Kategorija: Svijet

  • Tramp tvrdi jedno, Zelenski drugo – ko je u pravu

    Tramp tvrdi jedno, Zelenski drugo – ko je u pravu

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je sinoć da Ukrajina nije prepreka miru, odbacujući komentare američkog predsjednika Donalda Trampa koji je to rekao dan ranije.

    Zelenski je u svom video-obraćanju naveo i da je u telefonskom razgovoru sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom razmotrio diplomatske aktivnosti sa Amerikom, prenio je Rojters.

    Na pitanje zašto pregovori koje predvode SAD još uvijek nisu riješili skoro četvorogodišnji rat, Tramp je odgovorio da je Zelenski razlog za to, podsjeća agencija.

    Tramp je takođe izjavio da veruje da je ruski predsjednik Vladimir Putin “spreman da postigne dogovor”.

    Zelenski je ukazao da „kontinuirani napadi Rusije na ukrajinska energetska postrojenja i druge ciljeve pokazuju da Moskva ne želi mir“.– Upravo su ruske rakete, ruski dronovi „šahed“ i pokušaj Rusije da uništi Ukrajinu jasni dokazi da Moskva uopšte nije zainteresovana za sporazume – rekao je on.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov, izjavio je da se Rusija slaže sa Trampom da Zelenski koči sporazum, rekavši da predsjednik Vladimir Putin i ruska strana ostaju otvoreni za razgovore.

    Zelenski je obećao da će Ukrajina aktivnije nastaviti diplomatske napore.

    Tramp i Zelenski su imali promjenljiv odnos tokom nastojanja da se riješi najveći kopneni sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, navodi Rojters.

    Tramp je u sriJEdu rekao da vjeruje da je Ukrajina manje spremna od Rusije da postigne mirovni sporazum.

  • Tramp primio Nobelovu medalju od Mačado

    Tramp primio Nobelovu medalju od Mačado

    Venecuelanska opoziciona liderka Marija Korina Mačado izjavila je da je u četvrtak u Bijeloj kući predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu uručila svoju Nobelovu nagradu za mir, iako je on ranije dovodio u pitanje njenu vjerodostojnost kao moguće nasljednice na čelu države, nakon što su Sjedinjene Države uhapsile predsjednika Nikolasa Madura i prebacile ga u Njujork na suđenje.

    Nobelov institut saopštio je da Mačado ne može pokloniti svoju nagradu Trampu, za priznanje koje je američki predsjednik dugo priželjkivao.

    Čak i ako se pokaže da je riječ isključivo o simboličnom gestu, potez se smatra neuobičajenim, s obzirom na to da je Tramp prethodno faktički marginalizovao Mačado, iako je godinama bila prepoznatljivo lice otpora vlastima u Venecueli.

    Istovremeno, Tramp je signalizirao spremnost na saradnju sa vršiteljkom dužnosti predsjednice Delci Rodrigez, koja je ranije bila druga najuticajnija osoba u Madurovoj političkoj hijerarhiji.

    „Predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država uručila sam medalju, Nobelovu nagradu za mir“, izjavila je Mačado novinarima nakon izlaska iz Bijele kuće, na putu ka Kapitol Hilu. Dodala je da je to učinila „kao priznanje za njegov jedinstven angažman u borbi za našu slobodu“.

    Tramp je kasnije na društvenim mrežama potvrdio da mu je Mačado ostavila medalju da je zadrži, navodeći da mu je bila čast da je upozna.

    „Ona je divna žena koja je prošla kroz mnogo toga. Marija mi je uručila svoju Nobelovu nagradu za mir za posao koji sam obavio“, napisao je Tramp. „Taj gest uzajamnog poštovanja je izuzetno značajan. Hvala ti, Marija.“

    Bijela kuća je potom objavila fotografiju na kojoj se vidi Mačado kako stoji pored Trampa u Ovalnom kabinetu, dok on u rukama drži medalju u velikom okviru. Na pratećem tekstu navedeno je da je nagrada „uručena kao lični simbol zahvalnosti u ime naroda Venecuele, u znak priznanja principijelnih i odlučnih poteza predsjednika Trampa u obezbjeđivanju slobodne Venecuele“.

  • Savjet bezbjednosti o Iranu: UN traže uzdržanost, SAD i Britanija optužuju režim

    Savjet bezbjednosti o Iranu: UN traže uzdržanost, SAD i Britanija optužuju režim

    Ujedinjene nacije upozoravaju da bi mogući vojni udari na Iran dodatno destabilizovali već napetu situaciju izazvanu masovnim protestima, dok Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija optužuju iranske vlasti za brutalnu represiju i podržavaju zahtjeve demonstranata za slobodu.

    Iran, uz podršku Rusije i Kine, odbacuje te optužbe i tvrdi da Vašington, pod izgovorom ljudskih prava, podstiče nemire i prijeti vojnom eskalacijom.

    Na hitnom sastanku Savjeta bezbjednosti UN, sazvanom na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država, upozoreno je da bi vojni udari na Iran dodali novu nestabilnost već zapaljivoj situaciji u toj zemlji.

    Generalni sekretar UN Antonio Gutereš pozvao je na maksimalnu uzdržanost svih aktera u ovom osjetljivom trenutku i poručio da treba izbjegavati svaku akciju koja bi mogla dovesti do daljeg gubitka života ili šire regionalne eskalacije.

    Ambasador SAD pri UN Majk Volc izjavio je da nivo nasilja i represije koji iranski režim sprovodi nad sopstvenim građanima ima posljedice po međunarodni mir i bezbjednost.

    On je naveo da narod Irana, kako je rekao, “kao nikada do sada u brutalnoj istoriji Islamske Republike zahtijeva svoju slobodu”.

    Zamjenik stalnog predstavnika Irana pri UN Golamhosein Darzi odbacio je optužbe Vašingtona, ocijenivši da su zasnovane na lažima, iskrivljavanju činjenica i namjernim dezinformacijama s ciljem prikrivanja, kako je rekao, direktnog učešća SAD u usmjeravanju nemira ka nasilju.

    Stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja upozorio je da SAD nastavljaju da eskaliraju tenzije i podgrijavaju histeriju oko Irana, tvrdeći da je “pomoć demonstrantima već na putu”, dok otvoreno prijete novim vojnim udarima.

    Ambasador Ujedinjenog Kraljevstva pri UN Arčibald Jang rekao je da je njegova zemlja zapanjena izvještajima prema kojima je u Iranu potencijalno ubijeno na hiljade ljudi, dok je veliki broj građana uhapšen u, kako je naveo, najbrutalnijoj represiji protesta u posljednjih nekoliko decenija.

    Zamjenik stalnog predstavnika Kine pri UN Sun Lej izjavio je da se Kina protivi upotrebi ili prijetnji silom u međunarodnim odnosima, kao i nametanju sopstvene volje drugim državama.

    Protesti u Iranu počeli su krajem decembra 2025. godine zbog devalvacije iranskog rijala, a dodatno su se intenzivirali 8. januara, nakon poziva Reze Pahlavija, sina svrgnutog iranskog šaha.

    Istog dana vlasti su isključile internet, a u više gradova protesti su prerasli u sukobe sa policijom i bezbjednosnim snagama, uz skandiranje parola protiv političkog sistema, prenosi

    Prema navodima američkih organizacija za ljudska prava, u nemirima je stradalo najmanje 2.500 ljudi, većinom demonstranata, dok je uhapšeno više od 18.000 osoba. Iranske vlasti odbacuju te podatke i optužuju SAD i Izrael za organizovanje nemira, navodeći da je situacija od 12. januara stavljena pod kontrolu.

  • Tramp povlači SAD iz međunarodnih organizacija i jača vojsku

    Tramp povlači SAD iz međunarodnih organizacija i jača vojsku

    Nastupa novo vrijeme u svjetskim odnosima. SAD zaobilaze međunarodne formate, isključivo djeluju unilateralno i uvažavaju samo vojnu moć. U prevodu – o planetarnim problemima spremni su razgovarati samo sa Rusijom. A to je prilika za Republiku Srpsku, da zahvaljući dobrim vezama sa Moskvom, osigura budućnost dok se kroji mapa budućeg svjetskog poretka. To su prva reagovanja na odluku SAD da se povuku iz čak 66 međunarodnih organizacija od kojih je polovina pri UN.

     

    Nakon prestanka finansiranja USAID-a što je za brojne NVO širom svijeta uključujući i ovdašnje bio finansijski “gajtan oko vrata”, zvanični Vašington povukao je novi, revolucionarni potez koji iz temelja mijenja globalni sistem upravljanja. Po nalogu predsjednika Donalda Trampa, SAD istupaju iz 66 međunarodnih organizacija, što je potvrda tektonskih promjena u američkoj spoljnoj politici.

    – Mislim da jeste, jer su decenijama još od Drugog svjetskog rata, SAD barem finansijski podržavale mnoge od tih organizacija. I mislim da američki narod sada postaje vrlo skeptičan i postavlja pitanja: kako se troši naš novac? Tačno kako se moj dolar troši u toj međunarodnoj organizaciji? A ako nema dobrog odgovora, rekao bih: sačekajte. Sad ćemo vidjeti zatvaranje slavina – kaže nekadašnji savjtenik Donalda Trampa DŽozef Šmic.

     

    Zbog Trampovog “zatvaranja slavine” već su se za “glavu” uhvatili zaštitnici ljudskih prava, tzv. borci za demokratiju, navodno slobodni mediji, promoteri liberalnih vrijednosti koji su zahvaljajući američkom dolaru urušavali legitimno izabrane vlasti, podrivali suverenitet država i demokratsku volju naroda širom svijeta. Republika Srpska je to najbolje osjetili na vlastitom primjeru.

    – Pozdravljam odluku predsjednika Donalda Trampa i SAD da se povuku iz niza međunarodnih kvaziinstitucija koje su godinama zloupotrebljavane kao lobističke i grupe za pritisak već poraženih neoliberalnih projekata. Odluka pokazuje dosljednost predsjednika Trampa da vrati suverenost državama i narodima. Izuzetno je značajna, vjerujem da nije i posljednja koja će ići u tom pravcu – istakao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    SAD se povlače iz Venecijanske komisije, tijela Savjeta Evrope. Njeno mišljenje nerijetko je traženo zbog rješavanja brojnih pravnih i političkih problema u BiH. Istupanje iz Vijeća za regionalnu saradnju, sa sjedištem u Sarajevu, ne “boli” toliko zbog rezanja finansijske pomoći koliko zbog uskraćivanja političke podrške Vašingtona. Navikli da su mezimci američke politike, u Sarajevu “kukaju” da je delegitimizacija međunarodnih institucija koje su godinama unazad radile u njihovu korist, opasan presedan za evropske desničare i domaće kako kažu antidržavne elemente.

    – BiH bi trebala biti zabrinuta ali ne zato što američka pomoć nestaje nego zato što multirateralizam nije više stabilan zajednički projekat Zapada. Time se otvara prostor da razni domaći i regionalni akteri koji imaju antidržavnu agendu, pozivajući se na “Trampov” model relativizuju sve standarde uključujući i međunarodne – kaže dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo.

    Povlačenje SAD iz desetina međunarodnih organizacija, prilika je za Republiku Srpsku da se oslobodi ranijih globalističkih pritisaka i hegemonije velikih sila ističe profesor geopolitike Srđan Perišić. Podsjeća da predstavnici Srpske već duže vrijeme kritikuju odluke pojedinih organizacija poput Venecijanske komisije i Haškog tribunala koji su sada na Trampovoj “crnoj” listi.

    – Da li to Srbima sada odgovara, odgovara naravno jer mnoge od tih organizacija su radile protiv Srba, protiv Republike Srspke i Srbije. U ovih 35 godina mnoge od tih su poznate da su djelovale protiv srpskog faktora na Blakanu i s te strane to Srbima odgovora – dodaje profesor geopolitike na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu Srđan Perišić.

    Dok povlači američki novac za finansiranje međunarodnih organizacija, Donald Tramp istovremeno jača vojsku. Multilateralno zamjenjuje unilateralnim dogovorima, pokazuje spremnost da razgovara sa ravnim ili jačim od sebe , što je potvrdio sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci. Stoga je održavanje dobrih veza sa Moskvom od presudnog značaja za Srpsku u vrijeme iscrtavanja nove mape svijeta kaže Perišić.

    – Republika Srpska mora to da iskoristi, da prepozna da je otišao liberalni međunarodni poretka a da je došao tzv. realistički koji podrazumjeva samo vojnu snagu. Republika Srpska nema vojnu snagu, a moramo se osloniti na onoga ko ima a to je u ovom momentu Rusija. I tako preko Rusije i Moskve da razgovaramo sa Vašingtonom, to je jedini put drugog puta nema – kaže Perišić.

    Globalno gledano izlazak SAD iz klimatskog sporazuma Ujedinjenih nacija najbolniji je potez zvaničnog Vašingtona. Iz perspektive Zapadnog Balkana povlačenje Amerikanaca iz Međunarodnog rezidualnog mehanizma, nasljednika Haškog tribunala izazvao je najveći potres. SAD imale su ključnu ulogu u osnivanju, glavni su finansijeri bivšeg Tribunala za Јugoslaviju kojeg Srbi ne pamte po dobru. Nije isključeno da se i druge države povedu primjerom SAD i time potpuno uruše autoritet haške inkvizicije.

    – Da li će i na koji način opstati i ostati Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove ja nisam siguran jer lično mislim da evropske zemlje nisu toliko zainteresovane. Sada će biti jako zanimljivo da vidimo kako će da funkcioniše taj finansijski mehanizam jer SAD bile glavni finansijeri svega toga. Kako će da prikupljaju novac, kako će uopšte da opstanu u tim novim uslovima? Јa lično mislim da neće moći duže od jedne budžetske godine da sastave – ističe advokat iz Beograda Goran Petronijević.

    Petronijević je dugo godina proveo u haškim sudnicama, braneći srpske optuženike. Ističe da su haške sudije praktično bile korumpirane basnoslovnim mjesečnim zaradama od 30 000 evra i više, povlačenjem američkog novca cijeli sistem lako može da se sruši kao “kula od karata”. Ostaju kaže brojna pitanja: ko će nakon eventualnog gašenja Tribunala pratiti prava osuđenika, uglavnom Srba po evropskim zatvorima. Šta će biti sa haškom arhovom, svjedocima koji su nastavili život pod drugim identitetom.

    – U slučaju gašenja Mehanizma nastupila bi velika praznina koja bi se morala da riješi. Po mojoj procjeni na jedini mogući način a to je da se svi oni koji se zatiču na izdržavanju kazne u tom trenutku, prebace u domicilne zemlje i stave pod jurisdikciju nacionalongog zakonodavstva zemalja iz koje dolaze, to je jedino rješenje – navodi Petronijević.

    Više od dvije trećine zatvorskih kazni izrečenih pred Haškim tribunalom za bivšu Јugoslaviju odnosilo se na srpske optuženike. Srpski vojnici, generali i političari presuđeni su na 1.300 godina. Bošnjački, hrvatski, albanski i drugi zajedno četvorostruko manje. Јasno je da je Haški tribunal služio za disciplinovanje jednog naroda i “neposlušnih” država. Povlačenje SAD je neka vrsta priznanja da je Haški tribunal dijelio selektivnu pravdu, na štetu srpskog naroda.

    – U svakom slučaju da, imajući u vidu pragmatizam kojim nastupa Trampova administracija i sam gosp. Tramp može se reći da postoje dva faktora. Top je sigurno jedan od faktora da su i oni shvatili poslije toliko upozrenja u UN od Rusije, od nas, od Kine i većeg broja zemalja, da je taj sud bio nezakonito osnovan, da nema pun legititet i da nije ostvario svoju svrhu – kaže Petronijević.

    Prema grubim procjenama, SAD bi masovnim povlačenjem iz multilateralnih organizacija mogla da uštedi od 1.1 do 1.3 milijarde dolara godišnje. S pozicije američkih građana svakako dobra odluka. No,taj novac će zapravo kroz jačanje vojske i diplomatije biti direktno iskorišten za ostvarivanje američkih interesa širom svijeta tačnije za “stavljanje šape” na tuđa prirodna bogastva.

  • Fon der Lajen: Grenland može da se osloni na Uniju

    Fon der Lajen: Grenland može da se osloni na Uniju

    Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da Grenland može da se osloni na Uniju i da je tema bezbjednosti Arktika važna za blok.

    – Ono što je jasno jeste da Grenland može da računa na nas – politički, ekonomski i finansijski. A kada je riječ o njegovoj bezbjednosti, diskusije o arktičkoj bezbjednosti su, prije svega, ključno pitanje za NATO – rekla je Fon der Lajenova na konferenciji za novinare na Kipru.

    Ona je dodala da su Arktik i njegova bezbjednost ključne teme i za EU i da se zato investicije na Grenlandu udvostručuju.

    Američki predsjednik Donald Tramp više puta je rekao da Grenland treba da postane dio SAD, ukazujući na njegov strateški značaj za nacionalnu bezbjednost i odbranu “slobodnog svijeta”.

  • Bijela kuća: Slanje evropskih trupa na Grenland neće uticati na stav Trampa o Grenlandu

    Bijela kuća je sinoć saopštila da je sastanak između američkih zvaničnika i visokih predstavnika Danske i Grenlanda bio produktivan i upozorila da slanje evropskih trupa na Grenland neće uticati na stav predsjednika SAD Donalda Trampa o toj teritoriji.

    Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit rekla je na konferenciji za novinare da su razgovori ministara spoljnih poslova Danske i Grenlanda Lars Loke Rasmusena i Vivijan Mocfelt sa potpredsjednikom SAD DŽej Di Vensom i državnim sekretarom Markom Rubiom u srijedu bili “produktivni”, prenosi Skaj njuz.

    Ona je dodala da su se strane složile da osnuju radnu grupu koja će nastaviti da vodi tehničke razgovore o “akviziciji Grenlanda”, navodi britanska televizija.

    Prema njenim riječima “ti razgovori će se održavati svake dvije do tri nedjelje”.

    – Ali predsjednik je sasvim jasno stavio do znanja svoj prioritet, želi da SAD dobiju Grenland, smatra da je to najbolje za nacionalnu bezbednost – navela je Livit.

    Ona je dodaa da slanje trupa iz evropskih zemalja na Grenland neće uticati na Trampovu odluku o sticanju te teritorije.

    Danske i grenlandske vlasti upozorile su SAD da ne zauzimaju ostrvo, napominjući da očekuju poštovanje njihovog teritorijalnog integriteta.

    To ostrvo je bilo danska kolonija do 1953. godine, ostalo je dio kraljevstva, ali je 2009. godine dobilo autonomiju, što mu je omogućilo da samostalno upravlja i određuje sopstvenu unutrašnju politiku.

  • Merc govorio o ravnoteži odnosa s Rusijom

    Merc govorio o ravnoteži odnosa s Rusijom

    Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da je Rusija evropska zemlja te izrazio nadu da će Evropska unija uspjeti postići ravnotežu u odnosima s Moskvom.

    Govoreći pred privrednicima na novogodišnjem prijemu u Haleu, Merc je poručio da je stabilnost u odnosima s najvećim evropskim susjedom ključna za budućnost Evrope i Njemačke, što donekle protivriječi njegovim ranijim izjavama koje su djelovale prilično ratoborno prema Rusiji.

    “Ako uspijemo da vratimo mir i slobodu u Evropu, ako napokon pronađemo ravnotežu u odnosima s našim najvećim evropskim susjedom, govorim o Rusiji, ako zavlada mir i ako se osigura sloboda, ako u svemu tome uspijemo, tada će Evropska unija, a time i mi u Njemačkoj, položiti sljedeći ispit i nakon 2026. moći s povjerenjem da gledamo u budućnost”, rekao je Merc.

    Kancelar je pritom naglasio da njegova izjava nije povezana s činjenicom da se nalazio u istočnom dijelu Njemačke.

    “To govorim gdje god da se nalazim u Njemačkoj”, rekao je Merc, dodavši da je “Rusija evropska zemlja”, prenosi Index.hr.

  • Američka vojska dobila zeleno svjetlo za povratak u katarsku bazu

    Američka vojska dobila zeleno svjetlo za povratak u katarsku bazu

    Sjedinjene Američke Države snizile su stepen sigurnosne prijetnje u ključnoj zračnoj bazi Al Udeid u Kataru, što je omogućilo povratak vojne tehnike i osoblja, potvrdila su tri izvora upoznata sa sigurnosnom situacijom za agenciju Reuters.

    Prema navodima jednog od izvora, američki borbeni avioni, koji su u srijedu hitno premješteni s ove baze na druge lokacije, sada se postepeno vraćaju. Druga dva izvora potvrdila su da je i vojnom osoblju, kojem je dan ranije preporučeno da napusti bazu, sada dato zeleno svjetlo za povratak.

    Ovaj potez američke vojske najjasniji je signal da su tenzije između Washingtona i Teherana, barem privremeno, popustile.

    Podsjetimo, iznenadno povlačenje ljudstva i avijacije iz Al Udeida u srijedu, baze koja udomljuje oko 10.000 američkih vojnika i služi kao regionalna komanda, izazvalo je globalnu zabrinutost i spekulacije da se radi o pripremi terena za neminovni američki zračni udar na Iran.

    Povratak u “normalu” uslijedio je nakon intenzivnih diplomatskih napora regionalnih sila. Kako je ranije izvijestio Financial Times, zemlje poput Saudijske Arabije, Katara i Turske vršile su pritisak na administraciju Donalda Trumpa da pokaže suzdržanost, upozoravajući na katastrofalne posljedice rata po regiju i cijene energenata.

    Izvori navode da je ključnu ulogu odigrala direktna i indirektna komunikacija između SAD-a i Irana, tokom koje je Teheran uvjerio da nema nasilja nad demonstrantima. Sam Trump je kasnije izjavio da je dobio garancije da “nema planova za pogubljenja”, što je dodatno umirilo tržišta i smanjilo vjerovatnoću vojne intervencije, iako se u regiju i dalje kreće američka grupa nosača aviona USS Lincoln.

  • SAD pojačavaju pritisak: Muslimansko bratstvo pod lupom, BiH na listi za blokadu useljeničkih viza

    SAD pojačavaju pritisak: Muslimansko bratstvo pod lupom, BiH na listi za blokadu useljeničkih viza

    Odluka Sjedinjenih Američkih Država da libanski, jordanski i egipatski ogranak Muslimanskog bratstva proglase terorističkim organizacijama ponovo je otvorila pitanje djelovanja ove strukture na Balkanu, posebno u BiH. Dok je ova tema u fokusu javnosti u SAD i Republici Srpskoj, u Federaciji BiH gotovo da ne izaziva reakcije, iako stručnjaci upozoravaju na njenu dugogodišnju prisutnost i politički uticaj.

    Prema njihovim ocjenama, Muslimansko bratstvo je ideološki i organizaciono povezano sa političkim Sarajevom, a korijeni te povezanosti sežu još u period prije rata u BiH. Stručnjak za borbu protiv terorizma Dževad Galijašević navodi da je nakon izlaska iz zatvora Alija Izetbegović sa saradnicima uspostavio direktne kontakte sa sjedištem Muslimanskog bratstva u Londonu, uz čiju podršku je formirana Stranka demokratske akcije.

    „Malo je poznato da je prva politička aktivnost Alije Izetbegovića nakon izlaska iz zatvora bila upravo slanje delegacije Mladih muslimana u sjedište Muslimanske braće, gdje je dobijena podrška za formiranje političkog krila“, kaže Galijašević.

    Blizak saradnik američkog predsjednika Donalda Trampa, Rod Blagojević, smatra da je odluka Stejt departmenta tek početak šireg procesa. On najavljuje da bi i ogranci Muslimanskog bratstva u BiH mogli doći pod lupu američkih institucija, uz mogućnost otvaranja istraga o njihovom dugogodišnjem djelovanju i političkom uticaju.

    „Postoje snažni dokazi da su ‘Muslimanska braća’ ovdje aktivna veoma dugo i da su imala direktan uticaj na političke procese“, rekao je Blagojević, podsjećajući na kontakte bošnjačkog političkog vrha sa liderima ove organizacije tokom ratnog perioda.

    Galijašević upozorava da se bezbjednosna prijetnja ne završava na ideološkom nivou, već da se ogleda i u ostacima mudžahedinskih jedinica koje su tokom rata dovedene iz zemalja Bliskog istoka. Prema njegovim riječima, komandanti odreda „El Mudžahid“ i danas žive u BiH, gdje nesmetano djeluju i koordiniraju preostalim strukturama.

    SAD su, podsjećamo, libanski ogranak Muslimanskog bratstva označile stranom terorističkom organizacijom, dok su egipatski i jordanski ogranci sankcionisani zbog pružanja materijalne podrške Hamasu. Lider libanskog ogranka Muhamad Favzi Takoši proglašen je globalnim teroristom.

    U istom bezbjednosnom kontekstu, Stejt department je donio odluku o privremenom zamrzavanju procesa izdavanja useljeničkih viza za državljane 75 zemalja, među kojima je i BiH. Mjera stupa na snagu 21. januara i dio je plana američke administracije za suzbijanje useljavanja osoba koje bi mogle postati socijalni teret.

    Tokom trajanja ove pauze zahtjevi za useljeničke vize mogu se podnositi, a intervjui će se obavljati, ali vize neće biti izdavane. Izuzetak su građani sa dvojnim državljanstvom, dok nijedna ranije izdata useljenička viza nije opozvana.

    „Mi štitimo poreske obveznike koji poštuju zakon“, poručila je portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit.

    Bivši šef Predstavništva Republike Srpske u Vašingtonu Obrad Kesić ističe da će nakon 21. januara uslijediti znatno strože provjere svih podnosilaca zahtjeva iz BiH i drugih zemalja sa liste. Kako navodi, proces dobijanja useljeničke vize biće duži i neizvjesniji nego ranije.

    Stručnjaci za imigraciono pravo, međutim, naglašavaju da većina građana BiH koristi neuseljeničke vize, poput turističkih, poslovnih i studentskih, na koje se ova ograničenja ne odnose. Ipak, ostaje otvoreno pitanje statusa onih koji u SAD koriste socijalnu pomoć, budući da je njena zloupotreba navedena kao jedan od ključnih razloga za donošenje odluke.

    Kesić smatra da će u narednom periodu uslijediti revizija, tokom koje će korisnici socijalne pomoći morati da dokažu da su na zakonit način ostvarili to pravo.

    Američka administracija navodi da su ove mjere dio šire strategije zaštite granica i borbe protiv zloupotreba sistema, nakon velikih finansijskih prevara otkrivenih u saveznoj državi Minesota, gdje su milioni dolara socijalne pomoći nezakonito preusmjeravani u inostranstvo.

    Prema ocjenama američkih zvaničnika, odluke o sankcionisanju terorističkih organizacija i pooštravanju imigracione politike predstavljaju povezane korake u nastojanju SAD da ograniče uticaj ekstremističkih struktura, kako na Bliskom istoku, tako i na Balkanu.

  • Tramp uveo nove sankcije Iranu

    Tramp uveo nove sankcije Iranu

    Administracija američkog predsednika Donalda Trampa uvela je danas nove sankcije Iranu.

    Nove sankcije su usmerene na kompanije iz oblasti pomorskog transporta, trgovine i energetike, navodi se u objavi na sajtu američkog Ministarstva finansija.

    Kako je navedeno na sajtu, sankcijama je obuhvaćeno i 11 pojedinaca, kao i zatvor Fardis, prenosi Rojters.

    Nove sankcije uvedene su u jeku obračuna iranskih vlasti sa demonstrantima u zemlji, navodi agencija.

    Protesti u Iranu počeli su 28. decembra 2025. godine zbog devalvacije lokalne valute, iranskog rijala, a 8. januara, nakon poziva Reze Pahlavija, sina iranskog šaha, koji je svrgnut 1979. godine, protestni marševi su se intenzivirali širom zemlje.

    Istog dana, internet je isključen, a u nekoliko iranskih gradova, protesti su se pretvorili u sukobe sa policijom i praćeni su skandiranjem protiv iranskog političkog sistema.

    Prijavljeno je da je bilo žrtava i među snagama bezbednosti i među demonstrantima.