Kategorija: Vijesti

Nova sjednica Fiskalnog savjeta, koji, prije kreiranja prijedloga budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za ovu godinu, mora usvojiti fiskalni okvir do 2028. godine, još nije zakazana.

Zahtjevi sindikata zaposlenih u institucijama BiH

Izmjena Zakona o platama i naknadama
Primjena nove osnovice za obračun plata od 1. januara
Hitno usvajanje budžeta institucija BiH
Poštovanje ranije definisanih fiskalnih obaveza

Fiskalni okvir kao preduslov za budžet

U praksi to znači da je budžet još na dugom štapu, a ne bude li usvojen u ovom kvartalu, mogući scenarij je i štrajk zaposlenih u zajedničkim institucijama.

“Još nije zakazana sjednica Fiskalnog savjeta. Možda bude zakazana iduće sedmice”, rekao je izvor “Nezavisnih novina”.

Budžetom za ovu godinu predviđen je rast osnovice za obračun plata radnicima u zajedničkim institucijama i agencijama, ali će ona biti primijenjena tek nakon usvajanja budžeta.

“Smatramo da je to zaista nekorektno. Prosto, mislimo da političke strukture ne vode računa o nama, posebno nama u Upravi za indirektno opozivanje (UIO) BiH, a mi smo ipak institucija koja puni budžet i 85 odsto prihoda su upravo prihodi koje mi ostvarujemo”, kaže za “Nezavisne novine” Ana Mrnjavac, predsjednica Sindikata radnika UIO BiH.

Još u sedmom mjesecu prošle godine je, podsjeća, propisana osnovica za plate za ovu godinu i trebala bi da bude primjenjiva od 1. januara 2026.

Sindikati traže hitne izmjene Zakona o platama

“Međutim, postoji u Zakonu o platama i naknadama jedna odredba koja to koči. To je razlog zašto se mi kao sindikati bunimo. Želimo da što prije dođe do izmjene Zakona, kako bi isplata išla od 1. januara, a ne od usvajanja budžeta”, navela je Mrnjavac.

Prema njenim riječima, ako se u prvom kvartalu ništa ne riješi, organizovaće generalne proteste. Postoji, međutim, i plan B.

Mogućnost protesta i štrajka

“U skladu sa dogovorom sa druga dva reprezentativna sindikata (Savez sindikata policijskih organa i Samostalni sindikat državnih službenika i zaposlenika institucija BiH), nije isključeno da idemo u štrajk. Scenarij je isti, svake godine se ponavlja isto”, naglasila je Mrnjavac.

Podsjetimo, Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, naveo je da su na ranijoj sjednici Fiskalnog savjeta BiH svi ostali članovi glasali za fiskalni okvir, dok su predstavnici iz Republike Srpske, uključujući ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića, odlučili da ga ne podrže, odnosno da ne glasaju.

Politička blokada fiskalnog okvira

“Time je ministar finansija odbio da glasa za prijedlog čiji je zvanični predlagač, a budžet za 2026. ostaje blokiran zbog postupanja kadrova iz RS”, naveo je ranije Hasanović.

Čak i da sjednica Fiskalnog savjeta bude održana ovih momenata, te da na njoj bude usvojen i fiskalni okvir do 2028. godine, preostalo bi još mnogo posla do usvajanja budžeta.

Podsjetimo, rokovi za taj posao su probijeni još prije nekoliko mjeseci. Savjet ministara obavezan je, naime, Predsjedništvu BiH podnijeti Nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za narednu godinu najkasnije do 15. oktobra tekuće godine.

Predsjedništvo BiH dužno je podnijeti za narednu godinu Prijedlog zakona o budžetu Parlamentarnoj skupštini BiH do 1. novembra tekuće godine.

Parlamentarna skupština BiH treba da razmatra Prijedlog zakona o budžetu koji podnosi Predsjedništvo BiH, i u skladu s vlastitim poslovnikom usvaja zakon o budžetu do 31. decembra tekuće godine.

Ako Parlamentarna skupština BiH ne usvoji zakon o budžetu prije početka fiskalne godine, finansiranje je privremeno sve do stupanja na snagu tog zakona.

Centralna izborna komisija BiH kaznila je SNSD, SDS i Listu za pravdu i red sa 39.000 KM zbog “dezinformisanja javnosti” i kako su rekli, objava lažnih informacija, a ovo je prvi put da se partije kažnjavaju po tom osnovu.

Na kojem osnovu su izrečene kazne

Kazne su izrečene po članu 16.17 a koji kaže da je “Političkim subjetima zabranjeno da putem medija iznose lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače”.

SNSD je kažnjen sa 15.000 KM jer je Milorad Dodik, predsjednik te stranke u izbornom periodu širio dezinofrmacije. Kako je rečeno na sjednici CIK-a, u medijima i portalima se vidjelo da je Dodik iznio niz laži o članovima CIK-a i samom CIK-u kao instituciji.

“Klevete nisu bile predmet odlučivanja i nisu osnov za sankciju već dezinformacije o CIK kao instituciji koja provodi proces i dezinformisanje birača”, rečeno je na sjednici CIK-a.

Kazna za SDS: Sporni navodi i obrazloženje

Dalje, SDS je kažnjen sa 12.000 KM jer je Aleksandra Pandurević, član te stranke prenijla lažne informacije koje se odnose na predsjednika CIK dovodeći to u vezu sa njegovim odlučivanjem.

“Riječ je o širenju lažnih informacija i dezinformišu birači”, rečeno je na sjendici CIK-a.

Kazna za Listu za pravdu i red: Slučaj i iznos

Zbog istog slučaja, kaženjena je i Lista za pravdu i red Nebojša Vukanović. Toj stranci je izrečena kazna od 12.000 KM.

Podsjećanja radi, SDS i Lista za pravdu i red kažnjeni su jer su prenijeli informaciju da je supruga Jovana Kalabe, predsjednika CIK-a, imenovana za savjetnicu Siniše Karana, u to vrijeme SNSD-ovog kandidata za predsjednika Republike Srpske.

Nakon te informacije CIK je bio podnio zahtjev SDS-a kojim se traži izuzeće Kalabe iz odlučivanja.

SDS je zahtjev uputio nakon što je u medijima objavljena informacija da je supruga Kalabe imenovana za savjetnicu Karana. Taj zahtjev je odbijen, a CIK je odlučio da pokrene istragu.

Kako je informacija širena: Blog i preuzimanje u medijima

Tu informaciju prvi je objavio Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, na svom blogu, a preuzeli su je još neki mediji.

U tekstu je Vukanović, između ostalog, naveo da je Mirjana Dragoljić, supruga Kalabe, imenovana za Karanovu savjetnicu i glavnog inspektora u Odjeljenju za strateško planiranje Ministarstva unutrašnjih poslova.

To imenovanje, navodno je kako je napisano, izvršeno dok je Karan obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova.

CIK je juče odlučio i da se pokrene postupak protiv 77 političkih stranaka i obavijeste poreske uprave za sumnju da je osam političkih partija kršilo poreske propise.

Komisija zadužena za postupak javne nabavke novih tehnologija još nije pregledala sve ponude pristigle na tender raspisan u novembru prošle godine, a prema nezvaničnim informacijama, taj posao mogao bi biti okončan do kraja ovog mjeseca.

Čak i ako do kraja ovog mjeseca bude izabran najpovoljniji ponuđač, i dalje je veliko pitanje hoće li biti vremena da se ta nabavka vrijedna 88 miliona KM dovede do kraja do oktobra 2026. godine.

U CIK-u su nam samo kratko rekli da komisija trenutno radi na tome, da je dokumentacija obimna i da će, kada završi posao, Centralnoj izbornoj komisiji BiH predložiti izbor najpovoljnijeg ponuđača. Naglasili su i da konačnu odluku donosi Centralna izborna komisiji BiH na svojoj sjednici.

Ipak, nakon izbora najpovoljnijeg ponuđača, realno je očekivati je žalbe, jer gotovo je sigurno, a prema nezvaničnim informacijama, to očekuju i u CIK-u, da će oni koji ne dobiju posao na tenderu, uputiti žalbu.

Rješavanje tih žalbi može trajati mjesecima.

“Bez novih tehnologija nemoguće je sprovesti izbore. Zato sam i tražio izmjene Izbornog zakona BiH na način da to bude obaveza i, ako je potrebno, da održavanje izbora odgodimo za nekoliko mjeseci dok se procedura ne završi”, rekao je Nenad Grković, poslanik Liste za pravdu i red u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, dodajući da postoje opstrukcije HDZ-a i SNSD-a koji pokušavaju sve kako bi spriječili nove tehnologije.

Izmjene Izbornog zakona

Inače, sam Grković je još prošle godine predložio izmjene Izbornog zakona BiH koje podrazumijevaju da se nove tehnologije moraju primijeniti na izborima 2026. godine. Te izmjene prošle su Predstavnički dom, ali ne i Dom naroda, gdje nikada nisu došle na dnevni red. Razlika između Grkovićevog prijedloga koji kaže da se nove tehnologije moraju primijeniti, sadašnji Izborni zakon BiH koji je nametnuo Kristijan Šmit kaže da će se primijeniti kada se za to steknu uslovi.

Podsjećanja radi, CIK je u novembru 2025. godine raspisao tender za nabavku novih tehnologija, tačnije, skenera i uređaja za biometrijsku identifikaciju birača. Tender je vrijedan 88 miliona KM sa PDV-om i prvobitan plan za otvaranje ponuda bio je 30. decembar, međutim, zbog žalbi, to je urađeno tek 2. februara.

Četiri ponuđača na tenderu

Ponudu na tender dostavila su četiri ponuđača. Firma “Provis” iz Bijeljine ponudila je da odradi cijeli posao za 104.110.500 KM plus PDV i to u roku od 180 dana sa produženom garancijom od pet godina.  Ponudu je dostavila i grupa ponuđača na čelu sa kompanijom “Planet Soft” iz Banjaluke sa cijenom od 57.707.261 KM. Njihov rok isporuke je 90 dana i produžena garancija, kao element ekonomski najpovoljnije ponude, iznosi pet godina.

Kompanija “Artco Group” iz Sarajeva dostavila je ponudu od 79.791.281 KM bez PDV-a. Rok isporuke ovog ponuđača je 170 dana, a produžena garancija pet godina.

“Smartmatic” iz Sarajeva dostavio je ponudu na 82,8 miliona KM bez PDV-a sa rokom isporuke od 139 dana. Ovaj ponuđač dao je popust na ovu cijenu od 8,2 miliona KM tako da je ukupna cijena ponude 74,5 miliona KM.

Inače, u Bosni i Hercegovini ima 5.400 biračkih mjesta, a osim nabavke opreme za svako od njih, pravi logistički izazov biće prevoz, instalacija i demontaža te opreme, kao i upravljanje cijelim sistemom, a o čemu su nekoliko puta govorili na sjednici Centralne izborne komisije BiH.

Osim toga, neophodno je izmijeniti i sam Izborni zakon BiH u dijelu koji govori o glasačkom listiću s obzirom na to da trenutne glasačke listiće, pogotovo one za kantonalne skupštine i entitetske parlamente ne može podržati nijedan skener.

Mještani Vareša i aktivisti udružili su se u borbi protiv trovanja ljudi i prirode olovom te drugim metalima, a zatražili su od nadležnih da preispitaju dozvolu za rudnik olova i cinka te raskinu koncesioni ugovor za istraživanje i eksploataciju hroma u slivu rijeke Krivaje, na lokalitetima Duboštica i Tribija.

Miroslav Pejčinović, predsjednik Ekološke udruge “Opstanak” Vareš, za “Nezavisne novine” ističe da su se okupili u utorak naveče u prepunoj sali da bi izabrali upravna tijela ovog udruženja, te ukazali na problem sa rudnicima u Varešu.

Na prvom mjestu zdravlje ljudi

“U svom obraćanju sam jasno poslao poruku da nam je na prvom mjestu zdravlje ljudi, odnosno zaštita okoliša. Prema Ustavu BiH, jedno od temeljnih prava je pravo na zdrav okoliš, što mi ovdje nemamo. Mi samo imamo napade kompanija i koncesionara sa dva kraja opštine Vareš, i to rudnika olova i cinka Rupice te pokušaj istraživanja rudnika kroma u dijelu opštine Vareš koji se oslanja na opštinu Olovo i sliv rijeke Krivaje”, priča Pejčinović.

Iako je, kako kaže, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica saopštio da je nivo olova “očekivan za područja sa industrijskom aktivnošću”, oni ipak samo uvažavaju mišljenje Svjetske zdravstvene organizacije koja navodi da je jedini sigurni nivo olova u krvi nula, a da je sve ostalo prekoračenje, te da ima štetne posljedice za ljude.

“Tražimo poduzimanje svih mjera od nadležnih institucija jer ni nakon dva testiranja javnost nije upoznata da je ijedna institucija nešto poduzela. Jedino što imamo izvješće od 30. decembra o inspekcijskom nadzoru od strane Federalne uprave za inspekcijske poslove, ali u njemu nije naložena nijedna mjera kompaniji da bi nešto trebali poduzeti vezano za enormnu razinu prekoračenja zagađenosti zraka sa česticama prašine od 2,5 milimikrona i zagađenosti tla sa pet teških metala, jer su pored olova tu i živa, cink, krom, kadmij te arsen”, naglašava Pejčinović.

Traže ponovno testiranje ljudi

Zato su i zatražili da se svi podaci o testiranim ljudima prezentuju javnosti.

“Mi čak i u centru Vareša imamo pojavu olova u krvi, i to kod katoličkih svećenika koji su tu u crkvi, što znači da nije samo evidentirano u industrijskoj zoni. Tražimo i ponovno testiranje ljudi koji su se prvi put testirali, kojih je 44, a ako se pokaže da je razina olova u krvi kod svih ostala ista, to će značiti da su te mjere koje su navodno poduzeli, ali ih nisu dali javnosti, dale rezultat”, dodaje on.

Ali, kako kaže, ukoliko dođe do povećanja i za jednu jedinicu, to znači da tu treba primijeniti sve druge mjere, a jedna od njih, koju je propisao Zakon o rudarstvu FBiH, u članu 39, tačka tri, je da nadležno ministarstvo oduzima dozvolu za rad te obustavlja eksploataciju jer je ugroženo zdravlje ljudi.

Raskinuti koncesioni ugovor

“Tu je i drugi problem koji se tiče istraživanja kroma na lokalitetima Duboštica i Tribija te tražimo od nadležnog kantonalnog ministarstva da se raskine koncesioni ugovor, jer je koncesija za zemljište od pet kvadratnih kilometara najbogatije i najbolje šume dodijeljena privatnom licu suprotno odluci Ustavnog suda BiH i Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom koji je donio visoki predstavnik. Oni su izvodili određene istražne radove iako ne posjeduju sve dozvole, a nikad nisu dobili vodnu saglasnost”, rekao je Pejčinović.

I Aarhus centar u BiH, zajedno sa Udruženjem građana “Fojničani” Maglaj, uputio je Federalnom ministarstvu okoliša i turizma detaljne komentare i primjedbe na Nacrt rješenja o obnovljenoj okolišnoj dozvoli za rudnik u Varešu.

Kako navode, postupak obnove okolišne dozvole za rudnik Rupice zasniva se na pretpostavci da operater već postupa u skladu s propisima i da nema potrebe za dodatnim, nezavisnim i cjelovitim sagledavanjem rizika.

“Govorimo o projektu koji podrazumijeva eksploataciju oko 800.000 tona rude godišnje, odlaganje više od 500.000 tona jalovine godišnje i dugotrajan, kontinuiran industrijski zahvat u prostoru. Takvi kapaciteti po svojoj prirodi nose ozbiljne, dugoročne i kumulativne rizike po tlo, vode, zrak i, najvažnije, zdravlje ljudi”, navode iz Aarhus centra u BiH.

Grad Banjaluka tužio je Republiku Srpsku za 2,8 miliona KM tvrdeći da su za taj iznos oštećeni primjenom zakona koji je Ustavni sud RS proglasio neustavnim.

Naime, Narodna skupština RS je krajem 2024. godine usvojila izmjene i dopune Zakona o budžetskom sistemu RS kojima su gradovima koji imaju preko 100.000 stanovnika smanjeni prihodi od PDV-a za sedam odsto u korist izrazito nerazvijenih opština.

Te izmjene pogodile su samo Banjaluku i Bijeljinu, nakon čega je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković Ustavnom sudu podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti sporne odredbe ovog zakona.

Ustavni sud je polovinom prošle godine utvrdio da ta odredba nije u skladu sa Ustavom, na čemu Grad i zasniva svoj tužbeni zahtjev.

„Ovim neustavnim zakonskim odredbama su Banjaluci i Bijeljini, kao gradovima koji imaju više od 100.000 stanovnika, prihodi od indirektnih poreza umanjeni za sedam odsto, a navedena sredstva raspodijeljena su srednje razvijenim, nerazvijenim i izrazito nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave. Na taj način tužiocu je od početka 2025. do 4. jula te godine nanesena materijalna šteta od 2.78.675 KM“, navodi se u tužbi Grada Banjaluka.

Ističu da im je od početka 2025. i zaključno sa 4. julom po osnovu raspodjele prihoda od indirektnih poreza doznačeno 37 miliona KM na osnovu koeficijenta utvrđenog neustavnim zakonom i odlukom.

„Da se primjenjivao koeficijent koji je važio prije stupanja na snagu spornog zakona Grad Banjaluka bi dobio nešto više od 39 miliona KM“, navedeno je u tužbi.

S druge strane, Pravobranilaštvo RS – Sjedište zamjenika Banjaluka, koje zastupa Srpsku, u odgovoru je navelo da ne postoji šteta nastala na strani tužioca izazvana protivpravnim postupanjem tužene.

Ističu da Zakon o Ustavnom sudu Republike Srpske propisuje da kada sud utvrdi da zakon nije u saglasnosti sa Ustavom, taj zakon, odnosno odredbe koje nisu u saglasnosti sa Ustavom, prestaju da važe danom objavljivanja odluke Suda, prenosi Capital.

„U skladu sa navedenim, tužena od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda RS od 4. jula 2025. godine, pojedinačno učešće opština i gradova u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza vrši u skladu sa trenutno važećim odredbama Zakona o budžetskom sistemu RS i Odlukom o učešću opština i gradova u prihodima od indirektnih poreza i načinu raspoređivanja tih prihoda“, navodi se u odgovoru na tužbu.

Dodaju da je do trenutka objavljivanja te odluke, Srpska vršila raspodjelu prihoda u skladu sa tada važećim odredbama zakona i donesenom odlukom.

„Tužilac u konkretnoj pravnoj stvari traži naknadu štete temeljeći svoj zahtjev isključivo na tvrdnji da je riječ o nezakonitom (neustavnom) postupanju tužene vezujući se za odluku, što predstavlja u najmanju ruku apsurdan zaključak, jer sve do donošenja odluke, tužena je postupala u skladu sa tada važećim odredbama zakona, a sa danom donošenja i objavljivanja odluke isto tako nastavila je postupati u skladu sa važećim odredbama Zakona o budžetskom sistemu. Ne postoji protivpravno postupanje tužene“, tvrde u Pravobranilaštvu.

Podsjećamo, NSRS je krajem 2024. usvojila sporne izmjene Zakona o budžetskom sistemu kojima je predviđeno da se lokalnim zajednicama sa više od 100.000 stanovnika prihod od ovog poreza umanjuje za sedam odsto, a da se taj novac onda raspodjeljuje drugim opštinama i gradovima.

Usvajanje zakona pratili su protesti u organizaciji gradonačelnika Banjaluke koji je tada pogasio i rasvjetu oko republičkih institucija.

Ustavni sud RS je, ipak, polovinom prošle godine ocijenio da su izmjene Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske neustavne.

Građani u Republici Srpskoj od sada mogu putem interneta izračunati cijenu poštarine za pisma i pakete koje žele poslati. Novu opciju na svom sajtu predstavile su Pošte Srpske.

Kako su naveli, na njihovoj zvaničnoj stranici dostupan je poštanski kalkulator koji omogućava brz obračun cijene za različite vrste pošiljki.

Kalkulator se nalazi na početnoj stranici i može se koristiti za obračun poštarine za pisma, pakete, razglednice i brzu poštu, kako u unutrašnjem, tako i u međunarodnom saobraćaju.

Korisnik unosi osnovne podatke o vrsti pošiljke, težini i odredištu, nakon čega sistem automatski prikazuje cijenu usluge.

Iz Pošta Srpske navode da je cilj ove opcije da korisnici odmah dobiju informaciju o troškovima slanja, bez dolaska na šalter.

U nastavku donosimo detaljan prikaz kako funkcioniše poštanski kalkulator.

Odabir vrste saobraćaja

Na početnoj stranici kalkulatora prvo se bira „Vrsta usluge“, odnosno vrsta saobraćaja.

Korisnik ima mogućnost da izabere:

Unutrašnji saobraćaj / Međunarodni saobraćaj

Nakon izbora, sistem prelazi na naredni korak.

Izbor konkretne usluge

U padajućem meniju „Usluga“ bira se tip pošiljke.

Na raspolaganju su, između ostalog:

Pismo / Paket / Dopisnica / Direktna pošta / Tiskovina / Brza pošta / Biz Express / Sekogram

U prikazanom primjeru odabran je „Paket“.

Unos podataka o pošiljci

Nakon izbora usluge, otvara se dio „Informacije o pošiljci“.

Potrebno je unijeti:

Težinu pošiljke u kilogramima / Vrijednost pošiljke u konvertibilnim markama

U primjeru je unesena težina od 1 kilogram i vrijednost od 100 KM.

U dijelu „Informacije o odredištu“ bira se:

Grad iz kojeg se šalje pošiljka / Grad u koji se šalje pošiljka

Na fotografiji je prikazano slanje iz Banje Luke u Gradišku.

Korisnik može označiti dodatne opcije, kao što su:

Otkupna pošiljka / Sa povratnicom / Pošiljka sa ličnim uručenjem / Hitna pošiljka / Glomazna ili lomljiva pošiljka

U prikazanom slučaju označena je opcija „Hitna pošiljka“.

Obračun cijene

Klikom na dugme „Izračunaj“ sistem prikazuje detaljan obračun.

Na posljednjoj fotografiji vidi se:

Osnovna cijena paketa po masi i zoni / Dodatna cijena za hitnu pošiljku / Naknada prema vrijednosti

Ukupna cijena u prikazanom primjeru iznosi 7,40 KM.

Na ovaj način korisnici mogu prije odlaska u poštu dobiti tačan uvid u trošak slanja pošiljke.