Kategorija: Svijet

  • Tramp demantovao spekulacije o lošem zdravlju

    Tramp demantovao spekulacije o lošem zdravlju

    Predsjednik SAD Donald Tramp demantovao je spekulacije da ima zdravstvenih problema, odnosno da je čak mrtav, prenosi Si-En-En (CNN).

    – Nisam imao konferencije dva dana, i mnogi su rekli da mora da nešto nije u redu sa mnom. Bajden nije održao konferencije mjesecima, nikada ga niste viđali i niko nije rekao da nešto nije u redu s njim, a svi znamo da nije bio u najboljoj formi – istakao je Tramp.

    Tramp je takođe rekao da nije vidio teorije zavjera koje su kružile internetom tokom vikenda, prema kojima je mrtav, ali da je dobijao izvještaje o tome.

    Tramp je rekao da je bio aktivan tokom produženog vikenda za Praznik rada, tokom kojeg je svakog dana odlazio na svoj teren za golf u Virdžiniji, i napomenuo da je u petak dao i intervju za Dejli koler.

    Teorije zavjere o Trampovom zdravlju počele su da se šire tokom vikenda, nakon što Tramp nije imao javnih nastupa nekoliko dana, piše CNN.

    U nekim objavama na internetu, nakon što su objavljene fotografije na kojima ima neobične modrice na rukama, pojavile su se tvrdnje da je Tramp ozbiljno bolestan ili čak već mrtav, navodi američka televizijska mreža.

  • Moskva spremna za novu rundu dijaloga pregovora sa Vašingtonom

    Moskva spremna za novu rundu dijaloga pregovora sa Vašingtonom

    U toku je usaglašavanje datuma i mjesta održavanja sljedeće runde pregovora Rusije i SAD, rekla je portparol ruskog Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova.

    Zaharova je navela da se utvrđuje politička osnova za ponovno pokretanje strateškog dijaloga između Rusije i SAD.

    Kada je riječ o nastavku pregovora Moskve i Kijeva, Zaharova je naglasila da rokovi nove runde zavise od ispunjenja dogovora postignutih na prethodnim sastancima.

    – Rusija je spremna da nastavi pregovarački proces sa Ukrajinom i čeka odgovor Kijeva na prijedlog Moskve o formiranju tri radne grupe za različita pitanja – rekla je Zaharova za “Sputnjik” u Vladivostoklu na Istočnom ekonomskom forumu.

    Prema njenim riječima, Zapad ne želi, ali će morati da radi sa prvobitnim uzrocima sukoba u Ukrajini.

    – Čine sve da odvuku pažnju, možda da odgode početak neizbježnog. Moramo početi da otklanjanjem inicijalnih uzroka ove krize, sukoba, tragedije – ocijenila je Zaharova.

    Istočni ekonomski forum održava se od danas do subote, 6. septembra, u Vladivostoku u kampusu Dalekoistočnog federalnog univerziteta.

    Glavna tema ovogodišnjeg Istočnog ekonomskog foruma je “Daleki istok – saradnja za mir i prosperitet”. RIA Novosti su generalni informativni partner Foruma.

  • Crna Gora u EU možda već 2028. godine, Albanija 2029?

    Crna Gora u EU možda već 2028. godine, Albanija 2029?

    Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ocijenila je, na panelu o proširenju Evropske unije, da bi Crna Gora do 2028. godine mogla da postane naredna članica Evropske Unije.

    Kos je takođe istakla da je za nju proces proširenja danas neka vrsta ujedinjenja Evrope, kakvo u istoriji još nisu imali, prenijela je Slovenačka novinska agencija.

    Ona je istakla važnost liderstva na putu ka članstvu u Evropsku uniju i odlučniju primjenu reformi u državama kandidatima.

    Kao pozitivne primjere navela crnogorskog premijera Milojka Spajića i albanskog premijera Edija Ramu, ocijenivši da je opitimista po pitanju ulaska tih zemalja u Evropsku uniju.

  • Vučić: Otvoren razgovor sa Putinom, od izuzetnog značaja tema energetike

    Vučić: Otvoren razgovor sa Putinom, od izuzetnog značaja tema energetike

    Predsjednik Aleksandar Vučić rekao je poslije sastanka sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom da su imali otvorene i iskrene razgovore i da su se dotakli svih tema od obostranog interesa.

    – Za nas od izuzetnog značaja je tema energetike. Nama je suštinski gas potreban, najveći dio postavke gasa dolazi iz Ruske Federacije. Zajedno radimo na proširenju Banatskog dvora. Dio gasa i ove zime ćemo skladištiti u Mađarskoj – naveo je Vučić.

    Istakao je da je zamolio Putina za bolju cijenu i veće količine, to je, kako je rekao, ključno da bismo mogli da imamo povoljne cijene i da normalno živimo.

    – Što se tiče energetike imamo bezbroj pitanja, kada je riječ o naftovodu koji treba da izgradimo do mađarske granice. Vjerujem da kada riješimo probleme to će biti značajan projekat diverzifikacije – naveo je Vučić.

    Kao jedna od tema, kako je rekao, bile su sankcije NIS-u.

    – Dogovor je da zajedno radimo. Mi ne želimo nikome ništa da otimamo. Govorili smo i o nuklearnoj energiji – kaže Vučić.

  • Putin i Si u Pekingu: Bilateralni odnosi na izuzetno visokom nivou

    Putin i Si u Pekingu: Bilateralni odnosi na izuzetno visokom nivou

    Ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Si Đinping sastali su se danas u Pekingu, uoči obilježavanja pobjede u Drugom svjetskom ratu, i složili se da su bilateralni odnosi dvije zemlje na izuzetno visokom nivou.

    Putin je istakao da osnovu odnosa sveobuhvatnog partnerstva i strateške interakcije između Moskve i Pekinga čine “sjećanje na vojničko bratstvo, povjerenje, uzajamnu pomoć i čvrstinu u odbrani zajedničkih interesa – prenosi RIA Novosti.

    On je napomenuo da odluka da se zajednični proslavi 80. godišnjica pobede ima poseban značaj, isto kao i prije 10 godina u Moskvi.

    – Ovo je počast podvigu naših naroda, naroda Rusije i Kine tokom Drugog svjetskog rata, potvrda ključne uloge naših zemalja u postizanju pobjede na evropskim i azijskim ratištima, dokaz zajedničke spremnosti da branimo istorijsku istinu i pravdu. Naši preci, naši očevi i djedovi platili su ogromnu cijenu za mir i slobodu. To ne zaboravljamo, pamtimo. To je osnova, temelj naših dostignuća danas i u budućnosti – rekao je ruski lider.

    Si je ocijenio da je učešće lidera dvije države u svečanim događajima kojima se obilježava pobjeda u Drugom svjetskom ratu postalo dobra tradicija u bilateralnim odnosima.

    Istakao je spremnost Kine da sa Rusijom podržava razvoj naroda te dvije zemlje, kao i da su odnosi između Moskve i Pekinga izdržali “test međunarodnih uslova i služe kao primjer”.

  • Putin: Vrijeme je da se tradicionalne vrijednosti vrate na međunarodnu agendu

    Putin: Vrijeme je da se tradicionalne vrijednosti vrate na međunarodnu agendu

    Rusija podržava inicijative kineskog lidera Si Đinpinga u vezi sa globalnim upravljanjem, zainteresovana da započne konkretno razmatranje predloga Kine, izjavio je šef ruske države Vladimir Putin na sastanku ŠOS+ u Tjencinu.

    Danas je Si Đinping na samitu Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) izneo inicijativu o “globalnom upravljanju”, sa ciljem da zajedno sa drugim državama stvori pravedniji svjetski poredak.

    Ruski lider smatra da bi ŠOS mogla postati lider u formiranju pravednijeg sistema globalnog upravljanja u svijetu.

    Dodao je da sve više država želi da sarađuje sa ovom organizacijom, a iskreni interes i pažnja svjetske zajednice prema njoj rastu, napomenuvši da se na razmatranju nalazi oko deset prijava država za pridruživanje organizaciju u vidu posmatrača ili partnera u dijalogu.

    – Svaki od ovih zahtjeva svakako zaslužuje najpažljiviji i najdobronamerniji stav – istakao je Putin.

    Prema njegovim riječima, glavno je da “svi koji žele da uspostave interakciju sa ŠOS dijele njene vrijednosti i ideale, da su posvećeni vođenju nezavisne, samodovoljne politike i zajedničkom pronalaženju rješenja za goruće probleme.

    Putin je poručio da je vrijeme da se tradicionalne vrijednosti vrate na međunarodnu agendu.

    – Tradicionalne vrijednosti sve više padaju u drugi plan na međunarodnoj agendi. Vrijeme je da se vrate u prvi plan – naglasio je Putin, govoreći o međunarodnom takmičenju “Intervizija”, koje ima za cilj promociju univerzalnih ljudskih i kulturnih vrijednosti.

  • Putin i Erdogan: Rusija i Turska pouzdani i provjereni partneri

    Putin i Erdogan: Rusija i Turska pouzdani i provjereni partneri

    Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin je tokom sastanka sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom izrazio uvjerenje da će Turska i dalje imati posebnu ulogu u regulisanju ukrajinskog sukoba.- Zahvalni smo turskim prijateljima na značajnom doprinosu političko-diplomatskim naporima u rešavanju ukrajinske krize. Na istanbulskoj platformi od maja 2025. godine održana su već tri kruga direktnih rusko-ukrajinskih pregovora, koji su omogućili napredak u rješavanju niza praktičnih humanitarnih pitanja – naglasio je Putin, prenosi RT Balkan.

    Dodao je da je siguran da će se posebna uloga Turske u ovim procesima i ubuduće biti tražena.

    Putin je otkrio da je sa turskim liderom razgovarao i o nizu regionalnih pitanja kao što su Bliski istok, Sjeverna Afrika i Zakavkazje.

    – U fokusu su nam bile i teme od zajedničkog interesa kao što su Bliski istok, Sjeverna Afrika i Zakavkazje. Rusko-turska saradnja na svim ovim poljima je dobro uspostavljena, konkretna, korisna i, rekao bih, zasnovana na povjerenju – istakao je šef ruske države.

    Ruski predsjednik je izrazio zadovoljstvo tempom razvoja trgovinskih odnosa sa Turskom, naglasivši da je obim trgovinske razmjene u prvoj polovini ove godine porastao za 3 odsto.

    – Tursku smatramo pouzdanim i vremenom provjerenim partnerom, kako u bilateralnim odnosima, tako i na međunarodnoj sceni. Zadovoljni smo dinamikom trgovinske i ekonomske saradnje. Prošle godine obim trgovinske razmjene porastao je za 6,6 odsto, a u prvoj polovini ove godine povećan je još za skoro 3 odsto – naglasio je Putin.

    On je istekao da je partnerstvo u oblasti energetike sa Turskom zaista strateško.

    – Јedan od ključnih dobavljača prirodnog gasa u Tursku je Rusija. Izvoz se trenutno nesmetano odvija preko Crnog mora, gasovodima “Plavi tok” i “Turski tok” – rekao je Putin.

    Takođe je istakao da se preko državne korporacije “Rosatom” nastavlja izgradnja prve nuklearne elektrane u Turskoj – “Akuju”.

    Dodao je da su u toku pripreme za skorašnje puštanje u rad prvog energetskog bloka.

    Osim toga, šef ruske države je podvukao da su ruski turisti zauzeli prvo mjesto po broju dolazaka na odmor u Tursku. Ovo je saopštio predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin tokom susreta sa turskim liderom Redžepom Tajipom Erdoganom.

    – Zanimljivo je da su 2024. godine ruski turisti ponovo zauzeli prvo mjesto među stranim turistima u Turskoj. Čini mi se da je postavljen novi istorijski rekord. Republiku je posetilo preko 6,7 miliona ruskih građana, što je za 6,3 odsto više nego prethodne godine – naglasio je ruski lider.

    Putin smatra da je to, nesumnjivo, prije svega zasluga turskog lidera Erdogana, jer on stvara uslove da se ruski građani u Turskoj osjećaju kao kod kuće, da se osjećaju bezbjedno i da oko njih vlada povoljna atmosfera.

    Predsjednik Turske Erdogan izjavio je da se odnosi između Turske i Rusije uspešno razvijaju, uprkos svim izazovima.

    – Naši odnosi se razvijaju i ne podliježu pritiscima. Tehnički pregovori između naših zemalja napreduju u pozitivnom pravcu – istakao je Erdogan.

    Tokom sastanka, turski predsjednik je ponovo pozvao ruskog predsjednika u zvaničnu posjetu Turskoj.

    – Gospodine predsjedniče, očekujem Vas u posjeti Turskoj. Naš poziv ostaje na snazi – poručio je Erdogan.

  • Si: Nećemo dozvoliti revidiranje istorije Drugog svjetskog rata

    Si: Nećemo dozvoliti revidiranje istorije Drugog svjetskog rata

    Narod Kine, koji je podnio ogromne žrtve, nikada neće pristati na pokušaje revidiranja ili negiranja istorije agresije iz perioda Drugog svjetskog rata, izjavio je predsjednik Kine Si Đinping.

    Predsjednik Kine u svom članku, objavljenom u časopisu “Cjuši”, navodi da je istorija najbolji udžbenik i najefikasnije “sredstvo za otrežnjenje”.

    Si Đinping je istakao da kineski narod dobro pamti stradanja koja je doneo rat i nepokolebljivo teži ka miru.

    Prema riječima kineskog lidera, u svetu i dalje postoje oni koji ignorišu neosporne istorijske činjenice, negiraju i čak veličaju istoriju agresije.

    – Kineski narod, koji je podnio ogromne žrtve, nepokolebljivo će braniti istoriju ispisanu krvlju i ljudskim životima. Kineski narod zajedno sa narodima svih zemalja nikada neće tolerisati pokušaje negiranja, iskrivljivanja ili čak veličanja istorije agresije – izjavio je predsednik Kine.

    Si Đinping je naglasio da je otpor kineskog naroda japanskim osvajačima (1937–1945) postao glavno bojno polje svetskog antifašističkog rata na Istoku, dajući ogroman doprinos u borbu za mir u celom svetu.

    Kina će 3. septembra održati vojnu paradu na trgu Tjenanmen u Pekingu povodom obilježavanja 80. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu.

    Ranije je saopšteno da će u svečanim događajima učestvovati 26 stranih lidera. Kako je ranije naveo pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov, predsjednik Rusije Vladimir Putin biće glavni gost.

  • Tramp: Samo trilateralni sastanak moguć, bilateralni između Putina i Zelenskog teško

    Tramp: Samo trilateralni sastanak moguć, bilateralni između Putina i Zelenskog teško

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je susret ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog malo vjerovatan, ali da bi američka podrška, uključujući i upotrebu aviona, mogla biti potrebna kako bi Evropa okončala rat.

    „Trilateralni sastanak će se dogoditi, bilateralni – ne znam. Ponekad ljudi nisu spremni za to. Imate dijete i još jedno dijete na igralištu. Mrze se i počinju da se koškaju. Želite da prestanu, ali oni nastavljaju. Poslije nekog vremena žele da prestanu. Ponekad moraju malo da se bore prije nego što ih možete natjerati da stanu. Ali to se dešava već dugo. Mnogo ljudi je umrlo“, rekao je Tramp u intervjuu za američki list Daily Caller.

    On je naglasio da bi bio spreman da pomogne kroz bezbjednosne garancije, pa i angažovanjem američke vazdušne podrške, kako bi se zaustavilo dalje stradanje.

    „Možda ćemo nešto uraditi. Volio bih da vidim da se nešto riješi. To nisu naši vojnici, ali svake nedjelje gubi se pet do sedam hiljada, uglavnom mladih ljudi. Ako mogu to da zaustavim i da naši avioni povremeno lete, biće uglavnom evropski, ali mi bismo pomogli. Oni to, znate, nekako trebaju, i mi bismo pomogli ako možemo da nešto riješimo“, izjavio je američki predsjednik.

    Tramp je dodao da dugotrajno učešće SAD nije u skladu s njegovom politikom „Amerika na prvom mjestu“.

    „Trošili smo stotine milijardi dolara u tom ratu. Sada prodajemo opremu NATO-u. Uvećao sam njihovo finansiranje od dva do pet posto, niko nije mislio da će to uspjeti. Mi ne trošimo svoj novac u ratu. To je razlika. Ako mislim da se rat ne može riješiti bez bezbjednosnih garancija, nećemo imati kopnene trupe, ali možemo pomoći Evropi“, poručio je Tramp.

  • Kremlj: Militaristička partija u Evropi se ne smiruje

    Kremlj: Militaristička partija u Evropi se ne smiruje

    Evropska partija rata se ne smiruje, što je u suprotnosti sa pristupima ruskog i američkog lidera, Vladimira Putina i Donalda Trampa, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući oštre izjave zapadnih lidera na račun predsjednika Rusije.

    Prema njegovim riječima, Evropljani ometaju napore da se proces rješavanja ukrajinskog problema dovede na miran put.

    – Postupci evropskih političara su u potpunoj suprotnosti sa pristupom Putina i Trampa – rekao je Peskov.

    Trampove napore da situaciju u Ukrajini uvede u mirni tok teško je precijeniti, Rusija mu je zahvalna na tim naporima, naveo je Peskov.

    – Oni već dugo nastoje da “ograniče“ Rusiju na svaki mogući način, ali Moskva zna kako da se tome suprotstavi – naglasio je on.