Kategorija: Svijet

Vivijan Džena Vilson, kćerka Ilona Maska, nedavno je komentarisala obećanje Donalda Trampa da će njegova administracija objaviti vladine dosijee o vanzemaljcima i NLO-ima.

Američki predsednik je svoju odluku, objavljenu na društvenoj mreži Truth Social, obrazložio “ogromnim interesovanjem” javnosti, podstaknutim izjavama bivšeg predsjednika Baraka Obame da su vanzemaljci stvarni, iako je Obama priznao da ih nikada nije lično vidio.

Reakcija Maskove kćerke

Nakon Trampove objave oglasila se i Vivijan, koja ne razgovara sa svojim ocem, milijarderom Maskom. Na društvenoj mreži Threads iznijela je svoje viđenje situacije.

“Ne želim sada da teoretišem, ali mislim da je cijela ova priča o vanzemaljcima samo skretanje pažnje sa Epstinovih dokumenata”, napisala je.

Reakcije javnosti na društvenim mrežama

Njena objava izazvala je brojne reakcije. “Apsolutno se slažem. A ako i nije tako, ja lično pozdravljam naše nove vanzemaljske gospodare, sve dok ne diraju djecu i ne pokušaju da nas pojedu”, komentarisala je jedna osoba.

“Da, i meni je to palo na pamet”, složila se druga. Treća osoba ponudila je svoje objašnjenje: “To je zato što je Obama proteklog vikenda u jednom podkastu pričao o vanzemaljcima. Tramp je opsjednut Obamom.”

Stav Bijele kuće o Epstinovom slučaju

Na pitanje o izjavi Vivijan Vilson oglasio se i portparol Bijele kuće. “Kao što je predsjednik Tramp rekao, on je u potpunosti oslobođen bilo kakve krivice u svemu što se tiče Epstina”, navodi se u odgovoru.

“Objavljivanjem hiljada stranica dokumenata, saradnjom sa sudskim pozivom Odbora za nadzor Predstavničkog doma, potpisivanjem Zakona o transparentnosti Epstinovih dokumenata i pozivanjem na dalja istraživanja o Epstinovim prijateljima iz redova demokrata, predsjednik Tramp učinio je za Epstinove žrtve više nego bilo ko prije njega”, stoji u saopštenju Bijele kuće.

Tramp je i ranije govorio o NLO

Iako se Trampova najava može činiti iznenadnom, on je i ranije govorio o mogućnosti objave dokumenata o NLO-ima. Uoči izbora 2024. godine, gostujući u podkastu Džoa Rogana, izjavio je: “Ljude veoma zanima dolaze li bića iz svemira. Znam da to i tebe zanima. Mene to, iskreno, nikada nije privlačilo. Nisam vjerovao u to.”

Ipak, priznao je da su ga razgovori sa vojnim pilotima naveli da razmisli o svemu.

“Razgovarao sam sa pilotima mlaznjaka, čvrstim momcima, savršenim, sjajnim pilotima, odličnima u svemu. Rekli su mi: ‘Gospodine, vidjeli smo veoma čudne stvari. Nešto poput okrugle lopte, ali to nije bio ni kometa ni meteor'”, rekao je tada Tramp, prenosi b92.

U terorističkom napadu u zapadnom ukrajinskom gradu Lavovu noćas je poginula 23-godišnja policajka Viktorija, a 25 osoba je povrijeđeno.

Prema navodima vlasti, dvije eksplozije odjeknule su dok je policija intervenisala zbog provale. Žena osumnjičena za napad je privedena, piše Kijev Post.

Dvije eksplozije nakon dojave o provali

Do napada je došlo nakon što je policija oko pola sata iza ponoći zaprimila dojavu o provali u trgovinu u ulici Danilišina.

Prema informacijama tužilaštva i policije, prva eksplozija odjeknula je po dolasku prve policijske patrole na mjesto događaja. Druga je uslijedila nedugo zatim, kada je stigla i druga patrola. U eksplozijama su oštećeni policijsko i civilno vozilo.

Gradonačelnik: Bio je to teroristički napad

Gradonačelnik Lavova Andrij Sadovij opisao je incident kao teroristički čin.

“Lavov. Ovo je bio teroristički napad. Trenutno je 14 povrijeđenih hospitalizovano. Ljekari su im pružaju svu potrebnu pomoć. Policija i sve nadležne službe su na terenu”, objavio je Sadovij nedugo nakon ponoći.

Pozvao je građane da ostanu mirni i oslanjaju se isključivo na službene informacije.

Poginula 23-godišnja policajka

Regionalna policija kasnije je potvrdila da je u napadu poginula 23-godišnja policajka Viktorija Špilka, porijeklom iz Volinjske oblasti.

Špilka je diplomirala na Državnom univerzitetu unutrašnjih poslova u Lavovu. Karijeru je započela u Hersonskoj oblasti, a u Lavovskoj oblasti služila je od 2023. godine. Lani se udala za kolegu policajca.

Uhapšena žena osumnjičena za napad

Ministar unutrašnjih poslova Ihor Klimenko potvrdio je da je u zajedničkoj akciji policije i Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU) uhapšena osoba osumnjičena za napad.

“Policija je, u suradnji sa SBU-om, privela navodnog teroristu koji je napao policijske službenike u Lavovu. U toku su operativne i istražne radnje. Utvrđujemo identitet ostalih osoba uključenih u počinjenje ovog zločina”, izjavio je Klimenko.

Potvrdio je da je 25 osoba povrijeđeno i izrazio saučešće porodici poginule policajke.

Gradonačelnik Sadovij kasnije je objavio da je uhapšena osumnjičena osoba žena, državljanka Ukrajine. Istraga je u toku, prenosi Index.hr.

Pregovori o Ukrajini su složeni i naporni, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“Mnogo toga treba da se analizira i da se razgovara sa šefom države”, rekao je Peskov komentarišući raspoloženje ruskih pregovarača.

Posljednji krug razgovora između ruskih, američkih i ukrajinskih pregovarača održan je u Ženevi 17. i 18. februara.

Vladimir Medinski, koji je predvodio rusku delegaciju, opisao je razgovore kao “teške i poslovnog tipa” i dodao da će uskoro biti održan novi sastanak.

Drama u britanskoj kraljevskoj porodici nastavlja se nakon što je princ Endru, osramoćeni drugi sin pokojne kraljice Elizabete Druge, deložiran iz rezidencije Rojal Lodž, piše The Sun.

Svjedoci tvrde da je Endru pružio očajnički otpor, vičući na osoblje i obezbjeđenje: “Ja sam kraljičin drugi sin, ne možete mi ovo raditi!”

Podsjećamo, na svoj 66. rođendan Endru je uhapšen jer je navodno, tokom obavljanja dužnosti specijalnog izaslanika Ujedinjenog Kraljevstva za trgovinu, dijelio povjerljiva službena dokumenta sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom.

Imejlovi koje je 30. januara objavilo američko Ministarstvo pravde sugerišu da je bivši vojvoda Epstinu prosljeđivao izvještaje sa službenih putovanja u Hongkong, Vijetnam i Singapur. U jednom od imejlova iz novembra 2010. Endru je poruku svog tadašnjeg specijalnog savjetnika Amita Patela proslijedio Epstinu svega pet minuta nakon što ju je primio.

Ta putovanja održana su krajem 2010, u vrijeme kada je Endru zvanično predstavljao britanske trgovinske interese.

Opsada Rojal Lodža

Bitka za dvorac u Vindzoru, koju su britanski mediji prozvali “Opsada Rojal Lodža”, trajala je mjesecima. Endru i njegova bivša supruga Sara Ferguson prisiljeni su da se presele na imanje Sandringam, a potom u skromniji Marš Farm.

Zanimljivo je da su lične stvari bivšeg princa, uključujući njegovu poznatu kolekciju plišanih medvjedića, prebačene u strogo čuvano skladište u južnom Londonu, koje je sada pod stalnim nadzorom policije zbog istrage, prenosi The Sun.

Čak 11 policijskih uprava trenutno provjerava podatke iz spisa Džefrija Epstina. Fokus je na aerodromu Lešam kod Farnboroa, gdje je Epstinov privatni avion, poznat kao “Lolita Ekspres”, sleti više od 80 puta.

Policija istražuje da li je bivši princ koristio svoj položaj kako bi olakšao kretanje osuđenog pedofila i njegovih saradnika.

Osim problema sa zakonom, Endru se sada suočava i sa finansijskim krahom.

Budući da od 2019. godine ne prima novac iz državnog budžeta, ostao je bez značajnih sredstava.

Ironično, sa svježe napunjenih 66 godina, sada ima pravo na državnu penziju koja iznosi sedam hiljada funti godišnje, prenosi b92.

Danas se navršava 12 godina otkako je svijet bio svjedok krvave tragedije u centru Kijeva – antiustavnog državnog udara, objavilo je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije na svom Telegram kanalu.

– Godišnjica antiustavnog prevrata u Ukrajini, koji je doveo do oružanog građanskog sukoba, rata kijevskog režima protiv sopstvenog stanovništva i krize međunarodne i evropske bezbjednosti – navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva, prenosi RT Balkan.

Kako se ističe, kijevski režim i njegovi pokrovitelji nastoje da izobliče istinu, sakriju stvarne činjenice i izvrnu hronologiju i pozadinu tih događaja.

– Ali istina je tvrdoglava i ne može se sakriti. Ono što se dešavalo u Ukrajini teško je posmatrati van istorijskog konteksta. Za dublje razumijevanje ove problematike potrebno je osvrnuti se na stranice istorije, dokumenta i svjedočanstva – ističe se.

Kako podsjeća Moskva, 20. februara 2014. godine, neidentifikovani snajperisti počinju da pucaju u centru Kijeva kako na pripadnike organa reda, tako i na demonstrante.

– Pristalice “Evromajdana” i zapadni političari, iskoristivši situaciju, okrivili su zakonite vlasti Ukrajine. Nikakvi dokazi nisu bili predstavljeni, niti ih ima do danas – navodi se u saopštenju.

Sljedećeg dana, 21. februara, kako podsjećaju, u nastojanju da izbjegne dalje krvoproliće, tadašnji predsjednik Ukrajine Viktor Јanukovič potpisuje sa opozicijom Sporazum o rješavanju političke krize u Ukrajini, koji su podržali ministri spoljnih poslova Njemačke, Francuske i Poljske.

Dokumentom je bilo predviđeno formiranje vlade narodnog povjerenja, sprovođenje ustavne reforme i organizovanje prijevremenih predsjedničkih izbora. Ipak, nijedna odredba sporazuma nije bila sprovedena.

– Već narednog dana, 22. februara, Vrhovna rada usvojila je “ostavku” Viktora Јanukoviča sa dužnosti predsjednika Ukrajine i time uzurpirala vlast (iako se legitimni predsjednik i dalje nalazio na teritoriji Ukrajine i nije saopštio da podnosi ostavku). Objavljen je početak formiranja “vlade pobednika” – navodi se dalje.

Kako se ističe u saopštenju, “na Zapadu su zatvorili oči pred kršenjem svih sporazuma i požurili da konstatuju `smjenu vlasti` u Ukrajini, otvoreno ohrabrujući demonstrante u njihovoj antiruskoj politici.

– Već 23. februara Vrhovna rada Ukrajine ukinula je zakon o statusu ruskog jezika – podvučeno je u saopštenju.

“Posrednički” napori Zapada doveli su do nagle polarizacije ukrajinskog društva, što je stvorilo preduslove za oružani građanski sukob.

Prvi zakonodavni koraci “pobjednika majdana” – ukidanje zakona o regionalnim jezicima – sa zabrinutošću su primljeni na jugoistoku Ukrajine, gdje je započelo spontano formiranje snaga narodnog otpora. Kijev je sve stanovnike regiona odmah optužio za “državnu izdaju” i “terorizam”, poslavši na gušenje protesta redovnu vojsku i neonacističke bataljone. “Evromajdan” je doveo je do dubokog raskola u ukrajinskom društvu, represija i obračuna sa neistomišljenicima, jačanja nacionalizma i neonacizma, pravnog bezvlašća i nihilizma, borbe protiv ruskog jezika i istorije, kao i potpune degradacije socijalno-ekonomske situacije u zemlji, zaključuju iz ruskog MSP.

Ipak, kako se navodi, na teror i užas koji su donijeli ukrajinski neonacisti i nacionalisti 2014. godine biće stavljena tačka.

Evropska komisija pokrenula je drugu po redu zvaničnu istragu protiv društvene mreže “X” (bivši Twitter) i njenog četbota Grok, zbog sumnje da platforma krši Zakon o digitalnim uslugama (DSA).

U fokusu deepfake i seksualizovani sadržaji

Ovoga puta, u fokusu su ozbiljni propusti koji omogućavaju generisanje i širenje seksualno eksplicitnog sadržaja bez pristanka, uključujući i materijal koji može predstavljati zloupotrebu djece.

Istraga je pokrenuta nakon što su istraživači i regulatori otkrili da korisnici mogu da koriste Grok za digitalno “svlačenje” osoba sa fotografija (tzv. undressing), kao i za postavljanje stvarnih ljudi, uključujući žene i djecu, u provokativne i seksualizovane poze.

Prema podacima Centra za suzbijanje digitalne mržnje (CCDH), Grok je u kratkom periodu generisao milione seksualizovanih slika, od kojih su desetine hiljada prikazivale maloljetnike.

Upozorenje Evropske komisije

Potpredsjednica Evropske komisije, Hena Virkunen, izjavila je da su ovakvi “deepfake” sadržaji neprihvatljiv oblik degradacije i da predstavljaju ozbiljan rizik po bezbjednost i mentalno zdravlje građana EU.

Komisija ispituje da li je kompanija Ilona Maska preduzela adekvatne mjere da ublaži ove sistemske rizike prije nego što je integrisala Grok u platformu “X”.

Ovo nije jedini pravni problem za Maska u Evropi.

Moguće kazne za platformu “X”

Ukoliko se dokaže kršenje Zakona o digitalnim uslugama, platforma “X” se suočava sa ogromnim novčanim kaznama koje mogu iznositi i do šest odsto ukupnog godišnjeg prometa kompanije.

Iz Brisela poručuju da prava građana, posebno žena i djece, ne smiju biti “kolateralna šteta” tehnološkog razvoja.

Kompanija “X” je na kritike odgovorila uvođenjem određenih ograničenja, poput zabrane montiranja slika ljudi u kupaćim kostimima, ali zvaničnici EU smatraju da te mkere nisu dovoljne da spriječe štetu koja je već nanijeta, prenosi b92.

Pakistan je sinoć izveo više vazdušnih napada usmjerenih na militante u susjednom Avganistanu, gdje je vlada saopštila da su među desetinama poginulih i ranjenih ljudi i djeca.

Islamabad nije precizno naveo gdje su napadi izvedeni niti je objavio druge detalje.

Napadi na civile

Portparol avganistanske vlade Zabihulah Mudžahid izjavio je da je Pakistan izveo napade unutar Avganistana.

Rekao je da su napadi bili usmjereni na civile u provincijama Nangarhar i Paktika, pri čemu su ubijene i ranjene desetine ljudi, uključujući žene i djecu.

Meta talibani

Pakistanski ministar informisanja Ataula Tarar kazao je da je vojska sprovela „selektivne operacije zasnovane na obavještajnim podacima“ protiv sedam kampova koji pripadaju pakistanskim talibanima i njihovim podružnicama.

Rekao je da je i podružnica Islamske države bila meta napada u pograničnom području.

U oktobru je Pakistan takođe izveo napade duboko u Avganistanu, ciljajući skrovišta militanata.

Tarar je rekao da je Pakistan „oduvijek težio održavanju mira i stabilnosti u regionu“, ali je dodao da bezbjednost i sigurnost pakistanskih građana ostaju glavni prioritet.

Tenzije

Nakon nasilja u subotu, pakistanska vojska upozorila je da neće „pokazati nikakvu uzdržanost“ i da će se operacije protiv odgovornih nastaviti „bez obzira na njihovu lokaciju“, što je ukazalo na rastuće tenzije između Islamabada i Kabula.

Odnosi između susjednih zemalja ostali su napeti od oktobra, kada su u smrtonosnim graničnim sukobima poginule desetine vojnika, civila i osumnjičenih militanata. Nasilje je uslijedilo nakon eksplozija u Kabulu za koje su avganistanski zvaničnici okrivili Pakistan.

Primirje postignuto uz posredovanje Katara uglavnom je održano, ali pregovori u Istanbulu nisu uspjeli da donesu formalni sporazum, a odnosi su i dalje zategnuti.

Specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof najavio je da bi pregovori o mirovnom planu o Ukrajini mogli da se održe u roku od tri sedmice, što bi, po njegovoj ocjeni, otvorilo put trilateralnom sastanku između američkog, ruskog i ukrajinskog predsjednika, Donalda Trampa, Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog.

Vitkof je za Foks njuz rekao da se on i zet američkog predsjednika Džared Kušner, koji je stalni član delegacije za mirovne pregovore o Ukrajini, nadaju da će “predstaviti neke predloge” ruskoj i ukrajinskoj strani, koji će ih približiti u naredne tri sedmice.

Uslov za Trampovo učešće?
“I možda čak dovesti do samita između Zelenskog i predsjednika Putina, možda u nekom trenutku i trilateralnog samita sa (američkim) predsjednikom, vidjećemo”, kazao je Vitkof, prenosi Tanjug.

Prema njegovim riječima, Tramp ne bi učestvovao na trilateralnom sastanku kad ne bi bio uvjeren da će to dovesti do odobrenja sporazuma i “boljeg rezultata”.

Organizacija UNESCO je povodom Svetskog dana maternjeg jezika, koji je ustanovljen 1999. godine, saopštila da se u svetu koristi oko 7.000 jezika, ali da lingvistička raznolikost opada.

UNESCO ističe da su jezici ključni za obrazovanje i održivi razvoj jer “oblikuju način na koji pojedinci uče, komuniciraju i učestvuju u društvu”. Procene pokazuju da postoji ukupno 8.324 govornih ili znakovnih jezika, od kojih se približno 7.000 još uvek aktivno koristi.

Neki jezici sada imaju samo nekoliko desetina govornika i nalaze se na ivici nestanka, dok nekoliko jezika čini većinu govornika u svetu. Oko 20 jezika je maternji jezik za više od 3,7 milijardi ljudi, što je skoro polovina svjetske populacije.

Što se tiče izvornih govornika, mandarinski je najrašireniji, slede španski, engleski i hindi. Kada se uračunaju i govornici drugog jezika, engleski dominira sa približno 1,5 milijardi korisnika, ispred mandarinskog i hindija, dok je francuski na šestom mestu.

Profesor sociolingvistike Filip Hambi sa Univerziteta u Luvenu objašnjava da jezici nestaju ne zato što ih govornici prestaju da vole, već zato što postaju sve manje društveno korisni. Jezike koristimo da bismo komunicirali sa ljudima sa kojima želimo interakciju – to interesovanje može biti dobrovoljno, zbog veće dostupnosti mogućnosti, ili prinudno, u kontekstima istorijske dominacije, poput kolonijalne ere. Takođe, jezik dobija veću težinu kada postane jezik nastave, administracije ili tržišta rada.