Kategorija: Vijesti

  • Istraga o tramvajskoj nesreći: Pretresi u GRAS-u i firmi „Vikler-Promet“

    Istraga o tramvajskoj nesreći: Pretresi u GRAS-u i firmi „Vikler-Promet“

    Po naredbi Opštinskog suda u Sarajevu, inspektori MUP-a Kantona Sarajavo, a po nadzorom tužilaca, izuzimaju dokumentaciju iz GRAS-a koja se odnosi na upotrebu tramvaja 516 i svih čeških tramvaja.

    Ukratko

    MUP KS po nalogu suda izuzima dokumentaciju iz GRAS-a

    Istraga se odnosi na tramvaj 516 i češke tramvaje

    Izuzimaju se i personalni dosijei zaposlenih

    Pretresi i u firmi „Vikler-Promet“ zbog navoda o magnetnim kočnicama

    Takođe, izuzima se i dokumentacija u vezi sa personalnim dosijeima zaposlenih, dok se iz Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo izuzima dokumetnacija vezana za stručni nadzor nad tramvajskim saobraćajem od strane GRAS-a.

    “Navedene aktivnosti provode se u sklopu istrage o tramvajskoj nesreći”, saopšteno je iz Tužilaštva Kantona Sarajevo.

    Više o ovoj temi:

    Šesti dan protesta u Sarajevu: Studenti i učenici traže sistemske promjene

    Istovremeno, u sklopu provjere navoda iz prijave koja se tiče javnih nabavki magnetnih kočnica, vrše se pretresi u prostorijama firme „Vikler-Promet“ na dvije lokacije. U vezi sa navedenom prijavom izuzima se dokumentacija i iz GRAS-a.

    Tragedija 12. februara

    Podsjećamo, Sarajevo je 12. februara potresla vijest o nesreći u kojoj je, kako se sumnja usljed tehničkog kvara, stari tramvaj usmrtio mladog studenta Erdoana Morankića. Teško povrijeđena Ella Jovanović i dalje se oporavlja.

    Nakon tragedije ostavku je podnio premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk, ali građani ističu da to ne smatraju dovoljnim korakom.

    Protesti su održani i prethodnih dana, a današnje okupljanje vidi se kao nastavak pritiska na nadležne institucije, prenose Nezavisne.

  • Stevanović: Zahtjevi radnika Željeznica opravdani, neophodno sistemsko rješenje problema

    Stevanović: Zahtjevi radnika Željeznica opravdani, neophodno sistemsko rješenje problema

    Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske, Zoran Stevanović govorio je o poslovanju Željeznica Republike Srpske, zahtjevima radnika za povećanje plata, rokovima za sanaciju puta Sarajevo–Foča i ključnim problemima prevoznika.

    Ističe da je održao sastanak sa predstavnicima sindikata Željeznica te da je izneseno nekoliko problema i zahtjeva koji su uglavnom opravdani.

    – Plate je potrebno povećati i odmah smo prihvatili da se na najnižu cijenu rada obračunavaju noćni rad, praznični rad i dežurstva. To je sve uredno i korektno. Imao sam potrebu da ih zamolim da ne govore svaki put o obustavi rada, jer korisnici njihovih usluga to prate i odmah traže alternativne prevoze, pa bismo mogli izgubiti i ono malo klijenata – rekao je Stevanović.

    Podsjeća da kada su u pitanju prihodi, mjesečni prihod Željeznica je oko tri miliona KM, a potrebe samo za bruto lične dohotke iznose četiri miliona i 100.000 KM.

    – Hoću da kažem da samo za lične dohotke nedostaje nešto više od milion KM na mjesečnom nivou. Troškovi električne energije su oko 300.000 KM, tu je i potreba za održavanjem infrastrukture, tako da, bez obzira na to što su zahtjevi opravdani, nismo mogli razgovarati o povećanju plata – kaže za RTRS Stevanović.

    Dodaje da uslovi jesu sazreli, ali da je potrebno tražiti sistemsko rješenje.

    – Za Željeznice rješenje nije da dobiju grant sredstva od Vlade Srpske. Stariji građani pamte kada je postojao porez za Željeznice od dva odsto, i sada moramo tražiti rješenje tog tipa. Uglavnom, Vlada, zajedno sa Vladom Federacije i Željeznicama Srpske i Federacije, mora pronaći model kojim bi se obezbijedila kontinuirana sredstva koja bi omogućila povećanje plata – poručio je Stevanović.

    Dodaje da ih je zamolio i da pomognu sadašnjem menadžmentu da se napravi korektna sistematizacija.

    – Ima ljudi koji dolaze na posao i ne rade ništa – samo se prijave i odu svojim privatnim poslom. Kada im nešto kažete, odgovaraju da im je plata mala. Moramo sveobuhvatno pristupiti problemu i izaći sa konkretnim rješenjem, gdje bismo postavili stvari što realnije i obezbijedili optimalan broj zaposlenih – jasan je Stevanović.

    Dodaje da postoje sistematizovana radna mjesta koja su u ovom momentu nepotrebna Željeznicama.

    – Nadam se da smo naišli na razumijevanje predstavnika sindikata i menadžmenta. Vlada Srpske će učiniti sve da ublaži i popravi status radnika u Željeznicama, ali i samo njihovo funkcionisanje. Danas nema velikih privrednih sistema i masovnog transporta na željeznici. Imamo rudnik željezne rude kod Prijedora, sve ostalo je ad hok – rekao je Stevanović.

    Na pitanje da li se u narednim mjesecima može očekivati otpuštanje radnika, Stevanović kaže da to nije otpuštanje radnika, nego otpuštanje zaposlenih koji ne daju nikakav učinak.

    – To nije otpuštanje radnika, nego zaposlenih koji ne daju nikakav učinak. Vjerovatno će to morati biti uz adekvatne otpremnine i o tome treba pričati otvoreno. Željeznice se u svakoj zemlji na svijetu u nekom obliku finansiraju od strane države, ali država ne može bacati novac u bunar, tamo gdje nema nikakvog efekta – jasan je Stevanović.

    Ističe da je važnijij rad na infrastukturi, prugama i objektima, kako ta sredstva ne bi bila bačena, te da briga o zaposlenim radnicima koji svakodnevno daju doprinos.

    Kada je u pitanju ukidanje saobraćaja na pojedinim dionicama, Stevanović podsjeća da je trošak putničkog saobraćaja bio je 12 miliona KM, a njihov ukupan prihod bio je manji od 300.000 KM.

    – To nema nikakvu opravdanost. Mi ćemo pokušati da i sa ovim linijama koje su ostale primjenimo marketinške aktivnosti, da vidimo hoće li se broj putnika povećati. Ljudi su izgubili naviku da se voze željeznicom – svi koriste privatne automobile. Naravno, krive su i Željeznice: stara kola, neodržavana, nesređena i prljava. Doći će vrijeme kada će Srpska uložiti ozbiljna sredstva u modernizaciju i subvencije, s ciljem da se rastereti postojeći drumski saobraćaj – najavio je Stevanović.

    Osvrnuo se i na rad Željezare Zenica, te poručio da je cijena gotovog čelika na minimumu, te da je i opstanak Željezare u tim uslovima je veoma težak.

    – Šta pojedini interesni lobiji rade i čiji je to interes, tema je za raspravu, ali Željeznicama i Ministarstvu je stalo da Željezara Zenica opstane, jer 90 odsto teretnog saobraćaja Željeznica Federacije i Srpske obavlja se za potrebe Željezare u Zenici. Obustavljanje proizvodnje bilo bi ozbiljan kolaps za Željeznice – upozorava Stevanović.

    Osvrnuo se i na probleme prevoznika te pojasnio da je problem vozača i prevoznika regionalni problem.

    – Nije problem samo vozača i prevoznika, već cijelog regiona – Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije. U situaciji smo da uredba koju je donijela EU onemogućava normalno funkcionisanje prevoznika. Uz sve apele i blokade prelaza nije se dobio željeni odjek unutar same EU i ne vjerujem da će se do 25. februara bilo šta promijeniti. Konaković bi morao dati ozbiljniji doprinos, a ne da se bavi recipročnim mjerama prema Srbiji – poručio je Stevanović.

    Naglašava da je u ovom slučaju neophodna ozbiljna diplomatska aktivnost.

    – Možda Republika Srpska, svojim diplomatskim aktivnostima, može nešto pokrenuti i pokušati na bilateralnom nivou sa jednom od članica EU poput Mađarske da sarađuje pa da to otvori prostor i ka drugim članicama – smatra Stevanović.

    Kada je u pitanju rok za sanaciju puta Sarajevo–Foča, Stevanović napominje da se trenutno radi sanacija klizišta koje je pomjerilo osovinu mosta na rijeci Bistrici.

    -Za 45 radnih dana mogli bismo vratiti saobraćaj. Bilo je snježnih padavina, možda će ih biti još danas i sutra. Radnici i izvođači radova vrijedno rade na terenu i očekujemo da će pobijanje šipova početi iduće nedjelje. Nakon toga slijedi ojačanje stubova mosta, a samu sanaciju kolovoza uradiće “Putevi” sa izvođačima, te ćemo biti blizu roka da se saobraćaj normalizuje – zaključio je Stevanović.

     

  • Vipotnik: Aktivno učešće u projektu unapređenja sistema upravljanja otpadom

    Vipotnik: Aktivno učešće u projektu unapređenja sistema upravljanja otpadom

    Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske aktivno učestvuje u implementaciji projekta koji za cilj ima unapređenje sistema upravljanja otpadom i dalji razvoj primjene principa cirkularne ekonomije, izjavio je resorni ministar Bojan Vipotnik.

    Vipotnik je pojasnio da se projekat “Tehnička pomoć za unapređeno iskorištenje materijala iz otpada kroz odvojeno sakupljanje, ponovnu upotrebu i reciklažu na osnovu principa cirkularne ekonomije” vrijedan 2,5 miliona evra realizuje bez finansijskih obaveza za Republiku Srpsku.

    On je dodao da je riječ o IPA 2020 projektu EU, kao i da Ministarstvo vodi računa da sve aktivnosti budu u potpunosti usklađene sa ustavnim okvirom, važećim propisima i strateškim dokumentima Srpske.

    – Posebno se ističe da principi cirkularne ekonomije već predstavljaju sastavni dio strateško-planskog okvira Republike Srpske, kroz republički plan upravljanja otpadom u Srpskoj za period 2019-2029. godine – istakao je Vipotnik.

    Vipotnik kaže da su republičkim planom jasno definisani principi sprečavanja nastanka otpada, povećanja ponovne upotrebe i reciklaže, kao i efikasnijeg korišćenja resursa, što predstavlja ključne elemente cirkularne ekonomije.

    Prema njegovim riječima, aktivnosti u okviru projekta predstavljaju tehničku podršku daljem unapređenju postojećeg sistema, a ne uvođenje novih nadležnosti ili obaveza.

    On je naveo da su do sada realizovane brojne aktivnosti, uključujući izradu nacrta studije tržišnog potencijala, održavanje obuka u više gradova, pripremu javne kampanje i pokretanje razvoja platforme za razmjenu sekundarnih sirovina.

    – Vlada Srpske potvrdila je nastavak aktivnog učešća u projektu, uz jasno naglašavanje poštovanja institucionalne uloge i nadležnosti Republike Srpske u svim međunarodnim i donatorskim aktivnostima – naglasio je Vipotnik za Srnu.

    Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju aktivno učestvuje u implementaciji projekta kroz koordinaciju aktivnosti sa Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, te podršku izradi planova upravljanja otpadom u jedinicama lokalne samouprave u Srpskoj.

  • Helez želi da Glamoč pretvori u bojno polje

    Helez želi da Glamoč pretvori u bojno polje

    Ministarstvo odbrane BiH, kojim rukovodi Zukan Helez, namjerava da u Glamoču na 102 kvadratna kilometra zemljišta, što je oko deset odsto teritorije te opštine, pozicionira lokalni poligon obuke i strelišta gdje bi se, pored uništavanja minsko-ensplozivnih sredstava, odvijala i borbena obuka, artiljerijsko-raketno gađanje, te testirali oružani sistemi.

    Ovi planovi Ministarstva odbrane BiH otkriveni su na tematskoj sjednici Opštinskog vijeća sa jednom tačkom dnevnog reda, a to je utvrđivanje javnog interesa za lokacijsko pozicioniranje Lokalnog poligona obuke i strelišta “Glamoč”. Toj tematskoj sjednici prisustvovali su i predstavnici Ministarstva odbrane BiH.Od uništavanja mina do artiljerijsko-raketnih gađanja

    O istoj tački dnevnog reda trebalo bi da se izjasne i odbornici Opštinskog vijeća. Ukoliko podrže tu tačku, idući korak la realizaciji zacrtanog poligona je obezbjeđivanje novca u budžetu Ministarstva odbrane za ekspropriaciju zemljišta za potrebne “Lokalnog poligona obuke i strelišta “Glamoč”.

    Načelnik Glamoča Nebojša Radovivojša podsjetio je da se na teritoriji ove opštine uništavaju minsko-eksplozivna sredstva na poligonu “Barbara”.

    – To je jedna lokacija koja decenijama već nije riješena, ni imovinski ni pravno, niti je usaglasnosti sa opštinom. Dakle, mi smo vodili razgovore sa Oružanim snagama BiH da se taj poligon dislocira. Najsretniji bi bili da se to u Glamoču ne uništava, ali ako se već mora uništavati, tražili smo da se to pomjeri na plato Škadima gdje bi nama najmanje smetao. I tu smo namjeravali da im damo nekoliko hektara zemljišta za to uništavanje mina – kazao je “Glasu” Radivojša.

    Međutim, navodi on, iz Ministarstva odbrane stigao je sasvim drugi prijedlog.

    – Oni hoće sada na tom platou da prave veliki vojni poligon gdje bi se pucalo iz topova, isaljivale rakete i tako dalje. O takvim njihovim planovima nismo vodili razgovore, niti smo dali saglasnosti. Tražili smo jednu stvar, a oni su nam ponudili sasvim drugi – poručio je Radivojša.

    Lokalne vlasti bez saglasnosti na prošireni projekat

    Naveo je da je Opštinskom vijeću iz Ministarstva odbrane proslijeđen zahtjev za proglašenje javnog interesa za lokaciju na kojoj bi bio pozicioniran taj vojni poligon.

    – Protiv toga smo. I taj njihov prijedlog neće biti podržan na Opštinskom vijeću jer niko nije voljan da se takvo nešto pravi u Glamoču – zaključio je Radivojša.

    Odbornica SNS FBiH u Opštinskom vijeću Glamoča Jelka Vranješ kazala je da lokalni poligon obuke i strelišta „Glamoč“ ne podrazumijeva samo izmještanje postojećeg prostora za uništavanje minsko eksplozivnih sredstava, već formiranje potpuno novog vojnog kompleksa.

    – Prema planskim i tehničkim dokumentima obuhvat tog poligona iznosi 102 kvadratna kilometra, što predstavlja približno 10 odsto ukupne teritorije Glamoča. U tom obuhvatu nisu planirane samo aktivnosti vezane za uništavanje municije, već i borbena obuka, artiljerijsko-raketna gađanja, testiranja oružnih sistema, municije i sredstava namjenske industrije, kao i izgradnja prateće vojne infrastrukture – kazala je Vranješ.

    Navela je da je predviđeno je da se zemljište unutar tog obuhvata u ekspropriše, kako bi poligon bio trajno vlasništvo Ministarstva odbrane BiH.

    – To u praksi znači gubitak privatne i društvene zemlje, dugoročno ograničavanje civilnog korištenja prostora i trajne posljedice po razvoj, povratak stanovništva, poljoprivredu i druge privredne aktivnosti na velikom dijelu opštine – navela je Vranješnjeva i naglasila da ovaj projekat nije nastao juče niti se o njemu počelo razmišljati tek sada.

    Kako je navela postoje raniji sastanci sa predstavnicima Ministarstva odbrane BiH, te javno zabilježeni razgovori sa Zukanom Helezom, kao i zaključci i dokumenti na državnom nivou u kojima se eksplicitno pominje Lokalni poligon obuke i strelište “Glamoč”.

    – Takođe, postoje planski i tehnički materijali Oružanih snaga BiH u kojima su definisane granice, koordinate i namjena budućeg poligona. Sve to ukazuje da se o ovom projektu razgovaralo i planiralo znatno prije nego što je informacija postala predmet šire javne rasprave – navela je Vranješeva.

    Naglasila je da ovo nije pitanje dnevne politike niti partijskih stavova, nego pitanje prostora, života i budućnosti Glamoča.

    – Odluke ovakve težine ne bi smjele biti donesene bez potpune informisanosti i bez stvarnog učešća građana, jer posljedice takvih odluka ne nose pojedinci, nego cijela zajednica – danas i u godinama koje dolaze – zaključila je Vranješeva.

    Građani će reći svoje

    Predsjednik Opštinskog vijeća Glamoča Marko Damjanović rekao je da će otvoriti javne raspravu u opštini, a kojima će prisustvovati građani.

    – Kada to sve poslušamo i čujemo, onda ćemo vidjeti da se održi i shjednica Opštinskog vijeća i donese konačna odluka o tom vojnom poligonu. Građanima će biti prezentovan zahtjev Ministarstva odbrane BiH. Oni još uvijek ne znaju šta sve piše detaljno u tom zahtjevu – kazao je “Glasu” Damjanović.

  • Mojić: Nova ambulantna vozila doprinose bržem i sigurnijem transportu pacijenata

    Mojić: Nova ambulantna vozila doprinose bržem i sigurnijem transportu pacijenata

    Zamjenica ministra civilnih poslova BiH Marijana Mojić danas je prisustvovala svečanoj primopredaji sedam ambulantnih vozila, donaciji Vlade Republike Koreje zdravstvenim ustanovama u Srpskoj i Federaciji BiH. Donaciju je uručio ambasador Republike Koreje u Republici Hrvatskoj, nerezidentni ambasador za BiH, Nj. E. Seungbum Li, a svečanosti su prisustvovali ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić i ministar zdravstva Federacije BiH Nediljko Rimac.

    Donacija, ukupne vrijednosti 438.970 evra, realizovana je posredstvom Ministarstva civilnih poslova BiH.

    Tri od ukupno sedam vozila uručena su zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj – Domu zdravlja Istočno Sarajevo, Domu zdravlja „Dr Mladen Stojanović“ u Laktašima i Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, čime je dodatno ojačan sistem hitne medicinske pomoći i transporta pacijenata.

    Preostala četiri vozila dodijeljena su zdravstvenim ustanovama u Federaciji BiH: Domu zdravlja Rama, Županijskoj bolnici Orašje, Domu zdravlja Ključ i Domu zdravlja Foča – Ustikolina.

    Obraćajući se prisutnima, zamjenica ministra Marijana Mojić istakla je značaj podrške Republike Koreje, posebno za zdravstveni sektor.

    „Republika Koreja je naš iskren i pouzdan prijatelj. Ova donacija ima poseban značaj za zdravstvene ustanove na području BiH, jer direktno doprinosi unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite i bržem i sigurnijem transportu pacijenata. Zahvalni smo Vladi Republike Koreje na kontinuiranoj podršci“, poručila je Mojićeva.

    Podsjećajući na raniju pomoć, zamjenica Mojić je naglasila da je tokom pandemije virusa korona Republika Koreja donirala značajne količine testova i vakcina, a u novembru 2023. godine i tri ambulantna vozila, od kojih je jedno dodijeljeno Bolnici Gradiška u Republici Srpskoj.

    Ona je istakla da se saradnja nastavlja i ove godine kroz projekte usmjerene na unapređenje obrazovnog sistema.

    „Nastavljamo saradnju kroz projekte koji se odnose na obezbjeđivanje digitalnih pametnih tabli radi unapređenja IT zasnovanog obrazovnog okruženja u javnim školama, u saradnji sa nadležnim ministarstvima u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko distriktu. Posebno nam je važno da ovakvi projekti doprinesu daljem razvoju i modernizaciji sistema u Republici Srpskoj“, istakla je ona.

    Ministarstvo civilnih poslova izražava zahvalnost Vladi Republike Koreje i ambasadoru Nj. E. Seungbumu Liju na prijateljstvu i podršci, uz uvjerenje da će uspješna saradnja biti nastavljena i u narednom periodu.

  • Stevandić uputio saučešće porodici Karadžić

    Stevandić uputio saučešće porodici Karadžić

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić uputio je saučešće porodici Karadžić povodom smrti Ljiljane Zelen Karadžić, supruge prvog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića.

    “Draga Ljiljo, počivaj u miru. Porodici Karadžić iskreno saučešće”, napisao je Stevandić na Iksu.

    Ljiljana Zelen Karadžić, supruga prvog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, preminula je danas u Istočnom Sarajevu u 81. godini, potvrđeno je Srni u Bolnici “Srbija”.

    Karadžićeva je po profesiji bila neuropsihijatar, a od 1993. do 2002. godine obavljala je funkciju predsjednika Crvenog krsta Republike Srpske.

    Mjesto i datum sahrane biće naknadno saopšteni.

  • Završeni protesti u Sarajevu: Novi skup zakazan za 21. februar

    Završeni protesti u Sarajevu: Novi skup zakazan za 21. februar

    U Sarajevu su završeni protesti koje građani šesti dan organizuju nakon tramvajske nesreće u kojoj je u kojoj je život izgubila jedna, a povrijeđene četiri osobe, te novi skup najavili u subotu, 21. februara.

    Mladi su iznijeli nove zahtjeve vlastima, a to je hitna sanacija evidentnih bezbjednosnih rizika, imenovanje stručnih rukovodilaca na sve upražnjene funkcije u nadležnim institucijama, uvođenje jasnih kriterijuma za dodjelu socijalne pomoći, reviziju budžeta prema prioritetima, kako bi se dio sredstava osigurao za vozni park i održavanje i javno objavljena imena odgovornih osoba.

    Dati su i rokovi za rješavanje problema, od 30, 60 i 90 dana.

    Sa protesta je poručeno da više nema prostora za odgađanje i da očekuju konkretne poteze.

    Tokom današnjih protesta vozač čiji su inicijali I.K. /28/ pokušao je krenuti u pravcu građana i omladine okupljene na protestima. Brzom reakcijom policije spriječena je ozbiljnija situacija, a muškarac je uhapšen.

    On je uhapšen zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo sprečavanje službene osobe u vršenju službenih radnji i nedozvoljena proizvodnja i promet droge.

    Kod njega je pronađena određena količina spida, ekstazija i marihuane.

     

  • RiTE “Ugljevik” van pogona! Ceh plaćaju radnici, umanjene im plate

    RiTE “Ugljevik” van pogona! Ceh plaćaju radnici, umanjene im plate

    Termoelektrana u Ugljeviku i dalje je van pogona. Za sada nije poznato kada će biti na mreži. U međuvremenu, štete se sabiraju, a ceh na kraju plaćaju radnici.

    Inače, Uprava preduzeća je odlučila da radnicima smanji plate, saznaje BN.

    U odluci stoji da će cijena rada počev od 1.fevruara ove godine iznositi 172 KM. Istovremeno, van snage se stavlja odluka od 29. septembra prošle godine kada je bila utvrđena cijena rada od 180 KM.

    To će značiti u prosjeku za oko 100 KM manje plate u zavisnosti od radnog mjesta.

    Za očekivati je novi bunt radnika zbog ove najnovije odluke, tvrde radnici.

  • Serdarovu će preostalih 60 miliona KM biti isplaćeno do kraja mjeseca

    Serdarovu će preostalih 60 miliona KM biti isplaćeno do kraja mjeseca

    Ministar energetike i rudarstva Petar Đokić potvrdio je da će do kraja februara biti riješen problem sa suvlasnikom kompanije „Comsar energy RS“ Rašidom Serdarovom.

    Do kraja februara biće isplaćen preostali iznos od 60 miliona maraka i zatvorena cijela priča u vezi sa „Comsarom”, kaže Đokić, dodajući da je ranije rečeno da je sve u vezi sa prenosom vlasništva, a potom i sa prenosom koncesije urađeno u skladu sa zakonom, piše portal Capital.

    On je dodao da mu je iz Ministarstva finansija rečeno da će sredstva biti obezbijeđena, ističući da na osnovu toga govori da će do kraja februara biti isplaćena preostala sredstva „Comsaru“.

    Podsjećamo, CAPITAL je prošle sedmice otkrio da je prokurista kompanije „Comsar Energy RS“ Aleksandar Lozo koji je na tu funkciju imenovan po nalogu Vlade Republike Srpske potpisao ugovor o prenosu koncesije sa „Comsara“ na RiTE Ugljevik iako za to nije imao saglasnost Skupštine i Nadzornog odbora ovog preduzeća na čijem čelu je još uvijek ruski oligarh Rašid Serdarov.

    Serdarov je zbog toga uputio pismo Vladi Srpske i Ministarstvu energetike i rudarstva u kojem traži poništavanje potpisanog ugovora i podnošenje krivične prijave protiv prokuriste.

    To je očigledno ubrzalo isplatu pa će Vlada, iako budžetom za ovu godinu nije planirala, taj novac ipak obezbijediti u kratkom roku. To bi već mogao da bude 23. februar za kada je Ministarstvo finansija zakazalo aukciju trezorskih zapisa upravo u iznosu koji treba da plati Serdarovu.

    Podsjećamo, ugovor o prenosu prava na koncesiju za eksploataciju uglja na ležištu „Ugljevik – Istok 2“ sa „Comsara“ na RiTE Ugljevik potpisali su 31. januara ministar energetike i rudarstva Petar Đokić, prokurista „Comsara“ Aleksandar Lozo koji je savjetnik predsjednika Vlade RS i direktor RiTE Ugljevik Žarko Novaković.

    CAPITAL je ranije objavio da je Rašid Serdarov i dalje predsjednik Nadzornog odbora „Comsar Energy RS“, iako je ostao vlasnik svega 24 odsto akcija, nakon što mu je javno preduzeće „Gas RES“ isplatilo 181 milion maraka za 74,4 odsto firme.

    Serdarov je zadržao četvrtinu vlasništva u „Comsaru“ kao zalog dok mu u potpunosti ne bude isplaćena kupoprodajna cijena od 240 miliona KM.

  • Ryanair reže rute širom Evrope

    Ryanair reže rute širom Evrope

    Ryanair će u ljeto 2026. smanjiti operacije i u Bosni i Hercegovini te Srbiji, uglavnom zbog preraspodjele kapaciteta prema tržištima s većom sezonskom potražnjom, poput Hrvatske.

    Konkurentske kompanije popunjavaju dio ukinutih ruta.

    U Banjaluci biće ukinuto šest sedmičnih polazaka, dok su letovi za Beč, Memmingen i Baden-Baden svedeni na dvije sedmične rotacije.

    U Nišu se ukidaju dva sedmična leta – po jedan za Beč i Maltu.

    Kompanija je takođe odlučila da ukine dvije rute između Irske i Litvanije. Od aprila više neće letjeti iz Belfasta za Kaunas niti iz Dablina za Palangu, a obustavlja se i linija Vilnius–Štokholm.

    Ryanair navodi da kapacitete preusmjerava na aerodrome s nižim troškovima u Hrvatskoj, Maroku, Italiji, Švedskoj i Albaniji, gdje su aerodromske takse i ekološki porezi niži.

    Već od 27. marta 2026. prekidaju se operacije na aerodromu Clermont-Ferrand Auvergne zbog ekoloških poreza. Trenutno se odatle leti za London, Porto i Fez.

    Ukida se i linija Dablin–Rodez, ali ostaju letovi iz Londona (Stansted) i Brisela prema Rodezu.

    Belgija: Milion manje sjedišta

    U zimskom redu letenja 2026/27 Ryanair je uklonio 20 ruta i milion sjedišta iz Brisela i Šarlou.

    Razlog je nova belgijska taksa na avio-saobraćaj, kojom se naknada povećava na 10 eura po putniku, uz mogućnost dodatnih lokalnih taksi u Šarlou.

    Rezovi pogađaju destinacije poput Milana (Bergamo), Barselone, Lisabona, Rima (Ciampino), Krakova i Majorke. Kapacitet Ryanaira u Belgiji smanjuje se za oko 22 posto, uz povlačenje pet aviona iz baza u Zaventemu i Šarloau.

    Kompanija je saopštila da bi ukidanje ove takse doprinijelo rastu prometa i turizma, dok bi zadržavanje poreza moglo dovesti do pada saobraćaja i rasta cijena karata.

    Portugal: Azori bez Ryanaira

    Od kraja marta Ryanair ukida svih šest ruta prema i iz Azora, što će, prema procjenama, pogoditi oko 400.000 putnika godišnje. Time se kapacitet kompanije u Portugalu smanjuje za oko 22 posto, uključujući i operacije u Portu i Lisabonu.

    Kao razlozi navode se povećane naknade za kontrolu zračnog saobraćaja koje naplaćuje operater ANA (Vinci), kao i evropski porezi, uključujući sistem trgovanja emisijama (ETS), koji posebno pogađa kraće letove prema Azorima i Madeiri.

    Dodatno, uvedena je i nova putna taksa od dva eura po putniku, što Ryanair ocjenjuje nepovoljnim u odnosu na druge zemlje EU.

    Kompanija tvrdi da ne postoji strategija za razvoj niskotarifne povezanosti s Azorima te poziva vladu da interveniše. Operater ANA odbacio je optužbe o zloupotrebi monopolskog položaja, navodeći da su takse na Azorima među nižima i da je dijalog otvoren.

    Dio ukinutih ruta preuzele su konkurentske aviokompanije, među njima Vueling, Binter, Iberia i Wizz Air, što bi trebalo ublažiti posljedice po putnike, prenosi Euronews.

    Francuska: Porezi i nova ukidanja

    Francuska je takođe pogođena rezovima za 2026. godinu. Tokom zime 2025. Ryanair je smanjio 750.000 sjedišta i ukinuo 25 ruta prema toj zemlji, obustavivši letove za Bergerac, Brive i Strazbur. Kao glavni razlog navodi se povećanje poreza na avio-saobraćaj.

    U decembru je kompanija najavila da će od ljeta 2026. ponovo pokrenuti letove za Bergerac, nakon razgovora s vlastima, dok linije za Brive i Strazbur ostaju suspendovane.

    Ryanair je upozorio na mogućnost dodatnih ukidanja. Komercijalni direktor Džejson Mekgines izjavio je za pariški magazin Challenges da bi kompanija mogla napustiti francuske regionalne aerodrome tokom ljeta 2026.