Kategorija: Svijet

  • Izraelska vojska započela ofanzivu na grad Gazu

    Izraelska vojska započela ofanzivu na grad Gazu

    Vojska Izraela započela je ofanzivu na grad Gazu, potvrdio je portparol izraelskih snaga, brigadni general Efi Defrin.

    – Naše snage već kontrolišu predgrađe grada – rekao je on.

    Izraelska operacija zauzimanja grada Gaze predstavlja ignorisanje napora posrednika za prekid vatre i razmjenu zarobljenika, saopštio je pokret Hamas.

    -Izjava Izraela)o pokretanju operacije protiv grada Gaze i njegovih približno milion stanovnika i raseljenih lica, kao i namjera  Netanijahua da je sutra odobri predstavlja ignorisanje napora koje su posrednici uložili da se postigne sporazum o prekidu agresije i razmjeni zarobljenika – navodi se u saopštenju Hamasa.

    Hamas je pozvao posrednike da izvrše maksimalan pritisak na izraelsko rukovodstvo zbog početka vojne operacije.

    – Pozivamo posrednike da izvrše maksimalan pritisak na Izrael kako bi ga primorali da prekine rat do istrebljenja protiv palestinskog naroda – navodi se u saopštenju objavljenom na Telegramu.

    Hamas je naglasio da odluka izraelskog rukovodstva da pokrene operaciju pokazuje njegovo “nepoštovanje svih napora koje su posrednici uložili” u okviru pregovora o prekidu vatre u Gazi.

    U sredu je izraelska državna televizija „Kan“ javila da je izraelski ministar odbrane Izrael Kac odobrio operaciju zauzimanja grada Gaze.

    Prema navodima televizije, plan će biti dostavljen političkom rukovodstvu i vladi na odobrenje u četvrtak. Izraelske odbrambene snage poslale su oko 60.000 poziva rezervistima u pripremi za operaciju zauzimanja Gaze. Prema izraelskom vojnom radiju „Galej C

  • CIA objavila ažurirani izvještaj: U BiH djeluje Korpus islamske revolucionarne garde

    CIA objavila ažurirani izvještaj: U BiH djeluje Korpus islamske revolucionarne garde

    U ažuriranom izvještaju američke Centralno obaveštajne agencija (CIA) o BiH, u rubrici koja govori o terorističkim organizacijama, navedeno je da “u ovoj zemlji djeluje Korpus islamske revolucionarne garde – Snage “Qods”.

    U Svjetskoj knjizi činjenica, koja je objavljena na sajtu CIA, nalazi se dio o BiH, koji posjeduje sve informacije o strukturi ove zemlje, njenog stanovništva, teritoriji i dr.

    U dijelu u kojem CIA opisuje terorističke organizacije koje djeluju na području BiH, ističe se samo jedno ime – islamska revolucionarna garda, Snage “Qods”.

    Kao ciljeve ove organizacije CIA navodi, “zaštitu iranske islamske revolucije i države, širenje iranskog uticaja, obezbjeđivanje unutrašnje bezbjednosti, uključujući kontrolu granica, uticaj na iransku politiku, ekonomiju i spoljnu politiku”.

    Podsjećamo, ova organizacija stavljena je na listu stranih terorističkih organizacija Stejt departmenta SAD-a 15. aprila 2019. godine.

  • Šta znače bezbjednosne garancije Ukrajini?

    Šta znače bezbjednosne garancije Ukrajini?

    Ukrajina će se obavezati da kupi američko oružje u vrijednosti od 100 milijardi dolara, finansirano evropskim sredstvima, u pokušaju da dobije američke bezbjednosne garancije nakon potpisivanja mirovnog sporazuma sa Rusijom, navodi se u dokumentu u koji je imao uvid “Financial Times” (FT).

    U dokumentu se ne precizira koje tačno oružje Ukrajina planira da nabavi, ali Kijev je jasno stavio do znanja da želi najmanje 10 američkih sistema protivvazdušne odbrane (PVO) “Patriot”, kako bi zaštitio svoje gradove i kritičnu infrastrukturu, uz dodatne rakete i drugu vojnu opremu.

    Prema prijedlogu, Kijev i Vašington bi takođe zaključili ugovor vrijedan 50 milijardi dolara o proizvodnji dronova, u saradnji sa ukrajinskim kompanijama koje su razvile tu tehnologiju nakon početka rata u Ukrajini.

    Kijev je te prijedloge, do sada neobjavljene, podijelio sa Sjedinjenim Američkim Državama u dokumentu sa ključnim tačkama razgovora, koji je proslijeđen evropskim saveznicima pred sastanak s američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Bijeloj kući u ponedjeljak, naveli su izvori upoznati sa sadržajem.

    Dokument ne otkriva koliki dio ugovora o dronovima podrazumijeva nabavku, a koliki investicije.

    Prema pisanju FT-a, prijedlog je osmišljen tako da odgovara Trampovom stavu da američka industrija mora imati direktnu korist.

    Na pitanje o američkoj vojnoj pomoći Ukrajini, Tramp je u ponedjeljak u Bijeloj kući izjavio: “Mi ništa ne dajemo. Mi prodajemo oružje.”

    Dokument detaljno iznosi kako Kijev planira da ponudi protivprijedlog Sjedinjenim Državama, nakon što se Tramp, poslije sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci, približio ruskim stavovima o završetku rata.

    U njemu se ponavlja zahtjev Ukrajine za prekid vatre – nešto što je Tramp ranije podržavao, ali od čega je odustao poslije razgovora sa Putinom, odlučivši se za sveobuhvatan mirovni sporazum.

    Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je Trampu tokom sastanka sa Zelenskim i evropskim liderima u Vašingtonu da je prekid vatre nužan prije sljedećih koraka.

    “Ne mogu da zamislim da bi naredni sastanak mogao da se održi bez prekida vatre. Hajde da radimo na tome i izvršimo pritisak na Rusiju, jer kredibilitet svega što danas preduzimamo zavisi barem od toga”, kazao je Merc.

    Dokument jasno navodi da “trajan mir” ne smije da se zasniva na ustupcima Putinu, već na snažnom bezbjednosnom okviru i da treba spriječiti dalje borbe Rusa.

    Prema dokumentu, Ukrajina odbacuje bilo kakav dogovor koji uključuje teritorijalne ustupke Rusiji i insistira na prekidu vatre kao prvom koraku ka sveobuhvatnom sporazumu.

    Takođe, Kijev je odbio Putinov prijedlog iznesen Trampu na Aljasci da se “zamrzne” trenutna linija fronta ako se ukrajinske snage povuku iz djelimično okupiranih oblasti Donjecka i Luganska.

    Upozorava se da bi to Rusiji omogućilo “odskočnu dasku za dalji i brzi prodor ka Dnjepru” i otvorilo put Moskvi da “svoje ciljeve ostvari drugim sredstvima”.

    Ukrajina takođe zahtijeva da joj Rusija u potpunosti nadoknadi ratnu štetu, potencijalno kroz 300 milijardi dolara ruske državne imovine zamrznute na Zapadu. Prema dokumentu, sankcije Rusiji mogle bi biti ukinute jedino ako Moskva u potpunosti ispoštuje mirovni sporazum.

    Tramp, koji se u ponedjeljak naveče sastao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Vašingtonu, ocijenio je da je dan pregovora u Bijeloj kući bio “veoma uspješan” i naglasio da postoji prostor za dogovor između SAD, Ukrajine i Rusije.

    Najavio je mogućnost trilateralnog sastanka radi definisanja uslova budućeg mirovnog procesa.

    “Optimizam postoji, vjerujem da ćemo zajednički postići sporazum”, rekao je Tramp.

    Prije trilateralnog sastanka trebalo bi da bude održan sastanak Putina i Zelenskog. Za ovaj prijedlog obojica su načelno rekli “da”.

    Sastanak bi, kako je kazao viši zvaničnik u Trampovoj administraciji, trebalo da bude održan u Mađarskoj.

    Tramp je kazao da će pregovori obuhvatiti i “moguće razmjene teritorija”, ali uz napomenu da je riječ o veoma složenom pitanju koje zahtijeva pažljiv pristup.

    Iako je priznao da prekid vatre trenutno nije na snazi, Tramp je poručio da je “mirovni sporazum dostižan i da se može postići u bliskoj budućnosti”.

    Zelenski je potvrdio da će Tramp pokušati da organizuje trilateralni sastanak i dodao da bi Ukrajina bila zadovoljna da predsjednik SAD lično učestvuje u njemu.

    Tramp je rekao da je samo pitanje vremena kada će se to desiti i najavio da će uskoro telefonski razgovarati sa Putinom o njegovom održavanju.

    Nije isključio ni mogućnost slanja američkih trupa u Ukrajinu radi sprovođenja eventualnog sporazuma.

    Nakon razgovora sa Zelenskim, u Bijeloj kući je održan i širi sastanak s evropskim liderima, prenosi Nova.

    Ukrajinski predsjednik izjavio je da je imao “veoma dobar razgovor” sa Trampom i da su tom prilikom razmatrana “veoma osjetljiva pitanja”.

  • Orban nije promijenio stav o članstvu Ukrajine u EU

    Orban nije promijenio stav o članstvu Ukrajine u EU

    Mađarski premijer Viktor Orban nije promijenio svoj stav o Ukrajini, uključujući i stav da ona ne može biti primljena u EU, čak ni nakon telefonskog poziva američkog predsjednika Donalda Trampa, piše mađarski dnevni list “Mađar nemzet”.

    List, koji je blizak mađarskoj Vladi, navodi da su Tramp i Orban razgovarali telefonom u ponedjeljak, 18. avgusta, na zahtjev SAD.

    Tramp je nazvao Orbana nakon što je u Bijeloj kući primio ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, lidere nekoliko evropskih država, kao i predsjednika Evropske komisije i generalnog sekretara NATO-a.

    Prema pisanju lista, tokom diskusije o ukrajinskom sukobu na sastanku u Bijeloj kući, oni su posebno zamolili američkog predsjednika da izvrši svoj uticaj na mađarskog premijera i ubijedi ga da ne ometa pristupanje Ukrajine EU.

    – Međutim, Orban je jasno stavio do znanja da ne želi da promijeni svoj stav – piše list.

    “Mađar nemzet” ističe da to potvrđuje činjenica da je Orban juče, nakon onlajn samita EU, izjavio da nije primjereno povezivati želju Ukrajine da se pridruži bloku sa bezbjednosnim garancijama koje Kijev želi od Zapada.

    Prema riječima mađarskog premijera, to je “besmisleno i opasno”.

    Zoltan Kovač, državni sekretar za međunarodnu komunikaciju i odnose u kancelariji mađarskog premijera, naveo je na svom “Fejsbuk” nalogu da članstvo Ukrajine u EU ne bi bilo garancija bezbjednosti za Kijev, već obećanje sukoba za blok.

    Mađarska Vlada je u više navrata naglašavala da neće dozvoliti ishitreno učlanjenje Ukrajine u EU, jer će to naštetiti evropskoj ekonomiji i dovesti do direktnog oružanog sukoba sa Rusijom.

    Orban je na samitu EU u Briselu 26. juna blokirao zajedničku izjavu u znak podrške Ukrajini, kojom je odobren početak pregovora o pristupanju Kijeva Evropskoj uniji.

    Tog dana su u Mađarskoj objavljeni rezultati nacionalnog referenduma prema kome je 95 odsto od dva miliona ispitanika koji su učestvovali na referendumu protiv ubrzanog članstva Ukrajine u EU.

    Orban je rekao da će se tokom konsultacija sa evropskim kolegama voditi mišljenjem mađarskih građana.

  • Blumental: Fon der Lajenovoj sukob u Ukrajini ključan za održavanje kontrole nad EU

    Blumental: Fon der Lajenovoj sukob u Ukrajini ključan za održavanje kontrole nad EU

    Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen vidi sukob u Ukrajini kao ključno oruđe za održavanje centralizovane kontrole nad EU, izjavio je za RIA Novosti Maks Blumental, američki novinar i osnivač nezavisne novinske internet stranice “Grejzoun”.

     

    – Oni ne mogu da se oslobode ovog rata, a Fon der Lajenova je ta koja ovaj sukob vidi kao ključan za njenu kontrolu nad EU i za centralizovanje kontrole unutar Evropske komisije – rekao je Blumental.

    Istakao je da se isto odnosi i na NATO i na generalnog sekretara Alijanse Marka Rutea, koji vjerovatno shvata da bi relevantnost Sjevernoatlantskog saveza oslabila bez sukoba u Ukrajini.

  • Rusija želi da i Kina učestvuje u pružanju garancija bezbjednosti Ukrajini

    Rusija želi da i Kina učestvuje u pružanju garancija bezbjednosti Ukrajini

    Rusija se slaže da se bezbjednosne garancije Ukrajini osiguraju na ravnopravnoj osnovi, uz učešće zemalja poput Kine, SAD, Velike Britanije i Francuske, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na zajedničkoj konferenciji za novinare sa jordanskim kolegom Ajmanom el Safadijem.

    – Što se tiče izvještaja da Velika Britanija, Francuska i Njemačka žele da izrade kolektivne bezbjednosne garancije, mi smo za to da te garancije budu zaista pouzdane – rekao je Lavrov.

    Dodaje da Rusija vidi samo agresivnu eskalaciju situacije i nespretne pokušaje EU da promijeni Trampov stav o ukrajinskom rješenju.

    Istovremeno, kako je istakao, ozbiljna diskusija po ovom pitanju, bez Rusije, je put u nigdje.

    Prema riječima Lavrova, Rusija smatra da se u pitanju garancija za Ukrajinu treba osloniti na dogovore postignute na istanbulskim pregovorima 2022. godine.

    – Ovdje imamo veoma dobar primjer koji, uzgred, potiče od inicijative same ukrajinske strane, kao što je to bilo u Istanbulu u aprilu 2022. godine, kada je ukrajinski pregovarački tim predložio osnovne principe dogovora o okončanju borbenih dejstava i obezbjeđivanju stabilnog rješenja. Među tim principima bili su odustajanje Ukrajine od ulaska u NATO ili u bilo koji drugi vojni blok, kao i potvrda neutralnog i nenuklearnog statusa Ukrajine – naglasio je Lavrov.

    Avanturistički i konfrontacioni stav francuskog predsjednika Emanuela Makrona o sukobu u Ukrajini ne nailazi na razumijevanje kod aktuelne američke administracije, koja nastoji da se udubi u korijenske uzroke krize.

    – Vidimo sve jasnije razumijevanje naših partnera u Sjedinjenim Državama o potrebi otklanjanja osnovnih uzroka (ukrajinske) krize, a ne pokušaja da se podrže oni koji… izbacuju lijepe slogane o trenutnom prekidu vatre, a istovremeno govore da prekid vatre neće značiti nastavak pumpanja Ukrajine oružjem – rekao je Lavrov.

    – I dobro je što ova apsolutno avanturistička pozicija, konfrontaciona pozicija, pozicija podrške nastavku rata, ne nailazi na razumevanje kod sadašnje administracije Sjedinjenih Država, koja pokušava da se udubi u suštinu problema i otkloni, pomogne u otklanjanju korenskih uzroka koji su činili osnovu krize“, naglasio je šef ruskog Ministarstva spoljnih poslova.

     

  • Besent: SAD prodaju oružje EU radi preprodaje Ukrajini sa maržom

    Besent: SAD prodaju oružje EU radi preprodaje Ukrajini sa maržom

    Sjedinjene Američke Države prodaju oružje evropskim zemljama, koje se zatim prodaje Ukrajini, sa maržom od 10 odsto, izjavio je u intervjuu za kanal Foks njuz američki ministar finansija Skot Besent.

     

    – Mislim da je predsjednik (Donald) Tramp trenutno veoma oprezan. Prodajemo oružje Evropljanima, koji ga zatim prodaju Ukrajincima, a predsednik Tramp uzima maržu od 10 odsto na oružje, tako da će možda tih 10 odsto pokriti troškove vazdušne podrške – naglasio je on.

    Ovim riječima Besent je odgovorio na pitanje novinara o tome da li će američki poreski obveznici plaćati vazdušnu podršku koju bi američka vojska mogla da pruži evropskim zemljama u Ukrajini ako bi se postigao takav sporazum.

    Ukrajina želi da kupi više oružja od SAD nego što je dobila od njih od početka SVO

    Prema podacima o vojnoj pomoći Ukrajini, paket oružja vrijedan 90 milijardi dolara koji se Vladimir Zelenski nada da će kupiti od SAD premašuje vrijednost cijele vojne pomoći koju je Kijev dobio od Vašingtona od početka Specijalne vojne operacije.

    Prema podacima Kancelarije za budžet Kongresa SAD, Vašington je od februara 2022. godine izdvojio 128 milijardi dolara pomoći Ukrajini, od čega 70,6 milijardi dolara vojne pomoći, a ova sredstva su izdvojena ne samo direktno za oružje, već i za obuku, logistiku i obavještajne podatke.

    Tokom istog perioda, prema podacima Evropske komisije, Evropska unija je izdvojila 7,1 milijardu dolara vojne pomoći u okviru opšteg programa Evropskog mirovnog fonda, i 62,5 milijardi dolara pojedinačnim zemljama, što ukupno iznosi 69,6 milijardi dolara.

    Ukupna vojna pomoć SAD i EU od početka Specijalne vojne operacije iznosi 140,2 milijarde dolara, što je uporedivo sa obimom koji Kijev sada želi da kupi.

    Planirane kupovine će Kijevu dati mogućnost da dobije značajne količine naoružanja. Izvozna vrednost sistema protivvazdušne odbrane “patriot” je oko 2,5 milijardi dolara, aviona F-16 – 50-70 miliona dolara, cena jedne rakete “atakams” – 1,5 miliona dolara.
    Zelenski je ranije rekao da je ponudio Sjedinjenim Državama da od njih kupe oružje za 90 milijardi dolara uz pomoć evropskih zemalja.

    Prethodno, Tramp je u intervjuu Foks njuzu objavio da bezbjednosne garancije za Ukrajinu ne mogu da uključuju zaštitu od NATO-a, ali će Sjedinjene Države biti spremne da pomognu Evropi.

    Američki predsjednik Donald Tramp sastao se u ponedjeljak u Bijeloj kući sa evropskim liderima i Vladimirom Zelenskim, sa kojima je razgovarao o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, Tramp je najavio i razgovore o mogućnoj razmjeni teritorija. Tramp je nakon sastanka pozvao telefonom predsjednika Rusije Vladimira Putina i kojeg je informisao o rezultatima pregovora u Vašingtonu.

  • Poziv će dobiti 60.000 vojnika – sprema se operacija zauzimanja

    Poziv će dobiti 60.000 vojnika – sprema se operacija zauzimanja

    Očekuje se da oko 60.000 izraelskih vojnih rezervista dobije poziv u narednim danima, pre planiranog preuzimanja palestinskog grada Gaze, pod uslovom da ministar odbrane Izrael Kac odobri taj potez.

    Rezervnim vojnicima će, prema bezbednosnim izvorima biti dat rok od najmanje dve nedelje da se jave na dužnost, a očekuje se da će samo neki učestvovati u operaciji u Gazi, renosi Tajms of Izrael.

    Desetine hiljada rezervista trenutno služe u izraelskoj vojsci, a očekuje se da novi kontigent zameni redovne vojnike na drugim frontovima.

    Kacovo naređenje se očekuje nakon što se on u utorak sastao sa načelnikom Generalštaba izraelske vojske Ejalom Zamirom, drugim visokim oficirima i predstavnicima Šin Beta, kako bi odobrio vojne planove za zauzimanje grada Gaze.

  • Bijela kuća: Američke čizme neće biti na terenu u Ukrajini

    Bijela kuća: Američke čizme neće biti na terenu u Ukrajini

    Portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit prokomentarisala je susret američkog predsjednika Donalda Trampa sa evropskim liderima na konferenciji za medije.

    Ona je dodatno pojasnila stavove američke administracije o trenutnoj situaciji. Istakla je da je u utorak predsjednik Rusije Vladimir Putin obećao sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    – Razumijem da Bijela kuća radi i da saveznici rade na tome da se ovaj sastanak održi, ali je li Putin obećao sastanak sa Zelenskim, direktan sastanak, u narednim sedmicama – upitao je novinar Levit na što je ona kratko odgovorila da jeste.

    Takođe, istakna je kako se obje zemlje moraju direktno uključiti u pregovore.

    – Predsjednik je uvijek govorio da postoje područja neslaganja u ovom ratu o kojima će ove dvije zemlje morati razgovarati i odlučivati. I zato želi da se ove dvije zemlje uključe u direktnu diplomatiju – rekla je portparolka.

    Iako još uvijek nije jasno šta Bijela kuća podrazumijeva pod bezbjednosnim garancijama, Levit je potvrdila kako američke kopnene trupe neće biti raspoređene u Ukrajini. Dodala je kako je Tramp definitivno izjavio da američke čizme neće biti na terenu u Ukrajini, ali da svakako mogu pomoći u koordinaciji i možda pružiti druge načine bezbjednosnih garancija njihovim evropskim saveznicima.

    – Predsjednik razumije da su bezbjednosne garancije od ključne važnosti za osiguranje trajnog mira i naložio je svom timu za nacionalnu sigurnost da koordinira s našim prijateljima u Evropi, a takođe i da nastavi saradnju i razgovore o ovim pitanjima s Ukrajinom i Rusijom – kazala je ona, prenosi Avaz.

    Na pitanje o izjavi Rusije da se protivi bilo kakvom slanju mirovnih trupa NATO na teren u Ukrajini, Levit je rekla da su razgovori o tom pitanju u toku.

    – Pa, pogledajte, predsjednik nastavlja voditi ove razgovore s oba lidera. Ti razgovori su se održali u na Aljasci, s Evropljanima i predsjednikom Zelenskim, a on je naložio svom timu da osmisli okvir za ove bezbjednosne garancije koji može biti prihvatljiv kako bi se osigurao trajni mir i okončao ovaj rat – zaključila je.

  • Tramp postavio kartu u Bijeloj kući i poslao jasnu poruku Zelenskom

    Tramp postavio kartu u Bijeloj kući i poslao jasnu poruku Zelenskom

    Petina ukrajinske teritorije nalazi se pod ruskom kontrolom, a velika karta koja to područje prikazuje crvenom bojom postavljena je u Ovalnoj kancelariji kako bi naglasila tu činjenicu tokom razgovora predsjednika Donalda Trampa sa Volodimirom Zelenskim ovog ponedjeljka, piše BBC.

    “Pretpostavljam da ste svi vidjeli kartu”, rekao je Trump za Fox.

    Poruka Bijele kuće Ukrajini je jasna – ta je zemlja izgubljena i vrijeme je da se razmotri teritorijalni kompromis s Vladimirom Putinom, ili kako su neki to nazvali, razmjena teritorija.

    Međutim, tim ukrajinskog predsjednika Zelenskog na sastanak je donio svoju kartu.

    Zelenski je kasnije rekao da se tokom razgovora s Trampom “borio s onim što je na toj karti”, pojašnjavajući “ko šta kontroliše – ne po glasinama, već u stvarnosti”.

    Iako je Zelenski smatrao da je postigao napredak u ispravljanju pogrešnih utisaka, do utorka je Trampovo viđenje ostalo nepromijenjeno. Bilo je jasno, rekao je, da je ruska snaga “tako očito mnogo moćnija, i znate, nije da su stali”.

    Na pitanje o stavu evropskih lidera o razmjeni teritorija, rekao je:

    “Sada govore o Donbasu, ali Donbas je trenutno… 79 odsto u vlasništvu i pod kontrolom Rusije.”

    Prije početka rata 2014. godine, ukrajinska rudarska regija Donbas činila je oko 16 odsto ekonomske proizvodnje zemlje. Putin je navodno rekao Trampu da želi cijelu regiju Donbas kao dio mirovnog sporazuma, što bi ruskom vođi zasigurno uštedjelo znatnu količinu resursa.

    Rat brojkama i procentima

    Zelenski je otkrio da je osporavao i postotke na karti Bijele kuće koji su prikazivali rusku kontrolu u nizu ukrajinskih regija: 99 % Luganska, 76 % Donjecka, 73 % Zaporožje i Hersona, 4 odsto u Harkivu te 1 odsto u Sumiju i Mikolajevu. Analiza američkog Instituta za proučavanje rata (ISW) dala je slične brojke, a razlike bi mogle proizlaziti iz različitih metodologija.

    Uprkos ruskim brojkama, u utvrđenim gradovima Kramatorsku i Slovjansku u Donjeckoj regiji i dalje živi veliki broj stanovnika.

    Lokalni zvaničnici navode da oko 242.000 ljudi živi na područjima pod ukrajinskom kontrolom u Donjeckoj regiji, te nijedan ukrajinski lider ne bi razmatrao predaju teritorija Moskvi.

    Stanje na terenu
    Prema karti koju je Zelenski pokazao Trampu, Rusija je u proteklih 1.000 dana uspjela osvojiti manje od 1 % ukrajinske teritorije. Ukrajinski DeepState navodi da se radi o 5.842 kilometra kvadratna od novembra 2022. Iako je Rusija ostvarila napredak u posljednjih nekoliko mjeseci, šira linija fronta malo se pomaknula od početka rata.

    Obrambeni analitičar Konrad Muzjika ističe da se rusko napredovanje ubrzalo na istoku oko Kupjanska i Kremine.

    Kao razloge navodi nedostatak ukrajinske radne snage i pojačanu rusku upotrebu dronova.

    “Vidimo mnogo više požara, a Ukrajinci zapravo nisu u mogućnosti rasporediti dovoljno vatrogasaca da ih ugase”, rekao je za BBC, prenosi Index.

    Prema njegovim riječima, Rusija uspijeva regrutovati 30-35.000 vojnika mjesečno i, uprkos teškim gubicima, gradi velike pričuvne snage.

    Dvije karte, dvije stvarnosti
    Ipak, brzi ruski dobici na istoku nisu se preslikali na druga područja. Pokušaj ruskog prodora kod Dobropilje u Donjeckoj regiji prošle sedmice uspješno je odbijeno. Prema nedavnoj procjeni obavještajne službe Ujedinjenog Kraljevstva, ruskim bi snagama, na osnovu dosadašnjeg tempa napredovanja u 2025. godini, trebalo još 4 godine samo za zauzimanje regija Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson.

    Upravo to objašnjava potpuno različite perspektive Trampa i Zelenskog kada gledaju karte fronta dugog 1.200 km. Upskos razlikama, Zelenski je na kraju razgovora rekao Trampu: “Hvala vam na karti, usput, bila je sjajna. Razmišljam kako da vratim teritoriju”.