Kategorija: Vijesti

Predsjednik Milorad Dodik uputio je čestitku predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu i svim građanima Ruske Federacije najsrdačnije čestitke povodom 12. juna – Dana Rusije, uz iskrene želje za mir, stabilnost, prosperitet i dalji napredak zemlje.

Dodik je naglasio da su jedinstvo i snaga Rusije, kao i privrženost njenih građana vrijednostima slobode, suvereniteta i nacionalnog razvoja dali nemjerljiv doprinos svjetskoj civilizaciji, nauci, kulturi i očuvanju tradicionalnih vrijednosti.

– Koristim priliku i da izrazim zahvalnost za prijateljske odnose i razumijevanje koje Ruska Federacija pokazuje prema Republici Srpskoj, kao i za podršku zasnovanu na međusobnom poštovanju i uvažavanju. Uvjeren sam da će se naše veze i saradnja nastaviti razvijati i jačati na dobrobit naših naroda – poručio je predsjednik Dodik.

Uz iskrene želje za blagostanje Ruske Federacije, Dodik je uputio izraze dubokog poštovanja.

Pitanje zdravstvenog stanja generala Ratka Mladića prevazilazi svaki politički ili pravni aspekt i tiče se, prije svega, poštovanja osnovnih ljudskih prava, ocijenio je ministar pravde Srbije Nenad Vujić. Srbija ovo pitanje postavlja i na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o radu haškog Mehanizma.

Bez obzira na izuzetno teško zdravstveno stanje generala Mladića, haški Mehanizam je više puta odbio zahtjev da general bude pušten na liječenje u Srbiju. Ovaj slučaj trebao bi da se nađe i na sjednici Savjeta bezbjednosti i Srbija će da iznese svoj stav.

Generalov sin Darko Mladić za RTRS kaže da je njegov otac loše.

– Sve je slabiji i sve lošije može da priča. Tamo ne može da dobije adekvatnu njegu. Nekada ima boljih dana, nekada lošijih, ali generalno sve je slabiji – rekao je Darko Mladić.

Od sjednice Savjeta bezbjednosti velika su očekivanja.

– Јedna od tema će biti i kršenje prava na liječenje. Sigurno je ta tema bitna kako za Srbiju, tako i za druge zemlje koje pokušavaju da spriječe zloupotrebu u političke svhre. Srbija će sigirno zahtijevati da se javno priča zašto se u ovom slučaju sprovodi drugačija pravda u odnosu na ostale osuđene – kaže Mladić.

Očigledno dok je ovo rukovodstvo u Hagu, oni će sprovoditi svoju pravdu, kaže Mladić.

– Mi od njih ne očekujemo ništa više od onog što smo već dobili, ali mi nećemo odustati od svojih namjera. Mi ćemo se boriti do posljednjeg trenutka – poručio je Mladić.

Komitetu se obratila i Srbija i porodica i odbrana.

– Mi očekujemo odgovor, ali to je samo jedan od kanala preko koga tražimo da se poštuju pravila i da budu ista za sve, a ne da zavise od politike – naveo je Mladić.

Haški tribunal je diskriminisao žrtve, kaže Mladić.

– Posebno to važi za mog oca na kome se primjenjuju standardi koji nisu važili za druge. Sistem je tako napravljen da se u uskom krugu donose odluke i da politika ne zavisi od međunarodnih prava. Nikada im nije bio cilj da donesu pravdu i pomirenje – rekao je Mladić.

U slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja ponovo će porodica podnijeti zahtjev za puštalje generala u Srbiju, kaže generalov sin.

– Eksploatisaćemo sve što pravo dopušta kako bi došli do cilja – rekao je Mladić.

Bosna i Hercegovina i Srbija dobiće novi granični prelaz Rača 2 – Sremska Rača 2 koji će biti otvoren za putnike i promet svih vrsta roba, uzimajući u obzir standarde Evropske unije u dijelu koji se odnosi na granične prelaze i zajedničku kontrolu prelaska granice.

Ova odluka donesena je danas, 11. juna, na sjednici Savjeta ministara BiH, na kojoj je usvojen Izvještaj o pregovorima za zaključivanje Sporazuma o izmjenama i dopunama Sporazuma između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije o graničnim prelazima i Nacrt aneksa Sporazuma između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije o zajedničkim lokacijama na graničnim prelazima za zajedničku lokaciju na graničnom prelazu Rača 2 – Sremska Rača 2.

“Izmjenama i dopunama Sporazuma između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije o graničnim prelazima definišu se kategorija i status novog zajedničkog graničnog prelaza Rača 2 – Sremska Rača 2, radi jačanja međusobnih odnosa i saradnje dviju zemalja, obezbjeđivanjem uslova za lakši prelazak i efikasniju kontrolu granice”, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH.

Kako su naveli, Delegacije BiH i Srbije okončali su pregovore u Sarajevu u martu ove godine.

“Ministarstvo bezbjednosti dostaviće Izvještaj i Prijedlog aneksa Predsjedništvu BiH u daljnju zakonom predviđenu proceduru usvajanja, a za bh. potpisnika je predložen zamjenik ministra bezbjednosti”, navodi se u saopštenju.

Od 1. avgusta pa do kraja godine imaćemo povećanje plata u Republici Srpskoj za još pet odsto, istakla je ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade Srpske na kojoj je po hitnom postupku usvojen Prijedlog rebalansa budžeta Srpske za ovu godinu.

– Plate se povećavaju u dva navrata – prvo je bilo za aprilsku platu, pet odsto, a od 1. avgusta, za avgustovsku platu i dalje do kraja godine biće povećanje još pet odsto. To je negdje ukupno oko 10,3 odsto. Ukupna cifra koja će se isplatiti za plate u ovoj godini je milijardu i 526 miliona KM, ili 118,4 miliona veća u odnosu na Budžet koji je bio planiran za ovu godinu – dodala je Vidovićeva.

Povećanja rebalansom su planirana i za obrazovanje.

– Za obrazovanje i kulturu isplatiće se 825 miliona maraka, odnosno 10,4 miliona više nego što je bilo planirano. Znači došlo je do povećanja na stavci udžbenika za osnovne škole jer je odlučeno da se za sve učenike osnovnih škola u Republici Srpskoj obezbijede besplatni udžbenici – istakla je Vidovićeva.

Prema njenim riječima predviđeno je i 31,2 miliona za isplatu jednokratne pomoći penzionerima.

– Penzioneri koji imaju ispodprosječne penzije dobiće 120 KM, a oni koji imaju iznadprosječna primanja 80 KM – najavila je Vidovićeva.

Vlada Republike Srpske, Narodna skupština Republike Srpske i sve njene institucije podržaće razvoj Bileće, kako bi mladi ostajali ovdje i razvijali ovu sredinu, rekao je Nenad Stevandić, predsjednik Skupštine Srpske tokom razgovora sa opštinskim rukovodstvom.

Istaknuto je da je u posljednje vrijeme stanje u Bileći stabilizovano po pitanju opštinskog budžeta i rada lokalnih institucija.

Foto: RTRS

Suština politike je da prepoznate i izađete u susret potrebama građana, istakla je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović na ozvaničavanju početka sanacije Stare prijedorske ceste u banjalučkom naselju u Dragočaju.

–  U banjalučkom naselju Dragočaj danas je započeta sanacija stare prijedorske ceste koja je duga 1.700 metara. Realizacija ovog projekta u značajnoj mjeri će olakšati svakodnevnicu mještanima, ali i svima koji saobraćaju ovom dionicom – ističe Cvijanović.

Dodaje da u Dragočaju ima još posla.

– Mještani su iskazali potrebu za novim vrtićem, tako da i od nadležnih lokalnih vlasti u Gradu Banjaluka očekujemo da se uključe u rješavanje ovog pitanja u skladu sa svojim nadležnostima i obavezama – navodi ona u objavi na društvenoj mreži Iks.

Суштина политике је да препознате и изађете у сусрет потребама грађана. У бањалучком насељу Драгочај данас је започета санација старе приједорске цесте која је дуга 1.700 метара. Реализација овог пројекта у значајној мјери ће олакшати свакодневницу мјештанима, али и свима који… pic.twitter.com/ZMFlMrZSe4

— Жељка Цвијановић (@Cvijanovic_Z) June 11, 2026

S velikom pažnjom pročitao sam zajedničku izjavu Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Australije i niza evropskih zemalja o prijetnjama i destabilizujućim aktivnostima koje se dovode u vezu sa djelovanjem Irana i iranskih struktura širom svijeta, navodi lider SNSD Milorad Dodik na društvenoj mreži Iks.

– Saglasan sam s ocjenom da svako djelovanje koje podstiče ekstremizam, nasilje, političku destabilizaciju i ugrožavanje bezbjednosti država i naroda mora biti prepoznato i zaustavljeno. Međutim, dužan sam da podsjetim da ono što danas zabrinjava mnoge zapadne zemlje, nije nova pojava za Republiku Srpsku. Ono što danas prepoznaju u Evropi, Sjevernoj Americi i Australiji, Republika Srpska je osjetila još tokom rata, kada su strani borci, radikalne ideologije i centri moći iz Irana i drugih zemalja pokušavali da oblikuju prilike ovdje – navodi Dodik.

Kaže da, Republika Srpska o ovome ne govori na osnovu pretpostavki, već na osnovu sopstvenog iskustva.

– Kasem Sulejmani, nekadašnji komandant iranske jedinice Kuds, lično je potvrdio da je tokom rata boravio u BiH. Njegova misija nije bila humanitarna niti diplomatska. Bio je dio šireg napora organizovanja, obuke i pomoći islamističkim strukturama koje su ratovale protiv Srba i Republike Srpske, a pojedine od tih formacija ostale su upamćene po teškim zločinima nad srpskim civilima i vojnicima. Takođe, nikada nisu do kraja rasvijetljene sve veze između međunarodnih islamističkih mreža koje su djelovale u BiH i pojedinaca povezanih s Al Kaidom – kaže Dodik.

Poznati su medijski navodi, kako kaže, da je Osama bin Laden tokom rata dobio dokumente BiH kroz njenu ambasadu u Beču, a brojni međunarodni izvještaji i istrage godinama su ukazivali na prisustvo i aktivnosti radikalnih islamističkih struktura na prostoru BiH.

– Nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, više istraga i bezbjednosnih analiza ukazivalo je i na određene veze pojedinih učesnika i pomagača napada sa mrežama koje su prethodno djelovale u BiH. Republika Srpska je od svog nastanka bila na prvoj liniji odbrane od vjerskog fanatizma i političkog ekstremizma koji nema ništa zajedničko sa slobodom, demokratijom i pravom naroda da žive u miru. Zato s posebnom pažnjom pratimo upozorenja o aktivnostima iranskih struktura širom svijeta, jer imamo sopstveno iskustvo s posljedicama takvih politika – navodi Dodik.

Kaže da nije slučajno da upravo Sarajevo godinama važi za jedno od najvažnijih uporišta iranskog uticaja u ovom dijelu Evrope.

– Antisemitski ispadi prema jevrejskim turistima, zabrana Evropske konferencije rabina i otvorene kampanje protiv Države Izrael pokazali su koliko je duboko taj uticaj prisutan i koliko odstupa od evropskih vrijednosti kojima se mnogi deklarativno zaklinju. Republika Srpska će kroz svoje institucije podržati svaku inicijativu koja doprinosi borbi protiv ekstremizma, terorizma i ideologija mržnje koje ugrožavaju globalni mir i bezbjednost. Mi ne govorimo na osnovu teorija ili pretpostavki, već na osnovu iskustva naroda koji se više od tri decenije suočava s posljedicama tih politika koje proizvode podjele, sukobe i nestabilnost. Zato vjerujemo da je vrijeme da se o ulozi Irana i njegovih mreža na Balkanu govori otvoreno, odgovorno i bez političkih kalkulacija. Ono što je prijetnja miru na Bliskom istoku, ne može biti saveznik stabilnosti u Evropi – istakao je Dodik.

Podsjećamo, ukupno 22 države, među kojima su Sjedinjene Američke Države, Australija i više evropskih zemalja, uputile su Iranu zajedničko upozorenje tražeći od vlasti u Teheranu odmah obustave aktivnosti koje ugrožavaju sigurnost ljudi na njihovim teritorijama.

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić izjavio je da je danas ispunjen uslov da zaposleni u zajedničkim institucijama retroaktivno dobiju plate sa povećanom osnovicom, te naglasio da je, što se tiče većine u Klubu srpskog naroda, ovo moglo biti usvojeno još prije godinu dana, ali nije bilo spremnosti onih koji na ovome vode predizbornu kampanju.

– Urađena je dobra stvar i očekujem da će Predsjedništvo uputiti budžet u oba doma na usvajanje kako bi svi zaposleni mogli da konzumiraju pravo iz ovog zakona – rekao je Špirić novinarima nakon sjednice Doma naroda na kojoj su usvojene izmjene Zakona o platama i naknadama zaposlenim u institucijama BiH.

Špirić je istakao da za većinu u Klubu srpskog naroda u Domu naroda ova tačka nikada nije bila sporna.

– Ali, vješto je kamuflirana u dnevnom redu da se do nje ne dođe, što je stvaralo pritisak unutar sindikata u institucijama. Ovo se moglo usvojiti što se nas tiče i prije godinu dana, ali nije bilo spremnosti od onih koji danas na ovome vode predizbornu kampanju –  naglasio je Špirić.

On je ponovio da Predsjedništvo BiH sada treba predložiti budžet koji će biti usvojen u oba doma parlamenta.

– Bitno je da se i u Predsedništvu izbjegnu zahtjevi za vanzakonitim budžetskim korisnicima jer će to odužiti proceduru – podvukao je on.

Odgovarajući na pitanje da li bi ovaj zakon bio izglasan da nije izborna godina, Špirić je naveo da bi što se njega tiče bio usvojen, jer je svake godine Ministarstvo finansija i trezora vršilo korekcije osnovice, dok se ovaj put pribjeglo izmjeni zakona.

– Sada imamo disproporcije u tom zakonu, gdje će biti direktori nekih agencija koji nisu državni službenici i koji će imati veće plate od članova Predsjedništva, rukovodstva parlamenta – ukazao je Špirić.

Prema njegovim riječima, kada se politika umiješa u finansije i kada se neodgovornim ljudima u ruke stavi novac, onda to postaje opasna priča i dovodi do disproporcija koje mogu dovesti do neželjenih stvari u BiH.

Ministar pravde Srbije Nenad Vujić izjavio je Srni da će Srbija na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o radu haškog Mehanizma istaći slučaj generala Ratka Mladića, te poručio da pitanje njegovog zdravstvenog stanja prevazilazi svaki politički ili pravni aspekt i tiče se, prije svega, poštovanja osnovnih ljudskih prava.

– Zato smatramo da je legitimno postaviti pitanje da li su u ovom slučaju humanitarni razlozi i medicinske činjenice bili u dovoljnoj mjeri uzeti u obzir prilikom donošenja odluke Mehanizma, a o čemu je Srbija zatražila i mišljenje Komiteta UN za ljudska prava – rekao je Vujić.

On je naglasio da će predstavnik Srbije posebnu pažnju skrenuti i na potrebu da se zahtjevi koji se zasnivaju na ozbiljnom zdravstvenom stanju osuđenih lica razmatraju dosljedno, transparentno i u skladu sa međunarodnim humanitarnim standardima.

Vujić je istakao da Srbija ne dovodi u pitanje pravnosnažne presude niti nadležnosti međunarodnih institucija, već ukazuje na potrebu da se u svakom pojedinačnom slučaju u punoj mjeri zaštite ljudsko dostojanstvo i osnovna prava.

On je podsjetio da je Srbija iz humanitarnih razloga zatražila da se generalu Mladiću omogući liječenje u Srbiji, uz pune državne garancije koje su uključivale stalni nadzor nadležnih organa, ograničenje kretanja i redovno izvještavanje Mehanizma.

– Naš zahtjev nije bio usmeren na preispitivanje presude niti na osporavanje odluka međunarodnog suda, već isključivo na zaštitu prava na život, ljudskog dostojanstva i adekvatnu medicinsku negu. Riječ je o čovjeku čije je zdravstveno stanje izuzetno teško i čiji život i mogućnost adekvatnog liječenja zahtijevaju hitno i humano postupanje – naveo je Vujić.

On je rekao da će Srbija u Njujorku ukazati na značaj poštovanja osnovnih ljudskih prava svih lica koja se nalaze pod nadležnošću međunarodnih sudskih institucija, uključujući pravo na život, dostojanstvo i adekvatnu zdravstvenu zaštitu, poručivši da se međunarodna pravda ne može posmatrati odvojeno od univerzalnih humanitarnih principa i standarda ljudskih prava.

– Srbija će otvoriti i pitanje doslednosti prakse Mehanizma u odlučivanju o prevremenom puštanju na slobodu, kao i potrebu za većom transparentnošću u pitanjima koja se odnose na zdravstveno stanje osuđenih lica. Povjerenje u međunarodnu pravdu može se graditi samo na jasnim pravilima i njihovoj jednakoj primeni na sve – naveo je Vujić.

On je dodao da će Srbija na sjednici Savjeta bezbjednosti pokrenuti i širu raspravu o budućnosti Mehanizma, njegovom mandatu i dinamici okončanja preostalih aktivnosti, imajući u vidu da je riječ o instituciji koja je prvobitno zamišljena kao privremeni rezidualni mehanizam.

Osim toga, navodi Vujić, Srbija će predložiti da se razmotri reforma sistema izvršenja kazni, uključujući mogućnost da osuđena lica kazne izdržavaju u državama čiji su državljani, uz puno poštovanje međunarodnih standarda i odgovarajući međunarodni nadzor.

– Takvo rešenje moglo bi doprineti očuvanju porodičnih veza, boljem pristupu zdravstvenoj zaštiti i uspešnijoj resocijalizaciji osuđenih lica – dodao je Vujić.

On je naglasio da je poruka Srbije koja će biti poslata u Njujorku jasna – da se ne traži poseban tretman ni za koga, već dosljedna primjena prava, humanosti i principa na kojima počivaju UN.

– Srbija očekuje da se zahtevima zasnovanim na humanitarnim razlozima pristupa sa više razumevanja, transparentnosti i dosljednosti, posebno kada je riječ o licima čije je zdravstveno stanje kritično. Uvjereni smo da međunarodna pravda može biti snažna samo ako je istovremeno pravična, efikasna i humana – zaključio je Vujić.

Predsjednik Međunarodnog mehanizma za krivične sudove Grasijela Gati Santana odbila je 14. maja zahtjev da se generalu Mladiću odobri liječenje u Srbiji, uz obrazloženje da je njegovo zdravstveno stanje teško zbog hroničnih bolesti, ali da nije riječ o akutnom pogoršanju koje bi opravdalo oslobađanje iz humanitarnih razloga.

General Mladić je 10. aprila imao prvi, a 2. maja još jedan moždani udar, nakon čega mu se zdravstveno stanje dodatno pogoršalo zbog ozbiljnih neuroloških, kardiovaskularnih i nefroloških zdravstvenih problema.

On se od 2024. godine nalazi u pritvorskoj bolnici u Hagu, gdje je pod palijativnom njegom.

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu više puta je odbio zahtjev da general Mladić bude pušten na privremenu slobodu na liječenje u Srbiju.

Foto: RTRS

Kabinet predsjednika Republike Srpske donirao je 15 računara i dva projektora za učenje i razvoj učenika Ekonomske škole u Doboju u sklopu projekta “Tvoje znanje je naša budućnost”.

Opremu su u ime predsjednika Republike Srpske uručili gradonačelnik Doboja Boris Јerinić i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić.

Donacija je uručena u sklopu obilježavanja 70 godina rada Ekonmske škole.

Donirana oprema značajno će unaprijediti izvođenje nastave u kabinetu informatike.

Foto: RTRS