Kategorija: Vijesti

  • Analitičari: Smjena Dodika dovela bi do destabilizacije BiH

    Analitičari: Smjena Dodika dovela bi do destabilizacije BiH

    Poziv bošnjačkog člana Predsedništva BiH Šefika Džaferovića Visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH Kristijanu Šmitu da smijeni srpskog člana Milorada Dodika doveo bi do destabilizacije Bosne i Hercegovine, saglasni su analitičari.

    Karijerni diplomata Zoran Milivojević ističe da se na taj način dovodi u pitanje i sam Dejtonski mirovni sporazuma.

    “Bojim se da je ovo politika nametanja rešenja i majorizacije bošnjačkog naroda”, rekao je Milivojević za Tanjug.

    Predsjednik UO Foruma za etničke odnose Dušan Janjić smatra da Džaferovic i njegova stranka SDA ne razumiju ulogu Visokog predstavnika.

    “Ni u doba Pedija Ešdauna nije bilo smenjivanja sa funkcija, već je bilo kažnjavanje privremenim neobavljanjem političkih funkcija ili blokada novca. To nema veze sa Šmitom, već se dogovara na relaciji EU – SAD”, rekao je Janjić.

    Politički analitičar Dževad Galijašević smatra da je smjena Dodika nerealna i da bi takva eventualna odluka dovela čak i do rata u BiH.

    “BiH je u jednom neustavnom stanju, ovde ne važi Dejtonski sporazum”, smatra Galijašević i dodaje da su Visokom predstavniku data ovlašćenja koja mu ne pripadaju.

    “Tako bi BiH ušla u vrlo poznatu situaciju iz 90-ih godina koja bi dovela do samouništenja te države”, rekao je Galijašević.

  • Vučić: Uskoro ću razgovarati sa Šmitom

    Vučić: Uskoro ću razgovarati sa Šmitom

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je danas da će uskoro razgovarati sa Kristijanom Šmitom, koga Republika Srpska ne prihvata kao novog visokog predstavnika.

    “Uskoro ću ga videti i razgovarati sa njim”, rekao je Vučić novinarima na Bledu, gdje je učestvovao na Strateškom forumu.

    Komentarišući jučerašnji poziv bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića upućen Šmitu da pokrene pitanje smjene srpskog člana BiH Milorada Dodika kako bi se, kako je rekao, odblokirao rad Predsjedništva BiH, Vučić je istakao da neki ljudi ne mogu da razumiju koliko je to “neodgovorno, opasno i koliko je to igranje vatrom”, te naglasio da je zadovoljan načinom na koji je reagovao Šmit.

    “Za nas je važno i dobro je da je reagovao na takav način, da nije poslušao besmislene zahteve”, kaže Vučić.

    Šmit, koji je danas takođe učestvovao na Bledskom strateškom forumu, je odgovarajući na pitanje da li će uvažiti zahtjev Džaferovića i primjeniti bonska ovlaštenja, rekao da su institucije tu da rade i da očekuje da će svi koji učestvuju u njihovom radu pokazati odgovornost.

    On, međutim, nije konkretno odgovorio na ponovljeno pitanje da li će uvažiti zahtjev Džaferovića.

    “Veoma sam optimističan da ćemo svi zajedno sjesti da razgovaramo i da ćemo naći način da riješimo te probleme, ali i ostale stvari, kao što su ekonomska pitanja i evropske integracije”, rekao je Šmit.

  • Konstitutivnom sastanku nisu prisustvovali predstavnici stranaka iz Srpske

    Konstitutivnom sastanku nisu prisustvovali predstavnici stranaka iz Srpske

    Predstavnici klubova stranaka iz Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH nisu danas prisustvovali konsultativnom sastanku koji je sazvao predsjedavajući ovog doma Denis Zvizdić.

    Zvizdić, koji je sazvao sastanak, kako je rekao, radi dogovora o dinamici daljeg rada Predstavničkog doma, najavio je da će sjednica biti održana sredinom ovog mjeseca, sa dnevnim redom koji je bio predviđen za sjednicu koja je bila zakazana za kraj jula.

    “Prolongirali smo je i pokušali da nađemo rješenje da otklonimo zastoj u radu ovog zakonodavnog organa. Sjednica mora biti održana u septembru jer na dnevnom redu imamo nekoliko važnih zakona, a posebno bih istakao pitanje budžeta institucija BiH”, izjavio je Zvizdić na konferenciji za novinare.

    Zvizdić je naveo da očekuje da na sjednicu, koja je planirana za sredinu septembra, dođu poslanici iz Republike Srpske.

    “Očekujemo da će se ovakav pristup promijeniti i siguran sam da se do kraja septembra mora donijeti odluka o privremenom finansiranju za zadnji kvartal ove godine. Ministri iz Republike Srpske moraju o tome glasati na Savjetu ministara. U protivnom više 7.000 zaposlenih službenika u zajedničkim institucijama BiH koji dolaze sa teritorije Republike Srpske će ostati bez plata”, tvrdi Zvizdić.

    Šef Kluba poslanika DF-a Dženan Đonlagić rekao je da je do kraja ovog mjeseca neophodno donijeti odluku o privremenom finansiranju za posljednji kvartal, te tvrdi da će, ukoliko Savjet ministara ne održi sjednicu do 30. septembra, od 1. oktobra biti stvaran problem isplate svih sredstava za zaposlene koji primaju plate iz budžeta institucija BiH.

    “Jedini potpis koji može na osnovu odluke Savjeta ministara to omogućiti, jeste potpis ministra finansija i trezora za novembar i decembar”, rekao je Đonlagić.

    Predsjedavajući Kluba poslanika SDA Adil Osmanović smatra da dolazak srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika na jučerašnju sjednicu Predsjedništva BiH kada nije usvojena nijedna tačka dnevnog reda pokazuje da on “želi nastaviti sa blokadom rada institucija”.

    “Dejtonski mirovni sporazum, kao i Aneks 10 je na snazi i očekujemo da OHR povuče potez prema visokim funkcionerima, da budu kažnjeni jer ne rade po Ustavu i zakonima, ako već domaće institucije nemaju odgovor na blokadu”, rekao je Osmanović.

    Predsjedavajući Kluba poslanika SDP-a Saša Magazinović smatra da bi se situacija u institucijama BiH mogla normalizovati postepeno, ali da trenutno i vlast i opozicija iz Republike Srpske čekaju da oni drugi naprave grešku.

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković Bursać izjavila je danas ranije Srni da Zvizdić, sazivajući ovaj sastanak, samo želi privući pažnju na sebe.

    “Ne vidimo svrhu sastanka, niti o čemu da se konsultujemo jer svi znamo da nisu ispunjeni uslovi vezano za eventualno odlučivanje u Parlamentarnoj skupštini shodno zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske”, navela je Bursaćeva.

  • Vrijedna donacija: Uručena tri laboratorijska zamrzivača Institutu za javno zdravstvo

    Vrijedna donacija: Uručena tri laboratorijska zamrzivača Institutu za javno zdravstvo

    Predstavnici Evropske komisije u BiH uručili su Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske tri laboratorijska zamrzivača u vrijednosti od oko 17.600 KM.

    Direktor Instituta Branislav Zeljković rekao je da će zamrzivači biti od velike koristi, naročito u periodu kada pristižu velike količine vakcina protiv virusa korona, ali i uzoraka.

    “Veliko hvala Evropskoj komisiji, koja nam je putem svoje kancelarije obezbijedila značajne količine lične zaštitne opreme, ali i uređaja, koji svakodnevno olakšavaju rad”, rekao je Zeljković.

    On je pozvao građane da se u što većem broju odazovu vakcinaciji, jer mogu da izaberu vakcinu koju žele.

    Šef Kancelarije Delegacije EU u Banjaluci Stefano Donati izrazio je zadovoljstvo što je bio u prilici da uruči ovu u značajnu donaciju, te zahvalio zdravstvenim radnicima u Srpskoj za posvećenost u radu tokom borbe protiv širenja virusa korona.

    On je naveo da visokokvalitetni laboratorijski zamrzivači imaju sofistikovane sisteme hlađenja, što omogućava bolje skladištenje ne samo vakcina nego i reagenasa i osjetljivih uzoraka tkiva.

    “Vakcine spašavaju živote i što se više ljudi vakciniše, biće bolja zaštita za sve nas. Molimo vas da iskoristite priliku da se vakcinišete sada kada su dostupne sve vakcine”, poručio je Donati.

    On je rekao da je EU obezbijedila 13,7 miliona evra za BiH za kupovinu vakcina i opreme za proces vakcinacije, te 7,76 miliona evra za podršku neposrednim zdravstvenim potrebama, što obuhvata ličnu zdravstvenu opremu i ventilatore.

    “Obezbijedili smo i 73,5 miliona evra za podršku socijalnom i ekonomskom oporavku od pandemije”, naglasio je Donati.

  • Šmit izbjegavao odgovor na pitanje da li će smijeniti Dodika

    Šmit izbjegavao odgovor na pitanje da li će smijeniti Dodika

    Institucije su tu da rade, izjavio je danas Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit komentarišući zahtjev bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića za smjenu srpskog člana Milorada Dodika zbog bojkota te institucuje i izrazio očekivanje da će sve strane u BiH sjesti da razgovaraju kako bi se, kaže, prevazišao taj problem.

    Šmit je na Bledu, gdje učestvuje na Bledskom strateškom forumu, na pitanje Tanjuga da li će uvažiti zahtjev Džaferovića i primijeniti Bonska ovlašćenja, rekao da su “institucije tu da rade” i da očekuje da će svi koji učestvuju u njihovom radu pokazati odgovornost.

    Šmit međutim nije konkretno odgovorio na ponovljeno pitanje da li će uvaži zahtjev Džaferovića.

    “Veoma sam optimističan da ćemo svi zajedno sjesti da razgovaramo i da ćemo naći način da riješimo te probleme, ali i ostale stvari, kao što su ekonomska pitanja i evropske integracije”, rekao je Šmit.

    Dodao je da očekuje da će to uroditi plodom i naglasio da narod u BiH “ne smije da trpi”.

  • U Parlamentu sazvan konsultativni sastanak, SNSD smatra da Zvizdić skreće pažnju na sebe

    U Parlamentu sazvan konsultativni sastanak, SNSD smatra da Zvizdić skreće pažnju na sebe

    Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Denis Zvizdić održaće danas konsultativni sastanak s članovima Kolegija i predsjedavajućim klubova.

    Zvizdić planira sa kolegama iz Predstavničkog doma Parlamenta BiH diskutovati o (ne)aktivnostima ovog doma u budućnosti s obzirom da bojkot predstavnika iz bh. entiteta Republika Srpska.

    Iako se radi o konsultativnom sastanku predstavnici RS-a, kako stoje stvari, ni danas neće biti za stolom.

    Predsjedavajuća Kluba SNSD-a Snježana Novaković Bursać za Klix.ba je kazala da ona neće doći na sastanak te naglašava kako smatra da Denis Zvizdić samo želi privući pažnju.


    “Mislim da je ovaj sastanak izazvao nepotrebnu pažnju javnosti, a to mu je očito i bio cilj da Zvizdić privuče pažnju na sebe i svoj angažman imajući u vidu da konsultativni sastanak nema ni operativnu ni suštinsku težinu. Zaista ne vidim potrebu da se u javnosti priča o ovome kao temi”, izjavila je.

    Kaže da su ovakvi sastanci inače rutinski, ali da će se u svakom slučaju predstavnici iz RS-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH zajednički dogovarati o nastupu.

  • Inicijativa “Otvoreni Balkan” na meti neočekivanih kritika: Šta je Lajčak htio da kaže

    Inicijativa “Otvoreni Balkan” na meti neočekivanih kritika: Šta je Lajčak htio da kaže

    Lideri Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije potpisali su 29. jula u Skoplju inicijativu “Otvoreni Balkan” koja podrazumijeva stvaranje zajedničke ekonomske zone, piše “Euronews Srbija”.

    U prištinskim medijima, međutim, provlači se teza da specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak kritikuje ovu inicijativu koja povezuje Zapadni Balkan, dok je agencija Tanjug prenijela da je on rekao da projekti regionalne saradnje moraju imati za cilj poboljšanje evropskih standarda.

    Potpisivanju inicijative u Skoplju prisustvovali su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i premijer Albanije Edi Rama. Inicijativa se zasniva na istim slobodama kao i zajedničko tržište Evropske unije: kretanje robe, usluga, ljudi i kapitala.

    Iz Prištine, u vezi sa ovim projektom, stižu od početka brojne kritike, a prištinski dnevnik “Koha ditore” i njegov glavni urednik Agron Bajrami objavili su tvrdnju da je Lajčak na forumu Alpbah napao inicijativu “Otvoreni Balkan”.

    Šta je rekao Lajčak?
    U objavi na Twitteru, Bajrami citira Lajčaka koji navodno kaže da je “Otvoreni Balkan nezdrava konkurencija za proces evropskih integracija u regionu”.

    Bajrami takođe dodaje i da je Lajčak rekao da postoje dvije glavne ambicije kada je riječ o dijalogu Beograda i Prištine: da se postigne puna međunarodna integracija Kosova, te da se postigne unutrašnja konsolidacija i unutašnji suverenitet za Kosovo”.

    Sam Miroslav Lajčak se na svom Twitteru nije ni potvrdio, ni demantovao ove riječi.

    On je na toj društvenoj platformi naveo da je na forumu razgovarao sa kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem i premijerom Sjeverne Makedonije o odnosima EU i Zapadnog Balkana.

    • Usaglasili smo se da ne postoji alternativa iskrenom i autentičnom pristupu procesu proširenja – napisao je Lajčak.

    Tanjug je, međutim, prenio nešto blažu verziju Lajčakovih riječi. Kako navodi ta agencija, izaslanik EU istakao je da projekti regionalne saradnje, kao što je “Otvoreni Balkan”, moraju imati jasan cilj da se poboljšaju evropski standardi u regionu.

    Lajčak je, na Evropskom forumu “Alpbah”, s tim u vezi rekao da se mora spriječiti “konkurencija”.

    Ko je za, a ko protiv
    Krajem jula kada je ova inicijativa potpisivana u Skoplju, kosovski premijer Aljbin Kurti oštro je kritikovao projekat rekavši da on ima za cilj da otvori region za uticaj Rusije i Kine. Svoj stav ponovio je više puta.

    • Projekat Otvoreni Balkan više liči na Balkan otvoren za uticaje sa istoka, posebno iz Ruske Federacije i Kine, kao i otvoren za autokratiju, korupciju, ratne zločince, suprotno evropskim vrednostima demokratije i vladavine prava – rekao je Kurti početkom avgusta.

    Prema njegovim riječima, zajedničko tržište nije moguće sve dok Srbija ne prihvati da se suoči sa prošlošću. Kurti je naveo da su odnosi između Kosova i Albanije “bratski, bez obzira na trenutne okolnosti.

    Edi Rama, albanski premijer, koji je u sporu sa Kurtijem, u međuvremenu je na svom Twitter nalogu rekao da njemačka vlada podržava “Otvoreni Balkan” suprotno onome što ljudi u Prištini i Tirani govore.

    Negdje u to vrijeme, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se u Beogradu susreo sa kongresmenima SAD. On je sa kongresmenima SAD Erikom Svolvelom i Šonom Malonijem razgovarao o razvoju bilateralnih odnosa, kao i o stabilnosti u regionu Zapadnog Balkana, piše “Euronews Srbija”.

    • Srbija želi da uspostavi bolje odnose sa SAD – rekao je Vučić, a saopćila pres služba predsjednika.

    Vučić je rekao da su oni podržali regionalnu inicijativu “Otvoreni Balkan” koji vide kao veliku mogućnost za napredak Zapadnog Balkana.

    I portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez je tada za list “Danas” rekla da podržava posvećenost lidera regionalnoj saradnji koja je “suštinski element evropske perspektive Zapadnog Balkana”.

    • U tom kontekstu, značajno je da cijeli region napreduje u pravcu uspostavljanja zajedničkog regionalnog tržišta, što je politička obaveza koju je preuzelo šestoro lidera regiona na samitu u Sofiji – navela je ona.

    Inače, “Euronews Srbija” uputio je upit Evropskoj komisiji sa pitanjem da li su Lajčakove riječi i zvaničan stav Evropske unije, međutim, iz Brisela zasad nije stigao odgovor, piše ovaj portal.

  • Procurilo stanje Mihaela Šumahera: “Situacija je kritična”

    Procurilo stanje Mihaela Šumahera: “Situacija je kritična”

    Legendarni vozač Formule 1 Mihael Šumaher (52) nalazi se u izuzetno teškom stanju od kako je krajem 2013. godine doživio nesreću na skijanju, a nove informacije ne mogu da ohrabre njegove navijače.

    Jedan od njegovih nekadašnjih kolega prokomentarisao je Šumaherovu borbu za oporavak koja traje skoro osam godina.

    “Ne znam ni zašto ga drže u takvom stanju godinama”, rekao je Filip Strejf, nekadašnji vozač u Formuli 1 o legendi koja će uskoro dobiti svoj film.

    Ove njegove riječi zabrinule su cjelokupnu javnost koja dugo čeka da sazna detalje o zdravstvenom stanju legendarnog Mihaela Šumahera.

    Porodica nije željela da iznosi u javnost detalje, a čak su se i preselili kako bi Mihaelova privatnost bila u potpunosti bezbjedna. Zbog toga se i ranije spekulisalo da je situacija mnogo lošija nego što se predstavlja, a Filipove riječi ne donose optimizam ljubiteljima moto sportova.

    “Šumaher je u krevetu, u veoma teškom stanju. Čini se da je izgubio mnogo kilograma. Ne znam ko bi volio da vidi oca ili muža u takvom stanju”, rekao je Strejf, koji je posjećivao Šumahera na klinici u Grenoblu nakon nesreće.

    Njegove riječi očigledno su upućene na adresu supruge Korine Šumaher, koja vodi računa o porodici, imovini i finansijama višestrukog šampiona. O njenoj borbi kao supruge i majke često je govorio i jedan od najbližih saradnika iz Šumaherovih trkačkih dana, Žan Tod.

  • Policija u Republike Srpske pojačava kapacitete sa novih 170 policajaca

    Policija u Republike Srpske pojačava kapacitete sa novih 170 policajaca

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske raspisalo je javni konkurs za upis 150 kadeta u 24. klasu Policijske akademije Banja Luka i 20 kadeta u 10. klasu Specijalne antiterorističke jedinice.

    Konkurs je otvoren do 15. septembra, saopšteno je iz resornog ministarstva.

    Pravo učešća na konkursu imaju kandidati koji imaju državljanstvo BiH te da na dan zatvaranja konkursa imaju najmanje 18 godina i nisu stariji od 25 godina, kao i da imaju najmanje četvrti stepen stručne spreme.

    Uslovi su i da je kandidat fizički i psihički sposoban za rad, što se utvrđuje na osnovu ljekarskog uvjerenja, da protiv njega nije pokrenut krivični postupak, kao i da mu pravosnažnom presudom nije izrečena kazna za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, osim za krivična djela ugrožavanja javnog saobraćaja za koja je pravnosnažnom presudom izrečena kazna zakona do šest mjeseci.

    Kandidat treba da ispunjava i uslove da nije kažnjen za prekršaj sa obilježjem nasilja, da dosadašnje ponašanje, navike i sklonosti ukazuju na njegovu podobnost za obavljanje policijskih poslova.

    Uslov za učešće na konkursu je da kandidat nije otpušten iz institucija državne uprave ili iz vojne službe u BiH po osnovu izrečene disciplinske mjere u posljednjih pet godina ili da u toku trajanja disciplinskog postupka, a prije izricanja konačne odluke, nije na lični zahtjev prestao radni odnos u posljednjih pet godina.

    Kandidat mora posjeduje i vozačku dozvolu “B” kategorije.

    Iz MUP-a RS-a navode da se nepotpune i neblagovremene prijave neće razmatrati.

    Sve potrebne informacije zainteresovani kandidati mogu dobiti na internet stranici Uprave za policijsku obuku MUP-a RS.