Kategorija: Svijet

  • I kad stane rat sa Iranom, cijene će biti visoke

    I kad stane rat sa Iranom, cijene će biti visoke

    OPEC+ je upozorio da bi šteta nanesena energetskim resursima na Bliskom istoku mogla imati dugotrajan uticaj na globalno snabdijevanje naftom, čak i nakon završetka sukoba s Iranom. Uprkos tome, grupa je odobrila simbolično povećanje proizvodnih kvota za naredni mjesec.

    Ministarski nadzorni odbor istakao je nakon sastanka u nedjelju da je obnova oštećene infrastrukture složen i skup proces koji zahtijeva vrijeme. Takođe su naglasili da svaki poremećaj – bilo da se radi o napadima na postrojenja ili prekidu izvoznih ruta – dodatno destabilizuje tržište i otežava napore grupe da očuva ravnotežu.

    Ormuski moreuz u centru pažnje

    Tržište nafte već sedmicama trpi posljedice sukoba. Cijene su prošlog mjeseca porasle na gotovo 120 dolara po barelu, nakon napada na ključne energetske objekte i zatvaranja Ormuskog moreuza od strane Irana. Međunarodna agencija za energiju ovaj događaj je ocijenila kao najveći poremećaj u snabdijevanju u istoriji tržišta.

    Dodatnu neizvjesnost izazvale su izjave američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je najavio mogućnost daljnje eskalacije sukoba, uz upozorenje Iranu da rok za postizanje mirovnog sporazuma ističe. Takve poruke dodatno utiču na rast cijena i nestabilnost tržišta.

    Oprez i naredni potezi

    Prije izbijanja sukoba, članice OPEC-a i njihovi partneri već su počeli postepeno da vraćaju proizvodnju koja je bila smanjena još 2023. godine. Nakon perioda stabilnosti početkom ove godine, odlučeno je da se proizvodnja poveća od aprila, neposredno nakon prvih napada na Iran.

    Ruski zamjenik premijera Aleksandar Novak poručio je da će grupa pažljivo pratiti razvoj situacije i reagovati prema potrebi kako bi stabilizovala tržište. Prema njegovim riječima, trenutna neravnoteža već ima šire posljedice, ne samo na energetiku, već i na globalnu ekonomiju i lance snabdijevanja.

  • Orban ne može da kaže ko je postavio eksploziv

    Orban ne može da kaže ko je postavio eksploziv

    Mađarska do kraja istrage nije spremna da kaže ko stoji iza pokušaja dizanja u vazduh gasovoda “Turski tok”, ali se to uklapa u niz postupaka Kijeva, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.

    – Za sada ne možemo da odgovorimo ko je tačno pripremio akciju sabotaže. Vlasti istražuju slučaj i, ako dobro razumijem, spisi predmeta su već stigli do tužilaštva sa optužbama za sabotažu – rekao je Orban na konferenciji za novinare.

    On je naglasio da ne želi dalje da urušava ukrajinsko-mađarske odnose optužujući bilo koju zemlju, poput Ukrajine, dok ne stignu činjenice.

    – Međutim, nesumnjivo je da se ono čemu sada svjedočimo uklapa u lanac događaja, budući da Ukrajinci imaju takvu priliku i spremni su i sposobni za tako nešto – dodao je Orban.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obavijestio je juče telefonom Orbana da su pripadnici snaga bezbjednosti otkrile eksploziv u opštini Kanjiža u blizini gasovoda kojim se ruski gas isporučuje Mađarskoj.

    Orban: Ekonomski učinak Evrope mogao bi značajno da se smanji

    Ekonomski učinak Evrope mogao bi značajno da se smanji u narednim godinama ukoliko se uskoro ne pronađe rješenje za rastuće cijene energenata i njihov nedostatak, upozorio je premijer Mađarske Viktor Orban.

    – Posljedice onoga što čeka cijeli svijet, naročito Evropu, u naredne dvije, tri ili četiri sedmice odrediće stanje evropske ekonomije u godinama koje dolaze.

    Stoga, ukoliko ne pronađemo rješenje da rapidno rastuće cijene zamijenimo prihvatljivim i izbjegnemo nedostatak čuvanjem neophodnih rezervi, učinak evropske ekonomije će se drastično smanjiti – rekao je Orban na konferenciji za novinare.

    Orban je naglasio da je to veoma ozbiljan problem koji će da ugrozi ekonomski rast i kamatne stope, a pogoršaće i inflaciju.

    Prema njegovim riječima, Evropa ima vrlo malo vremena za donošenje odluke.

    Orban je dodao da Evropi simultano prijete energetska kriza kakva je bila 2022. godine, kao i fiskalna kriza kakva se dogodila 2008. godine.

  • Iran i SAD dobili plan za okončanje neprijateljstava?

    Iran i SAD dobili plan za okončanje neprijateljstava?

    Iran i Sjedinjene Države su dobili plan za okončanje neprijateljstava koji bi mogao da stupi na snagu danas i da ponovo otvori Ormuski moreuz, prenio je danas Rojters, pozivajući se na neimenovani izvor upoznat sa predlogom.

    Prema navodima izvora, Pakistan je sastavio okvir za okončanje neprijateljstava i dostavio ga Iranu i SAD protekle noći, navodeći dvostepeni pristup sa momentalnim prekidom vatre nakon čega slijedi sveobuhvatni sporazum.

    – Svi elementi moraju biti dogovoreni danas – rekao je izvor, dodajući da će početni dogovor biti strukturiran kao memorandum o razumijevanju finalizovan elektronskim putem preko Pakistana, jedinog komunikacionog kanala u pregovorima.

    Aksios je prethodno, pozivajući se na američke, izraelske i regionalne izvore, izvijestio da Sjedinjene Države, Iran i regionalni posrednici razgovaraju o potencijalnom 45-dnevnom prekidu vatre kao dijelu dvofaznog sporazuma koji bi mogao dovesti do trajnog okončanja rata.

    Izvor je rekao Rojtersu da je načelnik pakistanske vojske, feldmaršal Asim Munir, bio u kontaktu “cijelu noć” sa potpredsjednikom SAD DŽej Di Vensom, specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Arakčijem.

    Prema prijedlogu, prekid vatre bi stupio na snagu odmah, ponovo bi se otvorio Ormuski moreuz, uz 15-20 dana za finalizaciju šireg rješenja.

    Sporazum, okvirno nazvan “Islamabadski sporazum”, uključivao bi regionalni okvir za moreuz, sa završnim ličnim razgovorima u Islamabadu.

    Iranski zvaničnici su ranije rekli Rojtersu da Teheran traži trajni prekid vatre uz garancije da ih neće ponovo napasti SAD i Izrael.

    Rečeno je da je Iran primio poruke od posrednika, uključujući Pakistan, Tursku i Egipat.

    Očekuje se da će konačni sporazum uključivati obavezu Teherana da neće težiti nuklearnom oružju, u zamjenu za ublažavanje sankcija i oslobađanje zamrznute imovine, rekao je izvor.

    Dva pakistanska izvora rekla su da se Iran još uvijek nije obavezao uprkos intenziviranoj civilnoj i vojnoj aktivnosti.

    – Iran još nije odgovorio – rekao je jedan izvor, dodajući da predlozi koje su podržali Pakistan, Kina i Sjedinjene Države za privremeni prekid vatre do sada nisu doveli do prihvatanja obaveza.

  • “Teška vremena predstoje Evropskoj uniji”

    “Teška vremena predstoje Evropskoj uniji”

    Kiril Dmitrijev, šef Ruskog fonda za direktne investicije (RDIF) i specijalni predstavnik ruskog predsednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom, ocenio je da za EU zbog odbacivanja ruskih energetskih resursa predstoje izuzetno teška vremena.

    “Odbijanje Evropske unije da se oslanja na ruske zalihe energije i druge glupe ideološke odluke najavljuju izuzetno teška vremena za Evropu“, napisao je Dmitrijev na društvenoj mreži Iks.

    Ovako je šef Ruskog fonda za direktna ulaganja (RDIF) komentarisao mišljenje stručnjaka iz “Vol strit džornala” da naftna kriza koja je pogodila Aziju nagoveštava teška vremena i za Evropu, navodi agencija RIA Novosti.

    U kasnijoj objavi na istoj društvenoj mreži, Dmitrijev je dodao da je “Azija mudrija i brine o svom narodu”, misleći na nove energetske sporazume između Rusije i azijskih zemalja, “dok EU i Velika Britanija ubrzavaju svoje ideološko samouništenje”.

    Eskalacija sukoba na Bliskom istoku praktično je zaustavila brodarski saobraćaj kroz Ormuski moreuz, ključnu rutu za isporuku nafte i tečnog prirodnog gasa (LNG) iz Persijskog zaliva, što je dovelo do rasta cena energije u većem delu sveta.

  • Sijarto: Srpske vlasti spriječile teroristički napad na gasovod neophodan za Mađarsku

    Sijarto: Srpske vlasti spriječile teroristički napad na gasovod neophodan za Mađarsku

    ​Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je da su srpske vlasti spriječile teroristički napad na gasovod „Turski tok“, ključan za snabdijevanje Mađarske prirodnim gasom, naglasivši da više od polovine gasa u zemlji dolazi upravo tim pravcem.

    “Juče su srpske vlasti spriječile teroristički napad u kojem su htjeli da dignu u vazduh srpski dio gasovoda Turski tok. Ovaj gasovod je neophodan za snabdjevanje Mađarske prirodnim gasom, jer 56 odsto prirodnog gasa u našem sistemu, odnosno više od polovine, dolazi kroz gasovod Turski tok”, naveo je Sijarto u današnjoj objavi na Fejsbuku, prenosi Tanjug.

    Sijarto je danas, zajedno sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom krenuo ka granici sa Srbijom, u Kiškundorošmu u oblasti Segedina, da provjeri da li je sve u redu sa gasovodom na mađarskoj strani.

    “Naš zadatak je da zaštitimo suverenitet Mađarske, zaštitimo snabdjevanje mađarskih porodica, zaštitimo sposobnost zemlje da funkcioniše i borimo se za smanjenje računa za komunalne usluge”, rekao je Sijarto.

    On je istakao da jednostavno ne želi da Mađari plaćaju barem tri puta više za komunalne usluge nego sada, što bi bio rezultat prekida isporuke ruskog gasa i nafte.

    “Zato smo mađarski dio Turskog toka, koji je gasovod od 250 kilometara, stavili pod vojnu zaštitu”, objasnio je ministar spoljnih poslova Mađarske.

    To je danas potvrdio i Orban u svojoj objavi na Fejsbuku, rekavši danas da su “gasovod htjeli da dignu u vazduh na srpskoj strani, a mi smo morali da naredimo vojnu zaštitu za mađarski dio gasovoda”.

    “Uskršnji ponedeljak, 6 ujutru. Umjesto polivanja, idemo ka mađarsko-srpskoj granici. Juče su pokušali da dignu u vazduh gasovod na srpskom dijelu. Provjeravamo da li je sve u redu na mađarskoj strani”, naveo je Orban.

    On je rekao da će provjeriti ulaznu tačku gasovoda oko Kiškundorošme.

    Gasovod Turski tok godišnje transportuje 7,5 do osam milijardi kubnih metara i predstavlja glavnu energetsku arteriju Mađarske.

    Podsjećamo, direktor Vojnobezbednosne agencije Srbije (VBA) Đuro Jovanić izjavio je 5. aprila da su pripadnici srpskih bezbjednosnih službi danas na teritoriji opštine Kanjiža, gdje je pronađena veća količina eksploziva nedaleko od gasovoda, izveli uspješnu akciju.

    Istakao je da su ranije raspolagali podacima da će osoba iz grupe migranata koje je vojno osposobljeno pokušati da izvrši diverziju na gasnoj infrastrukturi.

  • Raste napetost između SAD-a i Irana: Prijetnje bombardovanjem, pregovori u sjeni

    Raste napetost između SAD-a i Irana: Prijetnje bombardovanjem, pregovori u sjeni

    Iranska mornarica Korpusa islamske revolucionarne garde poručila je da će Hormuški moreuz ostati zatvoren za „neprijateljske države“, uprkos ultimatumima koje je Iranu uputio američki predsjednik Donald Trump. Ova poruka dolazi nakon što je Vašington zaprijetio bombardovanjem iranske infrastrukture ukoliko Teheran ne omogući slobodan prolaz brodovima kroz jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza.

    Pomorska komanda iranske Revolucionarne garde oglasila se na društvenoj mreži X navodeći da se situacija u regionu nepovratno mijenja. „Hormuški moreuz se nikada neće vratiti na svoje prethodno stanje, posebno za Sjedinjene Američke Države i Izrael“, poručili su iz iranske mornarice. Dodali su i da su završene operativne pripreme za sprovođenje plana iranskih vlasti koji podrazumijeva „novi poredak u Persijskom zalivu“.

    Prijetnje i poruke razmjenjuju se paralelno sa intenzivnim diplomatskim kontaktima između dvije strane. Američki predsjednik je Iranu dao rok da otvori moreuz, upozorivši da će u suprotnom američke vazdušne snage bombardovati iranske elektrane i mostove, uz poruku da bi takvi udari mogli vratiti Iran u „kameno doba“.

    Na ultimatum iz Vašingtona reagovala je i iranska diplomatska mreža. Ambasada Irana u Zimbabveu objavila je niz poruka na društvenim mrežama u kojima je podsjetila na standarde predsjedničkog ponašanja. U objavi se navodi da „predsjednički dekorum podrazumijeva poštovanje, odmjeren jezik, dostojanstveno ponašanje i smirenost u krizama“. U drugoj poruci iranska ambasada je ironično odgovorila na zahtjev za otvaranje moreuza riječima: „Izgubili smo ključeve“.

    Slične poruke objavila je i Ambasada Irana u Bugarskoj, koja je podijelila karikaturu američkog predsjednika u Hormuškom moreuzu sa natpisom „Ne mogu disati“.

    Istovremeno, prema navodima portala Axios, iza kulisa se vode pregovori o mogućem privremenom primirju između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. U razgovore su uključeni regionalni posrednici iz Pakistana, Egipta i Turske, dok poruke razmjenjuju američki izaslanik Steve Witkoff i iranski ministar spoljnih poslova Abbas Araghchi.

    Prema tim informacijama, razmatra se dvostepeni sporazum. Prva faza bi podrazumijevala 45-dnevno primirje tokom kojeg bi se pregovaralo o trajnom okončanju sukoba, dok bi druga faza uključivala konačni sporazum i potpuno rješenje spornih pitanja.

    Ključna pitanja pregovora su ponovno otvaranje Hormuški moreuz i sudbina iranskih zaliha visoko obogaćenog uranijuma. Posrednici pokušavaju pronaći model u kojem bi Iran tokom primirja preduzeo djelimične korake, dok bi Sjedinjene Države ponudile garancije da prekid vatre neće biti samo privremen.

    Iranski zvaničnici su, međutim, jasno poručili da ne žele scenario sličan onome u Gazi ili Libanu, gdje formalno primirje postoji, ali se vojni udari mogu nastaviti u svakom trenutku.

    Uprkos pregovorima, šanse za postizanje sporazuma u narednih 48 sati procjenjuju se kao male, dok je operativni plan za potencijalnu američko-izraelsku bombardersku kampanju protiv iranskih energetskih postrojenja već pripremljen.

  • OPEC+ povećava proizvodnju nafte: i kad stane rat cijene će biti visoke

    OPEC+ povećava proizvodnju nafte: i kad stane rat cijene će biti visoke

    OPEC+ je upozorio da bi šteta nanesena energetskim resursima na Bliskom istoku mogla imati dugotrajan uticaj na globalno snabdijevanje naftom, čak i nakon završetka sukoba s Iranom.

    Uprkos tome, grupa je odobrila simbolično povećanje proizvodnih kvota za naredni mjesec.

    Ministarski nadzorni odbor istakao je nakon sastanka u nedjelju da je obnova oštećene infrastrukture složen i skup proces koji zahtijeva vrijeme. Takođe su naglasili da svaki poremećaj – bilo da se radi o napadima na postrojenja ili prekidu izvoznih ruta – dodatno destabilizuje tržište i otežava napore grupe da očuva ravnotežu.

    Ormuski moreuz u centru pažnje
    Tržište nafte već sedmicama trpi posljedice sukoba. Cijene su prošlog mjeseca porasle na gotovo 120 dolara po barelu, nakon napada na ključne energetske objekte i zatvaranja Ormuskog moreuza od strane Irana. Međunarodna agencija za energiju ovaj događaj je ocijenila kao najveći poremećaj u snabdijevanju u istoriji tržišta.

    Dodatnu neizvjesnost izazvale su izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa (Tramp), koji je najavio mogućnost daljnje eskalacije sukoba, uz upozorenje Iranu da rok za postizanje mirovnog sporazuma ističe. Takve poruke dodatno utiču na rast cijena i nestabilnost tržišta.

    Oprez i naredni potezi
    Prije izbijanja sukoba, članice OPEC-a i njihovi partneri već su počeli postepeno da vraćaju proizvodnju koja je bila smanjena još 2023. godine. Nakon perioda stabilnosti početkom ove godine, odlučeno je da se proizvodnja poveća od aprila, neposredno nakon prvih napada na Iran.

    Ruski zamjenik premijera Aleksandar Novak poručio je da će grupa pažljivo pratiti razvoj situacije i reagovati prema potrebi kako bi stabilizovala tržište. Prema njegovim riječima, trenutna neravnoteža već ima šire posljedice, ne samo na energetiku, već i na globalnu ekonomiju i lance snabdijevanja, prenosi Bankar.

  • Pregovori o primirju, a rat bukti: Mrtvi u Teheranu i Haifi

    Pregovori o primirju, a rat bukti: Mrtvi u Teheranu i Haifi

    Dok SAD, Iran i regionalni posrednici vode pregovore o mogućem 45-dnevnom primirju, uz male šanse za dogovor, tokom noći i jutra 6. aprila nastavljeni su žestoki napadi između Irana i Izraela, uz poginule i širenje sukoba na druge zemlje regiona.

    Prema informacijama iz diplomatskih izvora, pregovori se vode uz posredovanje više država, uključujući Tursku, Egipat i Pakistan, a cilj je privremeni prekid vatre koji bi mogao otvoriti put ka trajnom rješenju sukoba. Međutim, izvori navode da su izgledi za dogovor ograničeni, uprkos hitnosti situacije i pritisku zbog mogućeg daljeg širenja rata.

    Novi napadi i žrtve

    Uprkos pregovorima, borbe su nastavljene punim intenzitetom.

    U Teheranu je u vazdušnim udarima pogođena stambena zgrada, pri čemu je poginulo najmanje 13 ljudi, dok su pojedini dijelovi grada ostali bez snabdijevanja gasom nakon napada na energetsku infrastrukturu.

    Istovremeno su pogođeni i objekti univerziteta, uključujući Šarif univerzitet, što dodatno ukazuje na širenje napada na ključne civilne i obrazovne institucije.

    Na izraelskoj strani, u Haifi su iz ruševina pogođene zgrade izvučena tijela dvije osobe nakon raketnog napada, dok spasilačke ekipe nastavljaju potragu za eventualno zatrpanima.

    Sukob zahvata sve veći dio regiona

    Sukob se sve više preliva van granica Irana i Izraela.

    Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt bili su meta projektila i dronova, dok su njihove protivvazdušne odbrane tokom noći djelovale kako bi presrele napade. U Abu Dabiju je jedna osoba povrijeđena nakon što su krhotine pale na industrijsku zonu nakon presretanja projektila.

    Istovremeno, zabilježeni su i napadi na energetsku infrastrukturu u regionu, uključujući ciljeve povezane sa naftnom industrijom, što dodatno pojačava zabrinutost zbog šireg ekonomskog uticaja sukoba.

    Trampov rok i prijetnje Iranu

    Dodatne tenzije izazvale su i nove poruke iz Vašingtona.

    Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) postavio je rok Iranu da ponovo otvori Ormuski moreuz do utorka u 20 časova po istočnom američkom vremenu, uz prijetnju snažnim napadima na infrastrukturu ukoliko se to ne dogodi.

    Ovaj moreuz predstavlja jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport energenata, kroz koju u normalnim okolnostima prolazi oko petine globalne nafte i gasa.

    Iran je ranije odbacio zahtjeve i poručio da neće popustiti pod pritiscima, uz upozorenje da bi eventualni napadi na njegovu infrastrukturu mogli dovesti do šireg regionalnog sukoba i odmazde prema američkim interesima.

    Vojne operacije i direktno uključenje SAD

    Sukob dodatno komplikuje i direktno vojno angažovanje Sjedinjenih Država.

    Nakon što su dva američka vojna aviona oborena tokom sukoba, američke snage izvele su složenu operaciju spašavanja posade u planinskim dijelovima Irana, što predstavlja jedan od najrizičnijih vojnih poteza od početka rata.

    Ovi događaji ukazuju na sve dublju uključenost SAD u sukob i povećavaju rizik od direktne konfrontacije sa Iranom.

    Posljedice na globalno tržište

    Rastuće tenzije već imaju vidljive posljedice na svjetsku ekonomiju.

    Cijena nafte porasla je iznad 110 dolara po barelu, što je direktna posljedica straha od poremećaja snabdijevanja zbog blokade i nestabilnosti u Ormuskom moreuzu.

    Iran već sedmicama koristi kontrolu nad ovim strateškim prolazom kao jedan od glavnih aduta u sukobu, čime utiče na globalno tržište energenata i izaziva zabrinutost širom svijeta.

    Napadi na infrastrukturu i rastući rizici

    U fokusu sukoba sve više su i infrastrukturni ciljevi.

    Napadi na energetske objekte, mostove i industrijske zone povećavaju rizik od dugoročnih posljedica po civilno stanovništvo, dok pravni stručnjaci upozoravaju da bi gađanje pojedinih objekata moglo otvoriti pitanje kršenja međunarodnog prava.

    Istovremeno, izvještaji ukazuju da su pogođeni i petrohemijski kompleksi i industrijske zone, što dodatno produbljuje ekonomsku i bezbjednosnu krizu u regionu.

  • Orban krenuo ka mađarsko-srpskoj granici da provjeri stanje gasovoda

    Orban krenuo ka mađarsko-srpskoj granici da provjeri stanje gasovoda

    Premijer Mađarske Viktor Orban krenuo je rano jutros ka granici sa Srbijom da provjeri da li je sve u redu sa gasovodom na mađarskoj strani.

    – Uskršnji ponedeljak, 6 ujutru. Umjesto polivanja, idemo ka mađarsko-srpskoj granici. Јuče su pokušali da dignu u vazduh gasovod na srpskom dijelu. Provjeravamo da li je sve u redu na mađarskoj strani. Јaviću se uživo sa razvojem događaja – naveo je Orban u svojoj objavi na Fejsbuku uz video-snimak.

    Vaskršnji ponedjeljak, drugi dan praznika koji se slavi po gregorijanskom kalendaru, poznat je po običaju polivanja vodom.

    Mađarski premijer je u nedjelju popodne sazvao hitnu sjednicu Savjeta za odbranu te zemlje, nakon što su srpske vojne službe pronašle eksplozivnu napravu i sredstva za njeno aktiviranje na kritičnoj gasnoj infrastrukturi koja povezuje Srbiju i Mađarsku.

    Nakon sjednice, Orban je najavio da će vojne snage koje štite dio gasovoda Turski tok koji se nalazi u Mađarskoj biti dodatno pojačane. Orban je na video-snimku objavljenom na njegovom nalogu na Fejsbuku juče zahvalio predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću na “brzom i efikasnom odgovoru”.

    Mađarski premijer je dodao da u tom incidentu nije bilo povrijeđenih, kao i da je predupređen “čin sabotaže”. Orban je dodao da gasovod radi normalno i bez prekida.

    Vučić je prethodno saopštio da su na teritoriji opštine Kanjiža pronađena dva velika paketa eksploziva sa štapinima i istakao da je Vojska Srbije juče uspjela da predupredi akciju protiv vitalnih interesa zemlje kao i da će se Srbija nemilosrdno obračunati sa svakim ko misli da ugrožava njenu vitalnu infrastrukturu.

    Gasovod Turski tok godišnje transportuje 7,5 do osam milijardi kubnih metara i predstavlja glavnu energetsku arteriju Mađarske.

  • Tramp: Očekujem dogovor sa Iranom u narednim danima, ne i nedjeljama

    Tramp: Očekujem dogovor sa Iranom u narednim danima, ne i nedjeljama

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je sinoć da očekuje da Sjedinjene Američke Države postignu dogovor sa Iranom u narednim danima, ali ne i nedjeljama.

    -Ako se desi, desiće se. Ako ne, dići ćemo celu zemlju u vazduh. Kao što sam rekao, biće to “dan mostova” i “dan elektrana” u Iranu -rekao je Tramp, prenosi australijska televizija ABC njuz.

    Prema njegovim riječima, “malo toga neće biti u igri” ako se dogovor ne postigne, a na pitanje da li to uključuje bombardovanje civilne infrastrukture u Iranu, on je rekao da na to ne želi da odgovori.

    Upitan da li će produžiti rok do kada Iran treba da odgovori na mirovne uslove, Tramp je rekao da Teheran ima dovoljno vremena.

    – Ako ne budu htijeli dogovor, zemlja će im nestati – rekao je američki predsjednik.

    Tramp je prethodno rekao da postoji mogućnost postizanja dogovora sa Iranom do utorka, ali je upozorio da će Sjedinjene Američke Države, ukoliko do toga ne dođe, preduzeti snažnu akciju.