Kategorija: Svijet

  • Rusija: Evropske države prikrivaju rezultate istrage o “Sjevernom toku”

    Rusija: Evropske države prikrivaju rezultate istrage o “Sjevernom toku”

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je danas da evropske države pokušavaju da skriju rezultate istrage o prošlogodišnjim eksplozijama na gasovodima “Sjevernog toka” i optužuje ih za prikrivanje krivca.

    “Istraga se vodi na takav način da sve ostaje u vodi – i bukvalno i figurativno”, rekao je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško.

    Eksplozija, o čijem uzroku istrage vode švedske i danske vlasti, mogla bi da potpunio izbaci iz upotrebe tri od četiri podmorske linije “Sjevernog toka jedan” i “Sjevernog toka dva”.

    Moskva je od Stokholma zatražila dozvolu da se pridruži istrazi, ali su Švedska i Danska odbacile tu zamisao.

    Švedski i drugi evropski istražioci saopštili su da su napadi izvršeni namjerno, ali nikada nisu saopštili za koga smatraju da je odgovoran. Moskva je, bez objavljivanja dokaza, za eksplozije okrivila zapadnu sabotažu.

  • NATO održao vojnu vežbu u Rumuniji, testiran HIMARS

    NATO održao vojnu vežbu u Rumuniji, testiran HIMARS

    Američki i francuski vojnici, koji su dio borbene grupe NATO-a u Rumuniji, održale su vojnu vježbu sa ciljem testiranja odbrane istočnog boka alijanse.

    Zajedničke borbene vežbe na poligonu za obuku Kapu Midiji na obali Crnog Mora, nazvane “Kraljevski orao 23”, obuhvatile su oko 350 pripadnika multinacionalnih borbenih grupa koji su vježbali ispaljivanje bojeve municije iz mobilnog raketnog višecjevnog sistema HIMARS američke proizvodnje, prenosi AP.

    Francuski general Trikan de la Gut, koji predvodi borbenu grupu, rekao je u izjavi za medije da je cilj vježbi da se “jačanje zajedničke sposobnosti” unutar multinacionalne grupe u slučaju da se suoči sa “stvarnim odbrambenim scenarijem”.

    Kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu prošlog februara, NATO je pojačao prisustvo na istočnom krilu Evrope, uključujući slanje dodatnih multinacionalnih borbenih grupa članicama Alijanse Rumuniji, Mađarskoj, Bugarskoj i Slovačkoj.

    NATO je u januaru rasporedio osmatračke avione u Rumuniju, odakle će obavljati misije praćenja ruskih vojnih aktivnosti u blizini granica alijanse.

  • Na korak do svijetskog rata. NATO odlučuje?

    Na korak do svijetskog rata. NATO odlučuje?

    Neposredno pridruživanje Ukrajine NATO-u u ovom trenutku bi značilo svetski rat, izjavio je šef kabineta mađarskog premijera Gergelj Guljaš.

    On je novinarima rekao da Vlada Mađarske ne podržava težnje Ukrajine kada se radi o ulasku u NATO i uslovljava potencijalni ulazak Kijeva u EU zaštitom prava ukrajinskih nacionalnih manjina.

    Odgovarajući na pitanje o želji Ukrajine da se pridruži Alijansi, Guljaš je napomenuo da svaka zemlja ima pravo da preda zahtev za članstvo.

    Govoreći o izgledima Ukrajine za članstvo u EU, on je naglasio da Kijev mora da osigura napredak u zaštiti prava nacionalnih manjina, posebno Mađara u Zakarpatskoj oblasti u Ukrajini, ukoliko želi da Budimpešta podrži zahtev te zemlje za članstvo u Bloku, prenio je TASS.

    “Zakon o obrazovanju i nacionalnom jeziku, koji je usvojen u Ukrajini, trenutno nije u skladu sa evropskim normama. Mora se ostvariti napredak u vezi sa tim pitanjima”, dodao je Guljaš.

  • Zelenski obmanuo sve?

    Zelenski obmanuo sve?

    Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski priznao je da je ranije sam izjavio da se Minski sporazumi ne mogu ispuniti i da on ne planira da ih ispunjava.

    “Što se tiče ‘Minska’ u celini, rekao sam Emanuelu Makronu i Angeli Merkel: nećemo moći da ga realizujemo”, rekao je Zelenski u intervjuu za “Špigel”.

    Prema rečima Zelenskog, istu stvar rekao je i predsedniku Rusije Vladimiru Putinu na prvom i poslednjem sastanku sa njim u normandijskom formatu 2019. godine.

    “Rekao sam mu isto što i ovima dvoma. Oni su bili iznenađeni i odgovorili: Da smo znali ranije da ćete promeniti smisao našeg sastanka, bilo bi problema i pre samita”, dodao je Zelenski.

    On je dodao da je ukrajinska strana koristila sporazum samo za razmenu ratnih zarobljenika.

    Početkom decembra, Merkelova je izjavila da su Minski sporazumi bili pokušaj da se Kijevu pruži vreme za jačanje.

    Odmah za njom to je potvrdio i bivši francuski predsednik Fransoa Oland.

    Prema njegovim rečima, tadašnja geopolitička situacija nije išla u korist Ukrajine, a Zapadu je bila potrebna pauza.

    Ruski predsednik Vladimir Putin prokomentarisao je da je izjava Merkelove za njega iznenađujuća i razočaravajuća.

  • Saopštenje Poljske: Zatvaramo, do daljeg

    Saopštenje Poljske: Zatvaramo, do daljeg

    Poljski ministar unutrašnjih poslova Mariuš Kaminski saopštio je da će ta zemlja zatvoriti ključni granični prelaz sa Bjelorusijom do daljeg.

    Ionako napete veze između Poljske i Bjelorusije dodatno su pogoršane kada je sud u Minsku osudio novinara poljskog porekla na osam godina zatvora, u procesu za koji Varšava tvrdi da je politički motivisan, prenosi Rojters.

    Kaminski je rekao da će zbog zatvaranja novinara Andžeja Počobuta podneti zahtev da se na spiskove sankcija dodaju ljudi povezani sa predsednikom Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom.

    “Zbog važnog interesa državne bezbednosti odlučio sam da od 12.00 časova 10. februara ove godine obustavim do daljnjeg saobraćaj na poljsko-beloruskom graničnom prelazu Bobrovniki”, napisao je Kaminski na Tviteru.

    Portparol bjeloruske državne granične službe Anton Bičkovski rekao je da je taj potez neopravdan i da bi mogao da dovede do preopterećenja preostalih prelaza, prenela je ruska agencija TASS.

    Bobrovniki, koji se nalazi na oko 200 kilometara severoistočno od Varšave, jedan je od glavnih prelaza između Poljske i Bjelorusije.

  • Afrika ne da sirovi litijum, želi da ga prerađuje

    Afrika ne da sirovi litijum, želi da ga prerađuje

    Afričke zemlje žele veći deo kolača od vađenja litijuma.

    Afričke zemlje bogate litijumom, uključujući Zimbabve i Namibiju, pokušavaju da razviju industriju prerade kako bi više zarađivale na snažnoj globalnoj potražnji za ključnom sirovinom za baterije. Automobilska industrija okreće se proizvodnji električnih vozila, što je povećalo potražnju za litijumom i njegove cene.

    Glavni svetski proizvođač i prerađivač litijuma je Kina, a zapadne vlade i međunarodne kompanije pokušavaju da promene odnos snaga i vide priliku u afričkim rezervama. Afričke zemlje, pak, žele više da zarađuju na svojim resursima, što bi podrazumevalo ne samo njihovo vađenje nego i oplemenjivanje, odnosno preradu pre izvoza.

    “Govorimo sami sebi da ako imamo minerale koje svi žele, moramo se pobrinuti da ih u najmanju ruku drugačije vadimo, a ne kao do sada”, rekao je namibijski ministar rudarstva Tom Alweendo u intervjuu za Rojters. Cene litijuma su se prošle godine udvostručile

    “Tražit ćemo da se litijum koji se iskopa u našoj zemlji da se kod nas i preradi”, rekao je Alweendo. Afrička proizvodnja litijuma će se brzo povećati u ovoj deceniji, s ovogodišnjih 40.000 tona verovatno na 497.000 tona u 2030. godini, prema procenama kompanije za trgovinu sirovinama “Trafigure”. Većina litijuma vadi se u Zimbabveu.

    Cene litijuma u prošloj godini su se više nego udvostručile zahvaljujući potražnji proizvođača industrije električnih vozila koja je nadmašila ponudu. Zimbabve je u decembru zabranio izvoz sirovog litijuma kako bi zaustavio krijumčarenje.

    “Planiramo da dozvolimo samo izvoz koncentrata”, rekao je za Rojters ministar rudarstva Winston Chitando Zimbabvea.

    “Zahvaljujući zabrani došli su nam drugi investitori koji koji žele da rafinišu minerale litijuma i razviju ih do faze koncentracije”, rekao je Chitando Zimbabvea. “Prihod ćemo iskoristiti za razvoj domaće prerade”

    Projekt rudnika “Ewoyaa” trebao bi da kompaniji osigura poziciju prvog proizvođača litijuma u Gani. Američka kompanija “Piedmont Lithium” potpisala je ugovor o otkupu polovine proizvedenog litijuma. Kompanija “Leo Lithium” planira da iskoristiti visoke cene i do kraja godine iz rudnika Goulamina u Maliju izvozi dve pošiljke litijuma rude od po 30.000 tona, rekao je izvršni direktor Sajmon Hej.

    Prihod će biti iskorišten za razvoj projekta kako bi se omogućila domaća prerada, objasnio je Hej, dodavši da bi prve pošiljke sredinom iduće godine trebale biti isporučene kineskom “Ganfeng Lithiumu”.

  • Iran na meti SAD-a, ponovo

    Iran na meti SAD-a, ponovo

    SAD su uvele nove sankcije iranskim petrohemijskim proizvođačima.

    SAD su uvele sankcije kompanijama koje su optužile da igraju ključnu ulogu u proizvodnji, prodaji i isporuci iranskih petrohemijskih proizvoda i nafte kupcima u Aziji.

    Ministarstvo finansija SAD je u saopštenju navelo da se na meti sankcija našlo šest iranskih petrohemijskih proizvođača ili njihovih podružnica i tri kompanije u Maleziji i Singapuru zbog proizvodnje, prodaje i isporuke petrohemijskih proizvoda i nafte vrednih na stotine milione dolara, preneo je Rojters.

    “Iran se sve više okreće kupcima u istočnoj Aziji za prodaju svojih petrohemijskih proizvoda i naftnih derivata, što je u suprotnosti sa sankcijama SAD”, naveo je u saopštenju podsekretar u Ministartsvu finansija za terorizam i finansijsku obaveštajnu službu Brajan Nelson.

    SAD ostaju fokusirane na izvor nezakonitih prihoda Teherana i nastaviće da sprovode sankcije protiv onih koji namerno olakšavaju ovu trgovinu, istakao je Nelson.

    Među sankcionisanim iranskim kompanijama su petrohemijski proizvođač Amir Kabir Petrohemikal (AKPC), njegova podružnica Simorg Petrohemikal i četiri podružnice Marun Petrohemikal koje su ranije sankcionisane.

  • Direktna prijetnja, Amerika u opasnosti

    Direktna prijetnja, Amerika u opasnosti

    Razvoj ruske i kineske infrastrukture na Arktiku povećava opasnost za Severnu Ameriku, rekao je u četvrtak šef komande američke mornarice admiral Deril Kodl.

    Prema njegovim rečima, Ruska Federacija je u proteklih 10 godina značajno ojačala svoje vojne kapacitete na Arktiku, a Kina pokazuje sve više namera da poveća svoj uticaj u ovom regionu, između ostalog i kroz inicijativu Pekinga za stvaranje “Polarnog puta svile” koji će povezati Kinu i Evropu preko Arktika.

    “Oni proširuju i razvijaju infrastrukturu regiona, što povećava verovatnoću da će Severna Amerika biti ugrožena”, rekao je admiral.

    Kodl je takođe rekao da Rusija i Kina navodno “pokušavaju da militarizuju Arktik” i “nameravaju da naruše slobodu plovidbe Severnim morskim putem”.

    S tim u vezi, admiral je istakao da su SAD i njihovi saveznici poslednjih godina povećali broj vojnih vežbi u severnom Atlantiku, kao i rad na zaštiti Severne Amerike.

    Ranije je načelnik Generalštaba Oružanih snaga Rusije Valerij Gerasimov rekao da SAD, zajedno sa svojim saveznicima, nameravaju da intenziviraju geopolitičku konfrontaciju sa Rusijom na Arktiku, uključujući osporavanje prava Ruske Federacije “da koristi Severni morski put”.

    Načelnik ruskog Generalštaba je takođe podsetio da su u Pomorskoj doktrini Ruske Federacije, odobrenoj 2022. godine, epikontinentalni pojas izvan 200 milja ekskluzivne ekonomske zone Ruske Federacije u arktičkom basenu i vode Severnog morskog puta, klasifikovane kao vitalna područja za obezbeđenje nacionalnih interesa u Svetskom okeanu.

  • Poruka Zelenskom: “Nemamo nikakve je**** avione za davanje”

    Poruka Zelenskom: “Nemamo nikakve je**** avione za davanje”

    Neimenovani član britanskog kabineta veoma je emotivno reagovao na zahtev ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da isporuči avione Kijevu.

    “Nemamo nikakve je**** avione za davanje”, rekao je političar britanskim medijima, prenosi Injuz.

    Izvori publikacije takođe napominju da će isporuka aviona biti veoma skupa za britanski budžet. Ranije je britanski premijer Riši Sunak rekao da London ne isključuje mogućnost prebacivanja borbenih aviona u Kijev i da se o tom pitanju razgovara.

    Međutim, Sunak je obećao Zelenskom da će London, ako se to dogodi, delovati kao posrednik i pomoći drugim zemljama da pošalju borbene avione, misleći pre svega na Nemačku i SAD.

    U ovom trenutku Bela kuća isključuje mogućnost isporuke F-16 Ukrajini. Ali to ne znači da u budućnosti ta odluka ne može da se promeni.

    Prema izvoru iz Bele kuće, koji je govorio za britansku publikaciji iNjuz, raspoloženje se menja.

    “Sve više se govori o slanju F-16 u Ukrajinu”, rekao je izvor britanskom INjuzu.

    Prema izvoru, tenkovi su glavna motivacija za slanje borbenih aviona u Ukrajinu. Izvor u Vašingtonu je rekao da se na početki pričalo da je nemoguće slanje tenkova Ukrajini, a kako se to ipak dešava, argumenti za slanje aviona su sve veći.

    Na sva ova dešavanja Rusija nije ostala nema.

    Ruska ambasada u Londonu je reagovala odmah nakon što je Sunak pomenuo isporuku aviona.

    “Isporuke aviona imaće vojne i političke implikacije za ceo evropski kontinent”, poručili su iz ruske ambasade.

  • “A šta ako ne pobjedimo Rusiju? Imamo li ‘plan B’?”

    “A šta ako ne pobjedimo Rusiju? Imamo li ‘plan B’?”

    Slovački evroposlanik Miroslav Radačovski u svom obraćanju u Evropskom parlamentu konstatovao je da se do sada u istoriji nikome nije desilo da pobedi Rusiju.

    Radačovski je poručio svojim kolegama da krenu da pregovaraju o miru.

    “Imam pragmatično pitanje: svi ste uvereni da ćemo zajedno sa SAD pobediti Rusiju. Ali da li imamo i alternativu B? A šta ako ne pobedimo Rusiju? Do sada u istoriji nikome to nije uspelo. Šta će se dalje dešavati?”, upitao je on.

    On je podsetio svoje zapadnoevropske prijatelje da su njihovi očevi i dedovi ubili oko 20 miliona Slovena – Rusa, Ukrajinaca, Belorusa, Srba… i kao bonus 6 miliona nevinih Jevreja u borbi protiv Rusije tokom Drugog Svetskog rata.

    “Šta mislite koliko će Ukrajinaca i Rusa biti ubijeno pre nego što se ovaj rat završi? Ali verovatno vas nije briga. To jednostavno imate u genima”, poručio je Radačovski.

    On je na kraju pozvao evroposlanike da, kako je rekao, prestanu sa ludilom, jer će se na kraju ugušiti tom slovenskom krvlju.

    “Pregovarajmo o prekidu neprijateljstava, pregovarajmo o miru! A izgovori – Hitler, Putin, Napoleon – su neprihvatljivi. U suprotnom, svi ćemo se međusobno poubijati, kao zečevi”, zaključio je slovački evroposlanik.