VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • “Ukrajinsko žito završilo u EU, ne kod siromašnih”

    “Ukrajinsko žito završilo u EU, ne kod siromašnih”

    Gotovo celokupna količina žita koja je izvezena iz Ukrajine završila je u zemljama EU, a ne u zemljama u razvoju ili siromašnim državama.

    To je izjavio predsednik Rusije Vladimir Putin na Istočnom ekonomskom forumu koji se održava u Vladivostoku.

    “Zapadne nacije su lagale kada su tvrdile da je Ukrajini potreban pomorski pristup kako bi ublažila rastuće cene hrane i rizik od gladi u siromašnim zemljama”, rekao je ruski predsednik Vladimir Putin, prenosi Raša Tudej (RT).

    On je napomenuo da je Rusija, zajedno sa Turskom, učinila sve da ukrajinsko žito bude izvezeno, prenosi Sputnjik.

    “Rezultat: Ako izuzmemo Tursku kao zemlju posrednika, onda se sve, skoro sve žito koje se izvozi iz Ukrajine, šalje ne u zemlje u razvoju i najsiromašnije zemlje, već u zemlje EU. U okviru Svetskog programa za hranu UN, koji i predviđa pružanje pomoći onima državama kojima je to najpotrebnije, bila su natovarena samo dva broda. Ističem, dva od 87. U njima je bilo izvezeno 60.000 tona hrane od dva miliona tona. Samo tri odsto je bilo poslato u zemlje u razvoju“, rekao je Putin.

    “Možda bi trebalo ograničiti izvoz pšenice iz Ukrajine. O tome ću se posavetovati sa Redžepom Tajipom Erdoganom”, dodao je on.

    Kako je istakao, najsiromašnije zemlje gube pristup osnovnim namirnicama jer ih razvijene zemlje kupuju, njihova kupovina u velikim količinama izaziva rast cena, rekao je ruski predsednik

    Po njegovim rečima, 345 miliona ljudi već pati od nedostatka hrane, što je 2,5 puta više u poređenju sa 2019. godinom.

  • Putin: Sankcije Zapada ugrožavaju čitav svijet

    Putin: Sankcije Zapada ugrožavaju čitav svijet

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da su sankcije Zapada kratkovide i da ugrožavaju čitav svijet, koji se sve više okreće Aziji.

    Putin je na Istočnom ekonomnskom forumu u Vladivostoku rekao da je Zapad potkopao globalnu ekonomiju “agresivnim” pokušajem da nametne dominaciju u čitavom svijetu.

    On je naglasio da je Moskva učinila sve što je mogla da omogući da Ukrajina izvozi žitarice, ali da će se problemi na globalnom tržištu hrane pogoršati i da je na pomolu humanitarna katastrofa.

    Komentarišući sporazum Moskve i Pekinga o isporukama prirodnog gasa, Putin je rekao da će Kina plaćati “Gaspromu” polovinu računa u rubljama, a drugu polovinu u juanima.

    Ruski predsjednik je ocijenio u govoru da se ruska ekonomija dobro drži pred, kako je rekao, finansijskom i tehnološkom agresijom sa Zapada, ali je priznao da postoje određene teškoće u nekim industrijskim granama i regionima.

    Putin je rekao da su sa teškoćama suočeni oni koji su zavisni od isporuka iz Evrope.

    Ruski predsjednik je ponovio da je nemoguće izolovati Rusiju i da će Moskva imati dodatne mogućnosti za ulazak na tržište Irana i ostalih zemalja Bliskog istoka.

  • Otkrivena astronomska cifra Abeovog sprovoda

    Otkrivena astronomska cifra Abeovog sprovoda

    Državni pogreb ubijenog bivšeg japanskog premijera Šinza Abea koštaće 12 miliona dolara (1,7 milijardi jena), prema glasnogovorniku vlade.

    Vlada je ranije rekla da će otkriti troškove pogreba nakon događaja, ali u utorak je glavni sekretar japanskog kabineta Hirokazu Macuno objavio da je procijenjeni iznos državnog pogreba oko 12 miliona dolara što je značajno povećanje u odnosu na početnu procjenu od 250 miliona jena (otprilike 1,76 miliona dolara) koju je vlada namijenila i odobrila u avgustu.

    U međuvremenu, građanske grupe i opozicioni političari u Japanu izražavaju zabrinutost zbog korištenja novca poreskih obveznika za troškove državnog sprovoda za Abea.

    Jun Azumi, jedan od čelnika glavne opozicione Ustavno-demokratske stranke Japana, kritikovao je vladu i rekao da je ukupni iznos troškova Abeova državnog sprovoda “nabujao” više od šest puta od prvobitno navedene brojke.

    Državni sprovod trebao bi se održati 27. septembra u tokijskoj Nipon Budokan, zatvorenoj areni koja se nalazi u Čijodi u Tokiju. Privatni sprovod već je održan.

  • Tras zvala Zelenskog: Možete računati

    Tras zvala Zelenskog: Možete računati

    Nova britanska premijerka Liz Tras je nedugo nakon imenovanja telefonom razgovarala s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i obećala “punu podršku” toj napadnutoj zemlji.

    Zelenski je prvi državnik kojeg je Tras nazvala nakon što je postala premijerka Velike Britanije. Ukrajinskom predsjedniku Tras je rekla da se “Ukrajina može osloniti na dugoročnu podršku Ujedinjenog Kraljevstva”, saopšteno je iz Dauning strita, prenosi Index.

    “Dvoje lidera je razgovaralo o potrebi jačanja globalne bezbjednosti i mjera koje je potrebno preduzeti kako bi se ukinula sredstva kojima Putin finansira svoj rat. Lideri su osudili Putinove pokušaje korištenja energije kao oružja, a premijerka Tras rekla je kako je ključno da ruska ucjena ne odvrati Zapad od podrške Ukrajini”, navodi se u saopštenju.

  • Makron i Šolc zajedno “čiste” region

    Makron i Šolc zajedno “čiste” region

    EU i SAD posljednjih sedmica značajno su pojačale pritisak da se problemi na zapadnom Balkanu riješe, a posljednji korak u tom smjeru je odluka Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, i Olafa Šolca, kancelara Njemačke, da uz Miroslava Lajčaka, specijalnog izaslanika EU, na zapadni Balkan pošalju svoje specijalne izaslanike.

    Kako su javili evropski mediji, prva stanica ovog trojca će biti dijalog između Beograda i Prištine, što EU, zajedno sa SAD, želi da sprovede u što kraćem roku.

    Kako nam je rekao diplomatski izvor, već nakon ove posjete očekuje se i jači angažman u BiH, koju i EU i SAD vide kao potencijalno veći problem od pitanja Kosova. Saznajemo da je Zapad nezadovoljan sporošću implementacije dogovora bh. političkih lidera sa predstavnicima EU u Briselu 12. jula i očekuje da se odmah nakon izbora riješe preostala neriješena pitanja.

    Marija Đorić, univerzitetska profesorka u Beogradu i politikološkinja, za “Nezavisne novine” ocjenjuje da EU želi ponovo da preuzme inicijativu od SAD, kad je u pitanju rješavanje problema u vlastitom dvorištu, kako oni vide zapadni Balkan. Đorićeva se takođe slaže s tim da je nakon Kosova sljedeća na redu BiH.

    “Nemačka i Francuska šalju svoje specijalne izaslanike na zapadni Balkan, kako bi pojačale uticaj EU na Balkanu, jer se čini da je trenutno kormilo u rukama SAD, što se posebno vidi u kontekstu podržavanja ideje ‘Otvorenog Balkana’. Mislim da će u ovom trenutku pažnja biti usmerena prvenstveno na razrešavanje kosovskog čvora, a da će sledeći zadatak biti BiH, kao neuralgična tačka zapadnog Balkana”, smatra ona.

    Podsjećanja radi, Makron i Šolc poslali su zajedničko pismo Aleksandru Vučiću, predsjedniku Srbije, u kojem su apelovali na njega i na Aljbina Kurtija, predsjednika Kosova, da postignu dogovor koji će omogućiti postizanje sveobuhvatnog sporazuma. Vjeruje se da je sljedeći korak sličan potez prema BiH, odnosno urgiranje da se odmah nakon izbora implementira sporazum iz Brisela.

    Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, tvrdi da su se Šolc i Makron odlučili na ovaj potez, jer su shvatili da prostor zapadnog Balkana ostaje zakovan u rukama političara koji reforme vide kao nužno zlo koje im se nameće.

    “Oni igraju na kartu stabilokratije, što je očigledno bila pogrešna strategija EU. Posebno je značajna promjena u potezu francuskog predsjednika, koji je omekšao neke rigidne stavove kad je riječ o proširenju. EU se, rekla bih, otrijeznila nakon ruske invazije na Ukrajinu i primorana je da se više angažuje na ovom prostoru ukoliko ne želi da ga zauvijek izgubi”, istakla je Topićeva za “Nezavisne novine”.

    Ona tvrdi da su balkanski političari neiskreni prema zvaničnicima EU i ne žele istinski da sprovedu reforme.

    “Oni ne razumiju i ne žive evropske vrijednosti, one su za njih puka prozapadnjačka tlapnja, ali imaju još toliko pristojnosti, mada ne svi, da to ne kažu javno i glasno. Oni pak među građanima šire ideju prema kojoj se EU nalazi pred raspadom i propašću i time dodatno podupiru antievropsko raspoloženje. Međutim, ne odriču se evropskih fondova i materijalne koristi od procesa”, smatra Topićeva.

    Zapadni mediji ovih dana takođe mnogo pišu o zapadnom Balkanu i ističu da je rat u Ukrajini potpuno promijenio zapadnu računicu prema zapadnom Balkanu, ali i istočnom susjedstvu.

  • Rafael Grosi (IAEA): Ne mogu da utvrdim ko je granatirao Zaporožje

    Rafael Grosi (IAEA): Ne mogu da utvrdim ko je granatirao Zaporožje

    Direktor Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) Rafael Grosi izjavio je da nije u stanju da utvrdi ko je granatirao zaporošku nuklearnu elektranu.

    “Ne mogu to da utvrdim. Nemamo sredstava za to. Kao što znate, morali biste da nadgledate vojnu operaciju u regionu…što ne samo da je van mandata IAEA, već bi zahtevalo i ogroman potencijal”, rekao je Grosi za “Si-En-En”.

    On je ocenio da je situacija u postrojenju i dalje veoma zabrinjava i upozorio da se “igramo vatrom”.

    Grosi je nakon toga na sednici Saveta bezbednosti UN rekao da je zaporoška nuklearna elektrana oštećena u napadima, prenosi Sputnjik.

  • Nebenzja: Moguće je da sporazum o izvozu žitarica neće biti produžen

    Nebenzja: Moguće je da sporazum o izvozu žitarica neće biti produžen

    Stalni predstavnik Rusije pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja kaže da sporazum o ukrajinskom izvozu žitarica možda neće biti produžen nakon njegovog isteka, jer do sada ništa nije urađeno da bi se omogućio ruski izvoz žita i đubriva.

    “Sporazum je sklopljen na četiri meseca, a to znači da ističe u novembru. Dogovor bi inaće trebalo da bude produžen. S obzirom na rezultate, odnosno, da nema rezultata u vezi sa ruskim izvozom u okviru sporazuma, ništa ne isključujem”, rekao je ruski diplomata novinarima, prenosi Tas.

    Naveo je i da Moskva “želi da vidi kako se ruski deo sporazuma sprovodi”.

    Nebenzja je naglasio da u sklopu ovog sporazuma nije izvezeno rusko žito, a da to nije bio slučaj ni sa izvozom ruskog đubriva, navodi ruska agencija.

    Sporazum kojim je omogućen izvoz žitarica preko ukrajinskih luka uključuje i izvoz ruske hrane i đubriva na svetska tržišta potpisan je 22. jula u Istanbulu.

  • Zelenski ima “sjajne vijesti”

    Zelenski ima “sjajne vijesti”

    Ukrajinske snage napale su grad Balakliju u oblasti Harkova, koji je drži Rusija, saopštio je zvaničnik samoproglašene DNR Danil Bezsonov.

    Kijev nije iznosio preciznije informacije u vezi sa kontraofanzivom, prenosi Rojters.

    Guverner Luganske oblasti Serhij Gajdaj saopštio je ukrajinskoj televiziji, ne navodeći lokacije, da je “kontranapad u toku” i snage Kijeva “imaju izvesnog uspeha” , ali nije dao više informacija.

    Savetnik ukrajinskog predsednika ranije je na Tviteru objavio da će od predsednika Volodimira Zelenskog stići “sjajne vesti” o operaciji u severoistočnom regionu Harkova, prenosi Rojters.

    U svom večernjem obraćanju, međutim, Zelenski je samo kratko pomenuo operacije u Harkovskom regionu, ali je saopštio da je pet ruskih krstarećih raketa oboreno u utorak, većina njih na jugu, navodi britanska agencija.

    Zvaničnik proruske samoproglašene Donjecke Narodne Republike Danil Bezsonov u utorak je dao detaljniji prikaz borbi u Balakliji, gradu sa 27.000 stanovnika koji se nalazi između Harkova i Izjuma koji je pod ruskom kontrolom.

    “Danas su ukrajinske oružane snage, nakon produžene artiljerijske pripreme… počele napad na Balakliju…“, saopštio je Bezsonov na Telegramu, dodajući da će ruske snage u Izjumu, ukoliko se izgubi grad, postati ranjive na svom severozapadnom krilu.

    On je još rekao da je u ovom trenutku, Balaklija “u operativnom okruženju i u dometu dejstva ukrajinske artiljerije”, kao i da su “svi prilazi odsečeni vatrom”.

    Vadim Krohmal, član gradskog veća Kupjanska, grada istočno od Harkova koji je pod ruskom kontrolom poslednjih pet meseci, objavio je video na internetu pozivajući stanovnike da ne učestvuju ni na jednom referendumu o pridruživanju Rusiji koji bi mogao da bude organizovan.

    “Vrlo brzo će ukrajinske oružane snage osloboditi Kupjansk. Znamo to, sigurni smo u to“, rekao je zvaničnik, savetujući ljudima da pripreme zalihe hrane.

    Nema mnogo informacija o napretku glavne ukrajinske ofanzive u južnoj Hersonskoj oblasti, pri čemu Kijev nije dozvolio pristup novinarima prvim linijama fronta i objavljuje samo oskudne izveštaje, navodi Rojters.

    Dok Rusija tvrdi da je odbila napad na Herson, Ukrajina prijavljuje stabilan napredak, prenosi britanska agencija.

    “Mi vodimo pozicione bitke. I već postoje oblasti koje smo oslobodili“, saopštila je za nacionalnu televiziju Natalija Humenjuk, portparol južnog okruga ukrajinskih oružanih snaga.

    Zapadni vojni eksperti smatraju da je cilj Ukrajine na jugu zemlje, da opkoli hiljade ruskih vojnika na zapadnoj obali reke Dnjepar i odseče ih uništavanjem njihovih pozadinskih linija snabdevanja, prenosi Rojters.

  • Kina pristala da ruski plin plaća u juanu i rublji

    Kina pristala da ruski plin plaća u juanu i rublji

    Ruska energetska kompanija Gazprom je saopštila da je potpisala sporazum s Kinom, kojim se najmnogoljudnija država na svijetu obavezala da će ruski plin plaćati u juanu i rublji, a ne u dolaru. Ovo je znak poboljšanja odnosa između Moskve i Pekinga.

    Direktor Gazproma Alexei Miller je izjavio da je sporazum u korist obje države. Prema njegovim riječima, ovim će se pojednostaviti izračuni i ovo će biti odličan primjer drugim kompanijama.

    Kinezi su informirani o tome u kojoj je fazi izgradnja plinovoda na istočnoj trasi na nazvanog “Snaga Sibira”, a kojim se povezuje ruska i kineska mreža plinovoda. Gazprom nije naveo kada će prestati plaćanje u dolaru, odnosno kada će početi plaćanje u kineskoj i ruskoj valuti.

    Ova promjena je dio nastojanja Rusije da se manje oslanja na dolar i euro, a što se desilo nakon što je Zapad nametnuo sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Rusija odnedavno pokušava poboljšati ekonomske odnose s Kinom, kao i nekim drugim zemljama.

    Rusija je ranije tražila od evropskih država da joj plin plaćaju u rublji. One koje su to odbile, prekinuta im je isporuka ovog energenta. Kremlj je poručio da se uslovi isporuke neće promijeniti dok se sankcije ne povuku. Kremlj je uoči agresije na Ukrajinu s Pekingom potpisao sporazum o isporuci plina vrijedan 37,5 milijardi dolara, prenosi Al Jazeera English.

  • Dokumenti pronađeni u Trumpovoj vili kriju informacije o nuklearnoj sposobnosti strane vlade

    Dokumenti pronađeni u Trumpovoj vili kriju informacije o nuklearnoj sposobnosti strane vlade

    Dokumenti, označeni kao “strogo povjerljivi”, koje je FBI pronašao na imanju Donalda Trumpa na Floridi sadrže informacije o nuklearnoj sposobnosti jedne strane vlade.

    U više od 90 pronađenih fascikli sa više od 11.000 dokumenata koje su agenti FBI-ja pronašli na Trumpovom odmaralištu Mar-a-Lago označeni su kao “povjerljivi”.
    Sadržaj zaplijenjenih dokumenata krije informacije o vojnoj snazi jedne zemlje, ne otkrivajući pritom o kojoj inostranoj vladi se radi.

    “Dokument koji opisuje vojne snage strane zemlje, među kojima i njene nuklearne sposobnosti, pronađen je među brojnim zaplijenjenim dokumentima koje je savezna policija pronašla u istrazi provedenoj u kući bivšeg američkog predsjednika”, piše Washington posto.

    Među dokumentima koje je pronašao FBI nalaze se i dokumenti koji detaljno opisuju strogo povjerljive američke operacije koje zahtijevaju specijalna odobrenja osim strogo povjerljive dozvole, navodi dalje Post.


    Podaci o sadržaju dokumenata su najnoviji preokret u višesedmičnoj istrazi koja je počela kada su agenti američke vlade izvršili pretres kuće bivšeg predsjednika na Floridi.

    Trump je napao odjel, a na svom prvom javnom obraćanju nakon problema u kojem se našao, FBI je nazvao “opakim čudovištima”. Mnogi drugi, uključujući Trumpovog bivšeg državnog tužioca Williama Barra, branili su istragu o njegovom posjedovanju vladinih zapisa, kazavši kako to predstavlja riziz za nacionalnu sigurnost.