VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Lukašenko: Svijet se uvlači u trku u nuklearnom naoružanju

    Lukašenko: Svijet se uvlači u trku u nuklearnom naoružanju

    Svijet se uvlači u još jednu ludu trku u naoružanju, uključujući i nuklearnom, i sada je važno da se učini sve što je moguće kako bi se spriječio novi svjetski rat, izjavio je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.

    – Vidimo da današnja međunarodna situacija podsjeća na težak period u našoj zemlji. Zapad namjerno raspiruje vojnu histeriju, vojni budžeti zemalja NATO-a stalno rastu i ubrzava se tempo militarizacije u Evropi, posebno kod naših zapadnih susjeda – naglasio je predsednik na svečanosti povodom Dana branioca otadžbine.

    Šef države podsetio je da se ove godine navršava 85 godina od početka Velikog otadžbinskog rata, kada je zemlju pogodila velika katastrofa koju su narodi SSSR-a platili cenom neverovatnih gubitaka i teškoća.

    On je napomenuo da je sistem obuzdavanja i ravnoteže, koji je ranije osiguravao panevropsku bezbjednost, uništen.

    – Svijet je uvučen u još jednu ludu trku u naoružanju. Uključujući i nuklearnog oružja – naglasio je Lukašenko.

    U ovim okolnostima, predsjednik smatra da je primarni zadatak svih ljudi dobre volje koji žive na planeti da učine sve što je moguće i nemoguće kako bi spriječili novi svjetski masakr.

  • Zaharova: Epstinovi dosijei razotkrili one koji izmišljaju mitove o Rusiji

    Zaharova: Epstinovi dosijei razotkrili one koji izmišljaju mitove o Rusiji

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je danas da su dosijei osuđenog seksualnog prestupnika DŽefrija Epstina bacili svjetlo na one koji su godinama izmišljali mitove o Rusiji kako bi skrenuli pažnju sa sopstvenih zločina.

    Ona je u intervjuu za TASS na Dan branilaca otadžbine, podsjetila na brojne optužbe protiv Rusije, dodajući da je zemlja iznijela “argumente i činjenice” kako bi ih opovrgla.

    – Oni su izmišljali mitove o Rusiji, o navodnoj prijetnji, o zločinima koje smo mi, kako su tvrdili, navodno počinili na njihovoj teritoriji. U međuvremenu, toliko godina, sav taj ološ se gnezdio upravo unutar njihovih zajednica, u samom njihovom srcu, u najluksuznijim četvrtima Njujorka, Londona i drugih evropskih prestonica, i u SAD. Sada kada su objavljeni Epstinovi dosijei ispostavlja se da su se pravi kriminalci, pravi demoni, udobno osjećali u zapadnom društvu – istakla je Zaharova.

    Kako je navela, oni su bili umiješani u sve vrste “gnusnih zločina” – korupciju, trgovinu ljudima, prisilnu prostituciju, nezakonito zatvaranje i pedofiliju.

    – Gdje su bile njihove agencije za sprovođenje zakona? Gdje su bili njihovi aktivisti u zajednici, gdje su bile njihove takozvane organizacije za ljudska prava, gdje su bili njihovi novinari, na kraju krajeva? Nisu vidjeli ništa od ovoga. Zašto? Zato što je svih ovih godina, kao mantra, kao hipnoza, kao neka vrsta zombifikacije, ova priča o navodno zloj Rusiji usađena u njihove umove, samo da ne bi videli šta se dešava u njihovoj sopstvenoj zemlji – naglasila je portparolka ruskog ministarstva.

    Prema njenim riječima, član britanske kraljevske porodice, Endru Mauntbaten-Vindzor koji je nedavno uhapšen zbog sumnje za zloupotrebu javne funkcije, bio je ovlašćen da sprovodi britansku politiku i na domaćem i na međunarodnom nivou i imao nevjerovatan uticaj na finansijske odluke i oblikovao javno mnjenje.

  • EU nije dobila podršku Amerike i G7 za blokadu ruske nafte

    EU nije dobila podršku Amerike i G7 za blokadu ruske nafte

    Evropska unija nije uspjela da dobije podršku SAD i Grupe sedam /G7/ kako bi zajednički blokirali isporuke ruske nafte u okviru svog 20. paketa sankcija Rusiji, rekao je neimenovani diplomatski izvor u Briselu.

    – EU je predstavila SAD i G7 svoj plan da u potpunosti zabrani evropskim preduzećima transport ruske nafte i pružanje bilo kakve usluge održavanja, snabdijevanja, finansiranja i osiguranja tankerima koji prevoze rusku naftu, bez obzira na to pod kojom zastavom plove – naveo je diplomata.

    On je istakao da je Evropska komisija pozvala partnere da uvedu slična ograničenja svojim kompanijama, a da su SAD to odbile.

    Prema njegovim riječima, moguće je da će Vašington da uvede sopstvene mjere u dogledno vrijeme i pod svojim uslovima.

    Izvor je napomenuo da su ostali partneri G7 rekli da je pridruživanje sankcijama EU moguće, ali da nisu dali bilo kakva jasna obećanja.

    – Nije bilo napretka. Plan je dogovoren 95 odsto, ali preostale razlike nisu mogle biti prevaziđene. Sada će o njima razgovarati ministri – rekao je izvor, komentarišući činjenicu da evropski ambasadori tokom proteklog vikenda nisu uspjeli da postignu bilo kakav napredak u vezi sa 20. paketom sankcija Moskvi, tako da će konačna odluka o tome biti donesena danas na sastanku Savjeta EU.

    TASS piše da se situacija tokom vikenda čak i pogoršala, jer je Mađarska saopštila da će blokirati cijeli 20. paket tokom ministarskog sastanka.

    Budimpešta zahtijeva da Brisel preduzme hitne mjere kako bi primorao Ukrajinu da ponovo uspostavi tranzit ruske nafte preko cjevovoda “Družba”. Kijev je isporuku obustavio 27. januara, navodeći kao razlog navodni ruski napad dronom na sopstveni cjevovod.

  • Putin: Rusija se bori za svoju budućnost, istinu i pravdu

    Putin: Rusija se bori za svoju budućnost, istinu i pravdu

    Rusija se bori za svoju budućnost, nezavisnost, istinu i pravdu, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin tokom uručivanja odlikovanja vojnim licima kojima su povodom Dana branilaca otadžbine u Kremlju dodjeljena zvanja Heroja Rusije i Ordena za hrabrost.

    On je naglasio da ruska vojska djeluje koordinisano i efikasno u zoni Specijalnih vojnih operacija.

    – Razumijemo, dragi drugovi, koliko vam ovo može biti teško i kakvu ogromnu odgovornost svako od vas snosi za naš narod i za našu zajedničku stvar. Ali vi čvrsto stojite uz Rusiju, djelujući koordinisano i precizno – rekao je Putin.

    Ruski predsjednik je nazvao vojnike-heroje u zoni SVO istinskim patriotama Rusije.

    – Danas se u Kremlju okupljaju ne samo profesionalci sa ogromnim iskustvom i besprekornom obukom. To su komandanti koji su se od samog početka vojne operacije borili zajedno sa svojim vojnicima, djeleći sva iskušenja sa svojim drugovima. To su ljudi sa čvrstim moralnim principima i idealima, istinski patrioti Rusije – naglasio je Putin.

    Ruski lider je takođe zamolio prisutne pripadnike ruske vojske da prenesu riječi podrške svojim porodicama i prijateljima.

  • Orban poslao poruku Zelenskom

    Orban poslao poruku Zelenskom

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas povodom spora oko obustave isporuka nafte naftovodom “Družba”, da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mora da zna da napadom na Mađarsku može samo da izgubi.

    Uspjeli smo da zaštitimo snabdijevanje Mađarske gorivom. I dali smo predsjedniku Zelenskom čvrste i srazmjerne odgovore. On bi takođe trebalo da zna: Može samo da izgubi napadom na Mađarsku – napisao je Orban na Fejsbuku.

    On je naveo da je mađarska vlada proteklih dana radila na rješavanju situacije nastale zbog blokade i ocijenio da je uspjela da zaštiti snabdijevanje zemlje gorivom.

    – Kampanja ili ne, ukrajinska naftna blokada danas nadjačava sve – poručio je Orban, dodajući da je kabinet dao “odlučan i proporcionalan odgovor” Kijevu.

    Mađarski premijer je ocijenio da bez ruske nafte i gasa cijena benzina u Mađarskoj može da dostigne 1.000 forinti (oko 2,6 evra), dok bi troškovi komunalija za domaćinstva porasli tri do četiri puta.

    Prethodno, Orban je najavio da će Mađarska staviti veto na novi paket antiruskih sankcija Evropske unije, navodeći da Budimpešta ne može da podrži mjere dok se ne obnovi isporuka nafte preko naftovoda “Družba”. On je rekao da je Savjet za nacionalnu energetsku bezbjednost razmotrio situaciju izazvanu, kako je naveo, “ukrajinskom ucjenom”, ocijenivši da snabdijevanje Mađarske zasad nije ugroženo, ali da je donijeta odluka o “određenim protivmjerama”.

    Orban je istakao i da Mađarska neće obnoviti isporuke dizela Ukrajini dok se ne uspostavi normalan tok isporuka ruske nafte preko naftovoda, uz napomenu da “neprijatelj Mađarske nije ukrajinski narod, već loša ukrajinska politika”.

    Mađarska se snabdijeva ruskom naftom preko naftovoda “Družba”, čiji južni krak prolazi kroz Ukrajinu.

    Ukrajina je početkom februara saopštila da je obustavila isporuke nafte preko naftovoda “Družba”, zbog ruskog napada na infrastrukturu naftovoda 27. januara, piše Tanjug.

  • EU ekspresno dobija novu članicu?

    EU ekspresno dobija novu članicu?

    Island razmatra mogućnost da već u avgustu ove godine održi referendum o nastavku pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, prema navodima dva izvora upoznata sa pripremama za eventualni nastavak pristupnog procesa.

    Referendum je prvobitno bio planiran do 2027. godine, kako je obećala vladajuća koalicija u Reykjavíku, ali se rok sada ubrzava usljed pojačanih geopolitičkih tenzija i promjena u međunarodnom okruženju.

    Ovaj potez dolazi u trenutku kada proces proširenja EU ponovo dobija zamah. Brisel radi na planu koji bi Ukrajini mogao omogućiti djelimično članstvo već naredne godine, dok je Crna Gora prošlog mjeseca zatvorila još jedno pregovaračko poglavlje, učvrstivši poziciju najnaprednijeg kandidata.

    Geopolitički pritisci i američke carine

    Ubrzanje islandskog referenduma dešava se u kontekstu odluke Vašingtona da uvede carine Islandu, kao i izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) o mogućoj aneksiji Grenlanda. Dodatnu pažnju izazvala je i šala Billyja Longa, Trumpovog kandidata za ambasadora SAD na Islandu, koji je rekao da bi Island mogao postati „52. savezna država SAD“ i da bi on bio njen guverner.

    Jedan zvaničnik EU, upoznat sa situacijom, naveo je da je činjenica da je Island više puta pomenut u Trumpovom govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu „sigurno usmjerila pažnju“ na položaj ove male sjevernoatlantske države.

    Komesar EU za proširenje Marta Kos, koja se prošlog mjeseca u Briselu sastala sa islandskom ministarkom spoljnih poslova Torgerdur Katrin Gunarsdotir (Þorgerður Katrín Gunnarsdóttir), poručila je da se razgovor o proširenju mijenja.

    „Razgovor o proširenju se pomjera. Sve se više radi o bezbjednosti, o pripadanju i o očuvanju naše sposobnosti djelovanja u svijetu konkurentskih sfera uticaja. To se tiče svih Evropljana“, rekla je Kos.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen sastala se u Briselu sa islandskom premijerkom Kristrun Frostadotir (Kristrún Frostadóttir), ocijenivši da partnerstvo EU i Islanda „nudi stabilnost i predvidivost u nestabilnom svijetu“.

    Od finansijske krize do zamrznutih pregovora

    Island je podnio zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, na vrhuncu finansijske krize u kojoj su propale tri najveće komercijalne banke u zemlji. Međutim, pregovori su zamrznuti u decembru 2013. godine, u trenutku kada se islandska ekonomija brzo oporavljala, dok su pojedini ekonomisti upozoravali na potencijalnu krizu u eurozoni.

    U martu 2015. godine Rejkjavík je zvanično zatražio da se više ne smatra kandidatom za članstvo u EU.

    Danas je situacija znatno drugačija. Island se nalazi na strateški izuzetno važnoj lokaciji u sjevernom Atlantiku, južno od Arktičkog kruga. Nema sopstvenu vojsku i oslanja se na članstvo u NATO, kao i na bilateralni odbrambeni sporazum sa SAD iz 1951. godine.

    Upravo bezbjednosni aspekt, uz ekonomske koristi, utiče na rast podrške javnosti članstvu u EU, pokazuju posljednja istraživanja javnog mnjenja.

    Ribarstvo – stara prepreka, nova realnost

    Ipak, put ka članstvu nije jednostavan. Najveći potencijalni kamen spoticanja i dalje su ribolovna prava, ključna grana islandske ekonomije.

    „Na kraju se sve svodi na ribu, to je uvijek bilo pitanje“, naveo je jedan od zvaničnika EU.

    Tokom prethodnih pregovora, ozbiljne tenzije postojale su između Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva, naročito oko količine skuše koju su lovili islandski brodovi. Spor, poznat kao „Rat za skušu“, doveo je do prijetnji trgovinskim sankcijama od strane EU.

    Međutim, izlazak Velike Britanije iz EU (Brexit) mogao bi sada ublažiti taj problem, jer London više ne učestvuje u odlučivanju unutar Unije.

    Brzi pregovori – ali uz oprez

    Ukoliko građani Islanda na referendumu podrže nastavak pregovora, proces bi mogao teći relativno brzo. Island je članica Evropskog ekonomskog prostora i dio Šengenskog prostora, te već primjenjuje značajan dio zakonodavstva EU.

    Prije zamrzavanja pregovora 2013. godine, Island je zatvorio 11 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Crna Gora, trenutno najnapredniji kandidat, tek je nedavno premašila taj broj.

    Jedan zvaničnik EU ocijenio je da „na papiru to ne bi bilo previše teško; moglo bi potrajati čak i samo godinu dana“ da se zatvore sva poglavlja. Ipak, upućeni izvori na Islandu upozoravaju da bi takav rok bio preambiciozan, imajući u vidu složenost pojedinih pitanja.

    Nakon eventualnog zaključenja pregovora, Island bi morao održati još jedan referendum o konačnom pristupanju EU.

    Za razliku od mnogih drugih kandidata, Island – koji ima peti najveći BDP po glavi stanovnika u svijetu – ne pristupa Uniji primarno iz ekonomskih razloga, već sve više iz bezbjednosnih i geopolitičkih motiva.

    Ishod mogućeg avgustovskog referenduma mogao bi tako predstavljati prekretnicu ne samo za Island, već i za širu politiku proširenja Evropske unije, zaključuje se u tekstu američkog portala Politico.

  • Putin: Prioritet razvoj nuklearne trijade

    Putin: Prioritet razvoj nuklearne trijade

    Rusija će nastaviti da povećava potencijal i borbenu gotovost svih rodova i službi svojih Oružanih snaga, izjavio je danas ruski predsednik Vladimir Putin.

    U video obraćanju, Putin je čestitao Rusima Dan branilaca otadžbine koji se obeležava 23. februara, prenele su RIA Novosti.

    Putin je naglasio da će Rusija nastaviti da jača svoju vojsku i mornaricu, ističući da apsolutni prioritet predstavlja razvoj nuklearne trijade kao garancije nacionalne bezbednosti.

    “Kvalitativno ćemo povećati potencijal svih ostalih rodova i službi Oružanih snaga, poboljšati njihovu borbenu gotovost, mobilnost i sposobnost delovanja u bilo kojim, čak i najtežim uslovima”, najavio je Putin.

  • SAD će u ponoć prestati da naplaćuju carine koje je Vrhovni sud ukinuo u petak

    SAD će u ponoć prestati da naplaćuju carine koje je Vrhovni sud ukinuo u petak

    Američka agencija za carine i graničnu zaštitu saopštila je danas da će u ponoć obustaviti naplatu carina koje su prošle godine uvedene prema Zakonu o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima, koje je Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država prije tri dana proglasio nezakonitim.

    Agencija je u poruci na svojoj službi za razmjenu poruka saopštila da će od sutra, odnosno minut nakon ponoći, deaktivirati sve carinske kodove za naplatu carina po prethodnoj naredbi američkog predsjednika Donalda Trampa, po Zakonu o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima (IEEPA).

    Obustava naplate carina IEEPA poklapa se sa Trampovim uvođenjem nove globalne carine od 15 odsto, prema drugom zakonskom ovlašćenju kojim je Tramp uveo carine koje će zamijeniti one koje je Vrhovni sud ukinuo u petak, prenosi Tanjug.

    Agencija nije navela razlog zašto je nastavila da naplaćuje carine u lukama nekoliko dana nakon presude Vrhovnog suda.

  • Meksiko u haosu nakon ubistva El Menča

    Meksiko u haosu nakon ubistva El Menča

    Meksiko je uronio u nezapamćen haos nakon što su meksičke bezbjednosne snage u nedjelju, 22. februara, ubile vođu moćnog kartela Halisko Nueva Henerasion Nemesija Rubena Osegueru Servantesa, u podzemlju poznatog kao „El Menčo“.

    Njegova smrt predstavlja težak udarac za najmoćniji meksički narko-kartel, ali je istovremeno gurnula velike dijelove zemlje u talas nasilja i blokada. Kao odgovor na ubistvo lidera, pripadnici kartela pokrenuli su snažan talas napada širom zemlje.

    Više od 250 saobraćajnica u 20 meksičkih saveznih država blokirano je zapaljenim vozilima. Vlasti u državama Halisko, Mičoakan i Guanahuato prijavile su najmanje 14 poginulih, uključujući sedam pripadnika Nacionalne garde. Nastava u školama otkazana je u nekoliko država.

    Gvadalahara, glavni grad države Halisko i jedan od gradova domaćina predstojećeg Svjetskog prvenstva, pretvorena je u „grad duhova“, sa zatvorenim prodavnicama i preporukom građanima da ostanu u svojim domovima.

    U popularnom ljetovalištu Puerto Valjarta, oblaci sivog dima nadvili su se nad hotelima, dok su turisti ostali bez mogućnosti prevoza do aerodroma. Američka ambasada izdala je hitno upozorenje svojim državljanima u više meksičkih država da potraže sigurno sklonište.

    Prema izvještajima meksičkog Ministarstva odbrane, akcija hapšenja izvedena je na zapadu zemlje. Pripadnici vojske tokom operacije našli su se pod snažnom vatrom, a u razmjeni pucnjave ubijena su četiri člana kartela, dok su tri teško ranjena i kasnije podlegla povredama.

    Među njima je bio i sam El Menčo, koji je, prema prvim izvještajima, preminuo tokom helikopterskog transporta u Meksiko Siti. Zaplijenjena su oklopna vozila i teško naoružanje, uključujući raketne bacače sposobne za obaranje letjelica.

    Operacija je izvedena uz obavještajnu podršku zajedničke američko-meksičke operativne grupe, pod pritiskom administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da se meksičke vlasti odlučnije obračunaju sa kartelima. Meksička predsjednica Klaudija Šejnbaum čestitala je bezbjednosnim snagama, ali je pozvala naciju da „ostane informisana i smirena“, dodajući da se u većem dijelu zemlje aktivnosti odvijaju normalno.

    Nemesio Oseguera Servantes, bivši policajac, bio je jedan od najtraženijih bjegunaca na svijetu. Američka vlada nudila je nagradu do 15 miliona dolara za informacije koje bi dovele do njegovog hapšenja.

    Pod njegovim vođstvom, kartel Halisko Nueva Henerasion prerastao je u jednu od najmoćnijih kriminalnih organizacija. Grupa je započela kao udruženje uzgajivača avokada, a potom izrasla u imperiju odgovornu za trećinu droge koja ulazi u Sjedinjene Američke Države, preuzevši primat od kartela Sinaloa.

    Kartel je postao poznat po ekstremnoj brutalnosti i upotrebi savremenih tehnologija, uključujući dronove naoružane eksplozivom. El Menčo je izgradio privatnu vojsku od više od 7.000 ljudi i uspostavio trgovinu fentanilom, kokainom, heroinom i metamfetaminom na gotovo svim kontinentima.

    Iako ubistvo 59-godišnjeg El Menča predstavlja veliki uspjeh za bezbjednosne snage, američki i meksički zvaničnici upozoravaju da hijerarhija kartela omogućava njegov dalji opstanak. Ostaje da se vidi koliko će ovaj udarac dugoročno uticati na protok droge prema Sjedinjenim Američkim Državama.

  • Diplomatsko rješenje „nadohvat ruke“, tvrdi iranski ministar

    Diplomatsko rješenje „nadohvat ruke“, tvrdi iranski ministar

    Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je da i dalje postoji „dobra šansa“ za diplomatsko rješenje nuklearnog spora, naglašavajući da je cilj postići dogovor na obostranu korist za sve uključene strane.

    „Jedna je činjenica jasna – ako Sjedinjene Američke Države žele pronaći rješenje za iranski miroljubivi nuklearni program, jedini put je diplomatija“, izjavio je Aragči u intervjuu za američki Si-Bi-Es njuz, koji je emitovan u nedjelju.

    On je dodao da je diplomatsko rješenje i dalje moguće, istakavši da je „rješenje nadohvat ruke“.

    „Stoga nema potrebe za bilo kakvim gomilanjem vojnih snaga. Vojni pritisak ne može pomoći niti nas može natjerati na ustupke“, poručio je glavni iranski pregovarač.

    Intervju dolazi u trenutku intenziviranih diplomatskih aktivnosti, nakon što su Iran i Sjedinjene Američke Države 17. februara održali drugu rundu indirektnih nuklearnih pregovora u generalnom konzulatu Omana u švajcarskoj Ženevi. Kao i tokom prethodne runde u Muskatu, glavnom gradu Omana, fokus razgovora bio je na nuklearnom pitanju i ukidanju američkih sankcija.

    Nakon razgovora, iranski ministar je potvrdio da su se dvije strane usaglasile o setu vodećih principa koji bi trebalo da olakšaju put za buduće pregovore.

    S druge strane, visoki američki zvaničnik izjavio je u srijedu za agenciju Rojters da očekuju da Iran predstavi pismeni prijedlog za rješavanje spora. Dok Vašington insistira da Iran mora obustaviti svoj nuklearni program, Teheran ponavlja da ne razvija nuklearno oružje i da ima pravo na mirnodopsko korištenje nuklearne energije.