Kategorija: Vijesti

  • U Doboju sutra sastanak probosanskih stranaka o zajedničkom izbornom nastupu u RS-u

    U Doboju sutra sastanak probosanskih stranaka o zajedničkom izbornom nastupu u RS-u

    U Doboju će sutra, 7. septembra, biti održan sastanak probosanskih stranaka, a u svrhu postizanja eventualnog dogovora o zajedničkom nastupu na predstojećim Općim izborima.

    Domaćin sastanka je Nezavisna lista Doboj, a poziv je upućen SDA-u, SDP-u, DF-u, NiP-u, SBiH-u, SBB-u, Našoj stranci, PDA-u, PZP-u, NES-u, Nezavisnom bloku, BPS-u, Hrvatskoj stranci i Hrvatskom bloku.

    Osim toga, poziv je upućen i aktivistima koji se u Republici Srpskoj bave zaštitom ljudskih prava.

    Podsjećamo, ovo je četvrti sastanak probosanskih stranaka. Njihov potencijalni izborni nastup je predložio SDP.

  • Hoće li blokada biti prekinuta: Odluka o privremenom finansiranju dostavljena Vijeću ministara BiH

    Hoće li blokada biti prekinuta: Odluka o privremenom finansiranju dostavljena Vijeću ministara BiH

    Ministarstvo finansija i trezora BiH odluku o privremenom finansiranju za 4. kvartal dostavilo je Generalnom sekretarijata Vijeća ministara BiH. Saznajemo to u Ministarstvu finansija.

    Podsjetimo, ovogodišnji budžet još nije usvojen, a postojeća odluka o privremenom finansiranju važi do kraja mjeseca.

    Ukoliko Vijeće ministara BiH ne usvoji novu odluku, odnosno ukoliko funkcioneri iz RS-a nastave s blokadama državnih institucija, upitna je i plaća za nekoliko hiljada državnih službenika, među kojima su brojni oni iz RS-a.

    Kako će Vijeće ministara postupiti po prijedlogu Ministarstva finansija ostaje da se vidi, ali za sada nema naznaka da bi sjednica mogla biti zakazana uskoro. O blokadi zorno svjedoči podatak da je zadnja sjednica državne izvršne vlasti održana još 22. jula.

    Dan poslije Valentin Inzko, tadašnji visoki predstavnik nametnuo je izmjene zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida u BiH, poslije čega su uslijedile blokade iz Republike Srpske.

  • Plan za zaštitu od katastrofa kupi prašinu u ladici Parlamenta

    Plan za zaštitu od katastrofa kupi prašinu u ladici Parlamenta

    Iako građani Federacije BiH godišnje za zaštitu od prirodnih i drugih katastrofa uplaćuju 27 miliona KM, Federacija BiH još od 2018. godine nema usvojen progam razvoja zaštite i spasavanja ljudi i materijalnih dobara i drugih nesreća u tom entitetu.

    Vlada FBiH je u maju 2018. godine uputila Prijedlog programa razvoja zaštite i spasavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća od 2018. do 2025. godine Parlamentu FBiH, koji u protekle tri godine niti je razmatran, niti usvojen.

    Iz Ureda revizora FBiH takođe su reagovali na ovo, kazavši da ovaj program ima posebnu važnost jer utiče na realizaciju planiranih projekata koji se finansiraju iz posebnih naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, što može djelovati na sigurnost ljudi i materijalnih dobara i otklanjanje posljedica od prirodnih i drugih nesreća.

    “Njegovo usvajanje bitno je i iz razloga što, prema članovima 173. i 174. Zakona o zaštiti i spasavanju, kantoni donose svoje programe i planove, koji moraju biti usklađeni s federalnim programom i federalnim planom, a općine donose svoje, usklađene s kantonalnim”, kažu revizori.

    Parlamentarci kažu da taj dokument nisu ni vidjeli, te da je on, vjerovatno, završio u nekoj od ladica u ovom zakonodavnom tijelu.

    Aner Žuljević (SDP), delegat u Domu naroda FBiH, za “Nezavisne novine” ističe da ovaj dokument nije bio ni na jednom od dva federalna doma, te da je to nagradno pitanje za vladajuću većinu zašto nije tako bitan dokument svoje vlade bila spremna staviti na razmatranje.

    “Fadil Novalić, premijer FBiH, čak i u momentu pitanja odgovornosti za ove požare koji su bili branio se činjenicom da je on taj dokument poslao u Parlament. Nemamo taj dokument, on je i zakonska obaveza, po njemu se i postupa i on praktično definiše i kadrovske, i finansijske, i logističke postavke tog sistema, tako da ne znam, jer nagađao bih da kažem zašto ga nije bilo u Parlamentu”, kazao je Žuljević.

    Ističe da se novac od građana koji se prikupi za tu namjenu ne troši sistematično, zakonski i u skladu sa programom, koji bi trebalo da ima svoje predviđene aktivnosti i ciljeve i da se može pratiti metodološki.

    “Zato se mi nalazimo u situaciji koja je čista anarhija. Ljeti pričamo o kanaderima, do prve kiše, a čim padne snijeg, pričamo o grtalicama, a u martu, kada počnu poplave, nemamo čamaca i mi se vrtimo po godišnjim dobima i u svakom godišnjem dobu imamo neku od ozbiljnih zamjerki da su građani prepušteni sami sebi u borbi od prirodnih nesreća, a pare uplaćuju”, kazao je Žuljević.

    Na pitanje gdje odu te pare i da li neko postavlja pitanje o tome, Žuljević kaže da je vrlo lako provjeriti gdje odu pare, to je priča o turističkim atrakcijama koje je bivši, a danas suspendovani predsjednik Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak često u svojim medijskim istupima znao promovisati, a to su oni kvadovi i razne stvari koje vrlo male koristi imaju za spasavanje ljudi.

    Adnan Efendić, šef Kluba SDA u Predstavničkom domu FBiH, za “Nezavisne novine” kaže da oni taj plan nikad nisu dobili, te da ne zna da li je materijal dostavljen Parlamentu i kompletiran.

    “Svaki plan je dobar i bolji je nego da ga nema, a svakako ćemo insistirati da vidimo šta je s tim materijalom, je li u Parlamentu”, rekao je Efendić.

    Zdenka Džambas (HDZ), delegat u Domu naroda FBiH, za “Nezavisne novine” kaže da je to materijal još iz prošlog saziva i da je očigledno u nekoj ladici.

    “Najtužnije mi je bilo u vrijeme požara da plaćemo i tražimo od Crne Gore da pošalje svoj er traktor, jer mi nemamo ništa, a sve je to već plaćeno. Gledala sam vatrogasce u Stocu, idu vozilom starim 40 godina, nose po 20-30 litara vode na leđima, a tom vodom ne može se ni roštiljska vatra ugasiti”, zaključuje Džambasova.

  • Schmidt: Komšić predstavlja Hrvate, a više su ga birali Bošnjaci

    Schmidt: Komšić predstavlja Hrvate, a više su ga birali Bošnjaci

    Novi visoki predstavnik Christian Schmidt govorio je na konferenciji u Njemačkoj o izbornom sistemu u BiH te predloženim promjenama.

    “Gospodin Komšić je hrvatski predstavnik u državnom predsjedništvu, ali su ga više birali Bošnjaci nego Hrvati. Koliko je sistem kompliciran, pokazuje i činjenica da je predstavnik Hrvata Čović izgubio u sučeljavanju s Komšićem”, rekao je Schmidt na skupu pod nazivom “Euroatlantske perspektive Bosne i Hercegovine”, koji je u organizaciji Njemačko-atlantskog društva održan u mjestu Neustadt an der Aich.

    On je rekao kako se hrvatski dio stanovništva, koji je, kako je istaknuo, dodatno smanjen iseljavanjem, osjeća nedovoljno predstavljenim u “kompliciranim državnim strukturama”.

    Schmidt, koji je početkom augusta preuzeo funkciju visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR), ukazao je i na potrebe promjene izbornog zakona.

    “Hrvatima se mora dati mogućnost da se osjećaju zastupljenima, a ne da sve skupa završi recimo nekim oblikom bojkotiranja izbora”, rekao je Schmidt ukazujući na opće izbore u oktobru sljedeće godine.

    “Sada se postavlja pitanje kako organizirati izborno pravo tako da se država ne podijeli na tri entiteta. Kada bi se to dogodilo, teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine bi bio snažno doveden u pitanje”, rekao je Schmidt.

  • Svjetski mediji: Slike sa Cetinja pokazuju duboke podjele u CG

    Svjetski mediji: Slike sa Cetinja pokazuju duboke podjele u CG

    Svjetski mediji ocjenili su da su događaji oko današnjeg ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju razotkrili duboke podele u Crnoj Gori.

    Protesti oko ustoličenja mitropolita na Cetinju izraz su “dubokih podjela oko veza Crne Gore i Srbije” i predstavljaju sliku napetosti u Crnoj Gori “između onih koji se zalažu za bliže odnose sa Beogradom” i “drugih koji se protive savezništvu sa Srbijom”, ocjenjuje Rojters.

    “Ceremonija (ustoličenja) je razotkrila duboke podjele oko veza sa Srbijom. Protesti oslikavaju tenzije u toj balkanskoj zemlji između ljudi koji zastupaju bliske veze sa Srbijom i onima koji su protiv savezništva sa Srbijom”, navodi britanska agencija.

    U istom tekstu se podsjeća da se Crna Gora rastala sa Srbijom 2006. godine, ali da njihova crkva “nije postala autonomna i ostala je pod Srpskom pravoslavnom crkvom, što za neke predstavlja simbol srpskog utjecaja”.

    Američki AP navodi da su Crnogorci ostali “duboko podeljeni oko veza sa susjednom Srbijom i SPC, koja je najdominantija vjerska institucija u toj zemlji”.

    “Oko 30 odsto od 620.000 stanovnika Crne Gore smatraju sebe Srbima”, ističe AP.

    Asošijejted pres konstatuje i da je ovo jasan pokazatelj “oštre političke i društvene podjele u Crnoj Gori”.

    U izveštaju se primjećuje da je predsednik Milo Ðukanović, “tvorac državne nezavisnosti”, posjetio Cetinje, dok je premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić, koga AP naziva “pro-srpskim”, bio u Podgorici.

    “Otkako se Crna Gora razišla sa Srbijom, snage za nezavisnost Crne Gore su za to da se prizna crnogorska pravoslavna crkva, koja je odvojena od srpske. SPC je igrala ključnu ulogu u demonstracijama prošle godine, koje su pomogle da se promjeni dugogodišnja pro-zapadna vlada u Crnoj Gori. Nova vlada sada uključuje pro-srpske i pro-ruske stranke”, zaključuje AP.

    Britanski javni servis Bi-Bi-Si navodi da je došlo do žestokih sukoba u Crnoj Gori zbog ustoličenja mitropolita Joanikija na ceremoniji koja je razotkrila podjele u toj balkanskoj zemlji.

    I BBC, podsjećajući da se Crna Gora odvojila od Srbije 2006, ali da je njena crkva pod upravom Srpske pravoslavne crkve, navodi da pojedini građani, uključujući predsjednika Crne Gore Mila Ðukanovića, vide to kao simbol srpskog utjecaja.

    Ðukanović je pozvao demonstrante da naruše inauguraciju Joanikija kao mitropolita crnogorskog i arhiepiskopa cetinjskog, ističe BBC.

    Podjele oko srpskog utjrcaja protežu se do vrha crnogorskog političkog rukovodstva, a crnogorski premijer Zdravko Krivokapić, koga BBC, takođe, naziva prosrpskim političarem, ocjenio je proteste “terorističkim aktom”.

    Britanski list “Gardijan” navodi da je odluka da se mitropolit Joanikije ustoliči u manastiru na Cetinju pogoršala etničku napetost u toj maloj balkanskoj državi.

    Demonstranti su od subote blokirali puteve u pokušaju da spriječe pristup malom gradu Cetinju, sedištu Srpske pravoslavne crkve i simbolu suvereniteta za neke Crnogorce, piše list.

    Crna Gora se otcjepila od Srbije 2006. godine, ali se trećina od 620.000 stanovnika izjašnjava kao Srbi, a neki negiraju da bi Crna Gora trebalo da bude zasebna celina.

    Protivnici optužuju SPC da služi interesima Beograda, dodaje britanski list.

    Demonstrante, navodi “Gardijan”, podržava Demokratska partija socijalista crnogorskog predsjednika Ðukanovića, koja je optužila susjednu Srbiju i SPC da su “odbacili Crnu Goru i Crnogorce, kao i integritet” njegove zemlje.

    Ðukanović je želeo da obuzda uticaj SPC u Crnoj Gori i izgradi nezavisnu pravoslavnu crkvu, ali je njegova stranka izgubila izbore u avgustu 2020. godine, a aktuelna vlada na čelu sa premijerom Zdravkom Krivokapićem optužila ga je za namjerno podsticanje nedavnih tenzija u političke svrhe, zaključuje list.

  • Patrijarh Porfirije: Ustoličenje mitropolita neki ljudi su pokušali spriječiti snajperskom puškom

    Patrijarh Porfirije: Ustoličenje mitropolita neki ljudi su pokušali spriječiti snajperskom puškom

    Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije izjavio je da su u “vidokrugu bili neki ljudi” koji su ustoličenje mitropolita Joanikija namjeravali da spriječe snajperskom puškom.

    Porfirije se javnosti obratio na svom Instagram profilu rekavši da se rastaje sa Crnom Gorom s dvostrukim osjećanjima.

    “Sretan sam veoma jer smo izvršili djelo Crkve, ustoličili mitropolita po volji Crkve i naroda ove episkopije, naroda koji dubinski voli Svetosavsku Crkvu”, napisao je patrijarh SPC.

    Međutim, naglasio je da je užasnut činjenicom da su neki ljudi ustoličenje pokušali sprječiti snajperskom puškom.
    “Ali sam i više nego tužan, čak užasnut da su u vidokrugu bili neki ljudi koji su taj čin ljubavi prema svima namjeravali da sprječe snajperskom puškom”, rekao je Porfirije.

    Na kraju se zahvalio svima onima koji su na bilo koji način povrijeđeni zamolivši ih za oprost.

    “Molim se Gospodu za ovu zemlju, za ovajnaroda i za sve ljude, i molim njih da se mole za mene, jer su oni bliži Bogu”, rekao je Porfirije.

  • Jović: Đukanovićev poraz na Cetinju teži od izbornog

    Jović: Đukanovićev poraz na Cetinju teži od izbornog

    Profesor Fakulteta političkih nauka iz Zagreba Dejan Jović smatra da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović doživio poraz koji je možda čak i ozbiljniji nego poraz njegove stranke DPS-a na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima.

    “Poraz Mila Đukanovića – možda čak i ozbiljniji nego onaj 30. avgusa 2020. Izgubio međunarodnu podršku, uhapšen mu savjetnik za bezbjednost, nije uspio što je naumio i najavio. Gotov li je?”, napisao je Jović na Tviteru.

    Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije ustoličen je jutros na Svetoj arhijerejskoj liturgiji u Cetinjskom manastiru urkos protivljenju jedne grupe građana koja je od juče protestovala na Cetinju.

    Politizacija je počela zahtjevom DPS-a, čiji je lider predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, da ustoličenje bude izmješteno iz Cetinjskog manastira iako je to vjekovno sjedište Mitropolije crnogorsko-primorske SPC.

  • Dodik: Đukanović doživio propast

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović doživio propast, jer je pokušao da se obračuna sa srpskom nacionalnom linijom.

    “Ovo je i simbolički kraj Đukanovićevog režima koji se zasnivao na svađi, opstrukciji srpskog nacionalnog bića, interesa i prava u Crnog Gori”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

    On je dodao da se to desilo onoga trentuka kada je Đukanović umislio da može da se razračuna sa Srbima i Srpskom pravoslavnom crkvom.

    “Kada je krenuo da otima crkve i crkvenu imovinu onda su protesti doveli do njegovog političkog poraza, a posljednja dešavanja su pokazala da je radio u korist svoje političke propasti. Jasne su dvije činjenice, a to je da je mitropolit Joanikije ustoličen i da je SPC u Crnog Gori pokazala snagu”, rekao je Dodik.

  • “Bićete simbol jedinstva srpskog i crnogorskog naroda” Stevandić čestitao Joanikiju

    “Bićete simbol jedinstva srpskog i crnogorskog naroda” Stevandić čestitao Joanikiju

    Predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić je čestitao mitropolitu Joanikiju povodom nkegovog ustoličenja na crnogorsko – primorski tron. “Vaše, preosveštenstvo, u svoje lično ime, ali i ispred Ujedinjene Srpske, upućujem vam iskrene čestitke, povodom ustoličenju na tron crnogorsko-primorske mitropolije.
    I sami znate da je to priznanje i čast ali i obaveza, koje ste dostojni, da budete pastir pravoslavnom narodu u današnja vremena koja su isprepletena mnogim problemima, ali i isto tako da budete i čuvar pravoslavne vjere i crkve. Nema sumnje da će te biti simbol jedinstva i zajedništva srpskog i crnogorskog naroda, u vremenu kad mnogi žele to jedinstvo da naruše, i na tom putu želim vam mnogo uspijeha i sreće, jer vaše ustoličenje ne donosi samo sreću narodu Crne Gore, već širom pravoslavnog svijeta” – navodi se u čestitki

  • “Ovo je nepodnošljivo” Dodik tvrdi da se protiv njega i njegove porodice vodi psihološki rat

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao da se protiv njega i njegove porodice vodi jedna vrsta psihološkog rata.

    Dodik je rekao da situacija ista kao što se dešava i predsjedniku Srbije Aleksandu Vučiću.

    – Ovo je nepodnošljivo što se dešava – rekao je Dodik za Televiziju Pink.

    Dodik je na sve ono što mu spočitavaju ponovio da je bio bogat čovjek i prije ulaska u politiku.

    On je naveo kako su mu u sve te optužbe upleli djecu, kao što to čine i Vučiću u Srbiji.