Kategorija: Svijet

  • Više od 4.000 žrtava razornog zemljotresa

    Više od 4.000 žrtava razornog zemljotresa

    Prema posljednjim informacijama u razornom zemljotresu koji je pogodio Tursku u graničnom području sa Sirijom stradalo je oko 4.300 ljudi.

    Prognoze su da će broj žrtava rasti.

    Za sada je spaseno oko 7.800 ljudi.

    Spasilačke ekipe su na terenu i pokušavaju da dođu do ljudi koji su zatrpani u ruševinama.

    Više od 13.000 spasilaca je na terenu i ulažu nadljudske napore u spašavanju.

    Rano jutros Tursku je pogodio još jedan zemljotres jačine 5,6 stepeni.

    U Tursku su upućene spasilačke ekipe iz raznih krajeva svijeta.

    Prema informacijama od juče, u zemljotresu je urušeno oko 5.600 zgrada.

  • Prividni napad, a onda udar

    Prividni napad, a onda udar

    Ruske snage nastavljaju napade u Donbasu na istoku Ukrajine gde Moskva prikuplja dodatne borbene snage za očekivanu ofanzivu narednih nedelja.

    Borbe koje traju nedeljama, nastavljene su i danas oko grada Bahmuta i obližnjih gradova Soledar i Uledar, saopšteno je iz kabineta ukrajinskog predsednika.

    Ti gradovi su u oblasti Donjeck koja zajedno sa susednim Luganskom predstavlja Donbas, industrijsku oblast koja se graniči sa Rusijom.”Borbe u tom regionu se zaoštravaju”, rekao je guverner Donjecka Pavlo Kirilenko u televizijskoj izjavi dodajući da Rusi uvode nove jedinice u borbe i uništavaju ukrajinske gradove i sela.

    Vojni alanitičari kažu da ruske snage možda proveravaju ukrajinsku odbranu tražeći slabe tačke ili možda prave prividni napad dok se pripremaju za glavni udar kroz južnu Ukrajinu.

    Ruski predsednik Vladimir Putin željan je nekih uspeha na bojnom polju posebno da bi obezbedio ilegalno pripojenu teritoriju u istočnoj Ukrajini i time obeležio godišnjicu od početka invazije 24. februara, navodi agencija AP.

    Ruske snage ostvarile su napredak u prvih nekoliko meseci rata, ali nisu uspele da ostvare ključne ciljeve, a zatim su jesenjom ukrajinskom kontraofanzivm potisnute iz velikih delova teritorije.

    Zapadna vojna pomoć je bila ključna za Kijev da se odupre mnogo većoj vojnoj snazi Rusije.

  • Kinezi priznali da je balon koji “luta” Južnom Amerikom njihov, dali su obrazloženje

    Kinezi priznali da je balon koji “luta” Južnom Amerikom njihov, dali su obrazloženje

    Kineska vlada priznala je da je balon koji je u petak primijećen iznad Južne Amerike iz Kine, ali tvrdi da je namijenjen za civilnu upotrebu.

    Glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Mao Ning rekla je da je letjelica skrenula s rute.

    Sličan balon u subotu su u američkom zračnom prostoru oborili vojni avioni zbog optužbi da je korišten za nadzor. Kina je odbacila optužbe za špijuniranje, rekavši da prati vremenske prilike.

    Incident je doveo do diplomatskog spora između Washingtona i Pekinga. U petak – prije nego što su borbeni avioni srušili balon tokom vikenda, američki vojni dužnosnici rekli su da je drugi kineski balon primijećen iznad Južne Amerike.

    Kina je u ponedjeljak priznala da je balon “slučajno ušao u zračni prostor Južne Amerike i Kariba”. Mao je rekla novinarima da je drugi balon “uveliko skrenuo” sa planirane rute, navodeći kao razlog “ograničenu sposobnost manevriranja” i vremenske uslove.

    “Bespilotni zračni brod koji je došao iz Kine je civilne naravi i koristi se za testiranje leta. Kina je odgovorna zemlja i uvijek se strogo pridržavala međunarodnog prava kako bi informirala i ispravno postupala sa svim zainteresiranim stranama, bez predstavljanja bilo kakve prijetnje bilo kojoj zemlji”, dodala je.

    Tokom vikenda, kolumbijske zračne snage rekle su da je 3. februara u zračnom prostoru te zemlje na visini iznad 55.000 stopa otkriven objekt sa “karakteristikama sličnim onima balona”.

    Kolumbija je rekla da je pratila objekt dok nije napustio zračni prostor, dodajući da nije predstavljao prijetnju nacionalnoj sigurnosti.

  • Ipak ništa od tenkova?

    Ipak ništa od tenkova?

    Zapadni tenkovi možda neće stići na front u Ukrajini zbog logističkih problema, piše “Lidovki”.

    “Treba pripremiti veliki broj oklopnih vozila za slanje sa Zapada na Istočni front vozovima, traktorima i kamionima, uz pratnju policije. I sve mora da se radi u tajnosti”, navodi list.

    U članku se napominje da je ovo veoma težak zadatak sa kojim se nisu susretali od početka oružanog sukoba. On zahteva najviši nivo logistike, koja se mora savladati, kao i upravljanje novom opremom.”Treba imati u vidu i da će uvođenje zapadnih oklopnih vozila na ukrajinski front biti praćeno još jednom, ništa manje važnom, logističkom “bitkom” za brzinu isporuka i nesmetano snabdevanje municijom, gorivom i rezervnim delovima. Može se očekivati da će sve to morati da organizuje veći broj ljudi od onih koji se bore na frontu”, stoji u materijalu.

    Kako su mediji objavili, danas je u Poljsku stigao prvi tenk koji je Kanada poslala za Ukrajinu.

  • Novi snažan zemljotres u Turskoj

    Novi snažan zemljotres u Turskoj

    Novi snažan potres dogodio se u Turskoj. Magnituda je, prema prvim informacijama, 7.7 po Rihteru.

    Potres se dogodio na istom području kao i jutrošnji potres od 7.8 po Rihteru.

    Potres magnitude 7.8 pogodio je rano jutros južnu Tursku i osjetio se u velikom dijelu zemlje kao i u nekoliko zemalja u regiji, uključujući Siriju, pokazuju prvi podaci.

    Službeni broj poginulih, prema najnovijim informacijama, širom Turske i Sirije sada iznosi više od 1.290, a hiljade su povrijeđene. U toku je velika akcija spašavanja, prenose hrvatski mediji.

    Prema američkom seizmološkom zavodu USGS, katastrofalan potres magnitude 7.8 se dogodio u 04:17 sati po lokalnom vremenu na dubini od približno 17.9 kilometara. Strahuje se da bi broj žrtava mogao biti puno veći jer je potres većinu ljudi zatekao na spavanju.

    Epicentar potresa bio je u okrugu Pazarcik, u pokrajini Kahramanmaras na jugoistoku zemlje, oko 60 km zračne linije od sirijske granice.

  • Kina, Japan, Švajcarska…

    Kina, Japan, Švajcarska…

    Kina je krajem 2022. godine sedamnaesti put zaredom postala vlasnik najvećih zlatnih i deviznih rezervi na svijetu.

    Rusija zauzela četvrto mesto, pokazuju podaci nacionalnih Centralnih banaka, prenosi Sputnjik.

    Krajem decembra rezerve Kine iznosile su 3,31 bilion dolara. Drugi je Japan sa 1,27 biliona dolara, a treća je Švajcarska sa 924 milijarde dolara.

    Rusija, koja je prošle godine izgubila četvrto mesto od Indije, vratila se u leto i završila godinu na četvrtom mestu sa 582 milijarde dolara rezervi. Indija je peta sa 563 milijarde dolara.

    Saudijska Arabija, sa uštedom od 460 milijardi dolara, napredovala je za dve pozicije u toku protekle godine i završila na šestom mestu, potisnuvši Hong Kong (424 milijarde dolara) na sedmo i Južnu Koreju (424 milijarde dolara) na osmo.

    Singapur, koji je bio na devetom mestu 2021. godine, izgubio je dve pozicije za godinu dana i ispao iz prvih 10, što je omogućilo Brazilu (325 milijardi dolara) da se popne na devetu poziciju, a Nemačkoj (295 milijardi dolara) na deseto.

  • Britaniju čeka pravi haos – neviđen u istoriji države

    Britaniju čeka pravi haos – neviđen u istoriji države

    Britaniju u ponedeljak čeka najveći štrajk zdravstvenih radnika u istoriji.

    Naime, desetine hiljada medicinskih sestara i radnika Hitne pomoći napustiće radna mesta zbog spora o platama sa vladom, prenosi Rojters.

    Medicinske sestre i radnici Hitne pomoći protestuju odvojeno od kraja prošle godine, ali zajednički izlazak na ulice u ponedeljak, uglavnom u Engleskoj, predstavljaće najveći štrajk u 75-godišnjoj istoriji Nacionalne zdravstvene službe (NHS), navodi britanska agencija.

    Zdravstveni radnici zahtevaju povećanje plata koje treba da prati inflaciju u Britaniji, a britanska vlada tvrdi da bi povećanje plata u dvocifrenom procentu u javnom sektoru dovelo do još veće inflacije.

    Sindikat medicinskih sestara tražio je povećanje plata od pet odsto iznad inflacije, iako je saopšteno da bi prihvatili i nižu ponudu, ali dve strane nisu uspele da postignu dogovor uprkos nedeljama pregovora.

    Istovremeno hilјade radnika hitne pomoći najavilo je štrajk u celoj zemlјi 10. februara zbog malih plata i nedostatka osoblјa, saopštili su sindikati GMB i Junison. Precizirano je da neće svi radnici Hitne pomoći štrajkovati odjednom i da će na hitne pozive biti odgovoreno.

    Oko 500.000 radnika, mnogo njih iz javnog sektora, štrajkuje od prošlog leta, što je dodatni pritisak na premijera Rišija Sunaka i vladu koja treba da reši sporove i ograniči prekide rada javnih službi kao što su železnica i škole.

    Sunak je prošle nedelje rekao da bi “voleo da medicinskim sestrama poveća plate”, ali je naveo da se vlada suočava sa teškim izborima i da mora da finansira NHS u drugim oblasti kao što su obezbeđivanje medicinske opreme i ambulantnih vozila, navodi Rojters.

  • Zemljotres sravnio bolnicu, zatrpani pacijenti i ljekari

    Zemljotres sravnio bolnicu, zatrpani pacijenti i ljekari

    Dva jaka zemljotresa na dubini od 10 kilometara na samoj granici Turske i Sirije napravili su pravu pustoš.

    Hiljade građana je ostalo bez krova nad glavom, spasioci tragaju za mrtvima čiji broj se trenutno meri stotinama, a predviđanja ukazuju da će ih biti preko hiljadu, ako i desetine hiljade povrijeđenih.

    Veliki broj građana je i dalje zatrpan u ruševinama zgrada.

    Prema prvim plerliminarnim procjenama oko 130 zgrada je totalno urušeno na jugu Turske, dok je taj broj u Siriji za sad nepoznat, ali se broj poginulih sa prvo 23 povećao na više stotina.

    U gradu Šanlirufa na jugu Turske u zemljotresu kompletna bolnica se urušila i pokopala pod ruševinama, bolesne, ljekare i medicinsko osoblje, javlja Kurir.

    Strahuje se da je veliki broj mrtvih pokopano pod tonama betona, ali spasioci ne odustaju od nade da ima i preživjelih koji su zarobljeni u nekim džepovima.

    Na mjesto pada bolnice stigla je i mehanizacija i spasioci, koji su se priključili građanima da pokušaju da pronađu žive i povrijeđene.

    Turske vlasti uputile su apel svjetskoj javnosti da je svaka pomoć dobrodošla da se ljudi spasu.

  • Smijenjen ukrajinski ministar odbrane

    Smijenjen ukrajinski ministar odbrane

    Ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov biće premješten na drugi položaj u Vladi, a na njegovu funkciju će biti imenovan Kirilo Budanov, šef vojne obavještajne agencije, rekao je politički izvor u Kijevu.

    Reznikov se našao pod pritiskom zbog korupcijskog skandala u svom ministarstvu.

    David Arahamija, šef poslaničkog kluba stranke Sluga naroda, kojoj pripada predsjednik Vladimir Zelenski, rekao je da će Budanov biti novi ministar odbrane, ali nije precizirao kada će imenovanje biti formalizovano, prenosi Rojters.

    Reznikov za sada nije komentarisao ove informacije.

    “Rat diktira promjene u personalnoj politici. Vrijeme i okolnosti zahtijevaju zbijanje redova i prepgrupisanje. To se dešava sada i dešavaće se u budućnosti. Neprijatelj se sprema za ofanzivu. Mi se spremamo za odbranu i vraćanje onoga što je naše”, napisao je Arahamija na “Telegramu”.

  • Majka i sedmoro djece poginuli u požaru

    Majka i sedmoro djece poginuli u požaru

    Majka i njeno sedmoro djece poginuli su u požaru u njihovoj kući u mjestu En na sjeveru Francuske, javili su danas francuski mediji.

    Nastradala djeca bila su uzrasta od dvije do 14 godina.

    Lokalne vlasti potvrdile su da je u požaru u kući na sjeveru Francuske poginula majka sa sedmoro djece.

    Istražni organi pokrenuli su istragu o uzroku požara koji je izbio rano jutros.