Kategorija: Svijet

  • Rusija upozorava NATO: Uslijediće vojni odgovor

    Rusija upozorava NATO: Uslijediće vojni odgovor

    Rusija je danas saopštila da će možda biti primorana da rasporedi nuklearne rakete srednjeg dometa u Evropi kao odgovor na ono što vidi kao planove NATO.

    Zamjenik ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov rekao je u intervjuu za rusku novinsku agenciju RIA da će Moskva morati da preduzme korake ukoliko NATO odbije da se angažuje s njom na sprečavanju takve eskalacije, prenosi Rojters.

    Nuklearni projektili srednjeg dometa (INF) u Evropi bili su zabranjeni prema sporazumu iz 1987. godine koji su dogovorili sovjetski lider Mihail Gorbačov i američki predsjednik Ronald Regan, što je u to vrijeme pozdravljeno kao veliko ublažavanje hladnoratovskih tenzija, navodi britanska agencija.

    Vašington je napustio sporazum 2019. godine nakon što se godinama žalio da ruska strana krši taj pakt.

    Rjabkov je rekao da postoje indirektne indicije da se NATO približava ponovnom razmještanju INF-a, uključujući njihovu obnovu prošlog mjeseca.

    “Nedostatak napretka ka političkom i diplomatskom rješenju ovog problema dovešće do toga da naš odgovor bude vojno-tehničke prirode”, poručio je zamjenik ministra.

    NATO sa druge strane tvrdi da neće biti novih američkih projektila u Evropi i da je spreman da odvrati nove ruske rakete “odmjerenim” odgovorom koji bi uključivao samo konvencionalno oružje.

    “To će biti konfrontacija, sljedeći talas, takvi sistemi pojaviće se kod nas. Trenutno ih nema, imamo jednostrani moratorijum, a pozivamo NATO i Sjedinjene Države da se pridruže ovom moratorijumu,” apelovao je Rjabkov.

    Takođe, u intervjuu za RIA agenciju, on je rekao da Rusija ima “potpuni nedostatak povjerenja” u NATO.

    “Oni sebi ne dozvoljavaju da urade bilo šta što bi na neki način moglo da poveća našu bezbjednost, vjeruju da mogu da djeluju u svoju korist, a mi jednostavno moramo sve ovo da progutamo i da se nosimo s tim. Ovo se neće nastaviti”, istakao je Rjabkov.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Džo Bajden održali su prošle nedjelje dvočasovne razgovore o ukrajinskoj krizi i zahtjevu Moskve za, kako to Rusija naziva, pravno obavezujućim bezbjednosnim garancijama Zapada.

    Rjabkov je rekao da će Rusija u narednim nedjeljama predstaviti svoje naknadne prijedloge Sjedinjenim Državama, a možda i drugim zemljama NATO.

  • Foreign Policy: Zašto jedan čovjek može uništiti tursku ekonomiju

    Foreign Policy: Zašto jedan čovjek može uništiti tursku ekonomiju

    Kolumnista vanjskopolitičkog magazina Foreign Policy Steven A. Cook u tekstu “Zašto jedan čovjek može uništiti tursku ekonomiju” osvrnuo se na političke i ekonomske poteškoće u ovoj državi.

    Ocijenio je da je demokratizacija 80-ih i 90-ih godina u latinskoj Americi i istočnoj Evropi bila prilika za naučnike iz društvenih nauka da testiraju ono o čemu su dugo raspravljali: koji sistem je bolji za održavanje demokratije – predsjednički ili parlamentarni sistem.

    “Za profesora na Univerzitetu Yale Juana Linza početkom 1985. parlamentarna demokratija je bila bolja. Uslijedila je akademska rasprava, a kasnijim istraživanjima je utvrđeno da stav da je parlamentarizam bolji i nije toliko kategoričan koliko je tvrdio Linz”, naveo je Cook.

    Napomenuo je da uspjeh parlamentarizma zavisi od različitih faktora, kao što su kultura, ekonomski razvoj i historija. Osim toga, napomenuo je i da je pojedinim studijama utvrđeno da je predsjednički sistem bolji.

    Promjene kojima je Erdogan učvrstio vlast

    Ukazao je na dilemu vezanu za parlamentarizam i predsjednički sistem iz razloga što turski političari raspravljaju o tome. Prema njegovim riječima, posljednje ankete su pokazale da se smanjuje popularnost dugo vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP) na čijem je čelu predsjednik države Turske Recep Tayyip Erdogan. S druge strane, kako je istakao, opozicioni lideri prije izbora 2023. obećavaju da će vratiti parlamentarizam koji je postojao do 2017. Autor zapaža da je to zapravo bila mješavina parlamentarizma i predsjedničkog sistema. Smatra da Erdogan želi održati status quo tvrdeći da je predsjednički sistem bolji izbor za Tursku.

    “Ko je u pravu? Niko. Ne zbog toga što Turskom nije nemoguće upravljati, već zbog toga što nijedan sistem nije bio demokratski i nijedan nije značio dobro upravljanje”, dodaje Cook.

    Podsjetio je da su ovlasti predsjednika prije ustavnih promjena, kojima je uspostavljen predsjednički sistem, bile ograničene. Između ostalog, predsjednik nije mogao proglašavati zakone, nije mogao izdavati dekrete i nije mogao birati članove vlade. Za ustavne promjene najzaslužniji je upravo AKP.

    “Pozicija predsjednika je ukinuta, a novoformirano izvršno predsjedništvo je ovlašteno da imenuje sudije i visokopozicionirane funkcionere, a da se ne konsultuje s parlamentom”, obrazložio je.

    Smatra da su ove promjene bile prilika za Erdogana da na pravosudne i druge bitne pozicije imenuje svoje pristalice, a čime je osigurao da se provode njegove odluke i da se javni resursi koriste za potrebe njegove stranke.

    “Amandmanima je predsjedniku data veća kontrola nad vojskom. Postojalo je pravilo da je parlamentarni nadzor nepotreban kada predsjednik i parlamentarna većina dolaze iz iste stranke. S još manje provjera i bez ravnoteže u kontroli vlasti, Erdogan je bio slobodan da slijedi svoj plan koji je smatrao adekvatnim”, potcrtao je.

    “Nije jedini zaslužan, ali je najzaslužniji”

    Istakao je da su promjene bile daleko od toga da su pozitivne. Uočava da su problemi za mnoge Turke počeli i prije transformacije u predsjednički sistem.

    “Turska je prepuna korupcije, njena valuta je prolazila kroz višegodišnju devalvaciju, a uži predsjednikov krug čine ulizice i članovi porodice. Primjer radi, glavna kvalifikacija novog guvernera Centralne banke jeste njegov odnos s Erdoganovim zetom Beratom Albayrakom. Albayrak je bio ministar finansija i njegov ministarski mandat je bio katastrofalan”, smatra Cook.

    Naglasio je da Erdogan nije jedini koji je zaslužan za pogoršanje stanja u Turskoj, ali da je sigurno najzaslužniji. Tursku je istakao i kao jednu od svjetskih predvodnica u pritvaranju novinara i primoravanju velikog broja ljudi da odu u egzil. Spočitao joj je i to što ugrožava prava LGBT osoba, kao i prava žena. Za njega su sve ovo pokazatelji da nije riječ o dobroj vlasti. Tvrdi da Erdogan zloupotrebljava vlast kako bi osigurao pobjedu na predstojećim izborima.

    Opozicija rješenje vidi u parlamentarizmu

    Ukazao je na to da opozicija predvođena kemalističkom Republikanskom narodnom strankom (CHP), na čijem je čelu Kemal Kilicdaroglu, smatra da je rješenje za probleme u vraćanju parlamentarizma, a kako bi se uspostavila ravnoteža u kontroli vlasti. Cook je poručio da opozicija mora računati na to da Turci nisu zaboravili kako su živjeli 90-ih, kada je bila vlast.

    “To je bila decenija sa sedam različitih koalicija, od 1991. do 2002. Uglavnom se isticala po korupciji, lošim ekonomskim politikama i nedostatku hrabrih odluka”, dodaje.

    Usljed vrlo loših ukupnih okolnosti u zemlji 2002. desilo se da AKP pobijedi.

    “Turski parlamentarizam i nije bio toliko loš. Vlade na čijem je čelu bio AKP bile su spremne da se pridržavaju programa Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), omogućavajući period ekonomskog rasta. Provedeno je niz političkih reformi kojima je Evropska unija primorana da s Turskom počne pregovore o njenom članstvu u uniji”, zapaža.

    Kako je istakao, to je također bio period kada su Erdogan i njegov AKP radili na tome da podjele, potuku i usitne opoziciju. Naveo je da se desila konsolidacija Erdoganovog autoritarizma.

    Steven A. Cook u tekstu za Foreign Policy zaključuje da će Turcima najbolje biti pod onim sistemom koji budu sami oblikovali, odnosno koji oni izaberu.

    Cook je saradnik Vijeća za vanjske poslove (Council on Foreign Relations) za Bliski istok i Afriku. Njegova posljednja knjiga je “Lažna zora: Protesti, demokratija i nasilje u novoj sredini” (False Dawn: Protest, Democracy, and Violence in the New Middle).

  • Cavusoglu: Oduke NSRS-a su opasne, mogle bi ugroziti regionalnu stabilnost

    Cavusoglu: Oduke NSRS-a su opasne, mogle bi ugroziti regionalnu stabilnost

    Glasanje zastupnika u Narodnoj skupštini RS-a za početak povlačenja iz Oružanih snaga BiH, pravosuđa i poreznog sistema BiH je “pogrešno, opasno” i moglo bi ugroziti regionalnu stabilnost, izjavio je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu.

    Njegovi su komentari uslijedili nakon što je nova njemačka vlada pozvala Evropsku uniju da uvede sankcije lideru SNSD-a Miloradu Dodiku zbog te odluke, prenio je Reuters.

    Ove institucije, navodi agencija, predstavljaju ključne stubove sigurnosti, vladavine prava i finansijskog sistema u BiH.

    “Okruženje stabilnosti uspostavljeno na Balkanu tokom 30 godina je pod ozbiljnim rizikom. Odluka koju je donio parlament entiteta Srpske Republike Bosne i Hercegovine je pogrešna, opasna i protivna ustavu”, rekao je Cavusoglu u turskom parlamentu.

    Tursko ministarstvo vanjskih poslova već je izrazilo zabrinutost zbog odluka NSRS-a, pozvavši tokom vikenda “one koji će snositi odgovornost narušavanja mira i prosperiteta da se pridržavaju ustavnog i zakonskog okvira i pribjegnu dijalogu”.

  • “Pripremamo se da Putin da naredbu za početak rata – hitno potrebna pomoć”

    “Pripremamo se da Putin da naredbu za početak rata – hitno potrebna pomoć”

    Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko upozorava na rusku invaziju na Ukrajinu.

    “Mi u čitavoj Ukrajini se pripremamo na to da ruski predsednik Vladimir Putin da naredbu za početak rata”, upozorava bivši bokser u tekstu za nemački Bild.

    “Kao vojnik jednom sam se zakleo da ću braniti ovu zemlju, i sad sam spreman boriti se za domovinu”, istakao je gradonačelnik glavnog grada Ukrajine.

    Rusija je proteklih nedelja nagomilala svoje vojnike na granici sa Ukrajinom, što je izazvalo strah od moguće invazije. Moskva to demantuje i optužuje vlasti u Ukrajini za provokacije.

    Nasuprot tome, Kličko poziva na hitnu međunarodnu pomoć: na “internacionalnu podršku i vojnu pomoć”, kako je napisao u tekstu objavljenom u visokotiražnom Bildu.

    “Mi smo jedna evropska zemlja, koja više nego ikad treba evropsku podršku”, poručio je Kličko, koji je od 2014. gradonačelnik Kijeva.

    Prema nedavnim objavama NATO-a, Rusija drži između 75.000 i 100.000 vojnika u blizini ukrajinske granice, prenosi Šipigl.

  • “Sjeverni tok 2 ne može da bude odobren”

    “Sjeverni tok 2 ne može da bude odobren”

    “Gasovod Sjeverni tok 2 za sada nije u skladu sa evropskim zakonom i zato sada ne može da bude odobren.”

    To je izjavila ministarka spoljnih poslova Nemačke Analena Berbok.

    “Razgovarali smo o tome u okviru koalicionih pregovora i propisali u koalicionom sporazumu da je za energetske projekte, a tu spada i Severni tok 2, na snazi evropski zakon o energetici. To znači da u ovom trenutku ovaj gasovod ne može da bude odobren, jer nije u skladu sa zahtevima evropskog energetskog zakona”, rekla je Berbokova u intervjuu za “ZDF”, ne precizirajući šta nije u skladu sa pravom EU.

    Prema njenim rečima, postoji i pitanje bezbednosti, piše Sputnjik.

    “Još prethodna vlada je razgovarala sa Amerikancima da se daljom eskalacijom ovaj gasovod ne može biti priključen na mrežu (evropskog energetskog sistema). Koristim uslovni način, jer smo sada u fazi kada želimo da učinimo sve da se ponovo pokrenu pregovori. Pregovori su najbolji i najbezbedniji put da se izbegne dalja eskalacija”, dodala je ministarka.

    Ona, međutim, nije precizirala o kakvim pregovorima se radi.

  • Putin priznao da je nakon raspada SSSR-a vozio taksi kako bi “spojio kraj s krajem”

    Putin priznao da je nakon raspada SSSR-a vozio taksi kako bi “spojio kraj s krajem”

    Ruski predsjednik Vladimir Putin u predstojećem dokumentarcu o historiji države rekao je da je raspad Sovjetskog Saveza značio kraj “historijske Rusije”, otkrivajući da je vozio taksi da bi “spojio kraj s krajem” nakon pada SSSR-a.

    Putin, bivši agent sigurnosnih službi Sovjetskog KGB-a, ranije je žalio za padom SSSR-a, ali je ovaj put rekao da je raspad prije tri decenije ostao “tragedija” za većinu građana.
    Komentari, koje je u nedelju objavila državna novinska agencija RIA-Novosti, bili su odlomci iz predstojećeg filma emitera Channel One pod nazivom “Rusija. Nedavna historija”.

    “Na kraju krajeva, šta je raspad Sovjetskog Saveza? Ovo je kolaps historijske Rusije pod imenom Sovjetski Savez”, rekao je ruski lider.


    Odani sluga unije, Putin je bio užasnut kada se ona raspala, te je jednom raspad nazvao “najvećom geopolitičkom katastrofom 20. stoljeća”.

    RIA-Novosti, izvještavajući iz odlomaka dokumentarca, kažu da je Putin otkrio da je povremeno radio kao taksista da bi povećao svoja primanja.

    “Ponekad sam morao da zaradim dodatni novac”, rekao je Putin.

    “Mislim, dodatno zaradite autom, kao privatni vozač. Neprijatno je pričati o tome, da budem iskren, ali, nažalost, to je bio slučaj”, otkrio je ruski predsjednik.

    Rusija je bila centar Sovjetskog Saveza koji je narastao na 15 republika od Baltika na zapadu do Centralne Azije. Godine 1991. potresena, ekonomskim problemima, unija se raspala i Rusija je postala nezavisna nacija.

  • Assange doživio moždani udar u britanskom zatvoru

    Assange doživio moždani udar u britanskom zatvoru

    Suosnivač WikiLeaksa Julian Assange pretrpio je moždani udar uzrokovan stresom zbog pravne borbe protiv izručenja u SAD iz britanskog zatvora Belmarsh

    “Assangeu je dijagnosticiran prolazni ishemijski napad nakon jedne od njegovih žalbi Visokom sudu putem video veze 27. oktobra”, kazala je njegova zaručnica Stella Moris.

    Istakla je da je Assange imao mini moždani udar, nazvan TIA, koji se smatra znakom upozorenja na jaki moždani udar i zahtijeva liječničku pomoć. Assange je od tada napravio magnetsku rezonancu i sada navodno uzima lijekove.

    “Julian se bori i bojim se da bi ovaj incident mogao biti preteča većeg napada. To povećava naše strahove o njegovoj sposobnosti da preživi što duže”, kazala je Moris.

    Visoki sud Ujedinjenog Kraljevstva u petak je odobrio zahtjev SAD-a za izručenje Assangea, koji je prethodno blokiran zbog Assangeovog pogoršanja mentalnog zdravlja.

    Iako presuda nije konačna i na nju se Assangeov pravni tim može žaliti, ona dovodi bivšeg šefa WikiLeaksa korak bliže suđenju na tlu SAD-a, gdje mu prijeti 175 godina iza rešetaka ako bude osuđen za špijunažu.

  • Britanija razmatra sve mogućnosti ako Rusija napadne Ukrajinu

    Britanija razmatra sve mogućnosti ako Rusija napadne Ukrajinu

    Velika Britanija razmatra sve opcije o tome kako da odgovori ako Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu, rekla je danas ministarka spoljnih poslova Liz Tras, ističući da se ta zemlja u prošlosti već koristila ekonomskim sankcijama kako bi poslala diplomatske poruke Moskvi.

    “Kada je Velika Britanija htjela da pošalje jasne poruke i postigne jasne ciljeve, bili smo spremni da upotrijebimo ekonomske sankcije”, rekla je ministarka Tras novinarima na sastanku ministara spoljnih poslova Grupe sedam najrazvijenijih industrijskih zemalja (G7), prenosi agencija Rojters.

    Ona je dodala da se razmatraju sve opcije o tome kako će se Britanija odgovoriti ukoliko Rusija odluči da napadne Ukrajinu.

    Ministri spoljnih poslova Grupe sedam okupili su se u subotu u Liverpulu u Engleskoj, na sastanku kojim je dominiralo pitanje gomilanja ruskih trupa u blizini ukrajinske granice i pozvali Moskvu na deeskalaciju.

    Ukrajina se nalazi u centru krize u odnosima Istoka i Zapada, jer zapadne zemlje optužuju Rusiju za gomilanje desetina hiljada vojnika u pripremi za moguću vojnu ofanzivu velikih razmjera.

    Sa druge strane, Rusija poriče da je planirala bilo kakav napad i optužuje Ukrajinu i Sjedinjene Američke Države za destabilizirajuće ponašanje i kaže da su joj potrebne bezbjednosne garancije za sopstvenu zaštitu, navodi britanska agencija.

  • Srušila se zgrada na Siciliji, ima žrtava

    Četvorospratna zgrada se urušila u sicilijanskom gradu Ravanuza nakon eksplozije gasa.

    Najmanje jedna osoba je poginula, a spasioci tragaju za devet nestalih stanovnika, među kojima je i troje djece, javila je ANSA.

    Spasilački tim je pronašao tijelo muškarca u ruševinama, saopštila je Vatrogasna služba Vigili de Fuoko na svom Tviter nalogu.

    Tom prilikom niko nije povrijeđen na ovoj veoma prometnoj magistralnoj dionici.

    ANSA navodi da se zgrada, u italijanskom gradu sa 11.000 stanovnika u blizini Agriđenta na jugozapadu Sicilije, zapalila nakon što je u njoj eksplodirala cijev za gas, prenosi Rojters.

    Vatrogasci su i dalje na licu mjesta i pokušavaju da ugase vatru, a ruševine se pretražuju u potrazi za nestalima, među kojima je i mladi par koji je čekao bebu.

    Eksplozija je oštetila još najmanje dvije zgrade u centru grada, navodi ANSA.

  • Novi kancelar Njemačke u posjeti Poljskoj „Sjeverni tok dva je “oružje” protiv Evrope“

    Novi kancelar Njemačke u posjeti Poljskoj „Sjeverni tok dva je “oružje” protiv Evrope“

    Nemački kancelar Olaf Šolc boraviće danas u Varšavi gdje će sa domaćinima razgovarati o migrantskoj krizi na poljsko-bjeloruskoj granici, sporu Poljske sa EU oko nezavisnosti pravosuđa, tenzijama sa Rusijom zbog grupisanja vojnih jedinica u blizini granica sa Ukrajinom i o sudbini ruskog gasovoda do Njemačke.

    Dvije strane su bile jasne šta očekuju od ove posjete novog kancelara Njemačke.

    Poljski premijer Mateuš Moravjecki rekao je da će apelovati na Šolca da se usprotivi otvaranju gasovoda Sjeverni tok dva, kojim bi se ruski gas transportovao do Njemačke prolaskom kroz Ukrajinu, jer bi ga predsjednik Rusije Vladimir Putin mogao da iskoristi protiv Evrope, prenosi Rojters.

    Njemačka je podržala napore Poljske da se zaustavi talas izbjeglica prema EU iz Bjelorusije.

    Evropska unija optužila je Minsk da generiše krizu i najavila rješavanje tog problema.

    Nova njemačka vlada nije javno obećala da će zaustaviti gasovod Sjeverni tok 2 ako Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu, kao što su to zahtjevale Poljska i Sjedinjene Države.