VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Porodica Krajišnik: Skinuta ljaga s našeg imena

    Porodica Krajišnik: Skinuta ljaga s našeg imena

    Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) uklonila je Momčila Krajišnika, Jovana Đogu i Dragana Nikolića sa Specijalne liste sankcija SAD.

    Krajišnik je bivši predsjednik Narodne skupštine RS te visoki funkcioner i jedan od osnivača SDS-a, a na listi se našao zbog presude Haškog tribunala za ratne zločine. Krajišnik je odležao svoju kaznu i vratio se u RS, gdje je živio u porodičnoj kući do smrti prošle godine usljed zaraze korona virusom. Đogo se na listi našao kao bivši tjelohranitelj generala VRS Ratka Mladića i optužen je za pomaganje u Mladićevom skrivanju, dok je Nikolić osuđen u Haškom tribunalu kao komandant kampa za ratne zarobljenike tokom rata.

    Miloš Krajišnik, sin Momčila Krajišnika, za “Nezavisne novine” je rekao da ih niko nije kontaktirao iz Amerike u vezi sa skidanjem s liste te da je od nas saznao da je njegov otac skinut sa nje.

    Tvrdi da njegov otac nije počinio zločine za koje su ga teretili u Hagu.

    “Mi kao porodica smo uvijek smatrali, i smatramo i danas, da naš otac nije kriv ni za jednu od tačaka optužnice koje su mu stavili na teret. Po našem mišljenju, ta anatema s njegovog i našeg porodičnog imena trebalo je davno da bude skinuta. Niko se u Americi nije oglašavao po tom pitanju ni kad smo ih kontaktirali i tražili da se te sankcije skinu. Ali u svakom slučaju drago mi je da je ta mrlja konačno skinuta i nadam se da je to trajna kategorija. To je za nas moralna satisfakcija”, rekao je Krajišnik. Naglasio je da ni on ni porodica zbog sankcija nisu imali većih problema i da im je najteže palo što su bili označeni.

    Zbog vremenske razlike u petak nismo dobili odgovore iz OFAC-a, ali su nam u jednom od ranijih mejlova detaljno objasnili proceduru i stavljanja i skidanja osoba s ove liste. Kako su nam rekli, smrt neke osobe nije povezana s odlukom skidanje s liste jer, kako su pojasnili, osoba koja je na listi može, na primjer, imati imovinu koja je blokirana i koju nije moguće koristiti sve dok je osoba na tom spisku. Dodali su da se procedura skidanja s liste sankcija odvija na dva načina… Jedan način je da neko pravno ili fizičko lice treba da se obrati OFAC-u i pruži dokaze da osoba više ne treba da bude na listi. Drugi način je saradnja sa federalnim vlastima Amerike u nekom kriminalnom slučaju ili ponuda druge vrste pomoći američkim istražnim organima.

    “Krajnji cilj sankcija nije kažnjavanje, nego pozitivna promjena ponašanja. Svake godine OFAC ukloni stotine pojedinaca i pravnih lica s liste. Svako uklanjanje bazirano je na opsežnom procesu zato što je očuvanje integriteta američkih sankcija prioritet OFAC-a i osnovna ideja vodilja iza temeljnog procesa evaluacije svakog pojedinačnog zahtjeva za uklanjanje zasnovanog na objektivnim dokazima i činjenicama”, objasnili su nam.

    Krajišnik nam je rekao i da nije detaljno upoznat s procedurom, ali da se sjeća da je njegov otac preko jedne američke advokatske kuće pokrenuo zahtjev za uklanjanje s liste.

    Na Balkanskoj listi OFAC-a, koju je 2004. godine pokrenuo američki predsjednik Džordž Buš, a produžavali ostali predsjednici poslije njega, nalazi se oko 200 imena s područja bivše Jugoslavije. Među sankcionisanima je i SDS kao stranka, pa ovo uklanjanje s liste pokreće zanimljivo pitanje da li to znači da su prestali razlozi za sankcionisanje ove stranke. Na listi su, među ostalima, i Slobodan Milošević, Ljubo Ćesić Rojs, Četnički ravnogorski pokret, Front Albanskog nacionalnog jedinstva, Milovan Bjelica, Radovan Karadžić, Sanja Karadžić Jovičević, Oslobodilačka vojska Preševa, Bujanovca i Medveđe, Milorad Ulemek Legija, Milan Milutinović, Nacionalni pokret za oslobođenje Kosova, Biljana Plavšić, Slavko Roguljić, Senad Šahinpašić, Vojislav Šešelj, Milorad Dodik i drugi.

  • Cvijanović o oslobođenju Bosnića: U BiH mnogo bezbjednosnih izazova o kojima se ne priča

    Cvijanović o oslobođenju Bosnića: U BiH mnogo bezbjednosnih izazova o kojima se ne priča

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas u Brodu da u okviru BiH, ali i cijelog regiona postoji mnogo bezbjednosnih izazova, ali se, nažalost, o njima ne priča i ne dobijaju ime i prezime.

    Komentarišući puštanje na slobodu vehabijskog vođe Bilala Bosnića, Cvijanovićeva je istakla da su ti izazovi počeli još od vremena kada je u BiH omogućeno prisustvo mudžahedina koji su ratovali i odsijecali glave.

    “Isti ti ratnici zasnivali su porodice na teritoriji BiH, ženili ovdašnje žene, ostajali ovdje, dobili pasoše i sva moguća dokumenta. Zbog toga, mnogi nemili događaji, teroristički akti u svijetu su imali vezu sa BiH”, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Brodu.

    Predsjednik Srpske je podsjetila na napade u Njujorku, municiju u Parizu koja je poticala iz BiH, pasoše BiH koje su imali teroristi i slično.

    “To nas upućuje na oprez. Institucije treba da razvijaju svoje bezbjednosne kapacitete. Srećna sam što Republika Srpska zaista posvećuje veliku pažnju ovom pitanju, pri čemu se oslanjamo na Ministarstvo unutrašnjih poslova”, napomenula je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, da bi se oduprli svim tim izazovima, trebalo bi da postoji velika sinergija u okviru cijele BiH i posvećenost svih institucija.

    “Nažalost, to često nisam vidjela u Federaciji BiH i žalim zbog toga. Žalim što svaki bezbjednosni rizik koji smo imali ovdje nije dobio ime i prezime”, istakla je Cvijanovićeva.

    Nekadašnji vođa vehabija iz Bužima Husein Bilal Bosnić jutros je izašao iz zatvora u Vojkovićima gdje je služio kaznu od sedam godina na koju ga je osudio Sud BiH zbog podsticanja na terorizam.

  • Bilal Bosnić pušten na slobodu nakon što je odslužio sedmogodišnju kaznu zatvora

    Bilal Bosnić pušten na slobodu nakon što je odslužio sedmogodišnju kaznu zatvora

    Husein Bilal Bosnić koji je 2015. godine osuđen na sedam godina zatvora zbog podsticanja na terorističke aktivnosti, pušten je u jutarnjim satima na slobodu.

    Bosnić je jutros pušten na slobodu iz zatvora u Vojkovićima nakon što je odslužio punu kaznu zatvora.

    Bosniću je 2016. potvrđena presuda kojom je osuđen na sedam godina zatvora zbog vrbovanja i podsticanja na terorizam, te organizovanja terorističkih grupa. U Vojkoviće je prebačen iz Kazneno-popravnog zavoda Zenica, gdje je ranije služio kaznu.

    Njemu je prvostepena presuda izrečena krajem 2015. godine kada je proglašen krivim da je 2013. i 2014. održavao govore s ciljem podsticanja pripadnika selefijske zajednice da se priključe organizovanoj terorističkoj grupi u Islamskoj državi.

    Uhapšen je 3. septembra 2014. godine u akciji “Damask” zajedno sa još 15 selefija, a nakon tri mjeseca pušteni su na slobodu. Međutim, ubrzo potom ponovo je uhapšen, a zatim vraćen u pritvor.

  • CIK-u treba 10 miliona za nove tehnologije

    CIK-u treba 10 miliona za nove tehnologije

    Centralna izborna komisija (CIK) BiH revidirala je svoj prvobitni zahtjev za dodjelu sredstava iz budžeta za 2022. godinu kojim traži deset miliona KM za nabavku opreme neophodne za digitalizaciju izbornog procesa.

    Pored deset miliona KM za nove tehnologije, CIK traži i dodatnih dva miliona KM za povećanje naknada članovima biračkih odbora jer, kako je istaknuto na juče održanoj sjednici CIK-a, gornja granica za ove naknade je 4,7 miliona KM u bruto iznosu, što nije dovoljno da se te naknade, koje su malene, povećaju.

    Podsjećanja radi, CIK je još ranije od Savjeta ministara BiH zatražio 24,8 miliona KM, s tim da im za osnovno funkcionisanje treba 12,8 miliona KM. Ovaj zahtjev CIK-a juče je revidiran u smislu da su aneksi za dodatna sredstva pojašnjeni i obrazloženi.

    Na juče održanoj sjednici istaknuto je da se “dodatnih” 12 miliona KM odnosi na nabavku novih tehnologija potrebnih za digitalizaciju izbornog procesa te povećanje naknada za članove biračkih odbora, koje se nisu povećavale godinama i koje su postale simbolične.

    “Korigovan budžetski zahtjev je dopunjen u smislu da su obrazloženja dopunjena svim potrebnim traženim dokumentima”, istaknuto je na juče održanoj sjednici Centralne izborne komisije BiH.

    Kada je riječ o novim tehnologijama u izbornom procesu, još ranije na sjednici CIK-a bilo je govora o tome da se za deset miliona KM, ukoliko se odobre, nabave laptopi, čitači biometrijskih podataka, otiska prsta i potrebna telekomunikaciona oprema.

    Kada je riječ o povećanju naknada članovima biračkih odbora, Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, još ranije je rekao da su te naknade skromne, zbog čega je bilo slučajeva da članovi biračkih odbora odustaju na sam dan izbora.

    “Neki nisu isplaćeni jer nemaju otvoren račun, a za tako male naknade nemaju ni ekonomsku opravdanost. CIK je zaključio da treba povećati naknade, pa uz dodatna dva miliona KM mogao bi se povećati iznos do 50 odsto”, rekao je tada Bakalar, kada se na sjednici CIK-a početkom avgusta govorilo o budžetskom zahtjevu za 2022. godinu.

    Kada je riječ o tim naknadama, prema odluci iz 2018, predsjednik biračkog odbora ima pravo na naknadu od 110 KM, a član 80 KM, dok njihovi zamjenici koji su angažovani na dan izbora imaju pravo na nakandu od 55, odnosno 30 KM. Inače, članovi biračkih odbora na dan izbora rade najmanje 14 sati.

    Kada je riječ o samom budžetu, veliko je pitanje da li će on uopšte biti usvojen i da li će uopšte biti obezbijeđen novac za održavanje opštih izbora, koji su planirani za narednu godinu, s obzirom na to da predstavnici Republike Srpske u institucijama BiH ne odlučuju. Kako stvari trenutno stoje, neodlučivanje u institucijama BiH trajaće sve dok se ne povuku izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Valentin Incko, bivši visoki predstavnik u BiH, a kojim se, između ostalog, zabranjuje negiranje genocida u BiH. “Nezavisne novine” su nedavno objavile, prema nezvaničnim informacijama, da bi novac za izbore u slučaju nastavka blokade Savjeta ministara BiH mogli obezbijediti predstavnici međunarodne zajednice i kompletan iznos oko 8,5 miliona KM doznačiti direktno na račun CIK-a, o čemu se, takođe prema nezvaničnim informacijama, već razgovaralo u tim krugovima.

  • Amerika ukinula sankcije Krajišniku, uvod za skidanje sankcija SDS-u?

    Amerika ukinula sankcije Krajišniku, uvod za skidanje sankcija SDS-u?

    Kancelarija za kontrolu imovine u inostranstvu (OFAC) američkog Ministarstva finansija ukinula je sankcije Momčilu Krajišniku, Draganu Nikoliću i Jovanu Đogi.

    Ukidanje sanckija, čak i kad su pokojnici u pitanju, je bitna zbog toga što porodica može raspolagati imovinom pokojnika ako ju ima u stranim bankama.

    Takođe, vjeruje se da je ovo uvod u skidanje sankcija SDS koji je i dalje na američkoj crnoj listi.

    Balkansku listu sankcija uveo je bivši američk predsjednik Džordž Buš, a potvrđivali svi naredni američki predsjednici.

    Američki mediji su izvještavali da je Bajdenova administracija pripremila listu sankcija za političare iz BiH zbog korupcije, ali još nema zvanične potvrde.

    Inače, Momčila Krajišnika je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu, 2009. godine pravosnažno osudio na 20 godina zatvora zbog zločina nad nesrpskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini.

    Jovan Đogo bio je šef obezbjeđenja Ratka Mladića. On je bio optužen za pomaganje Mladiću u skrivanju.

    Nikolića je Haški tribunal osudio za ratne zločine.

  • Republika Srpska i Srbija prelaze na ćirilicu, olakšice za privrednike koji koriste to pismo

    Republika Srpska i Srbija prelaze na ćirilicu, olakšice za privrednike koji koriste to pismo

    U Srbiji i Republici Srpskoj će 15. septembra biti usvojen zakon o zaštiti, očuvanju i upotrebi “jezika srpskog naroda i ćiriličnog pisma”. Prije nego što ga odobre dva parlamenta, učinile su to danas dvije Vlade.

    Oglasi o sniženjima, rasprodajama, popustima, čak i o nazivima firmi, uskoro bi mogli biti ispisani na ćirilici. Vlada RS je usvojila Prijedlog zakona o zaštiti, očuvanju i upotrebi “jezika srpskog naroda i ćiriličnog pisma”, koji predviđa olakšice za sve privrednike koji informacije o svom biznisu budu komunicirali upravo na ćirilici. Olakšice za privrednike koji budu upotrebljavali ćirilicu ne znače i zabranu latinice onima koji je upotrebljavaju.

    Prijedlog zakona definiše i “način društvene brige o zaštiti i očuvanju jezika i ćirilice, kao i Vijeće za standardizaciju jezika i ćiriličnog pisma koje će funkcionisati kao tijelo upravnog i inspekcijskog nadzora”, prenosi RTRS.

    “Donošenje ovog zakona osigurava zaštitu i očuvanje jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa i osigurava prenošenje budućim generacijama u izvornom obliku. Takođe, osigurava širenje saznanja o vrijednostima i značaju jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma”, saopćeno je iz Vlade RS.

    Zakonom, koji bi i u Banjoj Luci i u Beogradu trebao da bude usvojen 15. septembra, između ostalog predviđeno je i da sve institucije, javna preduzeća i privredna društva sa većinskim javnim kapitalom, kao i udruženja, u svom radu ubuduće upotrebljavaju “srpski jezik i ćirilicu”.

  • Vođa vehabija u BiH Bilal Bosnić sutra izlazi na slobodu

    Vođa vehabija u BiH Bilal Bosnić sutra izlazi na slobodu

    Nekadašnji vođa vehabija iz Bužima Husein Bilal Bosnić sutra bi, prema najavama, trebalo da izađe iz zatvora u Vojkovićima gdje je služio kaznu od sedam godina na koju ga je osudio Sud BiH zbog podsticanja na terorizam.

    Da Bosnić sutra izlazi iz zatvora jer je odslužio kaznu potvrdio je “Nezavsinim novinama” direktor zatvora Siniša Perković.

    Bosniću je 2016. potvrđena presuda kojom je osuđen na sedam godina zatvora zbog vrbovanja i podsticanja na terorizam, te organizovanja terorističkih grupa. U Vojkoviće je prebačen iz Kazneno-popravnog zavoda Zenica, gdje je ranije služio kaznu.

    Njemu je prvostepena presuda izrečena krajem 2015. godine kada je proglašen krivim da je 2013. i 2014. održavao govore s ciljem podsticanja pripadnika selefijske zajednice da se priključe organizovanoj terorističkoj grupi u Islamskoj državi.

    Uhapšen je 3. septembra 2014. godine u akciji “Damask” zajedno sa još 15 selefija, a nakon tri mjeseca pušteni su na slobodu. Međutim, ubrzo potom ponovo je uhapšen, a zatim vraćen u pritvor.

  • Karan: Komšićeva izjava je najveći udar na ustav i Dejtonski sporazum

    Karan: Komšićeva izjava je najveći udar na ustav i Dejtonski sporazum

    Profesor Ustavnog prava Siniša Karan ocijenio je da izjava člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da BiH može biti multikulturalna i bez kontitutivnosti predstavlja do sada najveći i direktan udar na Ustav BiH i sam Dejtonski sporazum, kao i pokušaj dominacije kroz majorizaciju što vodi BiH u neizvjesnu budućnost.

    Karan je rekao za RTRS da bi Komšić trebao da bude upoznat da je preambulom Ustava BiH propisano da su konstitutivni narodi u BiH Bošnjaci, Srbi i Hrvati, te da se u istom pravnom aktu navodi da se BiH sastoji od dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH.

    On upozorava Komšića da je u ustavima velikog broja zemalja predviđena krivična i politička odgovornost zbog kršenja Ustava i ustavnog poretka, pogotovo kada to čini neko ko je trenutno predsjedavajući Predsjedništva BiH.

    “Godina je 26 od nastanka Dejtonskog mirovnog sporazuma, a imamo na sceni izjave člana Predsjedništva BiH, kojima, svjesno ili nesvjesno, ruši upravo Dejtonski sporazum, kao i Ustav državne zajednice čiji je član Predsjedništva, i na kraju, takve izjave dovode do rušenja BiH”, ističe Karan.

    Upozorava da Komšićeva izjava o multikulturalnoj BiH ima prikrivene namjere, a to su stvaranje centralističke i unitarističke BiH, te oduzimanje prava srpskom i hrvatskom narodu, kao konsitutitivnim i državotvornim narodima da učestvuju u stvaranju institucija po pricipu pariteta i donošenju odluka po principu konsenzusa.

    On je naveo da je da je Komšić takozvani hrvatski član Predsjedništva jer je izabran glasovima bošnjačkog naroda. On, kaže Karan, upravo hrvatski narod, čijim se predstavnikom predstavlja, vodi u nacionalnu manjinu i oduzima mu brojna prava.

    “Izbor Komšića za takozvanog hrvatskog člana Predsjedništva je primjer multikulturalnosti, odnosno ukidanja konstitutivnosti jednog naroda i stvaranja nacionalne manjine, budući da je jednom narodu oduzeto osnovno pravo da bira svog predstavnika”, ocijenio je Karan.

    On je istakao da je Komšićeva izjava da BiH treba da bude multikulturalna država dio kontinuirane politike napada na Srpsku i težnje ka stvaranju unitarne BiH, kroz proces unitarizacije i majorizacije, koju sprovodi politika okupljena oko bošnjačke strukture, Ustavnog suda BiH i dijela međunarodne zajednice.

    Karan ističe da je formiranje sadašnje BiH federacije nastalo kao proizvod konkretnih društvenih okolnosti primjerenih uslovima koji su zahtijevali federalizam kao jedinu opciju mogućeg oblika državnog uređenja.

    “Komšićev stav o multikulturalnoj BiH i bez konstitutivnosti samo je opasna tendencija narušavanja dostignutog balansa, pokušaj dominacije kroz majorizaciju kao proces i vrstu odnosa koja BiH vodi u neizvjesnu budućnost. Budući da je Komšić svoju izjavu, kojom narušava Ustav BiH i koja dovodi do nestabilnosti BiH, dao pred takozvanim visokim predstavnikom Kristijanom Šmitom, kojeg Komšić priznaje, pozivamo Šmita da ga smijeni i da se on iz Slovenije vrati kao građanin BiH, a ne kao član Predsjedništva”, naglasio je Karan.

  • Uložena žalba na novo rješenje za pritvor Savčiću

    Uložena žalba na novo rješenje za pritvor Savčiću

    Miodrag Stojanović, advokat generala Milomira Savčića, izjavio je Srni da je uložio žalbu na novo rješenje Suda BiH, koji je, na prijedlog Tužilaštva BiH, njegovom klijentu odredio pritvor po osnovu opasnosti od bjekstva jer je nedostupan organima BiH.

    Sud je donio ovo rješenje nakon što je odbio žalbu Stojanovića na rješenje o pritvoru zbog kršenja mjera zabrane kontakta sa medijima.

    Prvo rješenje o određivanju pritvora Savčiću Sud BiH donio je 9. avgusta zbog nepoštovanja izrečenih mjera zabrane kojim mu je zabranjeno kontaktiranje sa predstavnicima štampanih i elektronskih medija o činjenicama koje se odnose na postupak koji se vodi protiv njega, kao i javna obraćanja u vezi sa ovim postupkom.

    “Ja sam uložio prigovor na ovu odluku koju je Sud BiH odbio, a Tužilaštvo je, prije nego je došlo rješenje po mojoj žalbi za određivanje pritvora, podnijelo novi prijedlog za pritvor Savčiću, sada zbog opasnosti od bjekstva”, rekao je Stojanović.

    On je potvrdio da je uložio žalbu i na novo rješenje koje je Sud donio.

    “Žalba na rješenje za određivanja pritvora zbog kršenja mjera zabrane kontakta sa medijima je odbijena. Doneseno je novo rješenje o pritvoru jer je Savčić u međuvremenu nedostupan državnim organima. Budući da se nije javio policiji, ispunjeni su uslovi za pritvor po osnovu opasnosti od bjekstva. Sud je donio po tom prijedlogu novo rješenje, ja sam se na to žalio i sad čekam odluku”, naveo je Stojanović.

    Sud BiH je 10. avgusta zatražio raspisivanje međunarodne potjernice za Savčićem, optuženim da je, u svojstvu komandanta 65. zaštitnog motorizovanog puka pri Glavnom štabu Vojske Republike Srpske, pomagao u kako se navodi, “zločinu u Srebrenici u julu 1995. godine”, nakon što ga sudski policajci dan ranije nisu mogli pronaći na adresi nekoliko časova po određivanju pritvora.

  • Schmidt: Stabilna i nezavisna Centralna banka BiH je javni interes

    Schmidt: Stabilna i nezavisna Centralna banka BiH je javni interes

    Visoki predstavnik Christian Schmidt pohvalio je Centralnu banku BiH na izvršavanju njenih ustavnih i zakonskih obaveza u najboljem interesu cijele zemlje.

    Svi građani države BiH u oba entiteta i u Brčko Distriktu profitiraju od stabilne valute, ističe se u saopćenju OHR-a.

    “Centralna banka BiH doprinosi očuvanju stabilnosti domaće valute i bankarskog sektora, čak i u vrijeme globalnih kriza. Prije samo nekoliko dana je izvršila distribuciju sredstava MMF-a Bosni i Hercegovini čija je namjena ublažavanje posljedica pandemije covida-19. Međunarodne agencije za kreditni rejting, čiji izvještaji služe kao smjernice prilikom donošenja odluka o investicijama, kontinuirano prepoznaju značajnu ulogu Centralne banke BiH,” izjavio je visoki predstavnik.

    U telefonskom razgovoru sa guvernerom Senadom Softićem, visoki predstavnik je izrazio punu podršku ovoj instituciji i radu Upravnog vijeća, naglašavajući da je očuvanje kontinuiteta njezinog rada i nezavisnosti od politike ključno za sveukupnu stabilnost i razvoj Bosne i Hercegovine.