Kategorija: Vijesti

Sin američkog predsjednika Donald Tramp Mlađi dolazi sutra u Banjaluku, objavio je portal Istraga.

Kako navode, trebao bi se sastati sa zvaničnicima Republike Srpske.

Inače, on je prvi sin Donalda Trampa i njegove prve supruge Ivanke Tramp.

Poslovno je angažovan u porodičnoj kompaniji Trump Organization, gdje obavlja visoke rukovodeće funkcije i učestvuje u upravljanju projektima vezanim za nekretnine.

Poznat je i po političkom angažmanu, kao jedan od najvećih pobornika konzervativnih stavova u SAD.

U protekle dvije godine bio je čest gost srpske prestonice. Njegovi boravci u Beogradu privukli su veliku pažnju javnosti, a svaki je bio obilježen spojem visoke politike i ambicioznih poslovnih planova.

Serija posjeta započela je u septembru 2024. godine, usred američke predizborne kampanje. Tramp Mlađi je tada u beogradskom hotelu “Square Nine” organizovao radnu večeru za grupu uticajnih srpskih privrednika. Iako su detalji razgovora ostali iza zatvorenih vrata, fokus je bio na potencijalnim investicijama i jačanju ekonomskih veza između SAD i Srbije.

Početkom marta 2025. godine, Tramp Mlađi je ponovo boravio u Beogradu, ali ovoga puta sa jasnijom političko-medijskom agendom. Sastao se sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, sa kojim je snimio intervju za svoj popularni podkast.

Samo mjesec dana kasnije, u aprilu 2025, mlađi Tramp je u sklopu šire balkanske turneje ponovo posjetio Srbiju. Ovog puta je u Privrednoj komori Srbije razgovarao sa širim krugom preduzetnika, dok je večera koju je u njegovu čast priredio predsjednik Vučić potvrdila bliske odnose koje porodica Tramp nastoji da izgradi u ovom dijelu Evrope.

U skladu sa odredbama Zakona o praznicima Republike Srpske za vjernike pravoslavne vjeroispovijesti neradni dani biće 10, 12. i 13. april.

Saopšteno je ovo iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS, te navode da su navedeni dani Veliki petak, Vaskrs i Vaskršnji ponedjeljak.

“Vjernici pravoslavne vjeroispovijesti imaju pravo na plaćeni izos

Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su set zakona kojim se uvećava plata zaposlenim u javnom sektoru.

Koji su ključni projekti koji će olakšati liječenje naših građana, da li je sadašnje povećanje plata od pet odsto dovoljno da zaustavi odlazak medicinskog kadra i šta donose izmjene zakona o platama?

Radnicima u zdravstvu uvodi se dodatak na platu, a definisano je da se iznos bruto naknade za zdravstveni dodatak određuje u rasponu do 20 odsto prosječne bruto plate isplaćene u Republici Srpskoj u prethodnoj godini.

Vlada Republike Srpske odlukom propisuje visinu i način isplate naknade za zdravstveni dodatak.

Prema usvojenim rješenjima, uvećavaju se platni koeficijenti u zdravstvu i to u različitim procentima.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić naveo da će od 1. aprila radnicima u zdravstu biti uvećanje plate.

– Pratimo ono što se dešava u budžetu, poznati su nam zahtjevi sindikata koji traže povećanje primanja, razumijem sindiklanu borbu – poručio je Šeranić za RTRS.

Naglasio da se plate zaposlenih u zdravstvu povećavaju uvijek kada i svim ostalim budžetskim korisnicima, a u skladu sa mogućnostima i izvan tog okvira.

Istakao je da kontinuirano povećanje primanja doprinosi poboljšanju položaja radnika.

Govoreći o odlasku zdravstenih radnika, Šeranić je rekao da je pojedinačnih odlazaka uvijek, bilo te da se otvaranjem novih ustanova, zapošljava i novi kadar.

Hrišćanski vjernici, koji vrijeme računaju po gregorijanskom kalendaru, proslavljaju danas Uskrs, najveći i najstariji hrišćanski praznik koji se slavi u spomen na Hristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i nad grijehom.

Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista, kako se taj praznik označava u kalendaru pravoslavne crkve, odnosno Uskrs – Vazam u rimokatoličkom kalendaru, ili samo Uskrs, kako ga imenuju protestantska, anglikanska, luteranska, baptistička ili druge zajednice nastale reformacijom rimokatoličke crkve, nosi epitet najstarijeg i najvećeg ili praznika nad praznicima, jer predstavlja samu suštinu hrišćanstva.

Isus Hristos, Mesija, koji se ovaplotio od Duha Svetoga i Djeve Marije i postao čovjek, došao je u ovozemaljski život da bi svojom žrtvom na krstu spasio sav ljudski rod od grijeha, da bi, potom, uskrsenjem iz mrtvih pobijedio smrt koja je nastala kao posljedica grijeha.

Bez uskrsenja, kao najvećeg događaja vaseljene, kako to navode teolozi, sama Hristova žrtva ne bi imala nikakvog smisla, a hrišćanstvo bi bila samo jedna lijepa priča.

Uskrs ima višestruki značaj, pored osnovnog – pobjede nad smrću, on je i nada za život budućega vijeka i osnova za ponovni Hristov dolazak kada će Sin Božiji konačno uništiti Sotonu – izvor zla, grijeha i smrti.

To je ujedno i najstariji hrišćanski praznik, koji se praznuje još od prvih vremena hrišćanstva. U crkvenom kalendaru nema stalni, fiksni datum.

Glavni je pokretni praznik i na osnovu njegovog datuma određuje se kada će biti drugi pokretni vjerski praznici.

Na Prvom vaseljenskom saboru, održanom u Nikeji 325. godine nove ere, Crkva je ustanovila da se on praznuje u prvu nedjelju koja dolazi iza punog Mjeseca, a koji se pojavljuje poslije prve ravnodnevnice, s tim da to ne može biti prije 4. aprila, niti poslije 8. maja.

Danas ovakav kanonizovani princip određivanja datuma Uskrsa primjenjuju pravoslavne crkve odnosno crkve koje su ostale na ortodoksnoj, pravovjernoj liniji.

Rimokatolička crkva je taj princip napustila 1583. godine, uvela je određene modifikacije u odnosu na princip Nikejskog sabora, a to su prihvatile, tačnije naslijedile, protestantske zajednice.

Uskršnja jaja se šaraju na Veliku subotu. Hristos je razapet na Veliki Petak, i to je najtužniji dan u godini, dan kada sve radnje koje jesu ili koje asociraju na radost, potrebno odgoditi, pa tako i šaranje jaja. Običaj je i da se prave pereci, koji simbolizuju Hristov vijenac.

Uprkos ostvarenom napretku u deminiranju, oko 1,6 odsto teritorije BiH i dalje se smatra sumnjivim na kontaminaciju minama.

“EU putem projekta podrške oslobađanja zemljišta od mina na minski sumnjivim površinama, vrijednog 10 miliona evra bespovratnih sredstava, podržava operacije deminiranja u Ilijašu, Ključu, Tesliću, Hadžićima, Palama i Drvaru”, saopšteno je iz Delegacije EU u BiH.

Rezultati projekta – milioni kvadrata očišćeni
U saopštenju povodom Međunarodnog dana borbe protiv mina – 4. aprila navedeno je da je u ovih šest opština od avgusta prošle godine, od kada se sprovodi projekt, 10 miliona kvadratnih metara zemljišta očišćeno od mina čime se doprinosi bezbjednijem pristupu šumama, poljoprivrednom zemljištu i drugim prirodnim resursima koji su ključni za svakodnevni život i lokalni razvoj.

Mine i dalje prijetnja razvoju i bezbjednosti
“Mine su i dalje jedan od najtežih problema naslijeđenih iz prošlosti, koje i dalje ugrožavaju živote i usporavaju lokalni razvoj u BiH. EU godinama podržava deminiranje, pomaže žrtvama mina i doprinosi izgradnji kapaciteta lokalnih vlasti”, izjavio je šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Luiđi Soreka.

On je dodao da pri tom nisu zaboravljeni demineri koji rizikuju živote obavljajući ove opasne zadatke, a kojima se podrška izražava putem obezbjeđivanja potrebne opreme za rad.

“Naš cilj ostaje BiH bez mina koja napreduje na svom putu ka članstvu u EU i nastavićemo podržavati taj cilj”, poručio je Soreka.

Dugoročna podrška EU BiH
EU je od kraja 1990-ih godina za deminiranje u BiH uložila više od 50 miliona evra bespovratnih sredstava, a ova podrška obuhvata operacije deminiranja, pomoć žrtvama mina, jačanje kapaciteta Centra za uklanjanje mina u BiH, podršku civilnoj zaštiti u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, kao i obuke i mentorstvo uz podršku EUFOR-a, navedeno je u saopštenju, prenosi Srna.

Podsjećamo, kako su “Nezavisne” ranije pisale Bosna i Hercegovina u ovoj godini planira očistiti 75 kilometara kvadratnih od mina, što je manje od 10 odsto od ukupne sumnjive površine, a sem toga Komitetu za implementaciju obaveza uputiće i novi zahtjev za produženje roka jer do marta 2027. godine neće uspjeti ispuniti ranije prihvaćene obaveze.

Naime, prema Planu deminiranja u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu, a koji je objavljen na “E-konsultacijama”, BiH i dalje spada u red zemalja koje se suočavaju sa velikim minskim problemom.

“Prema izvršenim procjenama, u januaru 2026. godine sumnjiva opasna površina na mine u Bosni i Hercegovini iznosi 774,69 km2, što predstavlja 1,51 odsto u odnosu na ukupnu površinu Bosne i Hercegovine”, navode iz Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini.

Šta otežava identifikaciju sumnjivih područja?
Kako se dodaje u analizi, u bazi podataka Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini u operativnoj upotrebi je još 8.415 minskih zapisnika o minskim poljima, dok je od početka deminiranja uklonjena minska opasnost na 10.713 minskih zapisnika.

“Minska polja u Bosni i Hercegovini karakteriše relativno mali broj mina. Vrlo često se javljaju grupe mina ili pojedinačno postavljene mine obično nepoznatog rasporeda. Problem predstavlja kvalitet minskih zapisnika prema kojima se u velikom broju slučajeva ne može utvrditi tačna lokacija minskog polja, oblik i raspored mina na terenu”, kažu oni.

Kako dodaju, identifikaciju sumnjivih područja otežavaju i nedostupni, odnosno nefunkcionalni zapisi o minskim poljima, sve teža identifikacija preostalih minskih polja koja su uglavnom u brdsko-planinskim područjima, kao i nedostatak relevantnih informacija zbog proteka vremena.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je danas da je Republika Srpska jedan od najmirnijih, najbezbjednijih prostora i da društvo koje hoće da ima sigurnost, stabilnost i mir, mora da razvija svoje institucije zadužene za bezbjednost.

– To nije lako nama ovdje raditi. Nije lako u ovom okviru koji se zove BiH, nametnutom od globalnih igrača, što posebno zloupotrebljava Sarajevo, gdje žele da sve uruše – rekao je Dodik.

Dodik je rekao da je prije petnaestak godina glavna priča bila reforma policije koju su htjeli da pretvore u poraz Republike Srpske.

– I sve do danas pokušavaju da pokažu da nešto treba mi da doprinesemo nekoj imaginaciji koja se zove BiH – rekao je on, dodajući da je BiH podijeljeno, nestabilno i antiustavno društvo.

Dodik je, nakon svečanosti u Zalužanima povodom obilježavanja Dana policije Republike Srpske, poručio da je Srpska danas jedan od najmirnijih i najbezbjednijih prostora.

On je zahvalio pripadnicima policije, a posebnu počast iskazao je stradalim policajcima i u ratu i nakon rata.

Dodik je podsjetio da su prošle godine znatno povećane plate pripadnicima policije, a ove godine i ostalim službenicima u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova.

– Do kraja godine sigurno će biti još jedno povećanje koje će obuhvatiti sve, pa i policajce u Republici Srpskoj – rekao je Dodik, izrazivši zadovoljstvo činjenicom da se na ovogodišnji konkurs za buduće policajce prijavilo gotovo tri-četiri puta više mladih.