Kategorija: Vijesti

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je danas izvještaj o postizanju identičnog teksta Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, čime je omogućeno da počne njegova primjena.

Usaglašavanje je bilo potrebno jer su Predstavnički i Dom naroda usvojili predloženi zakon u tekstu koji se razlikovao u jednom amandmanu.

Zakonom je predviđeno da se osnovica za obračun plate primjenjuje od 1. januara tekuće godine za tu godinu, te da nadležne institucije obezbijede retroaktivnu isplatu razlike u plati u roku koji ne može biti duži od 30 dana od dana usvajanja budžeta, ukoliko budžet za narednu fiskalnu godinu ne bude usvojen do 31. decembra tekuće godine.

Izabrani i imenovani zvaničnici izuzeti su od povećanja osnovice za obračun plata sa 600 na 690 KM.

Usvojeni zakonski akt stupiće na snagu nakon objavljivanja u “Službenom listu”.

Bošnjački delegat Dženan Đonlagić rekao je da će ovaj zakon zaštiti zaposlene u institucijama BiH od nepravovremenih usvajanja budžeta BiH, dok je predsjedavajuća Kluba Hrvata Marina Pendeš izrazila nadu da će na narednim izborima u Predsjedništvu BiH sjediti legalno izabrani predstavnici i da više neće biti kašnjenja sa usvajanjem budžeta BiH.

Srpska je danas bogatija za 42 nova života i to nije samo statistika, već 42 nova osmijeha i 42 razloga više da vjerujemo u budućnost, istakao je lider SNSD-a Milorad Dodik.

– Svakoj bebi želim zdravlje, sreću, ljubav i bezbrižno djetinjstvo ispunjeno toplinom porodičnog doma. Roditeljima upućujem iskrene čestitke na najljepšem i najodgovornijem životnom pozivu. Neka svaki novi život bude blagoslov za porodicu i radost za cijelu Republiku Srpsku – dodao je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

Српска је данас богатија за 42 нова живота. То није само статистика, већ 42 нова осмијеха и 42 разлога више да вјерујемо у будућност.

Свакој беби желим здравље, срећу, љубав и безбрижно дјетињство испуњено топлином породичног дома. Родитељима упућујем искрене честитке на…

— Милорад Додик (@MiloradDodik) June 11, 2026

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da Britanija u kontinuitetu pokazuje tendenciozno antisrpsko ponašanje i neprijateljski stav prema Republici Srpskoj, komentarišući najavljenu raspravu u britanskom Domu lordova o stanju u BiH.

Dodik je istakao da je rasprava u Domu lordova samo “stari manir imperatora” koji, umjesto da se bave sopstvenim problemima, žele da dijele lekcije drugima.

– To je stari manir imperatora da razmišljaju i razgovaraju o drugima, a ne o sebi. U Belfastu vidimo da imamo pobunu, eksplozije i nemire, a oni nama pričaju o miru ovdje, gdje mira i te kako ima. Ako hoćete da se bavite nekim drugim, onda prvo vi morate biti perfektni – poručio je Dodik.

Lider SNSD-a je naglasio da u BiH nema otvorenih problema niti ekscesa, te da je jedini zahtjev Republike Srpske povratak na izvorni Dejtonski sporazum.

– Mi hoćemo ustavnu BiH. Neka nam vrate ustavnu BiH koju nam je oteo njihov državljanin Pedi Ešdaun, a ne da se prave blesavi u Domu lordova i nama pričaju kako smo mi neki loši momci. Neka se bave svojim intervencionalizmom u Velikoj Britaniji, umjesto da odu u Belfast i tamo pokušaju da smire situaciju koju imaju na svom prostoru – jasan je Dodik.

Britanski Dom lordova danas bi trebalo da raspravlja o stanju u BiH, a u objavljenom izvještaju, između ostalog, navode da Rusija nastavlja pružati političku podršku vlastima Srpske. Posebnu pažnju u dokumentu posvetili su upravo predsjedniku SNSD-a, tvrdeći da njegova politika “slabi državne institucije”.

Dodik odbacuje ove navode, ocjenjujući ih kao dokaz kontinuiranog neprijateljskog stava Britanije prema srpskom narodu.

– Mislim da treba biti jasno da tamo u Domu lordova postoji neka Helićeva koja potencira najgoru moguću priču o nama. To nikada nije imalo efekta, a nije ni prvi put da se o tome raspravlja. Šta će oni? – zaključio je Dodik.

U izvještaju Doma lordova, tri decenije nakon rata, navode se i “rastuće secesionističke tendencije”, te nejasna buduća uloga međunarodne zajednice u BiH, što zvaničnici Srpske vide kao nastavak političkog pritiska na institucije Republike Srpske.

Premijer Republike Srpske Savo Minić pozvao je ministre, direktore javnih preduzeća i ustanova, te privrednike da podrže 14 studenata Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, koji će predstavljati Srpsku na međunarodnim stručnim razmjenama u Brazilu, Španiji, Portugalu, Turskoj, Italiji, Grčkoj.

– Ovi mladi ljudi su naši najbolji ambasadori znanja, rada i posvećenosti. Pomozimo im da steknu nova iskustva i dostojno predstavljaju Republiku Srpsku – napisao je Minić na Iksu.

Позивам министре у Влади Републике Српске, директоре јавних предузећа и установа, као и наше привреднике, да подрже 14 студената Медицинског факултета Универзитета у Бањалуци, који ће представљати Републику Српску на међународним стручним размјенама у Бразилу, Шпанији, Португалу,…

— Саво Минић (@minic_savo) June 10, 2026

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je danas u Istočnom Novom Sarajevu da za svako mjesto u Republici Srpskoj postoji strategija razvoja koja se realizuje.

– Naša je priča bila kako da učinimo da čitava Republika Srpska može da živi, pa smo rekli da ćemo u Trebinju ponuditi gradnju koja će privući značajan broj turista, u Foči ćemo nastaviti da gradimo fakultete kako bismo imali najveći broj studenata, a u Višegradu je to Andrićgrad – naglasio je Dodik.

U Istočnom Sarajevu, dodao je Dodik, sve je učinjeno kako bi se podigla Јahorina, te osposobio Univerzitet, između ostalog i izgradnjom nove zgrade Rektorata.

– Gradimo saobraćajnice i za svako mjesto imamo neku strategiju i ona se u pravilu realizuje – rekao je Dodik novinarima prije tribine “Geostrateški položaj Republike Srpske”, koja se održava u Istočnom Novom Sarajevu.

Govoreći o samoj tribini, čija je tema “Bošnjačko Sarajevo – zajednički interesi ili poligon sukoba”, Dodik je istakao da je veliki broj ljudi iz sfere javnosti u pogledu geostrategije i političkih nauka htio Republici Srpskoj da ponudi svoja mišljenja, navodeći da je to sinoć urađeno u Trebinju, a ranije u Banjaluci i Doboju.

– Imamo namjeru da idemo dalje u Prijedor, Laktaše i završićemo u Bijeljini i Zvorniku – naveo je Dodik.

Prema njegovim riječima učesnici tribine u kontinuitetu izražavaju zainteresovanost za dešavanja u Republici Srpskoj.

– Profesor /Nenad/ Kecmanović je od početka uključen u formiranje Republike Srpske, gospodin /Aleksandar/ Pavić je u vrijeme mandata Biljane Plavšić radio u njenom kabinetu. Odavno nije bio u Republici Srpskoj i sada je tu – dodao je Dodik.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da su predstavnici Republike Srpske prepoznali poruke o dijalogu, dogovoru, domaćim rješenjima i odgovornosti, a da političko Sarajevo i dalje teži kolonijalnoj upravi, što je uzrok nejedinstva na posljednjoj sjednici Savjeta za sprovođenje mira.

Cvijanovićeva je rekla da na sjednici PIK-a nije donesena odluka o kandidatu za novog visokog predstavnika, jer je došlo do sukoba dva koncepta, a ne dva kandidata.

– Nemamo saglasnost, jer imamo sudar dva koncepta koja su tamo prikazana. Nije to samo riječ o figurama koje treba da obavljaju neki posao, nije to personalna priča – navela je Cvijanovićeva.

Ukazala je da se više puta od nove američke administracije čulo, ali i neposredno prije sjednice PIK-a, da traže domaći dijalog i domaća rješenja, kao i odgovornost domaćih ljudi koji su izabrani kroz demokratsku proceduru.

Ona je podsjetila da je i na sjednici Savjeta bezbjednosti UN predstavnik Sjedinjenih Država pozivala na više odgovornosti, više dijaloga između predstavnika konstitutivnih naroda u BiH i vraćanje domaćeg suvereniteta.

– Da domaće institucije donose odluke, a ne da to rade neizabrani stranci – rekla je Cvijanovićeva i dodala da su predstavnici Republike Srpske prepoznali tu poruku.

Ukazala je da poruka sa sjednice Savjeta bezbjednosti UN jasno pokazuje da je nakon više od 30 godina neko sagledao pravo stanje.

– SAD ne žele da se na takav način izgrađuju tuđe nacije. To je predsjednik SAD Donald Tramp jasno rekao i ja to tumačim na taj način. Ono što smo i čuli, a i ono što je izašlo sa zasjedanja PIK-a jasno pokazuje da je to u pitanju – navela je Cvijanovićeva.

Sa druge strane su, kaže, Evropljani, koji, vjerovatno svjesni nesposobnosti da sami rješavaju neka pitanja ili da se nametnu kao neko ko je kredibilan partner institucijama BiH, imaju skriveni plan da nastave da funkcionišu u okviru BiH.

Cvijanovićeva smatra da će se priča o proširenju EU vrtjeti oko dvije zemlje u okruženju, a ne oko svih.

Istakla je da Dejtonskim sporazumom nije predviđen OHR na način na koji je djelovao u BiH, te da se samim tim i vraća na pitanje šta je to visoki predstavnik i šta radi u BiH?

– Sigurna sam da će visokog predstavnika izabrati do kraja juna i imam svoja predviđanja kako će to izgledati. Sigurno da ne mogu da budu bonska ovlaštenja na način kako su korištena. Vjerovatno u nekom trulom kompromisu možemo računati na to da će neko reći – pa dobro, biće bonska ovlaštenja, ali ih nećete koristiti – navela je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da narodi u BiH moraju da se navikavaju na činjenicu da žive bez visokih predstavnika.

– Šmit se odjavio, rekao je, podnio je ostavku. Druga stvar, Šmit već mjesecima ne interveniše na način zato što mu je neko rekao da ne može da koristi bonska ovlaštenja. Znači, mi već mjesecima živimo bez ikakvih bonskih ovlaštenja – izjavila je Cvijanovićeva za “Avaz”.

Povodom tvrdnji ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića da moraju postojati bonska ovlaštenja jer nema dogovora domaćih političara, Cvijanovićeva je rekla da takvih ovlaštenja neće biti.

– Konaković je neko ko protežira bonska ovlaštenja, naravno kad su usmjerena protiv Srba, protiv Republike Srpske. Ima i opsesivne dimenzije u vezi sa SNSD-om i Miloradom Dodikom – navela je Cvijanovićeva.

Ona je poručila da je ovo vrijeme za neki drugi, bolji život BiH.

Novi visoki predstavnik će, istakla je, sigurno biti osoba koja će imati ozbiljan nedostatak legitimiteta ako njegovo imenovanje ne prođe verifikaciju kroz rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN.

– Aneks 10 Dejtonskog sporazuma jasno kaže da ga imenuju strane potpisnice ovog sporazuma. To što su nekad radile strane, a jedna od strana je bila i Republika Srpska, preuzeo je PIK – rekla je Cvijanovićeva i dodala da je obavezno da verifikacija imenovanja prođe kroz Savjet bezbjednosti UN.

Pokretanjem postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka u Vijeću naroda Srpske u vezi sa usvajanjem Deklaracije o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika u BiH u stvari potvrđeno da je visoki predstavnik vitalni organ bošnjačkog naroda, istakao je predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić.

– Za mene je katastrofalno da su potvrdili da je visoki predstavnik dio njihovog identiteta – rekao je Stevandić.

Stevandić je istakao da su ovim potvrdili da nemaju drugi način osim da zloupotrebljavaju institut zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

– Znaju šta je razlika između ustavnosti i vitalnog nacionalnog interesa, ali ipak zloupotrebljavaju jer im je to jedini način da se izražavaju. Osporavaju akte koji imaju politički karakter, što je neprihvatljivo jer ne podliježu pod sud Ustavnog suda, već su u domenu javnog izražavanja, slobode, glasanja, iznošenja stava – dodao je Stevandić nakon sjednice Vijeća naroda.

On je rekao da saglasnosti vjerovatno neće biti ni na Zajedničkoj komisiji Narodne skupštine i Vijeća naroda.

– I oni sami znaju da ovo ne rade u skladu sa pravnom procedurom, ali Republika Srpska je demokratsko društvo i sve institucije će raditi svoj posao – ističe on.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da, iako u BiH postoje tri strane, jedino može postojati strana dogovora.

Govoreći o najavi sutrašnje rasprave u britanskom parlamentu čiji će fokus, kako je navedeno u izvještaju, biti na “secesionističkoj politici u BiH i slabljenju institucija zbog Milorada Dodika”, Stevandić je rekao da je razočaran ovakvim stavom.

– Razočaran sam jer sam prije dva mjeseca primio predstavnike britanskog parlamenta i oni su tada zastupali potpuno drugačije stavove od pomenutih – naveo je Stevandić.

Ako je to tako, istakao je Stevandić, onda nema više razloga da Britanci budu primljeni u Srpskoj.

– Već sam zažalio što sam to učinio, ukoliko se budu tako izražavali i uzimali stranu u BiH – rekao je Stevandić.

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS), rekao je da je ostavka potpredsjednice NS RS Anje Ljubojević postala aktivna odmah po njenom prijemu, odnosno da je na snazi danom donošenja.

Ljubojevićeva, podsjetimo, na zahtjev stranačkog šefa, lidera SNSD-a Milorada Dodika, odlazi sa funkcije potpredsjednika NSRS, nakon udesa koji je službenim autom izazvala u subotu ujutru, 6. juna, u Trnu kod Laktaša.

Kakva prava ima Ljubojevićeva

“Ostavka je na snazi danom podnošenja. To ne osporava Anji Ljubojević pravo koji imaju svi poslanici da glasaju, učestvuju i predlažu”, rekao je Stevandić.

Dodao je da je, bez obzira na ime, prezime i funkciju i pripadnost narodu, prvo bio red da se pita za zdravlje Ljubojevićeve.

“Mene ko god je nazvao, rekao sam prvo: ‘Ljudi, pitajte za zdravlje’. Ona se na svu sreću oporavlja, što je najvažnije”, kazao je Stevandić.

Govoreći o utvrđivanju odgovornosti, naveo je da sve ima svoju proceduru.

“Sve ima svoju proceduru kako se podnosi odgovornost, i politička i svaka druga”, naglasio je Stevandić.

Poziv stranačkog šefa

Da Anja Ljubojević odlazi sa funkcije potpredsjednika NSRS, Dodik je naveo juče na društvenoj mreži X.

“Zatražio sam od Anje Ljubojević da podnese ostavku na mjesto potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, što je ona i prihvatila. Nosioci javnih funkcija i za najmanju neodgovornost moraju snositi najveću odgovornost. Oni koji donose i sprovode zakone moraju ih najviše poštovati”, naveo je Dodik u utorak.

Nedugo nakon toga, istog dana, oglasila se i Ljubojevićeva.

“Danas sam podnijela ostavku na funkciju potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske. Zahvaljujem se na ukazanom povjerenju, a posebno predsjedniku Miloradu Dodiku na svim prilikama koje mi je pružio tokom mog političkog angažmana. Žao mi je što je došlo do okolnosti koje su dovele do ove odluke, ali vjerujem da svaki izazov nosi i novu lekciju kao i priliku za lični i profesionalni rast”, navela je Ljubojevićeva.

Svjesni smo da je najveća vrijednost našeg Preduzeća upravo u ljudima koji u njemu rade – unapređenje uslova rada i zadovoljstva zaposlenih ostaje naš prioritet, kaže Miladin Radović, direktor „Pošta Srpske“.

Kako ocjenjujete poslovni rezultat Preduzeća u 2025. godini i šta biste posebno izdvojili kao najveći uspjeh?

“Poslovni rezultat u 2025. godini ocjenjujem kao stabilan i ohrabrujući, posebno imajući u vidu sve izazove sa kojima smo se kao sistem suočavali. U uslovima složenog tržišta, rasta troškova i sve većih zahtjeva koji se postavljaju pred javno preduzeće, uspjeli smo da poslujemo pozitivno, da zadržimo kontinuitet u pružanju usluga i da istovremeno pokrenemo važne razvojne aktivnosti.

Ako bih trebao izdvojiti nešto kao najveći uspjeh, onda to nije samo finansijski rezultat, već činjenica da smo kao sistem pokazali stabilnost, odgovornost i sposobnost da razmišljamo unaprijed. Pokrenuli smo aktivnosti na uspostavljanju savremenog poštansko-logističkog centra, radimo na unapređenju tehnoloških procesa i pripremamo se za dalju automatizaciju, što je preduslov da ostanemo konkurentni i u narednim godinama.

Istovremeno, važno je naglasiti da smo sve ovo postigli oslanjajući se prije svega na sopstvene kapacitete — znanje, iskustvo i posvećenost naših zaposlenih. Upravo u tome vidim najveću vrijednost našeg Preduzeća.

Zato ovaj rezultat ne doživljavam kao krajnji cilj, već kao dobru osnovu da nastavimo da se razvijamo, modernizujemo i jačamo ulogu koju imamo u društvu”.

Koji su bili najveći izazovi u radu u prethodnom periodu i kako ste ih rješavali?

“Prethodni period obilježio je veći broj izazova koji su bili i operativne i sistemske prirode. Prije svega, tu je stalan rast troškova poslovanja, kao i potreba da se u isto vrijeme održi kvalitet usluga na nivou koji naši korisnici očekuju.

Poseban izazov predstavljaju i nove obaveze koje se stavljaju pred Preduzeće, poput procesa fiskalizacije, koji je za sistem kao što je naš tehnički i tehnološki veoma zahtjevan. Riječ je o složenim procesima koji zahtijevaju prilagođavanje postojećih sistema, dodatna ulaganja i veliki angažman ljudi na terenu i u administraciji.

Sa druge strane, suočavamo se i sa potrebom modernizacije i daljeg razvoja — prije svega u dijelu logistike i automatizacije procesa, što je neophodno kako bismo mogli odgovoriti na promjene na tržištu i rast obima pošiljaka.

Sve ove izazove nastojali smo rješavati sistemski, korak po korak — kroz dobru organizaciju, racionalno upravljanje resursima i, što je najvažnije, oslanjajući se na znanje i posvećenost naših zaposlenih. U mnogim situacijama nije bilo jednostavnih ni brzih rješenja, ali smo pokazali da kao sistem imamo snagu da iznesemo i najzahtjevnije zadatke.

Upravo ta sposobnost da u izazovnim okolnostima ostanemo stabilni i funkcionalni smatram jednim od naših najvećih kvaliteta”.

Vidan je rast u segmentu dostave paketa – šta je, po Vašem mišljenju, najviše doprinijelo tom trendu?

“Rast u segmentu dostave paketa prije svega je rezultat širih promjena na tržištu, odnosno sve većeg razvoja e-trgovine i promjene navika korisnika. Danas se značajan dio kupovine obavlja onlajn, što direktno utiče na povećanje obima paketskih pošiljaka.

Međutim, važno je naglasiti da taj rast nije došao sam od sebe. Pošta Republike Srpske je u proteklom periodu uložila značajan napor da unaprijedi ovaj segment poslovanja – kroz organizaciju dostave, unapređenje usluga, kao i kroz bolju saradnju sa poslovnim korisnicima.

Posebnu ulogu u tome imaju naši dostavljači i radnici u jedinicama poštanske mreže, koji svakodnevno nose najveći teret tog posla. Njihova posvećenost, odgovornost i spremnost da odgovore na povećan obim posla uticali su da zadržimo povjerenje korisnika i budemo pouzdan partner.

Ovaj trend svakako vidimo kao priliku, ali i kao obavezu da nastavimo sa ulaganjima u kapacitete i modernizaciju, kako bismo mogli odgovoriti na dalji rast i očekivanja tržišta”.

Uvođenje paketomata je novina u poslovanju – kako trenutno funkcioniše ovaj sistem i kakve su prve reakcije korisnika?

“Paketomati su jedan od važnih koraka kojim želimo da naše usluge približimo savremenim navikama korisnika. Danas se sve više traži fleksibilnost – da pošiljku možete preuzeti onda kada vama odgovara, bez vezivanja za radno vrijeme.

Sistem u ovom trenutku funkcioniše stabilno i u skladu sa planiranim. Naravno, kao i svaka nova usluga, zahtijeva vrijeme da je korisnici u potpunosti prihvate i da mi dodatno prilagodimo određene segmente.

Prve reakcije su pozitivne, posebno u urbanim sredinama, i to nam je dobar pokazatelj da idemo u pravom smjeru”.

Koliko je do sada postavljeno paketomata i kakvi su planovi za dalje širenje ove usluge?

“Do sada je postavljeno 14 paketomata na odabranim lokacijama, prije svega u većim urbanim sredinama, gdje je i najveća potreba za ovakvom vrstom usluge. Prilikom izbora lokacija vodili smo računa o frekvenciji korisnika, dostupnosti i praktičnosti, kako bismo od samog početka obezbijedili što bolje korisničko iskustvo.

Planovi za naredni period podrazumijevaju postepeno širenje mreže. Važno nam je da svaki postavljeni paketomat ima svoju funkciju i da bude na lokaciji gdje će zaista biti korišten.

Naš cilj je da u narednom periodu nastavimo sa postepenim širenjem mreže paketomata, uz stalno unapređenje funkcionalnosti, kako bismo korisnicima omogućili još bržu, jednostavniju i pristupačniju uslugu”.

Na koji način je Preduzeće u prethodnom periodu pristupalo unapređenju uslova rada i ukupnog zadovoljstva zaposlenih, te koje konkretne mjere i aktivnosti se planiraju u narednom periodu u tom pravcu?

“Svjesni smo da je najveća vrijednost našeg Preduzeća upravo u ljudima koji u njemu rade. Zato smo u prethodnom periodu nastojali da, u skladu sa mogućnostima, kontinuirano unapređujemo uslove rada i vodimo računa o ukupnom zadovoljstvu zaposlenih.

To se odnosilo kako na materijalni aspekt, kroz povećanje primanja i različite vidove podrške, tako i na organizacione mjere — poboljšanje uslova rada na terenu i u jedinicama poštanske mreže, ulaganje u opremu, kao i nastojanje da se radni procesi učine efikasnijim i preglednijim.

U narednom periodu nastavićemo sa aktivnostima usmjerenim na poboljšanje uslova rada, ali i na dodatnu modernizaciju procesa, što će, vjerujem, značajno rasteretiti zaposlene i olakšati obavljanje svakodnevnih poslova. Naš cilj je da, korak po korak, gradimo sistem u kojem će ljudi imati dobre uslove za rad, osjećaj sigurnosti i jasnu perspektivu razvoja.

Svjesni smo da uvijek može i bolje, ali je važno da postoji kontinuitet i iskrena namjera da se stvari unapređuju”.

Koji su ključni ciljevi i prioriteti razvoja u narednim godinama?

“Ključni ciljevi u narednom periodu usmjereni su na dalju modernizaciju i jačanje kapaciteta Preduzeća, kako bismo mogli odgovoriti na sve zahtjevnije tržište i očekivanja korisnika.

Prije svega, tu je završetak i stavljanje u funkciju savremenog poštansko-logističkog centra, koji će omogućiti efikasniju organizaciju rada i predstavljati osnovu za uvođenje automatizovanih procesa, uključujući i savremenu sortirnu opremu. To je projekat koji će u značajnoj mjeri odrediti budućnost našeg poslovanja.

Pored toga, nastavićemo sa razvojem usluga, posebno u segmentu paketske dostave i digitalizacije, kako bismo se prilagodili savremenim tokovima i potrebama korisnika.

Jedan od važnih prioriteta ostaje i dalje unapređenje uslova rada i jačanje unutrašnjih kapaciteta, jer bez stabilnog i zadovoljnog kolektiva nema ni dugoročno uspješnog sistema.

Takođe, vidimo prostor za jačanje saradnje unutar javnog sektora, kroz bolje korištenje postojećih kapaciteta, što može doprinijeti većoj efikasnosti i racionalnosti na nivou čitavog sistema.

Naš pristup ostaje isti — postepen, odgovoran i usmjeren na održiv razvoj. Ne želimo brza i kratkoročna rješenja, već stabilan sistem koji će i u narednim godinama biti pouzdan oslonac građanima i privredi Republike Srpske”.