Kategorija: Svijet

U najvećem vazdušnom napadu Rusije na Kijev od početka rata poginule su tri osobe i pogođena je zgrada Vlade Ukrajine, saopštili su ukrajinski zvaničnici.

Premijer Julija Sviridenko saopštila je putem “Telegrama” da su pogođeni krov i gornji spratovi Vladine zgrade.

Očevici su vidjeli vatru na gornjem spratu glavne zgrade Vlade Ukrajine, koja se nalazi u istorijskom Pečerskom okrugu.

Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je Rusija tokom noći lansirala 805 dronova i 13 raketa na Ukrajinu, te da je oboren 751 dron i četiri rakete.

Zvaničnici državne službe za vanredne situacije saopštili su da je 18 ljudi povrijeđeno u noćnom napadu, koji je izazvao požare širom grada.

Moskva za sada nije komentarisala napade. Obje strane negiraju da u udarima gađaju civile.

U odvojenom saopštenju, komandant ukrajinske jedinice za dronove saopštio je da je izvršen napad na naftovod “Družba” u ruskoj Brjanskoj oblasti i da je cjevovod oštećen u požaru.

Rojters nije u mogućnosti da potvrdi izvještaje iz nezavisnih izvora, prenosi Srna.

Rusija će smatrati legitimnim ciljem za uništenje bilo koje strane trupe koje se pojave na teritoriji Ukrajine, izjavio je predsednik Vladimir Putin.

On je naglasio da ukoliko budu postignuti dogovori o dugoročnom miru, neće biti nikakvog smisla u prisustvu NATO kontingenta u Ukrajini.

“Rusija će poštovati garancije bezbednosti koje moraju biti izrađene i za RF i za Ukrajinu. Ako bude postignut dugoročni mirovni sporazum, Moskva će ga izvršavati u potpunosti”, istakao je Putin.

Ruski lider dodao je da se ozbiljni razgovori o bezbednosnim garancijama sa Rusijom još nisu vodili.

Kada je reč o direktnim kontaktima sa predsednikom Ukrajine Vladimirom Zelenskim, Putin je rekao da ne vidi veliki smisao u tome, ali da je Rusija spremna ako Kijev predloži takve razgovore.

“Sada je praktično nemoguće postići dogovor po ključnim pitanjima. U Kijevu, najverovatnije, neće biti političke volje za dogovor”, istakao je Putin.

Takođe je dodao i da bi Moskva bila najbolje mesto za održavanje pregovora Rusije i Ukrajine na najvišem nivou.

Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, izjavio je danas da je ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u Moskvu na razgovore, a ne da prihvati kapitulaciju.

“Zelenski je pozvan u Moskvu da razgovara, a ne da kapitulira”, rekao je Peskov novinarima na marginama Istočnog ekonomskog foruma, prenosi agencija RIA Novosti.

Naglasio je da je Zelenski odbio poziv ruskog predsjednika da dođe u Rusiju.

“Ovo je bio Putinov prijedlog. I vidjeli smo da ga je Zelenski odbio preko svog ministra spoljnih poslova”, rekao je portparol Kremlja.

On je naveo da Rusija smatra prijetnjom najavljeno prisustvo stranih trupa u Ukrajini, uključujući NATO.

“Govore o garancijama bezbjednosti Ukrajine putem uvođenja evropskih snaga… Onda ćemo se vratiti – na uzroke sukoba. Glavni uzrok sukoba bio je pokušaj NATO-a da prodre u Ukrajinu, čime je naša zemlja dovedena u opasnost. Dakle, mi ovo prepoznajemo kao prijetnju po sebe” prisustvo međunarodnih snaga, ili bilo kakvih stranih snaga, ili snaga zemalja NATO-a na ukrajinskom tlu, na našoj granici”, rekao je Peskov.

“Sjeverna Koreja nije u Rusiji”
On je dodao da vojska Sjeverne Koreje nije raspoređena na teritoriji Ukrajine, već samo na teritoriji Rusije.

Komentarišući pisanje američkih medija da predsjednik SAD Donald Tramp namjerava da uskoro razgovara sa Putinom, Peskov je rekao da još uvijek nema planova za mogući razgovor između Putina i Trampa, ali da bi kontakt “mogao da bude vrlo brzo organizovan”.

Rusija će, dodao je, nastaviti “specijalnu vojnu operaciju” dok se ne pojave mogućnosti za političko i diplomatsko rješenje sukoba.

Deseti Istočni ekonomski forum održava se od 3. do 6. septembra u kampusu Dalekoistočnog federalnog univerziteta u Vladivostoku, a danas je počela plenarna sjednica, na kojoj učestvuje i ruski predsjednik Vladimir Putin.

Glavna tema ovogodišnjeg skupa je “Daleki istok – saradnja za mir i prosperitet”, prenosi “b92”.

Moskva bi mogla zaplijeniti britansku imovinu i dalje ukrajinske teritorije zbog nedavnog korištenja zamrznute imovine kako bi pružila dodatnu vojnu podršku ruskim trupama oko Kijeva, rekao je u četvrtak zamjenik predsjednika ruskog Savjeta sigurnosti Dmitrij Medvedev.

U izjavi britanskog Ministarstva odbrane u srijedu navodi se da je London prebacio oružje i vojnu podršku u vrijednosti većoj od milijardu funti (1.3 milijarde dolara), za koje se tvrdi da su kupljeni novcem prikupljenim od zamrznute ruske imovine. Objava je stigla dok je britanski ministar odbrane Džon Hili posjetio ukrajinski glavni grad Kijev.

Komentarišući britanski transfer, Medvedev, koji je bivši predsjednik i premijer Rusije, tvrdio je da je zemlja “počinila prekršaj”, zbog čega je Moskva stekla pravo na povrat dotičnog iznosa od Londona i Ukrajine.

“Ali s obzirom na to da se taj novac ne može vratiti na sudu iz očitih razloga, naša zemlja ima samo jedan način da vrati dragocjenosti. Da vrati ono što je zaplijenjeno u naturi. To jeste, ‘ukrajinsku zemlju’ i ostale nekretnine i pokretnine koje se na njoj nalaze”, rekao je Medvedev na Telegramu.

Takođe je predložio “oduzimanje dragocjenosti britanske krune”, uključujući imovinu Ujedinjenog Kraljevstva u samoj Rusiji.

Britanske vlasti nisu odmah komentarisale Medvedeve izjave.

Zapadne zemlje zamrznule su otprilike 300 milijardi dolara imovine Ruske centralne banke od početka rata između Rusije i Ukrajine 2022. godine. Mnogi su raspodijelili kamate zarađene na toj imovini kako bi finansirali odbranu Ukrajine, što je Kremlj osudio.

Neke zemlje takođe podržavaju potpuno oduzimanje imovine, umjesto da se kamate koriste samo za osiguranje kredita za Ukrajinu, prenosi “Anadolija”.

Evropski lideri takozvane “koalicije voljnih” sastaće se danas u 10.30 časova u Parizu sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim kako bi razgovarali o pomoći Ukrajini, a planiran je i razgovor sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u 14.00 sati.

Kako prenosi “Figaro” oni će američkog predsjednika pozvati da uvede dodatne sankcije Rusiji i doprinese budućim bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.

Kako se navodi, evropski lideri će potvrditi spremnost da pruže bezbjednosne garancije Ukrajini, dok se istovremeno nadaju američkom učešću. Francuski predsjednik Emanuel Makron potvrdio je tokom sastanka sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim da je Evropa posvećenija ovom pitanju nego ikada prije, dok je generalni sekretar NATO Mark Rute istakao da saveznici Ukrajini čekaju na američku akciju.

Prije razgovora sa Trampom, lideri takozvane “koalicije voljnih” za pomoć Ukrajini sastaće se lično u Jelisejskoj palati u 10.30 sati, a prisustvovaće Makron, Zelenski, finski predsjednik Aleksandar Stub, poljski premijer Donald Tusk, španski premijer Pedro Sančez, danska premijerka Mete Frederiksen, predsjednica EK Ursula fon der Lajen i predsjednik ES Antonio Košta.

Ostali lideri, uključujući britanskog premijera Kira Starmera i italijansku premijerku Đorđu Meloni, obratiće se putem video-linka, dodaje “Figaro”, a prenosi “b92”.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je kraj rata u toj zemlji moguć prema “korejskom scenariju”, ali da to ne odgovara Ukrajini sa stanovišta bezbednosnih garancija.

”Južna Koreja je primer trijumfa vrednosti. Njen razvoj nije srazmeran razvoju Severne Koreje, gde je došlo do stvarnog ekonomskog i civilizacijskog pada. Južna Koreja je napravila skok napred u civilizacijskom, tehnološkom i ekonomskom smislu jer neguje humanizam”, tvrdi Zelenski.

Prema njegovim rečima, kraj rata po ”korejskom scenariju” je verovatan za Ukrajinu, ali je pretnja od Severne Koreje nesrazmerna ruskoj, a nivo bezbednosnih garancija za Južnu Koreju je mnogo veći, prenosi Ukrinform.

“Sve je moguće, ali mora da se kaže da Južna Koreja ima velikog saveznika – Sjedinjene Američke Države. I, verujte mi, imaju mnogo sistema protivvazdušne odbrane koji garantuju njihovu bezbednost”, rekao je Zelenski.

On je napomenuo da Ukrajina teži da dobije pouzdane garancije bezbednosti, kao što su sistemi Patriot koje Južna Koreja ima, istakavši da je ruska pretnja Ukrajini do deset puta veća nego severnokorejska Južnoj Koreji.

“Identična reprodukcija južnokorejskog modela verovatno neće odgovarati Ukrajini sa bezbednosne tačke gledišta”, rekao je Zelenski, dodajući da poštuje ekonomski model te zemlje.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da će se uskoro „nešto dogoditi“ u Ukrajini, ali da ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski još uvijek nisu spremni za to.

On je rekao da je „realističan i optimističan“ povodom postizanja mira u Ukrajini, dodavši da pažljivo prati akcije koje preduzimaju Putin i Zelenski.

„Pratio sam to, vidio sam to i razgovarao sam o tome sa predsjednikom Putinom i predsjednikom Zelenskim. Nešto će se desiti, ali oni još nisu spremni. Ali nešto će se desiti. Mi ćemo to uraditi“, rekao je on u telefonskom intervjuu za CBS.

Govoreći o nedavnom napadu Rusije na Ukrajinu, u kojem je ubijeno 15 ljudi, Tramp je rekao da je nezadovoljan situacijom, ali da će nastaviti da se zalaže za mirovni sporazum.

Tramp je istakao da misli da će se sve srediti, ali da se ispostavilo da pregovori sa Rusijom nisu jednostavni.

„Iskreno, mislio sam da bi onaj sa Rusijom bio lakši od onih koje sam zaustavio, ali čini se da je to nešto što je malo teže“, ocijenio je Tramp.

Predsjednik SAD je rekao da je njegov pristup mnogim diplomatskim pregovorima, bilo da su sa Rusijom i Ukrajinom ili sa drugim zaraćenim nacijama, da okupi ključne lidere u jednoj prostoriji i da SAD posreduju u postizanju sporazuma u realnom vremenu, često uz njegovo vođstvo, a da pritom ne otpisuje nijednu mogućnost.

Taj pristup, kako je rekao, zahtijeva strpljenje, čak i kada se traži brzo rješenje, ali on vjeruje da se isplatio u drugim mirovnim sporazumima ove godine.

„Imali smo neke veoma dobre dane, srećom, i kada ih okupim u prostoriji, ili ih barem natjeram da razgovaraju, čini se da funkcionišu. Spasili smo milione života“, rekao je Tramp.

On je dodao da je gledao vojnu paradu u Pekingu, kojoj su prisustvovali Putin, sjevernokorejski lider Kim Džong Un i kineski predsjednik Si Đinping.

„Razumijem razlog zašto su to radili i nadali su se da posmatram, a ja sam posmatrao. Moj odnos sa svima njima je veoma dobar. Saznaćemo koliko je dobar tokom naredne nedjelje ili dvije“, dodao je Tramp.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u Pekingu, na sastanku sa predsjednikom Kine Si Đinpingom, da su Srbija i Kina čelični prijatelji i da trgovinska razmjena dvije zemlje nikada nije bila veća, a da je Inicijativa za globalno upravljanje, koju je predložilo kinesko rukovodstvo, dobar koncept koji će Srbija uvijek podržati.

Vučić je rekao da Srbija Kinu doživljava kao iskrenog prijatelja i naveo da su Kina i njen predsjednik bili uz Srbiju kada joj je bilo teško i u ekonomskom smislu i u medicinsko-zdravstvenom smislu, ali i u političkom smislu.

”I Srbija to nikada ne može i neće da zaboravi. Mnogo vam hvala na tome što, zahvaljujući vašim inicijativama i ugovoru o slobodnoj trgovini, naša trgovinska razmena i naša razmena usluga nikada nije bila veća u našoj istoriji”, rekao je Vučić.

Naveo je da je Srbija, zajedno sa kineskim partnerima, završila dionicu međunarodne pruge Beograd-Budimpešta na teritoriji Srbije i da će za 15 dana biti otvorena za saobraćaj.

”Hvala vam i za ulaganje u železaru u Smederevu kompanije HBIS, hvala vam za dolazak Zi Đina na istok Srbije, koji bukvalno čuva taj deo naše zemlje. Hvala vam za mnoge investicije i moja velika molba za vas je ako možete po pitanju investicija da nam pomognete i u budućnosti”, rekao je Vučić.

Vučić je rekao da je Inicijativa još jednu izuzetno značajnu inicijativu koju kinesko rukovodstvo predlaže čovječanstvu.

View this post on Instagram

A post shared by Aleksandar Vučić (@buducnostsrbijeav)

”Sva tri razloga koje ste pomenuli, od većeg prisustva i reprezentovanja globalnog juga, do erozije autoritarnosti, nepoštovanja odluka Ujedinjenih nacija, do neefikasnosti u obavljanju važnih poslova – od održivog razvoja do suočavanja sa klimatskim promenama i do onoga što ste ponudili svetu, kroz jednakost u međunarodnim odnosima, nemešanje u unutrašnje stvari, postavljanje čoveka u središte sveta i rešavanje njegovih problema, kao i rezultati, jeste dobar koncept za budućnost koji će Republika Srbija uvek podržati”, rekao je Vučić.

Izrazio je zadovoljstvo što je imao priliku da razgovara sa predsjednikom Kine i zahvalio na srdačnoj dobrodošlici i izuzetnom gostoprimstvu.

Vučić je rekao da je parada povodom 80 godina oslobođenja od fašizma bila impresivna i da je ostavila ogroman utisak u cijelom svijetu i u Srbiji, prenosi Tanjug.