VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Meksiko u haosu nakon ubistva El Menča

    Meksiko u haosu nakon ubistva El Menča

    Meksiko je uronio u nezapamćen haos nakon što su meksičke bezbjednosne snage u nedjelju, 22. februara, ubile vođu moćnog kartela Halisko Nueva Henerasion Nemesija Rubena Osegueru Servantesa, u podzemlju poznatog kao „El Menčo“.

    Njegova smrt predstavlja težak udarac za najmoćniji meksički narko-kartel, ali je istovremeno gurnula velike dijelove zemlje u talas nasilja i blokada. Kao odgovor na ubistvo lidera, pripadnici kartela pokrenuli su snažan talas napada širom zemlje.

    Više od 250 saobraćajnica u 20 meksičkih saveznih država blokirano je zapaljenim vozilima. Vlasti u državama Halisko, Mičoakan i Guanahuato prijavile su najmanje 14 poginulih, uključujući sedam pripadnika Nacionalne garde. Nastava u školama otkazana je u nekoliko država.

    Gvadalahara, glavni grad države Halisko i jedan od gradova domaćina predstojećeg Svjetskog prvenstva, pretvorena je u „grad duhova“, sa zatvorenim prodavnicama i preporukom građanima da ostanu u svojim domovima.

    U popularnom ljetovalištu Puerto Valjarta, oblaci sivog dima nadvili su se nad hotelima, dok su turisti ostali bez mogućnosti prevoza do aerodroma. Američka ambasada izdala je hitno upozorenje svojim državljanima u više meksičkih država da potraže sigurno sklonište.

    Prema izvještajima meksičkog Ministarstva odbrane, akcija hapšenja izvedena je na zapadu zemlje. Pripadnici vojske tokom operacije našli su se pod snažnom vatrom, a u razmjeni pucnjave ubijena su četiri člana kartela, dok su tri teško ranjena i kasnije podlegla povredama.

    Među njima je bio i sam El Menčo, koji je, prema prvim izvještajima, preminuo tokom helikopterskog transporta u Meksiko Siti. Zaplijenjena su oklopna vozila i teško naoružanje, uključujući raketne bacače sposobne za obaranje letjelica.

    Operacija je izvedena uz obavještajnu podršku zajedničke američko-meksičke operativne grupe, pod pritiskom administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da se meksičke vlasti odlučnije obračunaju sa kartelima. Meksička predsjednica Klaudija Šejnbaum čestitala je bezbjednosnim snagama, ali je pozvala naciju da „ostane informisana i smirena“, dodajući da se u većem dijelu zemlje aktivnosti odvijaju normalno.

    Nemesio Oseguera Servantes, bivši policajac, bio je jedan od najtraženijih bjegunaca na svijetu. Američka vlada nudila je nagradu do 15 miliona dolara za informacije koje bi dovele do njegovog hapšenja.

    Pod njegovim vođstvom, kartel Halisko Nueva Henerasion prerastao je u jednu od najmoćnijih kriminalnih organizacija. Grupa je započela kao udruženje uzgajivača avokada, a potom izrasla u imperiju odgovornu za trećinu droge koja ulazi u Sjedinjene Američke Države, preuzevši primat od kartela Sinaloa.

    Kartel je postao poznat po ekstremnoj brutalnosti i upotrebi savremenih tehnologija, uključujući dronove naoružane eksplozivom. El Menčo je izgradio privatnu vojsku od više od 7.000 ljudi i uspostavio trgovinu fentanilom, kokainom, heroinom i metamfetaminom na gotovo svim kontinentima.

    Iako ubistvo 59-godišnjeg El Menča predstavlja veliki uspjeh za bezbjednosne snage, američki i meksički zvaničnici upozoravaju da hijerarhija kartela omogućava njegov dalji opstanak. Ostaje da se vidi koliko će ovaj udarac dugoročno uticati na protok droge prema Sjedinjenim Američkim Državama.

  • Diplomatsko rješenje „nadohvat ruke“, tvrdi iranski ministar

    Diplomatsko rješenje „nadohvat ruke“, tvrdi iranski ministar

    Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je da i dalje postoji „dobra šansa“ za diplomatsko rješenje nuklearnog spora, naglašavajući da je cilj postići dogovor na obostranu korist za sve uključene strane.

    „Jedna je činjenica jasna – ako Sjedinjene Američke Države žele pronaći rješenje za iranski miroljubivi nuklearni program, jedini put je diplomatija“, izjavio je Aragči u intervjuu za američki Si-Bi-Es njuz, koji je emitovan u nedjelju.

    On je dodao da je diplomatsko rješenje i dalje moguće, istakavši da je „rješenje nadohvat ruke“.

    „Stoga nema potrebe za bilo kakvim gomilanjem vojnih snaga. Vojni pritisak ne može pomoći niti nas može natjerati na ustupke“, poručio je glavni iranski pregovarač.

    Intervju dolazi u trenutku intenziviranih diplomatskih aktivnosti, nakon što su Iran i Sjedinjene Američke Države 17. februara održali drugu rundu indirektnih nuklearnih pregovora u generalnom konzulatu Omana u švajcarskoj Ženevi. Kao i tokom prethodne runde u Muskatu, glavnom gradu Omana, fokus razgovora bio je na nuklearnom pitanju i ukidanju američkih sankcija.

    Nakon razgovora, iranski ministar je potvrdio da su se dvije strane usaglasile o setu vodećih principa koji bi trebalo da olakšaju put za buduće pregovore.

    S druge strane, visoki američki zvaničnik izjavio je u srijedu za agenciju Rojters da očekuju da Iran predstavi pismeni prijedlog za rješavanje spora. Dok Vašington insistira da Iran mora obustaviti svoj nuklearni program, Teheran ponavlja da ne razvija nuklearno oružje i da ima pravo na mirnodopsko korištenje nuklearne energije.

  • Zelenski: Putin je već započeo Treći svjetski rat

    Zelenski: Putin je već započeo Treći svjetski rat

    Ruski predsjednik Vladimir Putin već je pokrenuo Treći svjetski rat i mora biti zaustavljen, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u razgovoru za britanski BBC. Takođe je naglasio da se Ukrajina neće odreći nijednog dijela svoje teritorije, odbacivši tvrdnje da Kijev gubi rat.

    „Mislim da ga je Putin već započeo (Treći svjetski rat, op. a.). Pitanje je samo koliko teritorije može zauzeti i kako ga zaustaviti… Rusija želi svijetu nametnuti drugačiji način života i promijeniti živote koje su ljudi sami birali“, kazao je Zelenski u intervjuu za BBC.

    Osvrćući se na ruske zahtjeve da se Ukrajina odrekne Donjecke regije na istoku, koju i dalje brani, te dodatnih teritorija u Hersonskoj i Zaporoškoj oblasti na jugoistoku zemlje, Zelenski je pojasnio da tu nije riječ samo o komadima zemlje. Prema njegovim riječima, to bi značilo napuštanje stotina hiljada Ukrajinaca koji tamo žive i direktno slabljenje ukrajinskih pozicija.

    „Siguran sam da bi takvo odricanje podijelilo naše društvo. Vidim to kao napuštanje, slabljenje naših pozicija, ostavljanje stotina hiljada naših ljudi koji tamo žive“, izjavio je ukrajinski lider.

    Zelenski je uvjeren da bi bilo kakav teritorijalni ustupak zadovoljio ruskog predsjednika samo nakratko. Upozorava da bi Putin to iskoristio da prikupi novu snagu te bi za najviše nekoliko godina nastavio sa svojim ratnim pohodima.

    „Vjerujem da je zaustavljanje Putina danas i sprečavanje okupacije Ukrajine pobjeda za cijeli svijet. Zato što se Putin neće zaustaviti samo na Ukrajini“, dodao je.

    Zelenski je rezolutno odbacio špekulacije da Ukrajina gubi rat.

    „Gubimo li? Naravno da ne“, poručio je, dodavši da je samo pitanje vremena kada će Ukrajina vratiti sve teritorije koje je Rusija okupirala. Povratak na međunarodno priznate granice iz 1991. godine, kako ističe, smatrao bi pobjedom pravde.

    Govoreći o pouzdanosti Sjedinjenih Američkih Država pod vođstvom predsjednika Donalda Trampa, Zelenski je istakao da bi sigurnosne garancije Vašingtona trebalo da važe 30 godina te da bi ih trebalo da odobri američki Kongres.

    „Svi smo mi predsjednici samo određeni period. Želimo garancije na 30 godina. Političke elite će se mijenjati, lideri će se mijenjati“, kazao je Zelenski, pojasnivši svoj stav riječima: „Predsjednici se mijenjaju, ali institucije ostaju.“

  • Četiri godine od početka rata u Ukrajini: Ima li mira na vidiku?

    Četiri godine od početka rata u Ukrajini: Ima li mira na vidiku?

    Rat u Ukrajini počeo je prije četiri godine, a sukob, usprkos višestrukim mirovnim pregovorima, i dalje se nastavlja bez dogovora o njegovom završetku.

    Najnovija runda pregovora u Ženevi dovela je do nastavka razgovora i razmjene stavova, ali nije rezultirala finalnim sporazumom, a ključna politička pitanja ostaju neriješena.

    Iako su delegacije izrazile spremnost da nastave dijalog, trenutna situacija ukazuje da mir još nije na vidiku i da će biti potrebni dalji diplomatski napori prije eventualnog prekida sukoba.

    Rat u Ukrajini, koji je počeo 24. februara 2022. godine, najveći je oružani sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.

    Ne zna se tačan broj poginulih

    Prema podacima Ujedinjenih nacija, potvrđene su desetine hiljada civilnih žrtava, a stvarni broj je vjerovatno znatno veći jer se ti podaci ne mogu u potpunosti provjeriti.

    Zapadni zvaničnici i analitičari procjenjuju da su vojne žrtve na obje strane višestruko veće. Američke i britanske obavještajne procjene govorile su o stotinama hiljada poginulih i ranjenih ruskih i ukrajinskih vojnika, iako tačne brojke nisu javno potvrđene.

    Ruske procjene su da je sa ukrajinske strane stradalo više od 186.000 vojnika, dok Ukrajinci za rusku stranu bilježe pogibiju više od 168.000 vojnika.

    Rat je izazvao najveću izbjegličku krizu u Evropi od 1945, uz milione raseljenih unutar Ukrajine i milione izbjeglica u državama Evropske unije, pokazuju podaci UNHCR-a.

    Sastanci bez rezultata

    Kroz 2023. i 2024. godinu održane su ranije runde razgovora i diplomatskih inicijativa, ali nijedna nije rezultirala opštim sporazumom o prekidu borbi ili trajnom političkom rješenju.

    U februaru 2025. godine u Bijeloj kući održan je sastanak između američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

    Razgovori su bili usmjereni na dalju američku podršku i prijedlog sporazuma o saradnji u oblasti strateških minerala. Sastanak Trampa i Zelenskog je prekinut nakon oštre rasprave u Ovalnom kabinetu, a planirano obraćanje medijima i potpisivanje dokumenata nisu održani. Zelenski je napustio Bijelu kuću bez postignutog dogovora.

    U Enkoridžu na Aljasci 15. avgusta 2025. godine održan je sastanak Trampa sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Razgovori su bili fokusirani na rat u Ukrajini i mogućnosti za pokretanje daljih pregovora. Nakon susreta nije potpisan nikakav sporazum niti je dogovoren prekid borbi, ali je najavljen nastavak diplomatskih kontakata i razmatranje novih formata razgovora.

    Tramp je nakon sastanka izjavio da je cilj dogovoriti širi mirovni sporazum, a ne samo privremeni prekid vatre, te je najavio da će se obratiti Zelenskom radi daljih pregovora.

    U danima nakon sastanka u Aljasci, Tramp je organizovao susret sa Zelenskim u Vašingtonu, na kojem su razgovarali o daljim koracima i mogućem trilateralnom susretu sa Putinom.

    Ideja je bila da se tri lidera sastanu kako bi pokušali uskladiti stavove o završetku sukoba, ali konkretni datumi trilateralnih pregovora nisu dogovoreni.

    Tokom 2025. i početkom ove godine održavane su i druge runde pregovora na nivou delegacija. Neke od njih su imale trilateralni karakter uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, dok su druge bile bilateralne razmjene stavova između Moskve i Kijeva uz učešće američkih predstavnika kao posrednika.

    Ti razgovori nisu doveli do bitnog napretka u vezi sa ključnim političkim pitanjima kao što su status teritorija, bezbjednosne garancije i prekid sukoba.

    Pregovori u Ženevi

    Posljednja runda pregovora o mirovnom rješenju rata u Ukrajini održana je 17. i 18. februara u Ženevi u Švajcarskoj.

    Riječ je o trilateralnim razgovorima između delegacija Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije, koji su održani u formatu sa predstavnicima svake strane.

    Ove runde opisane su kao teške, uz minimalne pomake u tehničkim i bezbjednosnim pitanjima, ali su ključne političke razlike ostale neriješene, te je najavljen nastavak rada na daljim rješenjima.

    Tokom dvodnevne sesije pregovori su vođeni uz podršku američkih posrednika i uključivali su bilateralne i trilateralne razgovore o različitim pitanjima, uključujući bezbjednosne mehanizme i političke teme, ali nije postignut sveobuhvatan dogovor o prekidu borbi ili trajnom rješenju sukoba.

    Nakon drugog dana razgovora strane su najavile da će nastaviti rad u budućim rundama, iako su ključna pitanja ostala neriješena.

    Američka strana je navela da je bilo napretka, posebno u razgovorima o prekidu borbi i bezbjednosnim pitanjima, te da je dogovoren nastavak radnih grupa i budućih rundi.

    Ukrajinski predstavnici su kazali da su se fokusirali na detalje o načinu nadzora eventualnog prekida borbi, ali da su ključne političke i teritorijalne teme i dalje neriješene.

    Ruska delegacija opisala je razgovore kao djelotvorne, ali izazovne, te je najavila da će analiza rezultata prethodnih sesija biti osnova za sljedeću rundu razgovora.

    Nova runda

    Nova runda pregovora o Ukrajini mogla bi biti održana ove nedjelje u Ženevi, rekao je izvor za TASS.

    Ranije su ruski mediji izvijestili da će sljedeći trilateralni razgovori o rješenju sukoba u Ukrajini u kojima učestvuju Vašington, Kijev i Moskva biti zakazani u Švajcarskoj.

    “Nova runda mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije uz posredstvo Sjedinjenih Američkih Država mogla bi da bude održana prije kraja februara”, saopštio je Zelenski i izrazio nadu da ta runda može “zaista da bude produktivna”.

    Tramp namjerava da postigne rješenje za rat u Ukrajini do novembra, prije srednjoročnih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama i vrši pritisak na Kijev da odustane od teritorija u Donbasu, što je jedan od zahtjeva Putina, objavio je “New York Times”, pozivajući se na izvore.

    Izvori upoznati sa pregovorima o rješavanju rata u Ukrajini su naveli da su ukrajinski, ruski i američki pregovarači iza kulisa iznijeli ideju o demilitarizovanoj zoni u području Donbasa, ali da nema znakova o kompromisu koji bi prihvatili i Zelenski i Putin, prenosi Euronews.

    Specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof najavio je da bi pregovori o mirovnom planu o Ukrajini mogli da se održe u roku od tri sedmice, što bi, po njegovoj ocjeni, otvorilo put trilateralnom sastanku između Trampa, Putina i Zelenskog.

    Vitkof je za Fox News rekao da se on i zet američkog predsjednika Džared Kušner, koji je stalni član delegacije za mirovne pregovore o Ukrajini, nadaju da će predstaviti neke prijedloge ruskoj i ukrajinskoj strani koji će ih približiti u naredne tri sedmice.

    Uslov za Trampovo učešće?

    “Možda će čak dovesti do samita između Zelenskog i Putina, možda u nekom trenutku i trilateralnog samita sa američkim predsjednikom, vidjećemo”, kazao je Vitkof, prenosi Tanjug.

    Prema njegovim riječima, Tramp ne bi učestvovao na trilateralnom sastanku kad ne bi bio uvjeren da će to dovesti do odobrenja sporazuma i boljeg rezultata.

    Prije pregovora u Ženevi održane su trilateralne sesije u Abu Dabiju 23. i 24. januara, te 4. i 5. februara, koje su takođe bile fokusirane na pokušaje pregovora o prekidu borbi i nadzoru prestanka sukoba, ali ni one nisu rezultirale dogovorom o okončanju rata.

    I dok je najavljen nastavak mirovnih pregovora, borbe u Ukrajini ne prestaju.

  • Objavljen identitet naoružanog napadača koji je upao na Trampovo imanje

    Objavljen identitet naoružanog napadača koji je upao na Trampovo imanje

    Američka Tajna služba ubila je muškarca koji je pokušao nezakonito ući u osigurani perimetar imanja američkog predsjednika Donalda Trampa Mar-a-Lago na Floridi.

    Muškarac koji je smrtno stradao u Mar-a-Lagu bio je 21-godišnji Ostin (Austin) T. Martin iz Kamerona u Sjevernoj Karolini, reklo je više izvora za CBS News, američkog partnera BBC-ja.

    Vlasti navode da je nosio sačmaricu i kanister goriva kada je ušao u Mar-a-Lago, pri čemu je ušao u kompleks u trenutku kada je jedan gost izlazio.

    Martinova porodica prijavila je njegov nestanak tek jučer, javlja CBS.

    Zvaničnici istražuju je li oružje kupio tokom vožnje iz Sjeverne Karoline prema Floridi, navodi CBS.

  • Njujork pod upozorenjem na obilne snježne padavine

    Njujork pod upozorenjem na obilne snježne padavine

    Upozorenje na vejavicu izdato je za 35 miliona ljudi na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država pred očekivanu zimsku oluju koja će donijeti obilan snijeg i jak vjetar, prijenio je danas CBS njuz.

    Upozorenja na mećavu objavljena su za Njujork, Nju Džerzi i priobalne zajednice duž istočne obale, pošto oluja koja bi trebalo da stigne danas prijeti da izazove haos početkom sedmice.

    Meteorolog Kodi Snel upozorio je da oluja ove magnitude, u ovom veoma naseljenom regionu SAD, nije viđena više godina.

    Njujork bi mogao biti posebno pogođen, jer je ovo prvi put za devet godina da je izdato upozorenje na mećavu za taj grad.

    Meteorolozi predviđaju da bi na području grada moglo da padne od 30 do 45 centimetara snijega.

    Gradonačelnik Zohran Mamdani pozvao je Njujorčane da ostanu u kućama i ne kreću na put tokom trajanja oluje.

    Tokom prethodne oluje, u Njujorku je poginulo 19 ljudi, a hladni talas trajao je više od tri nedjelje.

    Njujork je pripremio više od 700 vozila za rasipanje soli i preko 2.000 kamiona za smeće pretvorio u čistače snijega.

  • Grenland odbio Trampovu ideju o slanju američkog bolničkog broda

    Grenland odbio Trampovu ideju o slanju američkog bolničkog broda

    Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen odbacio je ideju američkog predsjednika Donalda Trampa da pošalje bolnički brod na Grenland.

    “Ideja predsjednika Trampa o slanju američkog bolničkog broda ovdje na Grenland je primljena k znanju. Ali mi imamo javni zdravstveni sistem u kojem je liječenje besplatno za građane. To je svjestan izbor”, naveo je Nilsen.

    On je dodao da Grenland ostaje otvoren za dijalog i saradnju, uključujući SAD.

    “Ali razgovarajte sa nama, umjesto da samo pravite manje-više nasumične izlive bijesa na društvenim mrežama”, napisao je Nilsen na “Fejsbuku”.

    Tramp je ranije objavio na društvenim mrežama da sarađuje sa guvernerom Luizijane i specijalnim izaslanikom za Grenland Džefom Landrijem da bi poslao bolnički brod na Grenland.

  • Uznemirujući snimak: Autobus propao kroz led u najdublje jezero, samo jedna osoba preživjela

    Uznemirujući snimak: Autobus propao kroz led u najdublje jezero, samo jedna osoba preživjela

    Ruske vlasti izvijestile su da su ronioci izvukli tijela sedam kineskih turista i ruskog vozača koji su poginuli nakon što je njihov autobus u petak pao kroz led na jezeru Bajkal.

    Jedan kineski turista uspio je pobjeći, rekao je guverner Irkutske regije Igor Kobzev, izražavajući “najdublje saučešće porodicama i prijateljima žrtava”.

    Mjesto nesreće nalazilo se na dubini od 18 metara, a ronioci su morali koristiti podvodne kamere kako bi locirali tijela. Vozilo je upalo u pukotinu na ledu široku tri metra. Guverner je upozorio turiste da je izlazak na led Bajkala “smrtno opasan” i da se trebaju koristiti samo uslugama službenih turističkih agencija.

    Svi kineski turisti, uključujući 14-godišnje dijete, putovali su samostalno. Protiv nepoznatih osoba otvorena je kriminalistička istraga o uzroku nesreće, javlja BBC.

    Kobzev je takođe objavio da, uprkos tragediji, neki turisti i dalje riskiraju život, tokom petka i subote šest ljudi spašeno je nakon što su ostali zarobljeni u svojim vozilima na ledu. Krajem januara kineski turist je poginuo nakon prevrtanja automobila na zaleđenom Bajkalu.

    Bajkal, najdublje jezero na svijetu s maksimalnom dubinom od 1642 metra, popularna je turistička destinacija, ali često smrtonosna zimi zbog zaleđenog površinskog sloja.

  • Šerif o pucnjavi u Mar-a-Lagu: Podigao je sačmaricu, tada smo otvorili vatru

    Šerif o pucnjavi u Mar-a-Lagu: Podigao je sačmaricu, tada smo otvorili vatru

    Agenti Tajne službe SAD ubili su danas (22. februara) naoružanog muškarca koji je pokušao da uđe u rezidenciju američkog predsjednika Donalda Trampa Mar-a-Lago na Floridi, saopštio je portparol Tajne službe Entoni Guljelmi.

    Tajna služba, FBI i kancelarija šerifa okruga Palm Bič su na konferenciji za medije govorili o incidentu.

    Rik Bradšau, šerif okruga Palm Beč, prvi se obratio novinarima i iznio dosadašnje informacije o istrazi.

    “Oko 1.30 jutros obezbjeđenje je otkrilo da je jedna osoba ušla u unutrašnji perimetar Mar-a-Laga”, rekao je.

    “Zamjenik šerifa i dvojica agenata Tajne službe koji su bili na osiguranju otišli su na to područje kako bi provjerili situaciju. Suočili su se s bijelcem koji je nosio kanister goriva i sačmaricu”, naveo je on.

    Dodao je da je muškarcu naređeno mu je da ispusti ta dva predmeta koja je imao kod sebe.

    “Nakon čega je spustio kanister, ali je podigao sačmaricu u položaj za pucanje. U tom trenutku zamjenik šerifa i dvojica agenata Tajne službe otvorili su vatru i neutralizirali prijetnju. Preminuo je na mjestu događaja”, naveo je šerif okruga Palm Beč.

    Novinarima je potom prikazana fotografija sačmarice.

    FBI pozvao ljude da pregledaju nadzorne kamere

    Bret Skils, specijalni agent zadužen za terensku kancelariju FBI u Miamiju, pozvao je javnost da policiji dostavi sve moguće dokaze vezane uz incident.

    “Ako živite u području pucnjave, molimo vas da provjerite svoje vanjske kamere za sinoć, odnosno rano jutros”, rekao je Skils o dodao da “ako vidite bilo što sumnjivo ili neuobičajeno, molimo vas da nas kontaktirate… nazovite FBI ili se obratite kancelariji šerifa Vest Palm Biča”.

    Novinarima na konferenciji rečeno je da FBI vodi istragu.

    Specijalni agent rekao je da tim za prikupljanje dokaza obrađuje mjesto događaja, prikuplja dokaze te će na terenu ostati “koliko god bude potrebno”.

     

  • Agenti ubili mladića koji je pokušao da provali na Trampovo imanje

    Agenti ubili mladića koji je pokušao da provali na Trampovo imanje

    Muškarac je ubijen “nakon što je pokušao da nezakonito uđe na imanje američkog predsjednika Donalda Trampa na Floridi”, prenosi Sky News.

    Kako su obavještajne službe objavile muškarac u svojim ranim dvadesetim godinama je oko 1:30 ujutru je upucan od strane američkih agenata, jer je nezakonito ušao na Trampovo Mar-a-Lago imanje, prenosi Telegraf.

    Identitet osumnjičenog se još uvek ne zna, a obezbjeđenje je primijetilo čovjeka kod sjeverne kapije imanja i nosio je oružje koje liči na pušku.