Kategorija: Svijet

Evropski savjet saopštio je danas, 3. decembra, da je postignut dogovor sa Evropskim parlamentom o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa do 2027. godine, kao dio nastojanja da se okonča energetska zavisnost od Rusije.

Sporazum predviđa pravno obaveznu zabranu uvoza tečnog prirodnog gasa i gasa iz cjevovoda iz Rusije, sa potpunom zabranom krajem 2026. godine, odnosno u jesen 2027. godine, prenio je Rojters.

Udio ruskog gasa u uvozu EU iznosio je 12 odsto u oktobru, znatno manje u odnosu na oko 45 odsto prije izbijanja rata u Ukrajini 2022. godine.

Mađarska, Francuska i Belgija ostaju među državama članicama koje i dalje uvoze ruski gas.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je glavna tačka spora u pregovorima o okončanju sukoba u Ukrajini dio teritorije takozvane Donjecke Narodne Republike (DNR), odnosno oko 20 odsto Donjecke oblasti koji su pod kontrolom Kijeva.

U intervjuu za Foks njuz, Rubio je rekao da se pregovori trenutno fokusiraju na područje široko 30 do 50 kilometara, uz ocjenu da je ostvaren izvijestan napredak u procjeni onoga što bi Ukrajina mogla da prihvati kao garanciju bezbjednosti u budućnosti.

Rubio je naveo da je sukob težak za rješavanje uprkos očekivanjima da bi to mogao da bude “najlakši mirovni sporazum”.

Prema njegovim riječima, niko zapravo ne dobija taj rat u tradicionalnom smislu pobjede, prenosi Tanjug.

7.000 ruskih vojnika umire nedjeljno

“Rusi – 7.000 ruskih vojnika umire nedjeljno. U redu, 7.000 je više nego što smo izgubili u nekim ratovima koje smo vodili u cjelini. Gube 7.000 vojnika nedjeljno samo na ruskoj strani, a da ne pominjemo razaranja na ukrajinskoj strani”, rekao je on, prenosi b92.

Istakao je da je cilj pregovora sprečavanje budućih napada na Ukrajinu, obnova njene ekonomije i dugoročno očuvanje suvereniteta.

“Teoretski, radeći prave stvari, za 10 godina BDP Ukrajine bi mogao biti veci od ruskog”, rekao je Rubio.

On je naglasio da Sjedinjene Američke Države mogu da razgovaraju sa obje strane, dodajući da je predsjednik SAD Donald Tramp posvetio značajno vrijeme pokušajima da se “premosti jaz izmedju Moskve i Kijeva”.

“Angažovani smo jer smo jedini koji to mogu. Evropske zemlje – nema nikoga drugog na svijetu ko to može. Kinezi to ne mogu. Jedini lider na svijetu koji može da razgovara sa objema stranama i postigne dogovor, ako je dogovor moguć, jeste predsjednik (SAD Donald) Tramp. I on je bio veoma strpljiv”, istakao je državni sekretar.

Rubio je ocijenio da nije realno da rat traje godinama, kao ni da se nastavi neograničeno finansiranje Ukrajine.

“To nije realno. To nije stvarnost. I to se neće dogoditi. To govorimo već dugo: ne možete da održite razmjere i obim toga. Takođe, ne mislim da je realno da Rusija nastavi ovaj rat četiri ili pet godina”, ocijenio je on.

Govoreći o situaciji na terenu, podsjetio je da je Rusija ranije kontrolisala veću teritoriju, ali da su je ukrajinske snage potisnule.

Rat iscrpljivanja

Međutim, ocijenio je da je sukob prerastao u rat iscrpljivanja, uz rusku spremnost na velike gubitke.

“Ukrajinci su gurnuli Rusi daleko iza mjesta gdje su bili. Dakle, već su postigli ogromne stvari zahvaljujući svojoj hrabrosti, odvažnosti i tome koliko su se borili. Ali postoji i realnost da je ovo sada postao rat iscrpljivanja, i nažalost, Rusi su pokazali spremnost da žrtvuju 7.000 vojnika nedjeljno”, rekao je Rubio.

Rubio: Konačnu odluku donosi Putin

Rubio je naveo da konačnu odluku o okončanju rata na ruskoj strani može donijeti samo predsjednik Rusije Vladimir Putin.

Prema njegovim riječima, pregovori se vode već deset mjeseci, ostvaren je izvijestan napredak, ali dvije strane još nisu dovoljno blizu dogovoru.

“Pokušacemo da okupimo obje strane i vidimo koje prijedloge bismo mogli da smislimo, a sa kojima bi obje strane mogle da žive. Učinićemo sve što možemo da to funkcioniše. To je ono što radimo već 10 mjeseci. To je bio naš cilj i naša svrha sve vrijeme. Mislim da smo postigli izvijestan napredak”, zaključio je Rubio.

Stavovi Rusije i Sjedinjenih Država o okončanju rata u Ukrajini nisu se približili nakon petočasovnog sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera.

”Kompromisno rješenje još nije pronađeno”, rekao je Putinov pomoćnik Jurij Ušakov, navodeći da neke odredbe američkog plana za okončanje rata u Ukrajini naprosto ne odgovaraju ruskim interesima.

Sjedinjene Države su se, definisanjem plana u 28 tačaka i jasnom porukom državnog sekretara Marka Rubija da rusko-ukrajinski sukob ”nije američki rat”, nadale da će postaviti osnove za skori prekid rata, u kojem su od 2022. godine stradale desetine hiljada ljudi, prenosi RTS.

Pod kupolama Kremlja
”Još nismo postigli kompromisno rješenje”, rekao je Ušakov poslije pet sati razgovora u Kremlju, navodeći da se o nekim američkim prijedlozima, ipak, može dalje raspravljati.

Iako je moskovski susret Putina sa Trampovim izaslanicima završen bez opipljivih rezultata, diplomate smatraju da riječ ”najznačajniji”, koju je Ušakov upotrijebio uz komentar o toku razgovora, uliva nadu da bi kraj rata u Ukrajini mogao biti bliži nego prije ovog sastanka.

Osnovu za novu rundu pregovora predstavlja američki plan u 28 tačaka, koji su Ukrajinci i dobar dio Evropske unije ocijenili kao pretjerano proruski, jer pretpostavlja da će se Kijev odreći određenih teritorija u zamjenu za mir, dok će Rusiji, istovremeno, biti ukinuti sve međunarodne sankcije.

Amerika, prema ovom planu, računa na ”kompenzaciju” u zamjenu za bezbjednosne garanciji Ukrajine. Iako ni jedna strana nije preterano obrazlagala ovaj dio plana, Trampova administracija je još ranije izrazila ozbiljan interes za ukrajinske rijetke minerale.

”Složili smo se oko nekih stvari. Neke su izazvale kritike. Predsjednik nije krio naš kritički i čak negativan stav oko brojnih tačaka prijedloga”, najdalje je što je Ušakov otišao objašnjavajući tok pregovora.

Dijelu razgovora prisustvovao je i šef ruskog fonda za direktna ulaganja Kiril Dmitrijev, čije se ime u složenoj računica koja prati proces zaustavljanja ovog rata pojavilo još u februaru, kada su diplomate iz SAD i Rusije počele da raspravljaju o budućim zajedničkim ulaganjima.

Zelenski pod pritiskom
Rusija tvrdi da su američke kompanije, od uvođenja sankcija Rusiji zbog upada u Ukrajinu, izgubile oko 350 milijardi dolara, što se kako se čini, predstavlja ključni Trampov motiv za pokretanje mirovne inicijative.

Plan Evropske unije da Ukrajini omogući kredit od 140 milijardi evra, potpomognut zamrznutom ruskom imovinom, naišao je na ozbiljnu prepreku.

Evropska centralna banka (ECB) odbila je da obezbijedi zaštitnu mjeru za isplatu Ukrajini od 140 milijardi evra, što dodatno otežava plan Evropske unije da prikupi “kredit za reparacije” koristeći zamrznutu rusku imovinu, objavio je Fajnenšel tajms (FT).

Prema izvorima FT-a, ECB je zaključila da prijedlog Evropske komisije nije u skladu sa njenim mandatom, čime je Briselu dodatno otežano prikupljanje sredstava iz imovine ruske centralne banke koja je deponovana kod belgijskog depozitara hartija od vrijednosti, “Euroclear”-a, prenio je Rojters.

Prema planu Evropske komisije, rizik otplate zajma podijelile bi zemlje članice EU kroz državne garancije. Međutim, funkcioneri Komisije izrazili su bojazan da države ne bi mogle dovoljno brzo prikupiti gotovinu u hitnom slučaju, što bi moglo stvoriti pritisak na tržišta, prenosi Index.hr.

Stoga su pitali ESB može li djelovati kao zajmodavac u krajnjoj nuždi za Euroclear Bank, kreditni ogranak belgijske institucije, kako bi se izbjegla kriza likvidnosti. Odgovor je bio negativan.

Interna analiza ESB-a zaključila je da bi takav potez bio jednak direktnom financiranju vlada, jer bi centralna banka pokrivala finansijske obaveze država članica. Takva praksa, poznata kao ‘monetarno finansiranje’, zabranjena je ugovorima EU-a jer dokazano dovodi do visoke inflacije i gubitka vjerodostojnosti centralne banke.

Iz ESB-a su poručili: “Takav prijedlog nije u razmatranju jer bi vjerovatno prekršio pravo EU ugovora koje zabranjuje monetarno finansiranje”.

Šta je alternativa?

Nakon odbijenice ESB-a, Komisija je počela raditi na alternativnim prijedlozima koji bi osigurali privremenu likvidnost za podršku zajmu od 140 milijardi evra. Portparol Komisije izjavio je da su “u bliskom kontaktu s ESB-om” od kraja oktobra te da je centralna banka “aktivno učestvovala u svim raspravama” o prijedlogu.

“Obezbjeđivanje potrebne likvidnosti za moguće obaveze povrata imovine ruskoj centralnoj banci važan je dio mogućeg zajma za reparacije”, dodao je portparol. “To je neophodno kako bi se osiguralo da EU, njene države članice i privatna tijela uvijek mogu ispuniti svoje međunarodne obaveze. Razmišljanja o tome kako detaljno obezbijediti tu likvidnost su u toku.” Euroclear je odbio da komentiše.

EU zamrznula oko 210 milijardi evra ruske imovine

Podsjetimo, Evropska unija je 2022. godine zamrznula oko 210 milijardi evra ruske imovine. Belgija se protivi zajmu Kijevu, strahujući da Euroclear ne bi mogao odmah vratiti novac Moskvi u slučaju odmrzavanja ruske imovine.

Belgijski premijer Bart De Wever ocijenio je plan EU “temeljno pogrešnim” i zatražio da se ostalih 26 država članica obaveže na “pravno obavezujuće, bezuslovne, neopozive, na zahtjev, zajedničke i solidarne garancije” kako bi se podijelio rizik otplate. On insistira na takvoj obavezi prije samita čelnika EU koji je zakazan za 18. decembar, a na kojem bi se trebalo odlučiti o daljnjem finansiranju Kijeva.

De Wever tvrdi da su garancije država članica i neki oblik podrške nužni u slučaju da se sankcije koje drže rusku imovinu zamrznutom iznenada ukinu.

Sankcije se moraju jednoglasno produžavati svakih šest mjeseci, a neke zemlje, poput Mađarske, već su se protivile njihovoj obnovi. Dodatnu zabrinutost u EU izazivaju američki pritisak za mirovnim sporazumom između Rusije i Ukrajine te alternativni prijedlozi Trampove administracije o korištenju imovine Moskve.

Belgija je posebno zabrinuta da bi potencijalni mirovni sporazum između Vašingtona i Moskve mogao poništiti sankcije EU-a i prisiliti Euroclear na trenutnu isplatu Rusiji. Prema prijedlogu Komisije, Ukrajina bi novac morala vratiti samo ako bi Rusija pristala platiti reparacije Kijevu.

​Sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i specijalnog izaslanika američkog predsjednika Donalda Trampa Stiva Vitkofa održaće se u Moskvi u utorak, 2. decembra, potvrdio je danas portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

Peskov je istakao i da je sastanak planiran za utorak poslije podne po lokalnom vremenu, prenose RIA Novosti.

Prema njegovim riječima Putin danas radi i učestvuje na sastancima bez javnosti u pripremi za sutrašnji razgovor sa specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom, prenosi Tanjug.

“Predsjednik danas takođe ima sastanke bez javnosti u pripremi za sutrašnje rusko-američke kontakte”, rekao je Peskov novinarima, dodajući da je danas Putin veoma zauzet.

Istovremeno, Kremlj nije isključio mogućnost davanja izjava medijima nakon sastanka, a Peskov je najavio da će biti prikazan snimak početka razgovora Putina i Vitkofa.

“Videćemo šta će biti sa izjavom. Biće snimak sa početka sastanka”, dodao je portparol predsjednika.

Zbog jake snježne oluje i problema sa softverom širom Sjedinjenih Američkih Država prijavljeno je 1.815 kašnjenja dolaznih i odlaznih letova, dok je otkazano 490 letova, saopštila je sinoć američka multinacionalna kompanija koja pruža podatke za praćenje letova u realnom vremenu Flajt aver (FlightAware).

Najviše kašnjenja i otkazivanja letova bilo je na aerodromima u Čikagu, Njujorku, Bostonu, Mineapolisu i Detroitu, prenosi CBS.

Avio-kompanije su, takođe, prijavile poremećaje u rasporedu letenja tokom vikenda nakon što je Federalna uprava za vazduhoplovstvo (FAA) naložila da hiljade aviona Erbas A320 širom svijeta moraju da ažuriraju softver.

Kompanija DžetBlu je danas otkazala 74 letova, zbog ažuriranja softvera na dijelu svojih modela Erbas A320 i A321, koja je naložila FAA.

Jaka snežna oluja u regionima Srednjeg zapada i Velikih jezera prvobitno je prekinula vazdušni saobraćaj za neke nakon praznika prošle nedjelje.

Nacionalna meteorološka služba izdala je za nedjelju niz upozorenja i savjeta zbog zimskih oluja, koje su najavljene od Montane do Ohaja.

Do noći između subote i nedelje više od 1.400 letova je bilo otkazano na aerodromima u Čikagu, gdje se očekivalo da će zimska oluja donijeti čak 25 centimetara snijega, a aerodromi u Detroitu su imali više od 300 kašnjenja letova i desetine otkazivanja, dok se oluja kretala preko tog područja.

Napori američkog predsjednika Donalda Trampa sa ciljem postizanja mira u Ukrajini ne smiju da dovedu do toga da ruski predsjednik Vladimir Putin izbjegne odgovornost za ratne zločine, upozorio je danas evropski komesar za pravosuđe i demokratiju Majkl Mekgrat.

“Pregovarači moraju da obezbijede da težnja ka prekidu vatre ne rezultira time da Rusija izbjegne krivično gonjenje”, istakao je evropski komesar Mekgrat u intervjuu za briselski Politiko, postavljajući novu “crvenu liniju” za mirovni sporazum.

Njegove izjave, ocjenjuje Politiko, odražavaju zabrinutost brojnih država članica Evropske unije da je prvobitni američki nacrt sporazuma uključivao “punu amnestiju za djela počinjena tokom rata”, uz planove za reintegraciju Rusije u svjetsku ekonomiju, prenosi Tanjug.

Stav Evropske unije u pregovorima
“Ne vjerujem da će istorija blagonaklono gledati na bilo kakav pokušaj brisanja ruskih zločina u Ukrajini. Moraju biti pozvani na odgovornost, i to će biti stav EU u svim razgovorima”, naglasio je Mekgrat.

Dodao je da bi amnestiranje takvih djela “posijejalo sjeme nove agresije i nove invazije”, ocjenjujući da bi to bila “istorijska greška ogromnih razmera”.

Ukrajinske vlasti navode da su pokrenule istrage o više od 178.000 navodnih ruskih zločina od početka rata.

Komisija Ujedinjenih nacija je prošlog mjeseca utvrdila da su ruske vlasti počinile zločine protiv čovječnosti napadima bespilotnim letjelicama na civile, kao i, kako tvrdi, prisilnim premještanjem i deportacijom stanovništva.

Nacrt mirovnog plana
Nacrt mirovnog plana od 28 tačaka, koji je Trampov tim prošle nedjelje podijelio saveznicima, predviđa reintegraciju Rusije u globalnu ekonomiju i poziv da se ponovo priključi grupi G8.

Dokument navodi da će SAD zaključiti dugoročni sporazum o ekonomskoj saradnji sa Rusijom u oblastima energetike, infrastrukture, veštačke inteligencije i eksploatacije rijetkih metala na Arktiku.

Američki plan predviđa i postepeno ukidanje sankcija, mada evropski lideri poručuju da će o ukidanju sankcija EU odlučivati isključivo oni.

U međuvremenu, nakon pregovora američke i ukrajinske delegacije u Ženevi, plan je sveden na 19 tačaka.