VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • “Može i brže, ali želimo da sačuvamo živote vojnika i civila”

    “Može i brže, ali želimo da sačuvamo živote vojnika i civila”

    Rusija tokom izvršavanja zadataka vojne operacije u Ukrajini čuva živote vojnika i civila, izjavio je za medije prvi zamjenik stalnog predstavnika Rusije u Ujedinjenim nacijama Dmitrij Poljanski.
    On je istakao da su rezultati specijalne operacije bili jasno navedeni i oni se izvršavaju tako da omogućavaju da se sačuvaju životi vojnika i stanovništva.

    „Kako je više puta izjavljivao ruski predsjednik Vladimir Putin i šef ruske diplomatije Sergej Lavrov, specijalna operacija se može sprovoditi i brže, ali bi to prouzrokovalo veće ljudske gubitke. To je ono što želimo da izbjegnemo“, istakao je diplomata.

    Poljanski je naglasio da se ciljevi operacije izvršavaju i da su to demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine, kao i obezbjeđenje mira i stabilnosti u Donbasu, koji se osam godina suočava sa ukrajinskim granatiranjem, što stalno uzrokuje stradanje civila, prenosi “Sputnik”.

  • Pijani vozači u Moldaviji za kaznu rade u mrtvačnici

    Pijani vozači u Moldaviji za kaznu rade u mrtvačnici

    U Moldaviji imaju veliki problem sa vozačima koji voze pod uticajem alkohola. Odlučili su da ovom problemu stanu na kraj na najradikalniji način.

    Vlasti nude izlaz vozačima kojima je oduzeta dozvola zbog vožnje pod uticajem alkohola – mogu dobiti dozvolu nazad ako uplate oko 200 evra (prosječna plata u Moldaviji je oko 270 evra) i time “kupe ulaznicu” za poseban korektivni program.

    Naime, oni u bolnicima moraju da pomažu žrtvama saobraćajnih nesreća, a kad im pomoć nije potrebna, a to je često, prosljeđuju ih na drugo odjeljenje. Tada moraju da pomažu u mrtvačnici, radeći sve poslove koji se tamo inače rade (asistiraju u autopsijama, prenose leševe…).

    Program je počeo u glavnom gradu Kišinjevu 2019. godine sa šestoro vozača koji su kažnjeni zbog vožnje pod uticajem alkohola. Jedan je odustao nekoliko minuta nakon što je počeo da radi u mrtvačnici, a drugi je izjavio:

    “Ovo mi je najteža pouka u životu. Gotovo je sa alkoholom, nikad više neću piti, ni jednu kap. Ne želim da se ovdje vratim.”

    Ni to nije sve – kad završe sa programom, ovi nesrećnici moraju da ponovo polažu vozački ispit.

    Sada su u Moldaviji objavili da ovaj program ima odlične rezultate. Od 2019. godine prošlo ga je čak 600 vozača, a nakon toga su zabilježili samo jednog “ponovljača”. Dakle, samo jedan od vozača koji su prošli kroz program vratio se starim navikama vožnjeu alkoholisanom stanju, od njih šest stotina.

  • Godinu dana talibanske vlasti u Avganistanu

    Godinu dana talibanske vlasti u Avganistanu

    Prošla je godina otkako su talibani preuzeli kontrolu nad Avganistanom. Kabul su zauzeli 15. avgusta 2021. godine i taj datum su proglasili državnim praznikom.

    Tadašnji predsjednik Ašraf Gani i drugi zvaničnici napustili su zemlju.

    Godinu dana od svrgavanja međunarodno priznate avganistanske vlade i zauzimanja moći, vratilo se ono od čega su stanovnici strahovali – brutalni režim iz devedesetih, kada su pod čvrstom talibanskom kontrolom u zemlji kamenovanja i pogubljenja bila javna, a djevojčicama je bilo zabranjeno da idu u školu.

    Žene u Avganistanu danas su vraćene vijek unatrag, a djeca gladna odlaze na spavanje.

    Talibansko preuzimanje vlasti izazvalo je haos u Avganistanu, iz kojeg su bježali civili jer su se plašili osvete talibana zbog saradnje sa stranim – prvenstveno američkim vojnicima ili međunarodnim organizacijama.

    Više od polovine stanovništva u Avganistanu, a to je 23 miliona ljudi, nema hranu. Raste i siromaštvo, a sve teže je i zaustaviti prodaju organa.

    “Godinu dana od kada su talibani preuzeli vlast svjedoci smo nevjerovatno visokog nivoa siromaštva i ekonomskog kolapsa zemlje. Ljudima su plate smanjene ili ih nemaju, pa se zadužuju. Surovo je suočavanje s realnošću, uključujući rani brak s djevojčicama ili dječji rad. To je ekstremna situacija”, priča Nil Tarner, državni direktor Norveškog savjeta za izbjeglice (NRC) za Avganistan.

    Nakon što su talibani preuzeli vlast, došlo je do prekida isporuke međunarodne pomoći. Nijedna država nije priznala privremenu Vladu talibana. Većina zemalja, koje su napustile Avganistan zatvaranjem svojih ambasada u Kabulu, nisu se vratile.

    Hiljade žena je otpušteno ili bilo prisiljeno da napustiti posao u Vladinim agencijama i u privatnom sektoru. Mali broj žena je nastavio da radi, i to u bolnicama, školama, policijskoj upravi ili na aerodromima. Osim toga, djevojčicama je dozvoljeno da pohađaju samo šest razreda osnovne škole.

    “Čak i u prošlosti bilo je ograničenja i nasilja nad avganistanskim ženama, ali žene su imale nadu jer su postojale škole. Žene i djevojke su mogle da služe svojoj zemlji. Ali sada su izgubile jedinu nadu, a to je obrazovanje”, rekla je Azita Narhand, aktivistkinja za ženska prava.

    Bankarski sistem je skoro propao. Hiljade preduzeća je zatvoreno. Nezaposlenost, siromaštvo i glad su dostigli alarmantne nivoe. U porastu su mnoge bolesti, kao što su neuhranjenost, boginje i dječja paraliza.

    Talibanski borci juče su proslavili godinu dana od ulaska u Kabul, pošto su svrgnuli legalno izabranu vlast te zemlje.

    Borci su ispalili slavljeničke pucnje u vazduh u Kabulu i mahali crnobijelom zastavom.

    “Ovaj dan je dan pobjede istine nad laži i dan spasa i slobode avganistanske nacije”, saopštio je Zabihulah Mudžahid, portparol talibana. (RTS)

  • Putin: Ruska vojska korak po korak oslobađa Donbas

    Putin: Ruska vojska korak po korak oslobađa Donbas

    Ruska vojska ispunjava sve zadatke, korak po korak oslobađajući Donbas, izjavio je danas predsjednik Rusije Vladimir Putin.

    “Tokom specijalne vojne operacije, naši vojnici, zajedno sa borcima Donbasa, časno ispunjavaju svoju dužnost, boreći se za Rusiju, za miran život u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici. Oni jasno ispunjavaju sve postavljene zadatke, korak po korak oslobađajući Donbas”, rekao je Putin na forumu “Armija – 2022”, prenijela je agencija RIA Novosti.

    Predsjednik Rusije pozvao je saveznike i partnere Rusije da učestvuju u zajedničkim vojnim vježbama, prenio je TASS.

    Putin je naglasio da su takve vežbe važne za podizanje vojne veštine i unapređenje kvaliteta vojne uprave.

    Prema njegovim rečima, mnogi primerci ruskog oružja nove generacije su više godina, pa čak i više decenija ispred oružja drugih zemalja.

    “Od posebnog interesa su modeli i sistemi nove generacije koji su orijentisani ka budućnosti i koji će odrediti budućnost oružanih snaga. To se tiče naoružanja visoke preciznosti i robotike i sistema zasnovanih na novim fizičkim principima. Mnogi od njih su godinama, a možda i decenijama ispred drugih zemalja. Po taktičko-tehničkim karakteristikama značajno ih nadmašuju”, istakao je Putin.

    On je naveo da Rusija visoko cijeni svoje saveznike i istomišljenike na različitim kontinentima.

    Predsjednik Rusije je rekao da te države biraju suvjeren, samostalan put razvoja, žele da zajednički rešavaju pitanja globalne i regionalne bezbjednosti na osnovu međunarodnog prava, međusobne odgovornosti i uvažavanja interesa jedne druge.

    Rusija iskreno njeguje istorijski jake, prijateljske i veze pune povjerenja sa državama Latinske Amerike, Azije i Afrike i spremna je da ponudi saveznicima i partnerima najsavremenije vrste naoružanja, kazao je Putin.

    Prema njegovim riječima, razvojem vojno-tehničke saradnje, udruživanjem napora i potencijala Rusija i njeni partneri moći će da obezbijede pouzdanu bezbjednost i stabilnost kako za sebe tako i za svet u celini.

    Putin je iskazao potrebu da oštro odgovori na pokušaje falsifikovanja istorije Drugog svjetskog rata, manifestacije neonacizma, rusofobije i rasizma.

    “Ne treba zaboraviti pouke strašne tragedije do koje je nacizam doveo čovečanstvo u 20. vijeku. Naša dužnost prema sećanju na milione žrtava Drugog svjetskog rata je da oštro reagujemo na pokušaje falsifikovanja istorije, da se suprotstavimo širenju bilo kakvog oblika neonacizma, rusofobije i rasizma”, naglasio je on.

    Međunarodni vojno-tehnički forum “Armija-2022” održava se od 15. do 21. avgusta u podmoskovskom centru Patriot.

    Oko 1.500 preduzeća vojno-industrijskog kompleksa predstaviće najnovije modele vojne opreme na forumu.

  • Asanžovi advokati tužili CIA

    Asanžovi advokati tužili CIA

    Advokati osnivača “Vikiliksa” Džulijana Asanža podnijeli su tužbu protiv američke Centralne obavještajne agencije (CIA) i njenog bivšeg direktora Majka Pompea tvrdeći da je služba nelegalno snimala njihove razgovore i kopirala podatke iz telefona i kompjutera.

    Tužbi su se pridružila i dvojica novinara. Advokati tvrde da je CIA prekršila ustavnu zaštitu u SAD o zaštiti povjerljivih razgovora sa Asanžom, koji je Australijanac, prenio je AFP.

    Oni navode da je CIA sarađivala sa bezbjednosnom firmom koju je po ugovoru angažovala Ambasada Ekvadora u Londonu, gdje je Asanž živio u to vrijeme, da bi špijunirala Asanža, njegove advokate, novinare i ostale koji su se sastajali sa Australijancem.

    Asanž se suočava sa izručenjem iz Britanije u SAD, gdje je optužen za objavljvivanje američkih vojnih i diplomatskih fajlova 2010. godine o ratovima u Avganistanu i Iraku.

    Advokat iz NJujorka Robert Bojl, koji zastupa podnosioce tužbe, rekao je da navodno špijuniranje Asanžovih advokata znači da je pravo na pošteno suđenje osnivaču “Vikiliksa” time “narušeno, ako ne i uništeno”.

    “Moraju uslijediti sankcije, čak i odbacivanje optužbi ili povlačenje zahtjeva za izručenje kao odgovor na ove evidentne neustavne aktivnosti”, rekao je Bojl.

  • Suša i istorijska inflacija tresu Britaniju, a Džonson drugi put na odmoru

    Suša i istorijska inflacija tresu Britaniju, a Džonson drugi put na odmoru

    U vrijeme kada Velika Britanija prolazi kroz nekoliko kriza, uključujući istorijsku inflaciju i sušu, odlazeći premijer Boris Džonson započeo je danas svoj drugi odmor u posljednje dvije nedjelje i podstakao kritike da izaziva vakuum u vrhu države čekajući svog nasljednika.

    Posljednjih nedjelja Džonson je propustio hitne sastanke o nezapamćenim toplotnim talasima koji su pogodili Veliku Britaniju, ignorisao je proslavu engleskog nacionalnog tima na Evropskom prvenstvu u fudbalu za žene da bi uživao u odmoru u planinama Slovenije i propustio značajne sastanke, piše londonski Independent, prenosi Tanjug.

    Džonson je danas fotografisan u supermarketu u predgrađu Atine sa suprugom Keri, dok je istovremeno kamion za selidbe bio parkiran ispred njegove londonske rezidencije u Dauning stritu 10.

    “Premijer je ove nedelje na odmoru”, potvrdio je njegov portparol i istakao da predsjednik vlade, čak i kada je odsutan ostaje “informisan o svim hitnim pitanjima i donosi odluke”, posebno kada je riječ o pitanjima nacionalne bezbjednosti.

    Ovaj Džonsonov odmor u Grčkoj organizovan je dok britanska javnost očekuje da aktuelni premijer ispuni obećanje da će ostati na položaju do imenovanja novog lidera Konzervativne stranke.

    U konkurenciji za lidersku poziciju konzervativaca su ostala samo dva kandidata, aktuelna šefica diplomatije Liz Trus koju smatraju favorit i bivši ministar finansija Riši Sunak.

    Britanska politička javnost Džonsonu zamera što odsustvuje u vrijeme kada njegovi sunarodnici pate zbog naglog povećanja troškova života, posebno od ogromnih poskupljenja struje i gasa, a sve veći broj radnika stupa u štrajk zbog niskih plata i loših uslova rada, navode britanski mediji.

    Prognoze o daljem povećanju cijena u oktobru, a zatim i januaru, zajedno sa upozorenjem centralne banke o razmjerama krize koja čeka britansku ekonomiju, podstakle su brojne pozive na hitno djelovanje.

  • Hoće li Tramp u zatvor?

    Hoće li Tramp u zatvor?

    Pošto su agenti pretresli njegovu vilu u Mar-a-Lagu na Floridi i iz nje iznijeli 11 paketa dokumentata, postavlja se pitanje da li Donald Tramp, bivši predsjednik SAD, može i krivično da odgovara zbog toga što je povjerljiva dokumenta ponio sa sobom.

    Svi papiri koje predsjednik ima tokom svog mandata u Bijeloj kući treba da se predaju Nacionalnom arhivu u Vašigntonu koji ih čuva – što kod Trampa nije bio slučaj, prenosi “Glas Amerike”.

    Zna se da su agenti FBIja odnijeli 11 paketa povjerljivih dokumenata, od kojih su neki označeni kao strogo povjerljivi, pokazao je nalog za pretres koji je, poslije intervencije Sekretarijata za pravosuđe, objavio sud na Floridi.

    Agenti FBI-ja su, između ostalog, tražili i dokumenta povezana s nuklearnim oružjem, objavio je “Washington Post”. Tramp je to nazvao lažima i na svojoj društvenoj mreži napisao da sarađuje s nadležnima i da je racija politički motivisana. Čak je rekao i da mu je FBI podmetnuo dokaze.

    Među dokumentima je pronađena i fascikla nazvana “Predsjednik Francuske”, ali nije poznato šta je u njoj. Ostala dokumenta su s manjim ili većim stepenom povjerljivosti i odnose se na nacionalnu bezbjednost SAD.

    Nalog za pretres koji je izdao tužilac ukazuje da su prekršena tri zakona. Dokumenti koje je FBI uzeo od Trampa su bili pod oznakom povjerljivo, a ovi zakoni se tiču tretiranja tako osjetljivih dokumenata i njihove eventualne zloupotrebe.

    Zakon pod brojem 793 zabranjuje neodobreno posjedovanje informacija o nacionalnoj odbrani, bez obzira na to da li je riječ o povjerljivim dokumentima. Kazna za kršenje ovog zakona ide i do 10 godina zatvora.

    Druga dva zakona, 2071 i 1519, propisuju da je nelegalno skrivanje ili uništavanje zvaničnih dokumenata SAD. Ova krivična djela kažnjiva su sa po 20 godina zatvora. Nijedan od navedenih zakona ne pravi razliku između povjerljivih i javnih dokumenata.

    Federalni zakon propisuje da je zabranjeno da se povjerljiva dokumenta iznose na nedozvoljenu lokaciju, ali taj zakon nije bio osnov naloga za pretres. To znači da za eventualno podizanje optužnice neće biti ključno da li su dokumenta poverljiva.

    Tramp je 2018. potpisao izmjene zakona prema kojima se povećava kazna zatvora za one koji nepropisno postupaju s povjerljivim dokumentima s jedne na pet godina zatvora.

    Predsjednik sam ima pravo da skine oznaku povjerljivosti s dokumenata i postoji mogućnost da je Tramp to uradio prije nego što ih je odnio u vilu Mar-a-Lago.

    “Sa svega je skinuta oznaka povjerljivosti”, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Istina.

    Međutim, i taj proces skidanja oznake povjerljivosti s dokumenata zahtijeva određenu proceduru, što nije sigurno da se desilo u Trampovom slučaju.

  • Žena poginula u saobraćajnoj nesreći kod Šipova

    Žena poginula u saobraćajnoj nesreći kod Šipova

    Boja Crepulja (76) iz Šipova poginula je danas u saobraćajnoj nesreći na području te opštine, potvrđeno je “Nezavisnim novinama”.

    Tragedija se dogodila u mjestu Greda, oko 12.20, kada je sa puta sletio folkskvagen polo, kojim je upravljao Milan Crepulja (80) iz Šipova.

    Boja je u momentima nesreće bila saputnica u tom vozilu.

    Uviđaj je obavila dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka Zorica Baroš, zajedno sa pripadnicima Policijske stanice Šipovo.

    “Tužilac je naložila da se preduzmu sve potrebne istražne radnje i mjere na utvrđivanju svih okolnosti saobraćajne nezgode, a naložena je i obdukcija tijela smrtno stradale, koja će biti obavljena u Zavodu za sudsku medicinu Republike Srpske”, naveli su iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

  • Putin: Ruska vojska korak po korak oslobađa Donbas

    Putin: Ruska vojska korak po korak oslobađa Donbas

    Ruska vojska ispunjava sve zadatke, korak po korak oslobađajući Donbas, izjavio je danas predsjednik Rusije Vladimir Putin.

    “Tokom specijalne vojne operacije, naši vojnici, zajedno sa borcima Donbasa, časno ispunjavaju svoju dužnost, boreći se za Rusiju, za miran život u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici. Oni jasno ispunjavaju sve postavljene zadatke, korak po korak oslobađajući Donbas”, rekao je Putin na forumu “Armija – 2022”, prenijela je agencija RIA Novosti.

    Predsjednik Rusije pozvao je saveznike i partnere Rusije da učestvuju u zajedničkim vojnim vježbama, prenio je TASS.

    Putin je naglasio da su takve vežbe važne za podizanje vojne veštine i unapređenje kvaliteta vojne uprave.

    Prema njegovim rečima, mnogi primerci ruskog oružja nove generacije su više godina, pa čak i više decenija ispred oružja drugih zemalja.

    “Od posebnog interesa su modeli i sistemi nove generacije koji su orijentisani ka budućnosti i koji će odrediti budućnost oružanih snaga. To se tiče naoružanja visoke preciznosti i robotike i sistema zasnovanih na novim fizičkim principima. Mnogi od njih su godinama, a možda i decenijama ispred drugih zemalja. Po taktičko-tehničkim karakteristikama značajno ih nadmašuju”, istakao je Putin.

    On je naveo da Rusija visoko cijeni svoje saveznike i istomišljenike na različitim kontinentima.

    Predsjednik Rusije je rekao da te države biraju suvjeren, samostalan put razvoja, žele da zajednički rešavaju pitanja globalne i regionalne bezbjednosti na osnovu međunarodnog prava, međusobne odgovornosti i uvažavanja interesa jedne druge.

    Rusija iskreno njeguje istorijski jake, prijateljske i veze pune povjerenja sa državama Latinske Amerike, Azije i Afrike i spremna je da ponudi saveznicima i partnerima najsavremenije vrste naoružanja, kazao je Putin.

    Prema njegovim riječima, razvojem vojno-tehničke saradnje, udruživanjem napora i potencijala Rusija i njeni partneri moći će da obezbijede pouzdanu bezbjednost i stabilnost kako za sebe tako i za svet u celini.

    Putin je iskazao potrebu da oštro odgovori na pokušaje falsifikovanja istorije Drugog svjetskog rata, manifestacije neonacizma, rusofobije i rasizma.

    “Ne treba zaboraviti pouke strašne tragedije do koje je nacizam doveo čovečanstvo u 20. vijeku. Naša dužnost prema sećanju na milione žrtava Drugog svjetskog rata je da oštro reagujemo na pokušaje falsifikovanja istorije, da se suprotstavimo širenju bilo kakvog oblika neonacizma, rusofobije i rasizma”, naglasio je on.

    Međunarodni vojno-tehnički forum “Armija-2022” održava se od 15. do 21. avgusta u podmoskovskom centru Patriot.

    Oko 1.500 preduzeća vojno-industrijskog kompleksa predstaviće najnovije modele vojne opreme na forumu.

  • Kina poslala 30 aviona i pet ratnih brodova prema Tajvanu

    Kina poslala 30 aviona i pet ratnih brodova prema Tajvanu

    Kineska narodnooslobodilačka armija poslala je danas 30 ratnih aviona i pet ratnih brodova prema Tajvanu, saopštilo je Ministarstvo odbrane Tajvana.

    Od 17 časova po lokalnom vremenu tajvanske oružane snage su zabilježile pet brodova i 30 aviona Narodne oslobodilačke armije Kine, od kojih je 15 prešlo središnju liniju Tajvanskog moreuza, navelo je Ministarstvo na Twitteru, prenijela je agencija RIA Novosti.

    Narodnooslobodilačka vojska Kine izvela je vježbe u oblasti ostrva Pengu, koja se nalaze u južnom dijelu Tajvanskog moreuza, navodi se u saopštenju Istočne borbene komandne zone Narodnooslobodilačke armije Kine (PLA) objavljenom na društvenoj mreži Vičet.

    Tokom zajedničkih borbenih vježbi i patrola, piloti istočne zone Borbene komande PLA vršili su nadzor nad arhipelagom Pengu, navodi se u saopštenju.

    Portparol kineskog Ministarstva odbrane Vu Ćjan rekao je da kineska vojska ponovo sprovodi vojne vježbe i patrole oko Tajvana, kao odgovor na posjetu delegacije američkih kongresmena ostrvu.

    Delegacija američkih kongresmena predvođena senatorom Edom Markijem stigla je juče u dvodnevnu posjetu Tajvanu.

    Ranije je saopšteno da će se delegacija sastati sa visokim tajvanskim zvaničnicima kako bi razgovarali o odnosima SAD i Tajvana, regionalnoj bezbjednosti, trgovini i investicijama, globalnim lancima snabdijevanja, klimatskim promjenama i drugim važnim pitanjima od zajedničkog interesa.