VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Njemci upozoreni; Stiže, to nikada ranije nismo vidjeli u ovakvom obliku

    Njemci upozoreni; Stiže, to nikada ranije nismo vidjeli u ovakvom obliku

    Nemački ministar zdravlja Karl Lauterbah rekao je da očekuje da će varijanta koronavirusa nazvana omirkon dovesti do “masovnog petog talasa” pandemije.

    Lauterbah, bivši profesor epidemiologije, rekao je tokom posete regionu Donja Saksonija da Nemačka mora da se pripremi za izazov “koji nikada ranije nismo videli u ovakvom obliku”, prenosi Blic pisanje Rojtersa.

    Nemačka će u drugom kvartalu iduće godine dobiti 80 miliona dodatnih doza vakcine Bionteka i Fajzera, saopštio je Lauterbah.

    Lauterbah je, na prvoj zajedničkoj konferenciji za štampu sa šefom Instituta Robert Koh Lotarom Vilerom, ukazao da se radi o opciji za dodatne vakcine iz ugovora EU sa kompanijama Biontek i Fajzer.

    On je rekao da se nada da će jedan deo tih doza već u prvom kvartalu iduće godine biti isporučen.

  • Strik kritikovala Varhelyija: Nečuveno je da EU daje novac RS-u, to se mora spriječiti

    Zastupnica u Evropskom parlamentu u ime grupe Zelenih Tineke Strik osvrnula se na moguću finansijsku injekciju Evropske unije vlastima u RS-u te je poručila kako bi takav potez bio nečuven te bi diskreditovao Evropsku komisiju.

    Tekst koji je objavljen na portalu Klix.ba, a tiče se informacija o tome da Republika Srpska očekuje odobravanje grantova i kredita od Evropske unije u ukupnom iznosu od 642,8 miliona eura, što je 1,257 milijardi KM, izazvao je reakcije i europarlamentarke koja je naglasila kako bi ovakva odluka bila potpuno pogrešna.
    “Navodno, Evropska komisija priprema subvencije i kredite RS-u vrijedne više od 600 miliona eura. Sedmicu nakon usvajanja Dodikovih secesionističkih odluka u NSRS-u, to bi bilo apsolutno nečuveno”, napisala je Strik.

    Strik je također govorila i o odnosu mađarskog premijera Viktora Orbana i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika te je napisala kako je Orban obećao znatnu pomoć Dodiku.


    “Mađarski premijer Viktor Orban prije mjesec je obećao Dodiku da će mu pomoći s milijardu eura. Sada postaje jasno da će se to finansirati iz budžeta EU. Ovo pokazuje kako Varhelyi nije istinski Evropski komesar”, smatra Strik.
    U zaključku je europarlamentarka Tineke Strik pozvala predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen da reaguje te da obustavi isplatu sredstava.

    “Pozivam predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen da intervenira i blokira raspodjelu sredstava. Ukoliko Komisija u ovoj fazi dodijeli novac RS-u, ona će izgubiti sav kredibilitet koji se tiče promocije vladavine prava i demokratije na Zapadnom Balkanu”, rekla je Strik.

  • Austrija ukida lokdaun i za nevakcinsane tokom praznika

    Austrija ukida lokdaun i za nevakcinsane tokom praznika

    Austrijska vlada odlučila je da tokom božićnih i novogodišnjih praznika ukine lokdaun za nevakcinisane građane.

    U prazničnom periodu biće dozvoljena okupljanja do maksimalno deset osoba bez “2G” sertifikata, saopštio je ministar zdravlja Volfgang Mikštajn.

    Za okupljanja sa maksimalno 25 osoba ponovo važi “2G” pravilo, to jest mogu učestvovati samo vakcinisani ili izliječeni, rekao je on na konferenciji za štampu.

    Za Novu godinu ukinuće se kovid ograničenje radnog vremena u gastronomiji.

    Mikštajn je rekao da se opštim lokdaunom dobio prostor koji omogućava otvaranje i za nevakcinisane.

    Zbog toga, kaže, biće određenog otključavanja za praznike.

    Međutim, Mikštajn upozorava da se treba biti obazriv zbog omikron soja koji se širi.

    “Božić treba da pokaže koliko nam je važan kontakt sa najbližima. Tokom Božića treba da prikupimo snagu i pripremimo se za naredne nedjelje”, poručio je on rekavši da tih dana neće biti ograničenja slobode kretanja.

    Mikštajn je najavio oštrija pravila za ulazak u zemlju, posebno iz Velike Britanije, i rekao da se radi na odgovarajućoj uredbi.

  • Opšti haos u SAD: Zatvaraju škole zbog pretnji koje se šire TikTokom

    Opšti haos u SAD: Zatvaraju škole zbog pretnji koje se šire TikTokom

    Američke bezbednosne službe apelovale su na đake da ostanu kod kuće pošto su se pojavile pretnje na društvenoj mreži TikTok.

    Naime, bilo je najava da će danas doći po pucnjava širom škola u SAD, prenosi Sputnjik.

    Takođe, bilo je pretnji da će doći i do bombaškog napada.

  • Izdato naređenje – u mobilnom telefonu su dokazi?

    Samo dve nedelje nakon što je Alek Boldvin dao intervju u kom je tvrdio da nije odgovoran za ubistvo Haline Hačins, izdato je naređenje da se prati celokupna elektronska komunikacija glumca.

    Kako se navodi, sud u državi Novi Meksiko, u kojoj je sniman film “Rust” naredio je da se dobije pristup glumčevom telefonu, odnosno privatnim porukama sa neimenovanom osobom.

    Američki mediji pretpostavljaju da će se na ovaj način dobiti uvid u dešavanja tog dana kada je Boldvin slučajno usmrtio koleginicu.

    “Možda postoje određeni dokazi na mobilnom telefonu. Pojedinci su ih koristili tokom i/ili nakon zločina. Postoji nekoliko e-mailova i poruka poslatih i primljenih u vezi s filmskom produkcijom “Rusta” tokom policijskih intervjua”, navodi se u dokumentu, a prenosi BBC.

    Podsetimo, ubistvo se desilo 22. oktobra kada je Alek slučajno opalio iz pištolja u kom su se nalazili pravi meci. Tom prilikom je pogodio još jednog radnika na filmu, ali srećom on je preživeo.

    Boldvin je u intervjuu koji je dao nakon tragičnog događaja tvrdio da ipak nije povukao obarač, što je dodatno zbunilo javnost.

    Optužica protiv njega za sada nije podignuta.

  • “Moskva i Peking moraju preduzeti više zajedničkih akcija”

    “Moskva i Peking moraju preduzeti više zajedničkih akcija”

    Neke međunarodne snage i dalje se miješaju u unutrašnje poslove Kine i Rusije pod maskom “demokratije” i “ljudskih prava”, zbog čega Kina i Rusija moraju preduzeti više zajedničkih akcija da bi efikasnije zaštitile bezbjednosne interese dvije strane i imale važnije mjesto u globalnom upravljanju, piše danas Kineska medijska grupa.

    Kina i Rusija su stalne članice Savjeta bezbjednosti i dijele zajedničke stavove i stavove o zaštiti međunarodne pravičnosti i pravde, te o promovisanju demokratizacije međunarodnih odnosa.

    Od zajedničkog promovisanja političkog rješavanja pitanja Avganistana do zajedničkog nastupa protiv takozvanog “demokratskog samita” koji su SAD stvorile da bi produbile podjele, kinesko-ruska saradnja nije samo moćna provjera i ravnoteža protiv hegemonizma, već i čvrsto održavanje međunarodnog sistema sa UN kao jezgrom, ubrizgavajući više izvijesnosti u neizvijesni međunarodni poredak, piše u komentaru KMS.

    KMS podsjeća da su kineski predsjednik Si Đinping i ruski predsjednik Vladimir Putin imali video-sastanak, kako bi razmijenili mišljenja o temama kao što su bilateralni odnosi, pragmatična saradnja i međunarodna strateška saradnja.

    “Dogovor o Zimskim olimpijskim igrama”, koji su sklopile dvije strane, pokazuje duboko prijateljstvo između dva lidera država i takođe svjedoči o visokom stepenu političkog međusobnog povjerenja između dvije zemlje.

    Ovaj sastanak je drugi video-sastanak dvojice lidera Kine i Rusije ove godine i 37. susret dvije strane od 2013. godine.

    Pod rukovodstvom lidera državne diplomatije, odnosi Kine i Rusije su u najboljem periodu u istoriji, a praktična saradnja u različitim oblastima i dalje postiže rezultate, piše KMS.

    Dvojica šefova država su na ovom sastanku sveobuhvatno sumirala bilateralne odnose u ovoj godini i izrazili zadovoljstvo rezultatima saradnje.

    Uzimajući za primjer ekonomiju i trgovinu, uprkos uticaju epidemije, obim trgovine između Kine i Rusije ove godine je dostigao novi maksimum, premašivši 130 milijardi američkih dolara za 11 mjeseci.

    Osim toga, bilateralna saradnja je bila plodonosna u oblastima energetskih i tehnoloških inovacija.

  • Ukrajina najavila kako će uskoro priznati Jerusalem kao glavni grad Izraela

    Ukrajina najavila kako će uskoro priznati Jerusalem kao glavni grad Izraela

    Ambasador Ukrajine u Izraelu Jevgen Kornijčuk izjavio je kako bi ova zemlja uskoro mogla priznati Jerusalem kao prijestolnicu Izraela što je pitanje koje je u prošlosti izazivalo brojne kontroverze.

    Kako je naveo ambasador u razgovoru za The Times of Israel, Ukrajina u naerdnom periodu želi ojačati odnose s Izraelom, naročito u sigurnosnom i odbrambenom sektoru, a priznanje Jerusalema kao glavnog grada trebao bi predstavljati dio “paketa” koji se tiče unapređenja odnosa.

    “Vjerujem da je pitanje priznanja stvar mjeseci, a ne godina. Čim dobijemo dozvolu, odmah ćemo to učiniti. Naravno, jasno je kako moramo čekati službeno priznanje”, rekao je ambasador.

    O mogućem priznanju Jerusalema kao glavnog grada Izraela nedavno su razgovarali i predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski i predsjednik Izraela Isaac Herzog na obilježavanju 80. godišnjice masakra u Babi Jaru u Ukrajini.

    “Znamo kako je nemati svoju državu. Znamo i šta znači braniti vlastitu državu po cijenu života. Ukrajinci i Jevreji cijene slobodu i podjednako rade na tome da budućnost naših država bude po našem ukusu, a ne prema ukusu kakav drugi žele za nas. Izrael je često primjer za Ukrajinu”, rekao je Zelenski.

    O odnosima Izraela i Ukrajine govorio je i ukrajinski premijer Denis Šmihal koji je naglasio kako je ova država zahvalna Izraelu za podršku.

    “Želio bih da se posebno zahvalim Izraelu za stalnu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Glas civilnih i vjerskih organizacija o ovom pitanju jednako je važan kako bi se dalo do znanja svijetu da se Ukrajina trenutno bori za svoju nezavisnost”, rekao je Šmihal.

  • Američki mediji: Biće rata?

    Američki mediji: Biće rata?

    Stručnjak za bezbednost Endrju Mišta smatra da u narednih pet godina može doći do oružanog sukoba velikih sila, piše “Volstrit džurnal”.

    Po pisanju tog lista, rizik od konfrontacije između SAD i Kine je mnogo veći nego ranije. Sukob može da preraste u vruću fazu, na primer, zbog spora dve države oko pripadnosti Tajvana.

    Mišta smatra da bi druge sile mogle izazvati SAD zbog nespremnosti američke vojske za takav format rata. Uz to, Pentagonu će za modernizaciju vojske biti potrebno oko 15 godina, prenosi Sputnjik.

    Pored toga, Zapad se sada nalazi u komplikovanoj situaciji zbog talasa migracije sa Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, epidemije virusa korona i “kulturne revolucije”, mišljenja je autor.

    Prema rečima stručnjaka, svi ovi faktori su značajno oslabili SAD. To daje mogućnost za države koje žele da zbace Vašington sa podijuma, zaključio je Mišta.

  • Požar na psihijatrijskoj klinici, na desetine mrtvih

    Najmanje 27 ljudi je stradalo pošto je požar danas izbio na jednoj psihijatrijskoj klinici u japanskom gradu Osaki, saopštio je neimenovani japanski zvaničnik.

    Taj zvaničnik gradske vatrogasne službe Osake, rekao je Rojtersu da je bar još jedna osoba povređena.

    Potvrđeno je da su tri osobe preminule u bolnici, javlja emiter MBS.

    Policija istražuje uzrok požara, uključujući izveštaje da je jedan muškarac podmetnuo požar u zgradi, navodi Kjodo njuz, pozivajući se na osobe uključene u istragu.

    List “Jomiuri” navodi da je jedan stariji čovek u zgradu uneo torbu iz koje je curila zapaljiva tečnost i koja se zapalila. Požar je izbio ubrzo nakon što je klinika, koja se nalazi na četvrtom spratu osmospratne poslovne zgrade, počela sa radom u 10 časova po lokalnom vremenu, javila je javna televizija NHK. Na snimku NHK-a se vidi kako se dim izbija iz prozora sa četvrtog sprata i krova.


    U zgradi se nalazi klinika, škola engleskog jezika i još neke druge kompanije. Ukupno je 70 vatrogasnih vozila mobilisano za gašenje požara, koji je uglavnom ugašen u roku od pola sata od poziva hitne pomoći, naveli su zvaničnici.

  • EU: Sankcije za Moskvu spremne, nada u diplomatasko rješenje

    EU: Sankcije za Moskvu spremne, nada u diplomatasko rješenje

    Lideri Evropske unije fokusirali su se na današnjem samitu na mjere za sprečavanje moguće ruske vojne invazije na susjednu Ukrajinu, uz prijetnje sankcijama za Moskvu i najavu diplomatskih razgovora, prenosi AP.

    Istovremeno, Rusija je saopštila da je podnijela nacrt dokumenata SAD u kojima se razrađuju bezbjednosni aranžmani koji bi spriječili širenje NATO na Ukrajinu.

    Nagomilavanje ruske vojske na granici s Ukrajinom zauzelo je centralno mjesto na samitu 27 lidera EU, nakon molbe ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog za uvođenje dodatnih sankcija Moskvi, a prije bilo kakvog mogućeg napada na njegovu zemlju, uz upozorenje da bi djelovanje nakon bilo kakvog sukoba došlo prekasno.

    Na pitanje novinara da li će Evropa reagovati na poziv Zelenskog, predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel je rekao da su spremni da preduzmu dodatne kaznene mjere ako bude potrebno u skladu sa razvojem situacije.

    Očekuje se da će lideri EU danas odobriti nacrt zaključka samita, u koji je AP imao uvid, a u kojem se upozorava da će “svaka dalja vojna agresija na Ukrajinu imati ogromne posljedice i ozbiljne troškove kao odgovor”.

    Njemački kancelar Olaf Šolc upozorio je Moskvu da “ne prelazi liniju”.

    “Nepovredivost granica je jedan od veoma važnih temelja mira u Evropi i svi zajedno učinićemo sve da osiguramo da ta nepovredivost zaista ostane netaknuta”, izjavio je Šolc.

    Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda rekao je da EU ne bi trebalo da potcjenjuje prijetnju koju predstavlja rusko gomilanje vojske i dodao da su potezi Moskve doveli do najgore bezbjednosne situacije od raspada Sovjetskog Saveza.

    Mnogi od evropskih lidera su poručili da računaju na diplomatske pregovore kao način sprečavanja ruske vojne akcije u Ukrajini.

    Slovenački premijer Janez Janša, čija zemlja predsjedava Evropskom unijom do kraja godine, predložio je pregovore Francuske, Njemačke, Ukrajine i Rusije.

    “Možda ima nekih otvorenih kanala za neke ozbiljne pregovore tokom narednih dana”, rekao je Janša.

    Moskva negira da planira napad na Ukrajinu, ali američki obavještajni zvaničnici navode da je Rusija prebacila 70.000 vojnika blizu Ukrajine i da se priprema za invaziju početkom sljedeće godine.

    Francuska i Njemačka su 2015. godine posredovale u mirovnom sporazumu koji je pomogao da se okončaju neprijateljstva velikih razmjera u istočnoj Ukrajini, gdje se provladine snage bore protiv separatista, ali sukob, u kome je 14.000 ljudi ubijeno i dalje tinja, navodi AP.

    Kremlj je danas ponovo pozvao zapadne lidere da osiguraju pravno obavezujuće garancije koje sprečavaju širenje NATO na Ukrajinu i razmještanje naoružanja Sjevernoatlantske alijanse na tom području, nazivajući to “crvenom linijom” za Moskvu.

    SAD i njihovi saveznici odbili su da daju takve garancije, ali su se ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Džozef Bajden prošle nedjelje dogovorili o nastavku razgovora kako bi razmotrili pitanja koja izazivaju zabrinutost Rusije, prenosi AP.