Kategorija: Svijet

  • Tramp: Nema povratka Krima Kijevu, niti Ukrajina može u NATO

    Tramp: Nema povratka Krima Kijevu, niti Ukrajina može u NATO

    Ne planiram da prisustvujem prvom mogućem sastanku između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Vladimira Zelenskog, kako bi se on održao u bilateralnom formatu, izjavio je američki lider Donald Tramp.

    Predsjednik SAD je, komentarišući potrebu Kijeva da napravi ustupke kako bi se riješio sukob, ocenio da Zelenski mora pokazati fleksibilnost.

    Evropski lideri na sastanku u Bijeloj kući razumeli su potrebu za teritorijalnim ustupcima Ukrajini, ocijenio je američki lider.

    – Odluke u pregovorima će donositi Putin i Zelenski, SAD su daleko od sukoba – rekao je Tramp u intervjuu Foks njuz.

    Nemoguće je vratiti Krim Ukrajini, a takođe nije moguće da se Kijev pridruži NATO-u, poručio je Tramp.

    – Rusija je moćna vojna država, sviđalo se to nekome ili ne – ocijenio je američki lider.

    Prema Trampovim riječima, Francuska i Njemačka žele da rasporede snage u Ukrajini, ali to “neće stvoriti probleme sa Rusijom”.

    Američki predsjednik Donald Tramp sastao se u ponedjeljak u Bijeloj kući sa evropskim liderima i Vladimirom Zelenskim, sa kojima je razgovarao o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, Tramp je najavio i razgovore o mogućnoj razmjeni teritorija.

    Tramp je nakon sastanka pozvao telefonom predsjednika Rusije Vladimira Putina i kojeg je informisao o rezultatima pregovora u Vašingtonu.

  • Lavrov: Rusija nikad nije ciljala teritorije, već zaštitu ruskog naroda

    Lavrov: Rusija nikad nije ciljala teritorije, već zaštitu ruskog naroda

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da Rusija nikada nije imala cilj da zauzima teritorije, uključujući Krim, Donbas i Novorusiju, već da je njen prioritet bio zaštita ruskog naroda na tim prostorima.

    „Nikada nije bilo riječi o tome da nam je potrebno da zauzmemo neke teritorije. Naš cilj je bio da zaštitimo ljude, ruske ljude, koji vijekovima žive na tim teritorijama, koji su ih otkrivali, gradili i branili“, rekao je Lavrov u intervjuu za televiziju Rusija 24.

    Govoreći o ukrajinskom predsjedniku Vladimiru Zelenskom, Lavrov je istakao da bi on, ako se već poziva na Ustav Ukrajine, trebalo da se prisjeti i odredbi koje obavezuju državu da štiti prava ruskog naroda i drugih manjina.

    „U Ustavu i dalje stoji obaveza da se u potpunosti obezbijede prava Rusa, iako zakoni zabranjuju upotrebu ruskog jezika u svakodnevnom životu. Ako Zelenski toliko brine o Ustavu, trebalo bi da počne od tih članova“, rekao je Lavrov.

    Komentarišući susret ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa na Aljasci, Lavrov ga je ocijenio kao „koristan razgovor“.

    „Nedvosmisleno se vidjelo da predsjednik Sjedinjenih Država i njegov tim iskreno žele da postignu rezultat koji će biti dugoročan, stabilan i pouzdan, za razliku od Evropljana koji su ponavljali da je samo prekid vatre uslov, a potom nastavili da snabdijevaju Ukrajinu oružjem“, naglasio je ruski ministar.

    Prema njegovim riječima, atmosfera sastanka bila je „veoma dobra“, što su potvrdile i izjave dvojice lidera.

  • Privreda EU ponovo usporava

    Privreda EU ponovo usporava

    Privreda evrozone i Evropske unije je u drugom kvartalu imala najosjetnije usporavanje od kraja 2023. godine i rast od svega 0,1 odsto, pokazuju podaci Eurostata.

    Kako se navodi u ovim podacima, u periodu april – jun bruto domaći proizvod (BDP) je porastao svega 0,1 odsto u odnosu na prethodni kvartal, dok je početkom godine rast iznosio 0,6 odsto.

    “Na nivou cijene Unije zabilježen je rast od 0,2 odsto, nakon 0,5 odsto u prva tri mjeseca 2025. godine. Riječ je o najosjetnijem usporavanju još od kraja 2023, kada je privreda u oba područja faktički stagnirala”, piše u saopštenju Eurostata.

    Kada su u pitanju države, najbrži rast u drugom kvartalu ostvarila je Rumunija skokom privrede od 1,2 odsto u odnosu na prvo tromjesečje.

    Slijede Poljska sa rastom od 0,8 odsto, a zatim Španija, Bugarska i Slovenija sa rastom od 0,7 odsto.

    Sa druge strane, simboličan rast od 0,1 odsto u drugom kvartalu su imale Nizozemska, Austrija, Slovačka i Švedska, dok Finska nije imala rast, odnosno mirovala je.

    Najveći pad privredne aktivnosti imala je Irska sa minusom od jedan odsto, dok su Njemačka i Italija imale minus od 0,1 odsto.

    Inače, na godišnjem nivou BDP evrozone uvećan je za 1,4 odsto, što je za malo slabije od rasta u prethodnom kvartalu kada je iznosio 1,5 odsto.

    Tu i dalje prednjači Irska, koja je u drugom kvartalu imala rast od čak 16,2%, a iza nje se izdvajaju Kipar sa rastom od 3,3% i Bugarska od 3,1%.

    Ipak, u najvećim ekonomijama EU rast je bio slab, te su Njemačka i Italija na godišnjem nivou ostvarile rast od svega 0,4 odsto.

    Postavlja se pitanje kako će se novo usporavanje rasta ekonomije odraziti na Bosnu i Hercegovinu?

    Podsjećamo da BiH sa EU ima skoro 70 odsto spoljnotrgovinske saradnje te da su raniji problemi, posebno sa manjom tražnjom iz EU, značajno uticali i na privredu Bosne i Hercegovine.

    Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević rekao je za “Nezavisne novine” da podaci za drugi kvartal pokazuju usporavanje rasta sa rizikom od potencijalne stagnacije, iako su projekcije na godišnjem nivou i dalje blizu ostvarenih rezultata iz prošle godine.

    “Ono što za nas može biti upozoravajuće jeste podatak da su Njemačka i Italija kao naši najvažniji trgovinski partneri u drugom kvartalu imali najslabiji rast unutar EU. Ipak, treba imati u vidu da je drugi kvartal tekuće godine bio obilježen neizvjesnošću u vezi sa trgovinskim sporazumom sa SAD. Nakon što je sporazum postignut, nastavak ove godine bi mogao biti uspješniji za EU, sa stanovišta ostvarenog rasta. Naša ekonomija će dijeliti sudbinu tih makroekonomskih tendencija koje će se direktno efektuirati na naš rast kroz kanal izvoza i doznaka iz dijaspore. Prvi će uticati na obim proizvodnje, a drugi na nivo ostvarene potrošnje”, objašnjava Mlinarević.

  • Zelenski: Bezbjednosne garancije uključivale bi kupovinu američkog oružja

    Zelenski: Bezbjednosne garancije uključivale bi kupovinu američkog oružja

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je razgovor sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i evropskim liderima u Bijeloj kući u ponedjeljak uključivao planove da Ukrajina kupi američko oružje u vrijednosti od 90 milijardi dolara putem evropskog finansiranja, kao dio bezbjednosnih garancija zemlje.

    Rekao je da bi drugi dio garancija uključivao proizvodnju dronova u Ukrajini, od kojih bi neke kupile SAD.

    Zelenski je na konferenciji za novinare nakon sastanka u Beloj kući, napomenuo je da je ovo još uvijek predmet diskusije i da nije postignut nikakav formalni dogovor, prenosi Tanjug.

    Sporazum će biti formalizovan tokom naredne nedjelje ili 10 dana, rekao je.

    Prethodno je list “Fajnenšel tajms” objavio da će Ukrajina obećati da će da kupi američko oružje u vrijednosti od 100 milijardi dolara, koje će finansirati Evropa, kao dio sporazuma o dobijanju garancija od Sjedinjenih Američkih Država za svoju bezbjednost nakon postizanja mirovnog sporazuma sa Rusijom.

    Pozivajući se na dokument u koji je imao uvid, list je naveo da bi, prema prijedlozima, Ukrajina i SAD takođe postigle sporazum vredan 50 milijardi dolara za proizvodnju dronova sa ukrajinskim kompanijama.

    Kijev je podijelio predloge za nove bezbjednosne sporazume sa SAD na spisku tema za razgovor sa evropskim saveznicima uoči sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Bijeloj kući, rekla su četiri dobro obaviještena izvora.

    U dokumentu se ne navodi koje oružje Ukrajina traži da nabavi kao dio sporazuma, ali je Kijev jasno stavio do znanja da želi da kupi najmanje 10 američkih sistema protivvazdušne odbrane “patriot”, zajedno sa drugim raketama i opremom, navodi britanski list.

    Načelnik Združenog generalšataba američke vojske general Den Kejn aktivno radi sa svojim timom na definisanju mogućih bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, potvrdio je za CNN neimenovani dobro upućeni američki vojni izvor i dodao da se pripreme odvijaju u okviru samita koji se danas održava u Bijeloj kući.

    Isti izvor navodi kako se slični razgovori vode i u evropskim vladama, ali zasad nisu objavljeni detalji o tome koje su konkretne opcije za američko učešće.

  • Rute: NATO razmatra bezbjednosne garancije za Ukrajinu, članstvo nije na stolu

    Rute: NATO razmatra bezbjednosne garancije za Ukrajinu, članstvo nije na stolu

    Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da članstvo Ukrajine u Alijansi nije trenutno predmet razgovora, ali da se vodi diskusija o bezbednosnim garancijama.

    “SAD i neke druge zemlje protive se članstvu Ukrajine u NATO-u. Zvanični stav NATO-a je da postoji nepovratan put za Ukrajinu u NATO”, rekao je Rute tokom intervjua za za Foks njuz, prenio je Rojters.

    On je dodao da se trenutna diskusija ne odnosi na članstvo u Alijansi, već na mogućnost pružanja bezbjednosnih garancija Ukrajini, tipa “Član 5”, koje bi imale sličnu funkciju kao članstvo u NATO-u.

    “Član 5” osnivačkog ugovora NATO-a sadrži princip kolektivne odbrane, u kojem se napad na bilo koju od njegovih 32 članice smatra napadom na sve.

    Rute je podsjetio da bi bezbjednosne garancije mogle da budu ponuđene Ukrajini kao alternativa članstvu u NATO-u, što je ruski predsjednik Vladimir Putin isključio.

    “Za Ukrajinu, članstvo u NATO-u ostaje strateški cilj, koji je utvrđen u njenom ustavu”, dodao je Rute.

    Prethodnog dana, američki predsjednik Donald Tramp sastao se u Bijeloj kući sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, kao i sa liderima NATO-a i Evrope, gdje su razmatrane bezbjednosne garancije za Ukrajinu.

    Rute je istakao da nije bilo razgovora o slanju vojne pomoći na terenu, a Tramp je nakon sastanka opisao razgovore kao “veoma dobre”.

    Tramp je takođe pozvao Putina da započne pripreme za sastanak sa Zelenskim, koji bi se održao pre trilateralnog sastanka na kojem bi učestvovao i Tramp.

  • Merc: Ovo su ključni dani za Ukrajinu

    Merc: Ovo su ključni dani za Ukrajinu

    Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je danas da su “ovo odlučujući dani za Ukrajinu” i da sastanak između ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog može da se očekuje u roku od dvije nedjelje.

    – Postoji osjećaj da su ovi dani ključni za Ukrajinu – rekao je Merc na konferenciji za novinare, piše Skaj njuz.

    Njemački kancelar je ocijenio da nije siguran da li će Putin imati hrabrosti da prisustvuje direktnom susretu sa Zelenskim.

    Merc je takođe pozdravio Trampovu najavu mogućih bezbjednosnih garancija za Ukrajinu i istakao da bi čitava Evropa trebalo da bude uključena u taj proces.

  • Šta je dogovoreno na sastanku u Bijeloj kući?

    Šta je dogovoreno na sastanku u Bijeloj kući?

    Predsjednik SAD Donald Tramp održao je u ponedjeljak uveče u Bijeloj kući multilateralni sastanak, posvećen rješavanju ukrajinskog konflikta, koji je uslijedio nakon rusko-američkog samita na Aljasci. U pregovorima u Vašingtonu učestvovali su Vladimir Zelenski, lideri više evropskih država, predsjednica Evropske komisije i generalni sekretar NATO-a.
    Sastanak u Bijeloj kući (foto: EPA/AARON SCHWARTZ / POOL) –
    Sastanak u Bijeloj kući (foto: EPA/AARON SCHWARTZ / POOL)
    Bijela kuća je prvi put u svojoj istoriji primila toliko velik broj lidera evropskih zemalja. Ovom susretu je prethodio tet-a-tet razgovor Trampa i Zelenskog, koji je trajao oko sat vremena.

    Osim toga, američki lider je pozvao predsednika Rusije Vladimira Putina i informisao ga o multilateralnim pregovorima u Bijeloj kući.

    Razgovor Trampa i Putina trajao je oko 40 minuta, tokom kojih su se izjasnili za nastavak direktnih pregovora između Moskve i Kijeva i razmatrali mogućnost da se oni podignu na viši nivo, saopštio je pomoćnik ruskog lidera Јurij Ušakov.

    Stav Trampa

    Po završetku pregovora u Beloj kući, predsjednik SAD je izjavio da je započeta priprema susreta Putina i Zelenskog, “mjesto održavanja još treba odrediti”. Nakon toga bi, dodao je, uslijedili trilateralni pregovori SAD, Rusije i Ukrajine.

    – Tokom susreta (u Bijeloj kući) razgovarali smo o pitanjima bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, koje će pružiti različite evropske zemlje u koordinaciji sa SAD“, napisao je Tramp na društvenoj mreži Istina.

    Američki predsjednik je saopštio da koordinaciju sa Rusijom i Ukrajinom vode potpredsednik DŽej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio i specijalni izaslanik Stiven Vitkof.

    Pre početka pregovora Tramp je izrazio uvjerenje da je moguće održati trilateralni susret s njim, Putinom i Zelenskim, naglasivši da je to “samo pitanje vremena”.

    On je dodao da vjeruje u želju ruske strane da riješi konflikt i da ne smatra da postoji pretnja “dalje agresije” Rusije protiv Ukrajine.

    Takođe je izjavio da prekid vatre nije neophodan uslov za rad na mirovnom sporazumu: “Ne mislim da je potreban prekid vatre. Možemo raditi na dogovoru dok oni [strane u sukobu] ratuju”.

    Tramp je istakao potrebu da se razgovara i o mogućoj razmjeni teritorija između RF i Ukrajine radi rješavanja krize. Po njegovim riječima, u narednih “nedjelju ili dvije” biće jasno da li je moguće doći do rješenja ili ne.

    Izjave Zelenskog

    Zelenski je posle pregovora sa Trampom izjavio da je spreman na bilateralni susret sa ruskim predsjednikom.

    – Potvrdio sam, i svi lideri koji su bili u Beloj kući su me podržali, da smo spremni na bilateralni sastanak sa Putinom”, rekao je Zelenski, dodajući da nakon toga računa i na trilateralni susret sa učešćem Trampa.

    Zelenski je istakao da želi da na potencijalnom sastanku sa Putinom iznese “pitanje teritorija“ i da neće insistirati na primirju kao uslovu za dalje pregovore.

    Dodao je da će bezbjednosne garancije za Ukrajinu biti formulisane u narednih 7–10 dana.

    ri glavne komponente su: naoružavanje ukrajinske armije, obaveze saveznika i razvoj odbrambene industrije Ukrajine.

    Zelenski je predložio Vašingtonu kupovinu oružja u vrednosti od 90 milijardi dolara, uključujući avione i sisteme PVO, što će, po njegovim riječima, biti “druga tačka garancija”. Takođe je rekao da je Ukrajina ponudila SAD isporuku dronova.

    U razgovoru sa Trampom, Zelenski (čiji je mandat zvanično istekao 20. maja 2024) izjavio je da je “otvoren za održavanje izbora” u Ukrajini, ali tek nakon prekida vatre.

    Mišljenja evropskih lidera i generalnog sekretara NATO-a

    Francuski predsednik Emanuel Makron pozdravio je ideju trilateralnog susreta Rusije, SAD i Ukrajine, ali je predložio i četvorostrani format sa Evropom. On je rekao da su učesnici razgovarali o pojačanju sankcija protiv Rusije i da očekuju direktne kontakte Putina i Zelenskog u narednim danima.

    Njemački kancelar Fridrih Merc je izjavio da je prekid vatre neophodan uslov za dalje pregovore, suprotno Trampovom stavu. Takođe je otkrio da je Tramp u razgovoru s Putinom dogovorio njegov susret sa Zelenskim u naredne dve nedelje.

    Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da će se diskusije nastaviti u onlajn formatu i nazvao sastanak u Bijeloj kući uspješnim. On je rekao da Ukrajina ima “nepovratan put ka članstvu u NATO“, ali da ta tema trenutno nije na dnevnom redu.

    Premijer Velike Britanije Kir Starmer je istakao da mogući trilateralni susret Trampa, Putina i Zelenskog predstavlja “razumni sljedeći korak”. Italijanska premijerka Đorđa Meloni pozvala je sve na jedinstvo u traženju izlaza iz krize. Ursula fon der Lajen naglasila je da će EU i SAD razraditi “snažne garancije bezbjednosti” za Ukrajinu, dok je finski predsjednik Aleksander Stub rekao da se detalji mogu definisati u roku od nedelju dana.

    Ocjene medija

    Prema pisanju lista Vašington post, Zelenski je tokom protokolarnih snimanja u Bijeloj kući zahvalio Trampu oko 11 puta za četiri i po minuta. List je primijetio da je Zelenski “jasno pokazao da se prilagodio Trampu u posljednjih šest mjeseci”. Izvor je istakao da Zelenski nije bio usamljen u tome – lideri Evrope i NATO-a više puta su tokom susreta u Bijeloj kući zahvaljivali Trampu i upućivali mu komplimente.

  • Tramp: Završavam rat u Ukrajini, slijedi trilateralni sastanak sa Putinom i Zelenskim

    Tramp: Završavam rat u Ukrajini, slijedi trilateralni sastanak sa Putinom i Zelenskim

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je uoči sastanaka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i evropskim liderima da mu je cilj da zaustavi rat u Ukrajini i da „tačno zna šta radi“.

    „Ovde sam samo da ovo zaustavim, da se ne bi nastavilo. To su glupi ljudi bez inteligencije i zdravog razuma koji godinama ništa nisu uradili, a sada kritikuju moje poteze“, poručio je Tramp na društvenoj mreži Truth, dodajući da će „završiti ovo – kao što uvijek završi“.

    Na sastanku u Bijeloj kući, američki predsjednik poručio je Zelenskom da vjeruje kako će on i ruski predsjednik Vladimir Putin pronaći zajedničko rješenje. Tramp je najavio i trilateralni sastanak sa Putinom i Zelenskim, ističući da postoji „dobra šansa“ da bi to moglo da dovede do završetka rata.

    Ukrajinski predsjednik je naglasio da je spreman da razgovara o svim osjetljivim pitanjima, uključujući i teritorijalna, te da je cilj Kijeva diplomatsko rješenje sukoba. „Mnogo zemalja je na strani Ukrajine i svi želimo da se rat završi“, rekao je Zelenski, naglasivši značaj bezbjednosnih garancija.

    Evropski lideri podržali su Trampovu inicijativu. Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocijenila je da su garancije za Ukrajinu važne i da podsjećaju na princip kolektivne odbrane iz NATO-a. Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je da je sastanak Trampa i Putina na Aljasci „otvorio put ka ozbiljnijim pregovorima“, dok je finski predsjednik Aleksandar Stub istakao da je u posljednje dvije sedmice učinjeno više nego u prethodne tri i po godine.

    Generalni sekretar NATO-a Mark Rute zahvalio je Trampu što je „razbio ćorsokak i doveo Putina za sto“, a francuski predsjednik Emanuel Makron dodao da bi Evropa trebalo da ima svoje mjesto u trilateralnim pregovorima.

    Tramp je nakon razgovora u Vašingtonu najavio da će odmah obavijestiti Putina o ishodu sastanaka i izrazio uvjerenje da je „ostvaren napredak ka miru“. Zelenski je ponovio da Ukrajina podržava diplomatsko rješenje i trilateralni sastanak sa Moskvom i Vašingtonom.

  • “Rusija zaključila da je postigla svoje ciljeve; Vrijeme da se ide na diplomatiju”

    “Rusija zaključila da je postigla svoje ciljeve; Vrijeme da se ide na diplomatiju”

    Rusija je postigla svoje određene ciljeve i sada je vrijeme da se krene u diplomatiju, istakao je za naš Јutarnji program Željko Ljubojević, penzionisani pukovnik Vojske Republike Srpske.

    – Očigledno je da je Zelenski u tešpkoj situaciju, od fronta pa dlje. Rusi su dobili još jedan novi zamah, Zelenski je sad pod pritiskom, u poziciji iz koje nema povratka, možda je i ucijenjen od strane SAD-a – navodi on.

    Kako ističe, sa druge strane Rusija, je vjerovatno zaključila da je postigla neke svoje cilje.

    – Putin smatra da su njegovi zahtjevi zadovoljeni. Ostalo je 30 odsto teritorije Donjecka koja nije zauzeta, vidjeće se da li će se to riješiti pregovorima. Ako je Putin zaključio da su njegovi ciljevi ispunjeni, vrijeme je da se ide na diplomatiju – dodaje Ljubojević.

    Ističe, da su Amerika i Engleska dosta “kumovale” početku rata.

    – Sada odlučuju Amerika i Rusija. Svi ostali će činu miru prisustvovati kao gosti. Evropa se sama isključila iz pregovora – navodi Ljubojević.

    Dodaje da je budućnost Zelenskog, kao predsjednika Ukrajine neizvjesna, te da će Amerika, ukoliko on bude smijenjen pronaći nekog drugog da obavlja tu funkciju. Napominje da je u ovom ratu, najgore prošao, ionako osiromašeni ukrajinski narod.

    – Putin ne pristaje na trenutni prekid vatre. On ide ka trajnom rješenju – ističe Ljubojević.

  • Tramp uoči sastanka poručio da Zelenski mora da se odrekne Krima i odustane od članstva u NATO

    Tramp uoči sastanka poručio da Zelenski mora da se odrekne Krima i odustane od članstva u NATO

    Američki predsjednik Donald Tramp je uoči razgovora sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i velikom delegacijom evropskih lidera najavio da će posjetiocima Bijele kuće danas prenijeti poruku da Zelenski mora da pristane na neke od ruskih uslova da bi se rat u Ukrajini završio, među kojima su odricanje od Krima i članstva u NATO.

    – Predsjednik Ukrajine može da okonča rat sa Rusijom gotovo odmah, ako želi, ili može da nastavi da se bori. Sjetite se kako je počelo. Nema vraćanja Krima koji je Obama dao (prije 12 godina, bez ispaljenog metka!), i nema ulaska Ukrajine u NATO. Neke stvari se nikada ne mijenjaju – napisao je Tramp na društvenim mrežama prenosi Si-En-En.

    Tramp je u poruci naveo da je danas “veliki dan”.

    – Nikada nismo imali toliko evropskih lidera u isto vrijeme. Velika mi je čast da ih ugostim – rekao je Tramp.

    Sastanak sa Trampom u Bijeloj kući potvrdili su predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, a očekuje se dolazak i francuskog predsjednika Emanuela Makrona, britanskog premijera Kira Starmera, njemačkog kancelara Fridriha Merca, italijanske premijerke Đorđe Meloni, predsjednika Finske Aleksandra Stuba, kao i generalnog sekretara NATO Marka Rutea.

    Evropski lideri koji danas dolaze u Bijelu kuću sa Zelenskim iskazali su ranije zabrinutost da će se sastanak svesti na to da će Tramp vršiti pritisak na ukrajinskog lidera da prihvati uslove koje je Putin postavio tokom susreta sa Trampom na Aljasci u petak, navodi Si-En-En.