ostao zapostavljen potpisan je memorandum sa kineskom kompanijom za brzu cestu od Bijeljine do Sokoca, dužine 160 kilometara. Taj projekat je koštao dvije milijarde i mi smo morali da ga podijelimo u sekcije, dionice. Sada se ubrzano radi na izradi projektno-tehničke dokumentacije, brze ceste. Prva etapa je u dužini od 100 kilometara a u pitanju je dionica Bijeljina- Konjević Polje – rekao je Višković.

    Podsjetio je da se gradi region 26, Јadransko-jonski koridor, od Trsta do Soluna preko 1.100 kilometara, dok je Crna Gora krenula u pripremne radove da svoj dio auto-puta rješava.

    – FBiH je krenula na eksproprijaciju na potezu Mostar-Stolac, a mi radimo na izboru trase. Angažovan je projektant, koji radi najbolju trasu. U pitanju je oko 55 kilometara auto-puta koji će prolaziti kroz Srpsku – istakao je Višković.

  • Šta će sve od prtljaga biti uračunato u cijenu avionske karte od sljedeće godine

    Šta će sve od prtljaga biti uračunato u cijenu avionske karte od sljedeće godine

    Evropski savjet i Evropski parlament postigli su dogovor da zadrže pravo na besplatan ručni prtljag u kabini i novčanu naknadu za kašnjenja letova u okviru pravila Evropske unije o pravima putnika u vazdušnom saobraćaju, nakon više od jedne decenije pregovora.

    Prema novim pravilima, putnici u avio-saobraćaju i dalje će imati pravo na besplatan ručni prtljag u kabini i na novčanu naknadu ukoliko let kasni najmanje tri sata – što je bio jedan od ključnih zahtjeva Evropskog parlamenta, kojem se protivilo nekoliko država članica EU, piše Euronews.

    “Naknade koje treba isplatiti ostaju iste kao one koje avio-kompanije poznaju već skoro 20 godina. To je situacija koja donosi predvidljivost”, rekao je jedan visoki diplomata EU novinarima u petak, nakon postizanja dogovora.

    Evropski putnici u vazdušnom saobraćaju već sada imaju pravo na naknadu u iznosu od 250 do 600 evra ako je let otkazan ili kasni više od tri sata. Novi tekst, koji su podržali zakonodavci EU, precizira da će avio-kompanije isplaćivati 300 evra za letove duže od 3.500 kilometara, odnosno 600 evra ako kašnjenje premaši četiri sata ili ako let na kraju bude otkazan.

    Nova pravila takođe ukidaju naplatu ručnog prtljaga u kabini, što je uobičajena praksa kod niskobudžetnih avio-kompanija. Putnici će sada imati pravo na besplatan lični predmet dimenzija 40 cm x 30 cm x 15 cm i jedan mali komad prtljaga na točkiće, poput male torbe ili ranca.

    Na insistiranje Evropskog parlamenta, povećana je transparentnost cijena i uporedivost avionskih karata tako što su avio-kompanije, posrednici i pretraživači obavezani da od početka procesa rezervacije prikazuju cijenu leta koja uključuje i ručni prtljag.

    Pregovarači EU su se saglasili da avio-kompanije mogu nuditi jeftinije karte putnicima koji dobrovoljno odluče da putuju bez ručnog prtljaga.

    Kada novi zakon stupi na snagu 2027. godine, avio-kompanije će morati da uključe i mali lični predmet i veći komad ručnog prtljaga u osnovnu cijenu karte.

    Iako će ova promjena vjerovatno povećati početne cijene karata, posebno kod niskobudžetnih prevoznika koji trenutno naplaćuju dodatno za ručni prtljag u kabini, putnici koji odluče da lete bez kofera moći će da izaberu nižu cijenu.

    Organizacije za zaštitu potrošača tvrde da je naplata kabinskog prtljaga nezakonita, posebno kroz prakse koje koriste niskobudžetne avio-kompanije, i da bi putnici trebalo da imaju pravo na naknadu povezanu sa kašnjenjima.

    Međutim, neke avio-kompanije su posljednjih mjeseci počele ubrzano da uvode naplatu kabinskog prtljaga, navodeći finansijske gubitke zbog rasta cijena goriva za avione povezanog sa poremećajima na Bliskom istoku.

    Dogovor su u petak postigli ambasadori EU i kiparsko predsjedništvo EU, koje predsjedava Savjetom EU do kraja juna.

    Nova pravila stupaju na snagu 2027. godine.

    Kako je ranije rekao Igor Vranješević, agent za prodaju avio-karata, cilj da se putnicima omogući bolji i transparentniji uslovi.

    “Reklamiraju se cijene avio-karata bez prtljaga, pa se onda doplaćuje prtljag, pa onda ako imate točkiće, ako vam vire iz onog gabarita, onda vam je to još veći prtljag, pa još više na aerodromu platite. Jednostavno, Evropski parlament želi da nekako ograniči i da dovede u neku normalu”, naveo je on.

    Kako je naveo, ručni prtljag treba da bude uračunat u osnovnu cijenu karte i to će biti neka osnovna ponuda na svim online portalima, u agencijama, na svim mjestima gdje se prodaju avionske karte.

    “Naravno, ko želi može da odbaci taj prtljag pa da plati manje ili da doda još jedan dodatni kabinski ili dodatni prtljag za čekiranje da plati više, i onda je to vrlo jasna stvar. Ali ovo je neki standard koji se uvodi gdje je potrebno da svako ponese sa sobom neki mali kofer, da prosto stavi neke svoje stvari, a ne da oblači na sebe pet slojeva garderobe da bi prošao jeftinije”, naveo je Vranješević.

    Pregovori koji traju deceniju

    EU uredba o zaštiti prava putnika u vazdušnom saobraćaju otvorena je za reviziju 2013. godine.

    Evropski zakonodavci su tokom pregovora koji su uslijedili insistirali na proširenju prava na prtljag i jačim zaštitama putnika u slučajevima bankrota avio-kompanija, ali su se tome protivile pojedine države članice EU i avio-industrija.

    Litvanski poslanik Evropskog parlamenta iz redova Zelenih Virginijus Sinkevičius podsjetio je da kada je zakon o pravima avio-putnika usvojen 2004. godine, on “jednostavno nije bio dizajniran” za današnju realnost, u kojoj je došlo do ogromnog porasta avio-saobraćaja.

    “Rajaner je prevozio oko 23 miliona putnika godišnje. U 2024. godini prevezao je preko 183 miliona – skoro osam puta više. Viz er tada još nije postojao. Izi džet je bio nišni operater. Niskobudžetni prevoznici danas čine dominantan dio avio-saobraćaja unutar Evrope i izgradili su poslovne modele zasnovane na razdvajanju usluga koje su nekada bile standardne i naplati svake od njih posebno”, rekao je on.

    Jedan diplomata EU se saglasio, rekavši da “stara pravila više ne ispunjavaju očekivanja” i da revizija zakona “više nije opcionalna, već neophodnost”.

    U prethodnim pregovorima države članice EU pokušale su da podignu prag za finansijsku nadoknadu za otkazane letove sa tri na četiri sata, a među zemljama koje su se tome protivile bile su Njemačka, Portugal, Slovenija i Španija.

    Tokom pregovora koji su trajali više od decenije, avio-kompanije su lobirale da pravo na nadoknadu počne tek nakon najmanje pet sati kašnjenja, kako bi se uzele u obzir stvarni operativni problemi i izbjegla situacija u kojoj prevoznici otkazuju letove samo da bi izbjegli kazne.

    Avio-kompanije su tvrdile da bi teret predloženog zakona značajno ugrozio njihovu sposobnost da se takmiče na tržištu, uz argument da su kašnjenja van njihove kontrole i da su povezana sa tehničkim problemima na aerodromima.

    Međutim, Evropski parlament je na kraju pobijedio u ovom sporu, i prag od tri sata ostaje na snazi.

    Direktorka trgovinskog udruženja Airlines for Europe (A4E), Urania Jorgotsaku, izjavila je da EU sporazum sada mora biti usmjeren na upravljanje tranzicijom ka neto nultim emisijama i na rješavanje neefikasnosti evropskog vazdušnog prostora.

    “Iskoristiti sredstva EU Sistema za trgovinu emisijama u avijaciji za kupovinu održivog avionskog goriva i finansiranje čistih tehnologija, potrošiti naknade za vazdušni saobraćaj na zapošljavanje više kontrolora letenja i riješiti problem curenja ugljenika i poslovanja koje ostavlja evropske avio-kompanije i destinacije manje konkurentnim u odnosu na globalne rivale”, rekla je ona.