Kategorija: Svijet

  • Rusi napali Zaporožje

    Rusi napali Zaporožje

    Ruske snage jutros su ponovo raketirale grad Zaporožje, saopštio je načelnik regionalne vojne administracije Oleksandr Staruh.

    Istovremeno, sekretar Gradskog veća Zaporožja Anatolij Kurtev izjavio je da su pogođeni infrastrukturni objekti, prenosi Unian.

    Nakon napada došlo je do požara, utvrđuje se da li ima povređenih.

    Šef regionalne vojne uprave Oleksij Kuleba naveo je da Rusi jutros rraketirale naselje u Kijevskoj oblasti.

    Naveo je da su spasioci na terenu i da prema prvim informacijama nema povređenih, prenosi Unian.

    Kuleba je dodao da je upozorenje na napad iz vazduha još na snazi i pozvao građane da ne napuštaju skloništa.

  • Medvedev: Rusija će masovno proizvoditi bespilotne letjelice

    Medvedev: Rusija će masovno proizvoditi bespilotne letjelice

    Rusija će pokrenuti masovnu proizvodnju bespilotnih letelica, jer su se pokazale veoma efikasnim u vojnoj operaciji u Ukrajini, rekao je danas zamenik predsednika Saveta za nacionalnu bezbednost Rusije Dmitrij Medvedev.

    On je istakao da su se bespilotne letelice (UAV) dokazale u savremenim sukobima i da je njihovo korishćenje u ratu u Ukrajini “hitna potreba”, prenosi Tas s.

    “Rusija tek treba da pokrene masovnu proizvodnju bespilotnih letelica različitih tipova”, rekao je Medvedev

    On je istakao da je izvršena posebna inspekcija Specijalnog tehnološkog centra LLC u Sankt Peterburgu, koji je po državnom odbrambenom nalogu ispitao bespilotne letelice “Orlan”.

    Dodaje se da je na forumu “Armija – 2022” u avgustu Ministarstvo odbrane Rusije potpisalo ugovore za nabavku dronova “Orlan”, “Inokhodets” i “Eleron”, kao i s pomenutim tehnološkim centrom za proizvodnju sistema opremljenih bespilotnim letelicama Orlan-10 i Orlan-30.

  • Srbiji prijeti uvođenje viza za EU

    Srbiji prijeti uvođenje viza za EU

    Vizna politika Beograda u petak je bila na meti oštrih kritika na sastanku ministara unutrašnjih poslova Evropske nije (EU), a Ilva Johanson, evropska komesarka za unutrašnje poslove i migracije, izjavila je da u slučaju neusklađivanja sa Unijom nije isključena suspenzija bezviznog režima za državljane Srbije.

    EU optužuje Beograd da doprinosi naglom porastu dolazaka migranata u EU preko Zapadnog Balkana.

    “Nadam se da će Srbija i druge partnerske zemlje Zapadnog Balkana sarađivati sa nama i uskladiti svoju viznu politiku sa EU”, rekla je Johansonova.

    Državljani Srbije imaju bezvizni režim za putovanje u EU, ali EU insistira da se ove zemlje usklade sa evropskom viznom politikom. U suprotnom, EU bi mogla da odluči da suspenduje ovu šemu izuzeća od viza za državljane Srbije.

    “Naravno da to nije nešto što mogu da isključim”, rekla je Johansonova.

    Sa zapadnobalkanske rute tokom devet mjeseci zabilježeno je više od 106.000 neregularnih ulazaka u EU, što je povećanje od 170 odsto u odnosu na isti period prošle godine, podaci su agencije Fronteks.

    Rutu su koristili uglavnom sirijski, avganistanski i turski migranti. Ali Komisija bilježi povećanje dolazaka i sa Kube, iz Indije, Burundija, Tunisa.

    “Mnogi od njih moraju biti vraćeni u svoje zemlje porijekla, ali takođe moramo da osiguramo da ovi tokovi budu zaustavljeni”, rekla je Johansonova.

    Austrija i Belgija se posebno žale da moraju da se nose sa neviđenim brojem dolazaka tražilaca azila od krize 2015-2016.

    Komisija ovo povećanje djelimično objašnjava činjenicom da zemlje Zapadnog Balkana – Albanija, BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija, imaju viznu politiku koja nije usklađena sa politikom EU. Te države izuzimaju državljane trećih zemalja iz viznog režima i oni onda mogu lakše da pređu u EU.

    Srbiji, zemlji kandidatu za EU od 2012, posebno se zamjera, prenosi AFP.

    I Nensi Fezer, njemačka ministarka unutrašnjih poslova, kritikovala je viznu politiku Beograda, navodeći da se ona sastoji u izuzeću građana “onih država koje ne priznaju Kosovo”.

    Johansonova bi sljedeće nedjelje trebalo da se sastane sa predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana u Berlinu, a zatim u Pragu.

  • Trasova pravi zaokret od 180 stepeni

    Trasova pravi zaokret od 180 stepeni

    Britanska premijerka Liz Tras izjavila je danas da će uvek delati u nacionanom interesu i da je njen prioritet da obezbedi ekonomsku stabilnost Britaniji.

    “Želim da obezbedim niske poreze, visoke plate, visok rast ekonomije. To je posao koji treba da uradim, za koji me je izabrala moja stranka i ta misija ostaje”, rekla je ona na konferenciji za novinare samo nekoliko sati nakon što je smenila ministra finansija Kvasija Kvartenga, izveštava Rojters.

    Tras je navela da će britanski porez na dobit preduzeća biti povećan na 25 odsto, preokrenuvši za 180 stepeni raniji plan vlade o smanjenju poreza.

    Ranijim planom “mini-budžeta”, koji je njena vlada predstavlila 23. septembra, bilo je predviđeno zamrzavanje korporativnog poreza na 19 procenata i niz drugih poreskih rezova, što je izazvalo turbulencije na finansijskim tržištima.

    “Jasno je da su neki delovi našeg mini-budžeta išli dalje i brže nego što su tržišta očekivala. Zato način na koji sada ispunjavamo našu misiju mora da se promeni. Moramo da delujemo sada da bismo uverili tržišta u našu fiskalnu disciplinu. Zbog toga sam odlučila da zadržim povećanje poreza na dobit koje je planirala prethodna vlada”, navela je Liz Tras.

    Taj potez će povećati britanske javne finansije za 18 milijardi funti (20 milijardi dolara), napominje Rojters.

    .Premijerka je dodala je da će potrošnja britanske vlade rasti sporije nego što se ranije planiralo, u okviru napora da se udeo duga u bruto domaćem proizvodi smanji tokom srednjoročnog perioda.

    “Kontrolisaćemo državni sektor kako bismo osigurali da se novac poreskih obveznika uvek dobro troši. Naš javni sektor će postati efikasniji pružajući usluge svetske klase Britancima, i potrošnja će rasti sporijim tempom nego što je prvobitno planirano”, rekla je Tras.

    Povodom imenovanja bivseg šefa diplomatije DŽeremija Hanta za novog ministra finansija, naglasila je da je reč o jednom od najiskusnijih i najcenjenijih ličnosti među ministarima u vladi i među članovima parlamenta koji deli njena uverenja i ambicije za napredak zemlje.

    “On će dostaviti srednjoročni fiskalni plan krajem ovog meseca. Sagledaće podršku koju pružamo u vidu pomoći porodicama i preduzećima, uključujući garantovanu cenu energije koja će zaštitit ljude od većih računa za energiju ove zime”, najavila je Liz Tras.

  • Rusija preusmjerava naftu ka tri kontinenta

    Rusija preusmjerava naftu ka tri kontinenta

    Rusija će preusmeriti isporuke nafte ne samo u azijske zemlje već i u Afriku i Latinsku Ameriku, izjavio je Aleksandar Novak na forumu Ruska energetska nedelja.

    Što se tiče preusmeravanja, veći deo naše nafte biće usmeren ka azijsko-pacifičkom regionu, ka Indijiu, Pakistanu i drugime zemljama na tom pravcu. Konkretno, ka zemljama Afrike i Latinske Amerike, odnosno ka onima kojima su potrebni naši energetski resursi“, rekao je Novak, prenosi Tas.

    On je takođe najavio proširenje ruskih lučkih kapaciteta.”Kada je reč o transportu, tu su luke i naftovodi. Embargo se ne odnosi na isporuke naftovodima, već samo na morski transport. Bez obzira na to, svi naši logistički centri koji se trenutno koriste biće i dalje u upotrebi i biće prošireni. Planiramo da proširimo kapacitete luka Ust-Luga, Novorosijsk i u Primorskom regionu za oko 40 miliona metričkih tona; što je prilično veliki obim”, rekao je Novak.

  • Šmit ide na saslušanje pred Komitet za spoljne poslove

    Šmit ide na saslušanje pred Komitet za spoljne poslove

    Koalicija od 25 predstavnika Evropskog parlamenta i parlamenata u Njemačkoj, Holandiji i Francuskoj pozvala je OHR da poništi nedavnu odluku o izmjeni Izbornog zakona BiH, a Kristijan Šmit će biti saslušan pred parlamentarnim Komitetom za spoljne poslove, objavila je danas član Evropskog parlamenta Tineke Strik.

    Strikova je navela da tako važne reforme treba postići kroz demokratski proces, a ne nametanjem.

    “Upravo potvrđeno – Kristijan Šmit će se na naš zahtjev pojaviti pred Komitetom za spoljne poslove Evropskog parlamenta da bi razjasnio razloge za svoju nedemokratsku mjeru”, napisala je Strikova na “Tviteru”.

    Strikova je navela da bonska ovlaštenja treba koristiti sa velikim integritetom i proporcionalnošću, a njihovo korištenje na dan izbora pokazuje potpuni izraz nepoštovanja prema građanima koji su iskoristili svoje demokratsko pravo.

  • NATO od ponedeljka počinje s vježbom nuklearnog odvraćanja

    NATO od ponedeljka počinje s vježbom nuklearnog odvraćanja

    Pripadnici vazdušnih snaga iz NATO zemalja vježbaće nuklearno odvraćanje, u šta će biti uključeno nekoliko desetina aviona iznad sjeverozapadne Evrope od ponedeljka, 17. oktobra, objavljeno je na sajtu NATO.
    Vježba, koja će trajati do 30. oktobra, je rutinska i predstavlja periodičnu obuku, a nije povezana ni sa jednim svjetskim događajem, dodaje se na sajtu Alijanse.
    Vežba se zove “Stedfast nun” (nepokolebljivo podne) i uključiće 14 zemalja i do 60 raznovrsnih letjelica, uključujući i lovce četvrte i pete generacije.

    Kao i prethodnih godina, učestvovahce američki bombarderi B52, a doletjeće iz vazduhoplovne baze Mino iz Sjeverne Dakote.

    Trening letovi će se održati iznad Belgije, koja je domaćin vježbe, kao i iznad Sjevernog mora i Velike Britanije.

    Neće biti korišćena bojeva municija.

    Domaćin vežbe “Stedfast nun” svake godine je druga NATO članica.

    “Ova vežba pomaže da nukleaerno odvraćanje ostane bezbjedno, sigurno i efikasno”, rekla je portparolka NATO Oana Lungesku.

  • Borrell pozvao Iran da odmah zaustavi represiju nad demonstrantima

    Borrell pozvao Iran da odmah zaustavi represiju nad demonstrantima

    Šef evropske diplomatije Josep Borrell u petak je zatražio od Irana da prekine s represijom nad demonstrantima i oslobodi one koje je zatočio u posljednjim sedmicama.

    “Razgovarao sam s Amirabdolahianom kako bi mu ponovio jasnu i jedinstvenu poziciju EU: Ljudi u Iranu imaju pravo na mirni protest i da brane temeljna prava”, navodi Borrell u tweetu, misleći na iranskog ministra vanjskih poslova Hosseina Amirabdollahiana, prenosi Reuters.

    Nasilna represija, dodao je, mora se zaustaviti odmah.

    “Demonstranti moraju biti oslobođeni. Pristup internetu i odgovornost su potrebni”, kazao je Borrell.

  • Rusija i SAD objavili podatke o nuklearnom naoružanju

    Rusija i SAD objavili podatke o nuklearnom naoružanju

    Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije objavilo je podatke o broju nuklearnih bojevih glava i drugog teškog naoružanja koje posjeduju Rusija i SAD, a sve u skladu s pravilima i obavezama koje proističu iz ugovora START.

    Kako se navodi, Sjedinjene Američke Države i Rusija su u septembru 2022. godine razmijenili informacije o strateškom ofanzivnom oružju što uključuje podatke o teškim bombarderima, interkontinentalnim balističkim projektilima kao i o balističkim raketama koje se lansiraju iz podmornice.

    Prema podacima koji su objavljeni na službenoj stranici Ministarstva vanjskih poslova Rusije, ova država posjeduje 540 razmještenih interkontinentalnih balističkih raketa, balističkih raketa koje se lansiraju iz podmornica te teških bombardera.

    S druge strane, podaci pokazuju kako Sjedinjene Američke Države broje 659 projektila koji se ubrajaju u ove kategorije.

    Kada je riječ o bojevim glavama raspoređenim na interkontinentalnim balističkim projektilima, projektilima koje se lansiraju iz podmornica te nuklearnih bojevih glava koje su raspoređene na avione, Rusija raspolaže s 1.549 ovakvih bojevih glava, dok Sjedinjene Američke Države posjeduju 1.420.

    Na kraju, u sklopu ugovora, strane su bile dužne objaviti i podatke o neraspoređenim lanserima interkontinentalnih balistički projektila, neraspoređenim lanserima projektila iz podmornice te neraspoređenim teškim bombarderima. U ovom segmentu, Rusija posjeduje 759 ovakvih lansera dok su Sjedinjene Američke Države prijavile 800.

    Inače, novi ugovor START stupio je na snagu 5. februara 2021. godine te su se strane složile da ugovor traje do 4. februara 2026. godine.

    Tokom sklapanja dogovora, Sjedinjene Američke Države i Rusija su se obavezale da će ograničiti broj nuklearnog naoružanja i to tako da će imati do 700 raspoređenih interkontinentalnih i drugih raketa, 1.550 nuklearnih bojevih glava raspoređenih na interkontinentalne i druge projektile te 800 neraspoređenih lansera i teških bombardera.

    Od 2011. godine, Rusija i SAD su u sklopu ogovora obavili ukupno 18 inspekcija nuklearnog naoružanja te su tom prilikom razmijenili 24.672 obavještenja.

  • Putin: Kraj za dve nedelje

    Putin: Kraj za dve nedelje

    Predsednik Rusije Vladimir Putin prokomentarisao je moguće pregovore sa Ukrajinom.

    Kako je naveo, predsednik Turske je odigrao značajnu ulogu po nizu pitanja i na tome mu je Rusija zahvalna.”On je bio aktivni učesnik dogovora o izvozu pšenice. Na posredničku ulogu su spremni i Ujedinjeni Arapski Emirati, za šta smo mu mi takođe zahvalni. Indija i Kina takođe uvek govore da treba uspostaviti dijalog, ja znam njihovu poziciju, ali znamo i poziciju Kijeva – kažu da hoće pregovore a sad su zvanično doneli odluku da pregovore zabranjuju. Mi smo uvek govorili da smo otvoreni za dogovor”, rekao je Putin na samitu “Rusija-Centralna Azija”.

    On je istakao da će uskoro biti kraj delimične mobilizacije.

    “Mobilisano je 222.000 od 300.000 je mobilisano, u roku od dve nedelje proces će biti završen”, naveo je predsednik Rusije.

    Putin o NATO: “Opasan korak”
    Predsednik Rusije osvrnuo se i na nedavne raketne udare na ciljeve u Ukrajini.

    “Od 29 objekata koje je planirano da budu uništeni nije pogođeno sedam. Nema potrebe za intenzivnim udarima. Postavljaju se drugi zadaci. Bar zasad. A dalje ćemo videti”, istakao je Putin.

    On je, takođe, istakao da bio sukob NATO i Rusije bio veoma opasan korak.

    “Direktan sukob snaga NATO i ruske vojske je veoma opasan korak, on će dovesti do globalne katastrofe, nadam se da će biti pameti da se tako nešto ne preduzima. Nismo postavili zadatak da uništimo Ukrajinu”, naveo je Putin.

    Osvrnuo se i na eksploziju na Krimskom mostu.

    “Posle terorističkog akta na Krimskom mostu odgovarajuće službe su dobile zadatak da ojačaju kontrolu, osiguraju bezbednost svih infrastrukturnih objekata i na objektima energetike, na transportnim objektima”, rekao je predsednik Rusije je i naveo da je FSB konstatovala da je eksplozivna naprava za napad na Krimski most najverovatnije dopremljena morskim putem, ali za sada nije poznato da li je korišćen brod za prevoz žita.

    Putin poručio Njemcima: “Odlučite”
    Putin je prokomentarisao i odnos Njemačke kada je reč o vojnoj operaicji u Ukrajini.

    “U Nemačkoj sami treba da odluče da li je za njih važnije ispunjavanje nekih obaveza ili interesi građana. U ovom slučaju, izgleda da su stavili na prvo mesto obaveze prema NATO-u. Smatram da je to greška i za tu grešku plaćaju biznis, ekonomija i građani. Ali sa interesima Nemačke malo ko računa inače ne bi dizali u vazduh Severni tok”

    Putin: Što da pričam sa Bajdenom?
    Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je danas da ne vidi potrebu u ovom trenutku da razgovara sa američkim kolegom Džoom Bajdenom.

    “Njega treba pitati da li je spreman da održi razgovor sa mnom ili ne. Da budem iskren, ne vidim uopšte nikakvu potrebu za tim. Ne postoji platforma za bilo kakve pregovore, bilo kada”, rekao je Putin, upitan da li je moguće da se susretne sa Bajdenom na samitu G20 u Indoneziji, preneo je TASS.

    Bajden je nedavno izjavio da ne vidi dobar razlog da se susretne sa Putinom polovinom sledećeg meseca na samitu G20 u Indoneziji.

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov prethodno je rekao da Rusija neće odbiti eventualni susret Putina i Bajdena, ukoliko uopšte dodje do takvog predloga.