VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Hrvatska i Mađarska ujedinjene protiv odluke EU

    Hrvatska i Mađarska ujedinjene protiv odluke EU

    Evropska unija je u ponedjeljak odlučila obučiti 15.000 ukrajinskih vojnika, ali i Mađarska i Hrvatska kažu da neće učestvovati.

    Hrvatska se pridružila svom sjevernom susjedu i članici EU, Mađarskoj, u odbijanju obučavanja ukrajinskih vojnika na svojim teritorijama, odluka je donesena u ponedjeljak na sastanku ministara vanjskih poslova Evropske unije.

    “Ne želim da se Hrvatska u ovaj rat uplete više nego što mora biti”, rekao je u utorak u glavnom gradu Hrvatske, Zagrebu, predsjednik Zoran Milanović.

    “Kao vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske neću odobriti obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj”, dodao je Milanović.

    Milanović je to odgovorio na novinarski upit o odluci Evropske unije da uspostavi misiju za vojnu obuku za dalju podršku Ukrajini i poboljšanje sposobnosti ukrajinskih oružanih snaga koje će djelovati na teritoriji država članica Evropske unije.

  • “Šmit više nema kredibilitet za funkciju u BiH”

    “Šmit više nema kredibilitet za funkciju u BiH”

    Više od 25 evrozastupnika iz njemačkog, nizozemskog i francuskog parlamenta pozvalo je visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje, da povuče nedavno nametnute izmjene Izbornog zakona, a evroparlamentarka Tineke Strik, koja je pokrenula ovu inicijativu, kaže da “Šmit više nema kredibilitet da obavlja ovu funkciju i da se svojim odlukama svrstao na jednu stranu”.

    Strik je u izjavi za N1 navela da je Šmita pozvala u Komitet za spoljne poslove očekujući da će opravdati odluku koju je donio na dan Opštih izbora u BiH o izmjeni Ustava Federacije BiH i izmjeni Izbornog zakona BiH.

    Ona je rekla da OHR i Šmit imaju moć u BiH jer može nametati zakone, a on je to, kaže, uradio u izbornoj noći zanemarijući i neuvažavajući birače koji moraju znati pravila po kojima biraju.

    Ocijenila je da je Šmit nametnutu odluku doneo u “najgorem mogućem trenutku” i da je time, kako kaže, pokazao da mu nije stalo do toga šta građani i birači u BiH uopšte žele.

    Strik kaže da nije problem samo trenutak za donošenje ovih odluka, već i sadržaj samih amandmana.

    Ističe da je Šmit tim odlukama na neki način cementirao etničku segregaciju.

    “To vodi ka etničkim podelama i mislim da je opasno, mislim da je zemlja previše podijeljena po osnovu etničke pripadnosti, a ja mislim da treba ići napred prema inkluzivnom društvu gdje svaki građanin i glas imaju istu težinu”, rekla je Strik.

    Šmit je, ističe, tim odlukama na neki način smirio HDZ umesto da, kako kaže, traži rješenja koja vode zemlju napred.

    Ukazuje da je Šmit na taj način napravio prepreku za novoizabrane političare da konstruktivno zajedno rade.

    “Evropski parlament nema moć i ovlašćenja nad OHR-om i Šmitom. Veće za implementaciju mira ima tu moć, ali mislim da je važno da uputimo vrlo jasan signal. Postoji veliki broj stranaka u Evropskom parlamentu koji se ne slaže s njim, ljuti su i mislim da on nema više kredibilitet za ovu funkciju”, rekla je Strik.

    Smatra i da je za ovu funkciju neophodno imati kredibilitet i autoritet.

    “S jedne strane je to opravdano, a s druge strane, želimo poslati poruku da je pogrešno to što je on uradio te da mora pojasniti svoju poziciju”, rekla je, između ostalog, Strik.

  • “Nismo i ne prijetimo Ukrajini nuklearnim oružjem”

    “Nismo i ne prijetimo Ukrajini nuklearnim oružjem”

    Rusija nije prijetila i ne prijeti Ukrajini nuklearnim oružjem, izjavio je Konstantin Voroncov, zamjenik direktora Departmana za neširenje i kontrolu nad naoružanjem Ministarstva inostranih poslova Rusije.
    „Rusija nije i ne prijeti Ukrajini nuklearnim oružjem. Istovremeno, ozbiljnu zabrinutost su izazvale izjave kijevskih vlasti o mogućnosti revizije nenuklearnog statusa Ukrajine, što bi označilo pokušaj dobijanja nuklearnog oružja nauštrb režima Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT). Uzimajući u obzir nedavne izjave Kijeva da je neophodno da NATO članice preventivno napadnu Rusiju nuklearnim oružjem, ovo je dvostruko nedopustivo i kategorički neprihvatljivo“, objasnio je Voroncov na sjednici Prvog komiteta Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

    Prethodno je predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski izjavio da NATO treba da nanese „preventivne“ udare na Rusiju, a ne da „čeka ruske nuklearne udare“. Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov istakao je da Ukrajina stvara rizike povezane sa primjenom oružja za masovno uništenje, o čemu svjedoči izjava predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog o „preventivnom napadu“ NATO-a na Rusiju.

    Kijev krši Budimpeštanski memorandum
    Diplomata je takođe odgovorio i na replike brojnih zapadnih zemalja, koje su optužile Rusiju da krši Budimpeštanski memorandum.

    On je odgovorio da sam Kijev dugi niz godina nije poštovao budimpeštanske obaveze, a naročito one koje su predviđale suprotstavljanje porastu agresivnog nacionalizma i šovinizma.

    „U Kijevu su otvoreno podsticali nacionalizam, posebno njegove radikalne oblike. Glorifikacija nacističkih zločinaca postala je dio državne politike i ideologije. Upravo je razulareni nacionalni radikalizam primorao stanovnike mnogih ukrajinskih oblasti da brane svoja osnovna prava i vitalne interese putem realizacije prava na samoopredeljenje“, ocijenio je Voroncov.

    Nakon raspada SSSR-a Kijev je naslijedio značajan arsenal nuklearnog naoružanja. Ipak, 1994. godine su Ukrajina, Rusija, SAD i Velika Britanija potpisale Budimpeštanski memorandum, koji je služio kao međunarodni sporazum o bezbjednosnim garancijama u vezi sa pristupanjem Ukrajine Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja. Prema tom sporazumu, nuklearni arsenal na ukrajinskoj teritoriji je likvidiran, a nuklearne sile su se obavezale da će garantovati Kijevu bezbjednost.

  • Grčka apelovala na svoje državljane da napuste Ukrajinu

    Grčka apelovala na svoje državljane da napuste Ukrajinu

    Grčko ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je grčke građane da ne putuju u Ukrajinu i apelovalo na one koji su još uvijek u toj zemlji da je odmah napuste.
    U saopštenju koje je objavljeno nekoliko sati nakon najnovijeg talasa ruskih vazdušnih napada, grčko ministarstvo “snažno obeshrabruje” bilo kakvo putovanje u Ukrajinu, opisujući bezbjednosnu situaciju u toj zemlji kao “nestabilnu i neizvjesnu”, prenosi Gardijan.

    ”U isto vrijeme, građanima Grčke koji se trenutno nalaze u Ukrajini savjetuje se da odmah napuste zemlju. Grčkim građanima koji još nisu napustili zemlju takođe se savjetuje da odmah prijave kontakt podatke u ambasadi Grčke u Kijevu”, navodi Ministarstvo u saopštenju.

    Upozorenje o putovanju izdato je nakon što je ministar spoljnih poslova Grčke Nikos Dendias najavio da će boraviti u Kijevu kako bi razgovarao sa ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom i drugim visokim zvaničnicima Ukrajine.

  • Biden na tržište pušta 15 miliona barela nafte iz američkih rezervi

    Biden na tržište pušta 15 miliona barela nafte iz američkih rezervi

    Predsjednik SAD-a Joe Biden danas bi trebao objaviti da Amerika stavlja na tržište posljednjih 15 miliona barela što je rekordna količina puštanja iz američkih strateških rezervi nafte, s tim da je moguće i veće “oslobađanja” ako cijene energije porastu.

    Nova tranša nafte iz strateških američkih naftnih rezervi od 180 miliona barela stiže kao odgovor na poskupljenja povezana s invazijom Rusije na Ukrajinu, rekao je u utorak visoki američki zvaničnik pod uslovom anonimnosti. On smatra da se strateške rezerve nafte ne koriste neodgovorno, prenosi France24.

    Naredba, koju će Biden objaviti, znači da će predsjednik “jasno dati do znanja da je administracija spremna poduzeti značajne dodatne poteze, ukoliko bude potrebe, tokom ove zime zbog ruskih ili drugih akcija koje narušavaju globalna tržišta.

    Odluka da se napravi najveći do sada pad u rezerve nafte za vanredne situacije, koje se obično drže za reagovanje na situacije kao što su zatvaranje rafinerija nafte zbog uragana, bila je Bidenova odluka s ciljem smirenja energetskog tržišta i zaštite najveće svjetske ekonomije od šokova koje je izazvao rat u Ukrajini.

    Glavni izvoznik energije, Rusija, je pogođena američkim i evropskim sankcijama ubrzo nakon što je izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru, što je izazvalo previranja na tržištima. Osim toga, Kremlj je zaprijetio da će iskoristiti svoju polugu nad opskrbom energijom kao ekonomsko oružje protiv Zapada, koji podržava borbu Ukrajine.

    Za Bidena postoje ozbiljne domaće brige, jer su cijene benzina u jednom trenutku u prosjeku bile više od 5 dolara po galonu, što je izazvalo bijes širom zemlje.

    Iako su cijene od tada umjerene, inflacija je i dalje najveći faktor koji pokreće nade Republikanaca da će poraziti Demokrate na parlamentarnim izborima u novembru, na sredini mandata.

  • Zelenski otpustio ambasadora Ukrajine u Kazahstanu, za sve kriv skandalozni intervju

    Zelenski otpustio ambasadora Ukrajine u Kazahstanu, za sve kriv skandalozni intervju

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je odluku o smjeni ukrajinskog ambasadora u Kazahstanu Petra Vrublevskog, a čini se kako je za ovu odluku najveći “krivac” intervju koji je Vrublevski dao medijima.

    Naime, još krajem augusta, Vrublevski je u intervjuu za kazahstanske medije govorio o stanju u Ukrajini te je objasnio kako se Ukrajinci trude da ubiju što više Rusa.

    “Pokušavamo da ubijamo što je više moguće. Što više Rusa ubijemo sada, to će manje naša djeca morati da ubijaju”, rekao je Vrublevski u tom intervjuu.

    Nakon ove izjave, prve reakcije stigle su iz Rusije, a glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je kako ovakve riječi može uputiti samo ambasador iza kojeg stoji “teroristički režim”.

    Povodom ove izjave, Vrublevski je pozvan i u Ministarstvo vanjskih poslova Kazahstana gdje je morao objasniti svoje izjave. Tokom sastanka, iz kazahstanskog ministarstva su naglasili kako je ponašanje Vrublevskog neprihvatljivo, ukoliko se u obzir uzme činjenica da je on ambasador strane države.

    Nakon razgovora, Vrublevski je uputio izvinjenje, ali su kazahstanske vlasti aktivno radile na tome da ambasador napusti državu.

    “Početkom oktobra, Kazahstan je najavio da će Vrublevski napustiti zemlju. Istovremeno, postojao je dogovor s Ukrajinom da ona sama opozove ambasadora ukoliko ne žele da on bude protjeran iz države odlukom kazahstanskih vlasti”, prenose ukrajinski mediji.

  • Selaković: Unmik nije postigao mir i stabilnost na Kosovu

    Selaković: Unmik nije postigao mir i stabilnost na Kosovu

    Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković istakao je u obraćanju Savjetu bezbjednosti UN da Srbija visoko cijeni aktivnosti Unmika na Kosovu, ali da misija još nije postigla svoj glavni cilj, miran i normalan život za sve građane u južnoj pokrajini.

    “Nažalost, poslednjih nekoliko meseci nisu donijeli više stabilnosti i situacija u pokrajini nije takva kakva je prikazana u izveštaju. Jednostrani potezi Prištine nastavili su da svesno i sistematski doprinose etničkim podjelama i doprinose diskriminaciji nealbanske populacije. Prema našim saznanjima, zabeleženo je 105 etnički motivisanih incidenata od početka godine”, istakao je Selaković.

    Prema njegovim riječima, pristup Prištine je problematičan, jer neodgovorno ponašanje Prištine sabotira napore, ne samo Beograda, već i EU i drugih aktera međunarodne zajednice.

    Selaković je skrenuo pažnju na ekstremno neodgovorno ponašanje Prištine, koja primjenjuje takozvanu politiku reciprociteta i time demonstrira nedostatak volje da se nađe bilo kakvo kompromisno rješenje.

    Ministar spoljnih poslova Srbije naglasio je da privremene institucije u Prištini sistematski rade na tome da izbrišu i kulturnu i nacionalnu raznolikost koja je preostala na Kosovu i Metohiji.

    Šef Unmika Karolina Zijade je prije Selakovićevog obraćanja predstavila izvještaj generalnog sekretara UN Antonija Guteresa o situaciji na Kosovu i Metohiji Savjetu bezbjednosti UN.

  • Kina osuđuje unilateralne poteze Prištine

    Kina osuđuje unilateralne poteze Prištine

    Kineski ambasador u UN Geng Šuang izjavio je pred Savjetom bezbjednosti UN da su od juna ove godine prištinske vlasti sprovele unilateralne mjere koje su dovele do velike destabilizacije na sjeveru KiM, uključujući i nametanje odluke o registarskim tablicama i ličnim kartama.

    Geng je, na sjednici SB UN posvećenoj KiM, naglasio Kina osuđuje takve poteze i da oni, pored narušavanja odnosa Beograda i Prištine, dovode do nestabilnosti na celom Zapadnom Balkanu.

    On je dodao da Kina poziva obe strane da pod pokroviteljstvom EU pristupe dijalogu i da izbjegnu unilateralne poteze.

    Priština takođe treba da u skladu sa ranijim sporazumima sprovede odluku o osnivanju Zajednice srpski opština, naveo je Geng i ponovio da Kina ima jasan stav koji podrazumijeva puno poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Srbije.

    Indijski ambasador je svoje obraćanje počeo podsjećanjem da njegova zemlja u potpunosti podržava teritorijalni integritet i suvereniutet Srbije.

    On je pozvao obe strane da ulože dodatne napore kako bi došlo do napretka u dijalogu.

    Predstavnik Indije je istakao i da je potrebno uložiti dodatne napore na pronalasku nestalih.

  • Zelenski: “Vojni poraz”

    Zelenski: “Vojni poraz”

    Volodimir Zelenski izjavio je danas da to što Rusija napada ciljeve u Ukrajini dronovima proizvedenim u Iranu pokazuje njen politički i vojni poraz.

    To što Moskva koristi iransko oružje posle decenija finansiranja vojne industrije tokom sovjetskog i postsovjetskog perioda predstavlja poraz, istakao je Zelenski u video snimku objavljenom na zvaničnom sajtu, preneo je Rojters.

    Ukrajina je saopštila da su ruske snage u poslednjim napadima na ukrajinske gradove koristile dronove ”kamikaze” proizvedene u Iranu.

  • Počinje bitka za Herson

    Počinje bitka za Herson

    Zamenik načelnika ruske administracije u Hersonu Kiril Stremousov izjavio je da će u bliskoj budućnosti početi bitka za Herson.

    “Civilnom stanovništvu se savetuje da, ako je moguće, napusti područje predstojećih žestokih neprijateljstava kako se ne bi izlagalo nepotrebnom riziku”, dodao je Stremousov u objavi na društvenoj mreži Telegram.

    Komandant Združenih snaga Rusije u Ukrajini general Sergej Vladimirovič Surovikin kaže da je situacija u gradu Hersonu na jugu zemlje “teška” i da je potrebno evakuaciju stanovnika.

    „Neprijatelj neprestano pokušava da napadne položaje ruskih trupa“, rekao je Surovikin u svom prvom televizijskom intervjuu od kada je imenovan na mesto komandanta ranije ovog meseca, prenosi BBC.

    Surovikina za dodao da ukrajinske trupe koriste raketne sisteme Himars, koje su dobile od SAD, i da ciljaju civilnu infrastrukturu i gradske stambene objekte.

    „Ruska vojska će pre svega obezbediti bezbednu evakuaciju stanovništva“ Hersona, rekao je on.