VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Putin: Bar jedan agent CIA bio savjetnik ruske vlade devedesetih

    Putin: Bar jedan agent CIA bio savjetnik ruske vlade devedesetih

    Najmanje jedan pripadnik američke Centralne obavještajne agencije (CIA) bio je među savjetnicima ruske vlade početkom devedesetih, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

    “Vjerujem da je najmanje jedan agent CIA definitivno bio među tim savjetnicima, iako u skladu sa zakonima svoje zemlje nije imao pravo da se bavi komercijalnim poslovima”, istakao je Putin u intervjuu za dokumentarac pod naslovom “Rusija: njena nedavna istorija”, čiji je dio emitovan u subotu na TV kanalu Rusija 1, prenosi TAS S.

    Prema njegovim riječima, to je na kraju rezultiralo suđenjem u SAD, koja je pokazalo da je taj čovjek bio pripadnik CIA.

    Predsjednik Rusije ispričao je ranije kojim metodama su druge države pokušavale da utiču na Rusiju sredinom devedesetih godina prošlog vijeka, naglasivši da je početkom dvijehiljaditih godina prekinuo te akcije.

    “Pogledajte, sredinom devedesetih i početkom dvijehiljaditih godina u svojstvu savjetnika, zvaničnih službenika ruske vlade bili su, kako se kasnije otkrilo, službenici CIA”, rekao je Putin u četvrtak na sjednici Savjeta za razvoj civilnog društva i ljudska prava.

    On je potvrdio da su im kasnije u SAD sudili da su kao službenici CIA, dok su radili za Rusiju, kršili američki zakon, odnosno učestvovali u privatizaciji.

    Po njegovim riječima, to je bio samo jedan od primjera pokušaja miješanja u stvari Rusije.

    “U stvari, bilo ih je mnogo više.U našim nuklearnim vojnim objektima sjedili su američki stručnjaci koji su tamo dolazili na posao svakog dana, od ujutru do uveče, na stolu je stajala i američka zastava. Oni su tamo živjeli i radili. Nisu im bili potrebni osjetljivi instrumenti za ulazak u naš politički život, pošto su oni i tako sve kontrolisali”, rekao je Putin.

    On je naglasio da se situacija promijenila i da su oni početkom dvijehiljaditih “očišćeni”, i da je Rusija postala drugačija i samostalnija, kao i da rastu mogućnosti oružanih snaga, pa je u skladu s tim, kako je naveo, “odnos prema njoj počeo da se mijenja”.

  • Vanredno stanje, raste broj mrtvih u SAD, pojavio se snimak dolaska tornada

    Američki predsjednik Džozef Bajden proglasio je vanredno stanje za Kentaki nakon što je u toj saveznoj državi od posljedica tornada, kako strahuje njen guverner Endi Bešir, poginulo više od 100 osoba.

    Bajden je u subotu naložio da se federalni resursi usmjere na lokacije s najvećim potrebama, a ranije je razgovarao sa guvernerima pet država pogođenih olujama, Arkanzasa, Ilinoisa, Kentakija, Misurija i Tenesija, kako bi izrazio saučešće i potvrdio posvećenost brzoj isporuci pomoći, saopštila Bijela kuća, prenosi Rojters.

    Na društvenim mrežama se pojavio i snimak dolaska tornada.

    U razornim olujama koje su zahvatile američki srednji zapad i jugoistok, a koje je Bajden nazvao “nezamislivom tragedijom”, ima više mrtvih i pričinjena je velika materijalna šteta.

    Oštećeni su fabrika svijeća i vatrogasna stanica u Kentakiju, skladište Amazona u državi Ilinois, gdje su najmanje dva radnika poginula, starački dom u Misuriju i mnogi drugi objekti i kuće, navodi Rojters.

    Šest radnika kompanije “Amazona” poginulo je, saopštila je danas vatrogasna brigada.

    Nije poznato koliko se radnika još vodi kao nestalo jer “Amazon” nije vatrogasnoj službi dostavio podatke koliko ih je bilo u skladištu u vrijeme udara tornada.

    Centar za predviđanje oluja Nacionalne meteorološke službe objavio je da je zaprimio 36 dojava o tornadima u Kentakiju, Ilinoisu, Tenesiju, Misuriju, Arkanzasu i Misisipiju.

    Gotovo 99.000 ljudi u Kentakiju i više od 70.000 u Tenesiju je bez struje od subote poslijepodne, prema mrežnoj stranici PowerOutage.US.

    Mnogi su scene nakon tornada upoređivali s ratnom zonom.

  • Erdogan: Društvene mreže su prijetnja po demokratiju

    Erdogan: Društvene mreže su prijetnja po demokratiju

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan jučer, 11. decembra, je poručio da su društvene mreže prijetnja po demokratiju.

    Vlast u Turskoj namjerava donijeti zakon kojim će se sankcionisati objavljivanje lažnih informacija na internetu. Međutim, kritičari smatraju da će to značiti donošenje restrikcija protiv slobode govora.

    “Kada su se pojavile društvene mreže, predstavljane su kao simbolom slobode, a sada su se pretvorile u jednu od glavnih prijetnji po demokratiju. Pokušavamo zaštititi naše ljude, posebno one najranjivije, od laži i dezinformacija, bez da kršimo njihovo pravo da dobiju tačne i nepristrasne informacije”, izjavio je Erdogan u videoporuci objavljenoj na vladinoj konferenciji u Istanbulu posvećenoj komunikacijama.

    U ovoj državi je prošle godine usvojen zakon kojim su društvene mreže s više od milion korisnika obavezane da moraju imati pravne zastupnike i da podatke moraju pohranjivati isključivo u Turskoj. Tada su kompanije poput Facebooka, Twittera i YouTubea otvorile svoja predstavništva u ovoj zemlji.

    Novim zakonom će biti omogućeno sankcionisanje i do pet godina zatvora onih koji budu objavljivali lažne vijesti i dezinformacije. Zakonom će biti formiran i državni regulator za društvene mreže.

    Agencija Associated Press (AP) piše da je većina značajnijih turskih medija pod kontrolom vlasti te da su društvene mreže prostor na kojem se mogu oglašavati kritičari vlasti.

    U izvještaju međunarodne organizacije za ljudska prava Freedom House o slobodi na internetu, objavljenom u septembru ove godine, Turska je označena kao neslobodnom državom. Opisana je kao zemljom u kojem se s interneta briše sadržaj koji nije prihvatljiv vlastima.

  • “Imamo svetu obavezu – Amerika će poslati trupe”

    “Imamo svetu obavezu – Amerika će poslati trupe”

    SAD će poslati trupe, ne u Ukrajinu, već u susedne članice NATO-a u slučaju navodne invazije Rusije, saopštio je američki predsednik Džozef Bajden.

    Kako je naveo Bajden, nikada nije ni bilo reči o slanju američkih snaga u Ukrajinu.

    “Da li ste vi spremni da pošaljete američke trupe u rat u Ukrajinu da se bore protiv Rusije”, pitao je predsednik novinare.

    Po njegovim rečima, tokom onlajn samita, on je rekao ruskom lideru da će u slučaju “invazije”, američke snage biti poslate u države “Bukureške devetke” (B9), koje se nalaze na istočnom obodu NATO-a (Bugarska, Mađarska, Letonija, Litva, Poljska, Rumunija, Slovačka, Češka i Estonija).

    “Prema tim državama NATO-a imamo svetu obavezu da ih štitimo od svakog napada Rusije”, rekao je američki lider.

    On je dodao da će SAD “nastaviti da ukrajinskom narodu isporučuju odbrambene mogućnosti”, ali nije precizirao o kojim tačno se radi Bajden je još jednom izjavio da je u razgovoru sa šefom ruske države ukazao da će se Rusija u slučaju invazije na Ukrajinu suočiti sa razornim ekonomskim posledicama.

    “Odnos ostalog sveta prema Rusiji će se značajno promeniti. Platićete užasnu cenu”, dodao je Bajden, govoreći o razgovoru sa ruskim liderom.

    Podsetimo, 7. decembra je održan razgovor Putina i Bajdena putem video-veze, koji je trajao oko dva sata. Pomoćnik ruskog lidera Jurij Ušakov saopštio je da je predsednik Rusije Vladimir Putin svom američkom kolegi Džozefu Bajdenu tokom onlajn razgovora govorio o “crvenim linijama” i pretnjama koje zabrinjavaju Moskvu. Američki lider je, sa svoje strane, izrazio zabrinutost zbog zaoštravanja situacije oko Ukrajine.

    Prema rečima Ušakova, šef Bele kuće je takođe upozorio Putina da SAD spremaju velike sankcije u slučaju dalje eskalacije situacije oko Ukrajine.

  • Priprema se vojna akcija? “Dali smo instrukcije”

    Priprema se vojna akcija? “Dali smo instrukcije”

    Izraelska vojska priprema mogući napad na Iran, objavili su mediji te zemlje, pozivajući se na odbrambene i diplomatske izvore.

    Tel Aviv je već obavestio SAD o svojim planovima.

    Izraelski ministar odbrane Beni Gantc obavestio je američkog ministra odbrane Lojda Ostina o pripremama za potencijalni vojni napad na Iran tokom njegove posete SAD, preneli su izraelski mediji.

    “Ministar odbrane rekao je Amerikancima da je dao instrukcije vojsci da se pripremi za vojnu opciju”, rekao je Izraleskom vojnom radiju neimenovani visoki bezbednosni izvor.

    Isti izvor tvrdi da, Teheran, iako je “blizu proizvodnje dovoljno fisionog materijala za jednu nuklearnu bombu“, neće preći tu granicu, jer razume težinu takvog koraka. Dok Izrael optužuje Iran da pokušava da dobije nuklearno oružje, Teheran dosledno odbacivao takve navode, tvrdeći da njegov nuklearni program služi isključivo u civilne svrhe.

    Drugi diplomatski izvor rekao je izraelskim medijima da Gancova objava nije naišla na primedbe američkih zvaničnika. “Nije bilo veta”, rekao je izvor Jerusalem postu.

    Tokom posete SAD, Gantz je izrazio nadu u produbljivanje “dijaloga i saradnje” sa Vašingtonom kada je Iran u pitanju, kao i za jačanje “zajedničke vojne spremnosti da se suoči sa Iranom i da zaustavi njegovu regionalnu agresiju i nuklearne aspiracije“.

    Iako je Ostin izgledao manje ratoboran, rekao je da je Vašington zabrinut zbog neuspeha Irana da pokaže konstruktivan diplomatski angažman, upozoravajući da je američki predsednik Džo Bajden “spreman da se okrene drugim opcijama” u suočavanju sa Teheranom.

    Sekretarka za štampu Bele kuće Jen Psaki je posle samita Ganca i Lojda rekla da je Bajden “zatražio od svog tima da bude spreman u slučaju da diplomatija ne uspe, a mi moramo da se okrenemo drugim opcijama, a to zahteva pripreme”.

    Ona je rekla da bi “opcije” mogle uključivati “dodatne mere za dalje ograničavanje iranskih sektora koji donose prihode“, ali je izbegla eksplicitno pominjanje vojne intervencije.

    Neprijateljska retorika dolazi usred nedavno nastavljenih pregovora u Beču o oživljavanju iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine. Pregovori nisu daleko odmakli jer Teheran ne odustaje od zahteva da Vašington u potpunosti ukine svoje “opresivne“ sankcije.

    Nuklearni sporazum se raspao kada je tadašnji predsednik Donald Tramp povukao SAD iz dogovora 2018. godine, optužujući Teheran da je na neki način prekršio “duh” sporazuma. Od tada je Vašington ponovo uveo stare i nove mere protiv Teherana, a Iran je nastavio sa radom na svom nuklearnom programu.

  • U Kentakiju poginulo više od 70 ljudi u razornim tornadima

    Više od 70 ljudi poginulo u razornim tornadima Kentakiju, uzrokujući znatnu materijalnu štetu u više od deset oblasti, izjavili su danas zvaničnici.

    Nekoliko razornih tornada zahvatilo je šest američkih država i iza sebe su ostavili trag uništenih kuća i firmi duži od 400 kilometara.

    Tokom protekle noći dijelove Kentakija pogodila su najmanje četiri tornada.

    Guverner Kentakija Endi Bišer rekao je da je najveći tornado prešao put duži od 400 kilometar preko cijele države.

    Prema njegovim riječima, broj poginulih mogao bi biti veći i od stotinu.

    “Stepen uništenja je do sad neviđen. Prilično smo sigurni da je više od 50 stanovnika Kentakija poginulo. Sada sam siguran da je taj broj veći i od 70 te da bi mogao da premaši stotinu do kraja dana”, naglasio je Bišer.

    On je istakao da je 189 pripadnika Nacionalne garde raspoređeno radi pomoći ugroženima.

    Među najteže pogođenima je gradić Mejfild u zapadnom dijelu Kentakija, gdje se ta država graniči sa Ilinoisom, Misurijem i Arkanzasom.


    Bišer je istakao da je oko 110 ljudi bilo unutar fabrike za proizvodnju svijeća kada je tornado zahvatio zgradu, pri čemu se srušio krov.

    On je dodao da je više od 56.000 ljudi u Kentakiju bez električne energije. Bišer je proglasio vanrednu situaciju.

    Jedna osoba je poginula, a pet je teže povrijeđeno kada je tornado zahvatio Dom za stare u Monetu u Arkanzasu nedaleko od granice sa Misurijem.

    Nekoliko kilometara dalje u Ličvilu u Arkanzasu tornado je uništio prodavnicu gdje je poginula jedna osoba.

    U Ilinoisu je policija saopštila da ima žrtava nakon djelimičnog urušavanja krova u skladištu kompanije “Amazon” u gradu Edvardsvilu.


    Lokalni zvaničnik Din Flener naveo je da su u Tenesiju uslijed jakog nevremena poginule tri osobe.

    Meteorološka služba saopštila je da su primili 36 izvještaja o tornadu u Ilinoisu, Kentakiju, Tenesiju, Misuriju, Arkanzasu i Misisipiju.

  • DW tvrdi: Sankcije i dalje u ladici, međunarodna zajednica smatra da bi to bilo kontraproduktivno

    Nakon jučerašnje sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj su doneseni zaključci kojima se produbljuju sukobi i nastavlja degradacija države Bosne i Hercegovine, oštro su reagovale zapadne zemlje, međutim čini se da sankcije nisu na stolu.

    Mehanizmi, za koje su predstavnici međunarodne zajednice u BiH ranije najavljivali da će biti upotrijebljeni ukoliko se nastavi sa urušavanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, još su u ladici.
    Sudeći prema stavovima koji su saopćeni iz ambasada zapadnih zemalja, sankcije će tu ostati još neko vrijeme.

    Iz izvora bliskih međunarodnim predstavnicima, Deutsche Welle saznaje da su razmatrane sankcije nakon posljednjih odluka Narodne skupštine, koje se tiču prijenosa nadležnosti, ali da je zaključeno kako bi to u ovom trenutku izazvalo kontraefekat i još više zaoštrilo političku situaciju.

    “U isto vrijeme, odluke koje su usvojene, još su na “dugom štapu”, odnosno potrebno je vrijeme za njihovo stupanje na snagu, kao i period od šest mjeseci za njihovu realizaciju”, piše ovaj medij.

    Njihov izvor je međutim kazao da postoji i mogućnost promjene ovog stava ukoliko za to bude potrebe.

    “Zbog toga što je ostavljen duži period za realizaciju zaključaka se za sada ostalo samo na verbalnoj osudi ovog čina, kako bi se pokušale smiriti tenzije i pronašlo rješenje, ili kroz Parlament BiH ili kroz direktan dogovor političkih lidera o pitanjima koja su prouzrokovala krizu. Međutim, nije isključeno da se ta odluka promijeni“, kaže njihov izvor.

    Nakon sjednice NSRS-a, iz ambasada zapadnih zemalja stiglo je zajedničko saopćenje, kojeg su potpisali SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija i Delegacija EU u BiH, a koje bi za sada trebalo zadovoljiti formu reakcije.
    Oni su naglasili kako vlast u RS-u mora biti svjesna da nastavak kretanja slijepom ulicom prijeti stabilnosti zemlje te da moraju prestati sa dosadašnjom retoriku, kao i vraitti se u državne institucije.

  • Haos u Beču: “Dalje ruke od naše dece”; na ulicama više od 20.000 ljudi; napadnuti i novinari

    Više hiljada protivnika epidemioloških mera i najavljene obavezne vakcinacije protestuje u Beču, a kao i ranije demonstracije su bile obeležene i incidentima.

    Oko 20.000 ljudi, prema podacima policije, okupilo se u centru Beča, na protestu na koji je, kao i ranija dva puta, pozvala Slobodarska partija Austrije (FPO).

    Po prvi put od održavanja protesta okupljenima se obratio i lider FPO Herbert Kikl, koji nije mogao da prisustvuje ranijim demonstracijama zbog korone.

    “Pojedini još nisu shvatili da ih vlada “zajeava” i da ih udara u “guicu”, pošto im nudi karikaturu slobode umesto prave slobode”, kritikovao je Kikl okončanje lokdauna koristeći vulgarne izraze.


    On je istakao da će se FPO boriti i za sve one koji to još nisu shvatili, jer smatra da je to slobodarski oblik solidarnosti.

    Kikl je izrazio uverenje da će svakog dana biti sve više koji će ustati protiv mera, i da neće dugo trajati dok vlada ne padne.

    Pored Kikla i drugih političkih predstavnika FPO, obratio se sa bine i najveći teoretičar zavere sa vezama sa ekstremnom desnicom Martin Ruter.


    Nakon govora okupljeni su krenuli, kao i ranijih subota, u šetnju Ringom, centralnom ulicom Beča.

    Nosili su transparente “Ne prisilnoj vakcinaciji”, “Dalje ruke od naše dece“.

    Tokom kretanja povorke došlo je i do incidenta, pošto su učesnici protesta bacali ledenice i sneg na novinare koji su ih pratili.

    Policija je u više navrata morala da intereveniše i privela je više ljudi.

    Inače, već danima se pozivalo na „mega demonstraciju za slobodu protiv haosa i prisile“.

    FPO je taj protest, kako je saopštila, organizovala u saradnji sa više građanskih pokreta.

    Austrijskoj policiji podneto je 32 zahtava za održavanje demonstracije, od kojih je sedam odbijeno zbog formalnih grešaka.

    Poređenja radi, ovaj treći veliki anti-korona protest bio je ujedno i najmanji, pošto je prošle nedelje bilo još 40.000 ljudi u centru Beča, a ovaj put jasno manje.

    Dok je broj učesnika protesta u padanju, policija povećava svoje prisustvo, te je ovaj skup obezbeđivala sa 1.400 policajaca, a ranije je taj broj bio za 200 manji.

  • Panika u Kijevu: Dokument stoji na Bajdenovom stolu, a Amerika odlaže konačnu odluku

    Administracija američkog predsednika Džoa Bajdena pripremila je paket vojne pomoći Ukrajini u vrednosti od 200 miliona dolara, ali je obustavila isporuku.

    Iako su vlasti u Kijevu uputile brojne apele, pomoć nije poslata, saopštila je televizija En-Bi-Si, pozivajući se na izvore.

    Kako se navodi, očekivalo se da će prošle sedmice biti zvanično objavljeno o dodeli tog paketa pomoći, ali Bela kuća je rešila da odloži donošenje konačne odluke.

    Izvori televizije tvrde da Vašington želi da pokuša da smanji tenzije oko situacije sa Ukrajinom diplomatskim putem.

    Neimenovani sagovornik tvrdi da dokument kojim se odobrava paket vojne pomoći Kijevu “već tri-četiri sedmice stoji na stolu predsednika Bajdena”.

    Još uvek nije poznato šta obuhvata paket od 200 miliona dolara vojne pomoći.

    Sagovornici ističu da je Ukrajina tražila sisteme PVO, protivbrodske rakete, protivtenkovske rakete “džavelin”, radare, modernizovanu artiljerijsku municiju i lekove.

    Ukrajinska vlada zbunjena
    En-Bi-Si podseća da je Kijev pre oko mesec dana dobio pozitivan odgovor na taj zahtev, stoga je sada ukrajinska vlada “zbunjena” i ne razume zašto pomoć nije stigla, kako je očekivano.

    Izvori televizije smatraju da je moguće da Bela kuća ovu partiju pomoći vidi kao instrument pritiska na Moskvu, te da će biti isporučena Ukrajini ako Rusija preduzme vojne akcije protiv Ukrajine.

    Podsetimo, zapadne zemlje i Kijev u poslednje vreme optužuju Rusiju da priprema navodnu invaziju na Ukrajinu zbog čega sve češće govore o spremnosti da Moskvi u tom slučaju uvedu do sada neviđene sankcije.

    Rusija je u više navrata opovrgla da planira tako nešto, ističući da je pomeranje vojnih snaga na njenoj teritoriji, koje izaziva uznemirenost Zapada a posebno susednih država, njeno suvereno i ustavno pravo.

  • Prva žrtva poplava na sjeveru Španije

    Najmanje jedna osoba je poginula kada su se na sjeveru Španije rijeke izlile iz korita, poplavile kuće i saobraćajnice, a bujice odnosile automobile.

    Veliki snijeg, koji je pao u regionima Navare i Baskije, otopio se, a oluja “Bara” je za nekoliko sati izazvala poplave, prenosi BBC.

    Bolnica u malom baskijskom gradu Mendaro je zbog poplava ostala izolovana.