Izjava generalnog sekretara NATO, Jensa Stoltenberga, kako taj Sjevernoatlanski savez razvija set mjera posebno skrojenih za BiH, izazvalo je raspravu u javnosti o tome šta taj set mjera uopšte podrazumijeva.
Stoltenberg je, naime, set mjera pomenuo u pismu upućenom ministarki spoljnih poslova BiH, Biseri Turković, ali nije precizirao o kakvom setu mjera se radi niti je otkivao ikakve detalje oko toga.
On je napisao odgovor Turkovićevoj na pismo koje je ona ranije poslala u NATO, a u kojem je navela da se “BiH suočava sa brojnim izazovima, a u svjetlu aktuelnih dešavanja u Evropi i regionu”.
– Ruska agresija na Ukrajinu je fundamentalno potkopala evropsku bezbjednost. Zato je NATO spreman nastaviti podržavati partnere koji mogu biti izloženi malignom uticaju i pritisku, kako bi ojačao njihovu otpornost. Kao što znate, NATO razvija set mjera, posebno skrojenih za BiH, u skladu sa vašim potrebama – naveo je Stoltenberg.
Njegovo pismo izazvalo je oprečne reakcije političara i javnosti oko toga da li je Stoltenberg pisao na pravu adresu, ali i o tome da li NATO uopšte ima pravo da pravi bilo kakve mjere za BiH.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da BiH ni od koga nije tražila da za nju pravi bilo kakve posebne uslove i mjere, pa tako ni od NATO.
On je dodao da NATO nema nikakve uloge u BiH i da nije čuvar njenog teritorijalnog integriteta i suvereniteta.
Dodik je prepisku Turkovićeve i Stoltenberga nazvao zloupotrebom. Istakao je da Turkovićeva nema nikakva ovlašćenja u oblasti odbrane, ni na spoljnom, ni na unutrašnjem planu, već da je to u nadležnosti Predsjedništva BiH, koje je ovaj put zaobiđeno.
Dodik je istakao da BiH nije tražila nikakve dodatne mjere niti u njoj postoji maligni uticaj o kojem oni govore.
– BiH nije ni u kakvom ugovornom odnosu sa NATO. Postoji Plan reformi, ali to je plan organa BiH, a ne ugovorni odnos sa Alijansom, tako da u tom pogledu apsolutno ne stoji tvrdnja da se BiH nalazi na atlantskom putu. To apsolutno nije tačno – istakao je Dodik.
Na pitanje kakav set mjera NATO sprema za BiH, vojno-politički analitičar Hamza Višća ističe za Srpskainfo da se vjerovatno radi o mjerama koje bi jačale kapacitete BiH kako bi se ispunili uslovi predviđeni Akcionim planom za članstvo u NATO.
– Ne verujem da se radi o nekom setu mjera izazvanim ovim izbornim narativom koji podrazumijeva strah od nekakvog rata i slično, nego se radi isključivo o tome da se nastave razvijati odbrambeni i bezbjednosni kapaciteti BiH – smatra Višća.
On podsjeća da je BiH kroz Programu saradnje sa NATO uradila pregled odbrane, iako je uobičajno u reformi odbrambeno-bezbjednosnog sektora, odnosno u saradnji sa NATO da se radi strateški pregled odbrane.
Višća pojašnjava da je razlika između pregleda odbrane i strateškog pregleda odbrane u tome što su se kroz pregled odbrane sagledale samo potrebe Oružanih snaga BiH.
– Međutim, strateški pregled odbrane podrazumijeva pregled svih kapaciteta koji bi mogli učestvovati u odbrani BiH, a to znači i kapaciteti civilne zaštite i ministarstava unutrašnjih poslova i drugi koji bi mogli učestvovati u odbrani. Samo na taj način, kada se vidi da li dolazi do nekog preklapanja, da li je saradnja funkcionalna ili ne, može se govoriti o unapređenju bezbjednosnog i odbrambenog kapaciteta BiH – kaže Višća.
