Kategorija: Svijet

Palestinska militantna grupa Hamas saopštila je danas da eskalacija napada koju sprovode izraelske snage i naseljenici na okupiranoj Zapadnoj obali neće uspjeti da slomi volju palestinskog naroda i njihovu istrajnost na svojoj zemlji.

U saopštenju objavljenom na Telegramu navodi se da će time samo podstaći još veći bijes i proširiti ga na Zapadnu obalu kao odgovor na zločine okupatora i pojačanu agresiju, prenosi Al Džazira.

Iako se primirje u Gazi, o kojem su se dogovorili Hamas i Izrael, uglavnom poštuje, izraelska vojska i naseljenici nastavljaju da izvode napade i hapšenja na okupiranoj Zapadnoj obali, prenosi Tanjug.

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Ruske federacije Dmitirij Medvedev je rekao da je predsjednik SAD Donald Tramp tokom sastanka sa “kukavim prosjakom”, kako je nazvao Vladimira Zelenskog, rekao jednu očiglednu, ali veoma zanimljivu stvar, odnosno “neka Rusija i Ukrajina priznaju da su pobjednice u ovom sukobu”.

“Da, tako često bude posle vojnih sukoba. Ali, to nije naš slučaj”, naveo je Medvedev i dodao da “nije stvar u tome da nam je potrebna pobjeda pod uslovima koje svi znamo. To je aksiom”.

“Činjenica je da sadašnja banderovska banda ni pod kojim uslovima neće biti priznata kao pobjednik kod kuće. I narko-vampir i njegovi drugovi to odlično razumiju. Ne samo bijesni ukrajinski nacisti, već ni njegovi politički rivali, neće mu oprostiti gubitak teritorije. Stoga, kraj sukoba znači smrt režima. Dakle, Trampova teza ovde ne važi”, naveo je on na Telegramu.

Medvedev je rekao da je glavni mirotvorac uspješno odigrao “tomahavk”. Na svoj karakterističan način, uzburkao je svetsko javno mnjenje, dodao je, i završio je igru u najboljim tradicijama slanja nuklearnih podmornica. “Izvini, brate, nismo sami tamo.”

“Mora se priznati da je Tramp i dalje prilično čvrst u svom stavu: Ovo nije moj rat, sve je kriv onaj idiot B. Međutim, čak je i taj idiot bio protiv slanja oružja dugog dometa banderovcima”, naveo je Medvedev.

Dodao je da ovo, naravno, nije kraj kijevskog naoružavanja.

“Više toga tek dolazi, i moramo biti spremni na bilo kakav razvoj događaja”, ukazao je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti RF.

Podsjetimo, Zelenski se u petak sastao sa Trampom u Bijeloj kući i osim pohvala za odijelo nije dobio ništa dobro.

Američki predsednik Donald Tramp rekao je ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom tokom napetog sastanka u petak da ne namerava da isporuči Ukrajini dalekometne krstareće rakete “tomahavk”, barem za sada.

Kako prenosi Aksios pozivajući se na dva izvora upoznata sa razgovorom, Zelenski je u Vašington došao sa ciljem da obezbedi novo oružje za ukrajinsku vojsku, ali ga je dočekao predsednik u potpuno drugačijem raspoloženju, samo dan nakon što je održao dug telefonski razgovor sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

Prema navodima izvora, Tramp je jasno poručio da mu je sada prioritet diplomatija te da bi isporuka “tomahavka” mogla da ugrozi te napore.

Jedan izvor opisao je sastanak kao “nimalo lak”, dok je drugi rekao da je “bio loš”. “Niko nije povisio ton, ali Tramp je bio izuzetno tvrd”, rekao je prvi sagovornik Aksiosa. Drugi je dodao da je “predsednik izneo nekoliko vrlo oštrih izjava, a u jednom trenutku atmosfera je postala prilično emotivna.”

Sastanak je prekinut nakon dva i po sata, kada je Tramp rekao:

“Mislim da smo završili. Videćemo šta će biti iduće nedelje”, aludirajući na predstojeće razgovore između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije. Tramp, prema istim izvorima, planira sastanak sa Putinom u Budimpešti u narednih nekoliko nedelja.

Tokom razgovora sa Zelenskim, Tramp je detaljno preneo sadržaj svog prethodnog telefonskog razgovora sa Putinom. Istakao je da trenutni američki predlog za “diplomatsko rešenje” podrazumeva okončanje rata zamrzavanjem sadašnjih linija fronta, što je za Kijev veoma teško prihvatiti.

Nakon sastanka, Tramp je na svojoj mreži Truth Social objavio da je susret bio “zanimljiv” i “srdačan”, te dodao da je i Zelenskom i Putinu rekao kako je “vreme da se zaustave gde jesu”.

“Neka obojica proglase pobedu, neka istorija odluči”, napisao je Tramp pre nego što je bez obraćanja novinarima otputovao u Mar-a-Lago.

Zelenski je, s druge strane, odmah nakon sastanka održao video konferenciju sa evropskim liderima, koji su, prema izvorima, ostali zbunjeni naglom promenom američkog stava. Nedugo potom, evropski čelnici počeli su da objavljuju usklađene izjave podrške Ukrajini, što se tumači kao jasan signal da razgovor u Beloj kući nije protekao uspešno.

Snažan pritisak Zelenskog

Na brifingu za novinare, Zelenski je potvrdio da su razgovarali o “tomahavk” raketama, ali je rekao da su se dogovorili da o tome ne govore javno “kako bi se izbegla eskalacija”. Na pitanje da li veruje da će SAD ipak odobriti isporuku, odgovorio je: “Ja sam realista.”

Prema navodima Aksiosa, u stvarnosti je Zelenski snažno pritiskao Trampa da odobri “tomahavke”, ali je američki predsednik ostao čvrst i nije pokazao nikakvu fleksibilnost.

Tokom poziva sa evropskim liderima, britanski premijer Kir Starmer predložio je zajednički rad sa Vašingtonom na izradi mirovnog plana za Ukrajinu, po uzoru na Trampov “20-tačaka plan” za Gazu. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute predložio je i hitni sastanak savetnika za nacionalnu bezbednost tokom vikenda.

Prema rečima šefa kabineta ukrajinskog predsednika, glavni cilj Zelenskog tokom posete SAD-u bio je da osigura američke obaveze ne samo za “tomahavk”, nego i za druge sisteme naoružanja koje Ukrajina želi da dobije. Tramp, međutim, nije dao nikakva obećanja.

Bivši generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da “željno iščekuje” sastanak predsjednika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Donalda Trampa, u Budimpešti.

Sastanak najavio američki predsjednik.

Pozicija sile
“Vjerujem da moramo da razgovaramo sa Rusijom ako želimo da se rat u Ukrajini završi. Ali dijalog mora biti vođen sa pozicije sile”, rekao je Stoltenberg na Sajmu knjiga u Frankfurtu, prenosi “Tagesšpigel”.

On je rekao da Zapad mora da nastavi da podržava Ukrajinu – politički, finansijski i vojno. Tako bi se stvorili uslovi za pregovore.

Okupacija
“U suprotnom, ne može se postići mir koji bi omogućio Ukrajini da ostane slobodna zemlja. Biće samo okupacija. Kada Putin shvati da ne može da pobijedi na bojnom polju, sješće i pregovaraće”, zaključio je Stoltenberg.

Tramp je u četvrtak, nakon dvočasovnog razgovora sa Putinom, objavio da će se njih dvojica sastati u Budimpešti u narednim nedjeljama. Tačan datum još nije određen.

Kremlj je u petak saopštio da bi taj sastanak mogao da bude održan za dve nedjelje ili nešto kasnije.

Evropa mora da napusti svoje vojne ambicije i prihvati zdrav razum kako bi postigla trajni mir, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.

“Ako Evropa želi pravi mir, njeni ratni planovi moraju biti odbačeni i sve mora biti ponovo podešeno. Mir, podržan snagom, mora biti postignut”, napisao je Orban na “Iksu”.

On je dodao da je vrijeme da Evropa krene putem zdravog razuma.

Orban je juče rekao da je Evropa zahvaćena “proratnom psihozom” i pozvao je evropske lidere da se “probude” i započnu pregovore sa Rusijom o rješenju ukrajinske krize.

Američki predsjednik Donald TrAmp i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski juče su se sastali u Bijeloj kući.

U vezi s potencijalnom isporukom američkih projektila Tomahawk Ukrajini, Zelenski je izjavio da je “realan”, da se o toj temi raspravljalo na sastanku, ali da SAD “ne žele izazvati eskalaciju” s Moskvom.

“Rusija se boji Tomahawka, istinski se boji, jer je to moćno oružje”, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare u petak.

On je Trampu iznio i prijedlog da SAD Ukrajini da moćne Tomahawke, a da Ukrajina zauzvrat SAD isporuči dronove.

Iako je sastanak s Trampom opisao kao “produktivan”, Zelenski je rekao i da “računa na Trampa da će izvršiti pritisak na Putina”.

Takođe je još jednom pozvao na “bezbjednosne garancije” za svoju zemlju i rekao da je “otvoren” za trostrani samit s Trampom i Putinom kako bi se pokušala zaustaviti ruska invazija.

Okrivaju se detalji sastanka Trampa i Zelenskog
Prema izvoru iz ukrajinske delegacije u Vašingtonu, Zelenski je takođe predstavio Trampu “karte” koje prikazuju potencijalne ciljeve u Rusiji koje bi se moglo pogoditi.

“Na tim kartama postoje tačke pritiska u ruskoj obrani i vojnoj ekonomiji koje se mogu ‘ciljati’ kako bi se (Vladimir) Putin prisilio da okonča rat”, objasnio je taj izvor novinarima, prenosi Index.

Zelenski je otkrio i da je nakon sastanka s američkim predsjednikom telefonom razgovarao s evropskim čelnicima.

Trampov prijedlog za okončanje sukoba
Američki predsjednik Tramp na mreži Truth Social objavio je da je Zelenskom na sastanku rekao da je “vrijeme da se nađe sporazum za okončanje rata”.

“Sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim bio je vrlo zanimljiv i srdačan, ali rekao sam mu, kao što sam snažno predložio predsjedniku Putinu, da je vrijeme da se zaustavi ubijanje i pronađe dogovor”, napisao je Tramp, tvrdeći da bi dvije zaraćene strane trebale “stati tamo gdje jesu”.

Zelenski: Najteže pitanje, biće pitanje teritorije
Volodimir Zelenski izjavio je tokom brifinga za novinare nakon razgovora u Bijeloj kući sa Donaldom Trampom da će najteže pitanje tokom mirovnog procesa za Ukrajinu biti pitanje teritorije, ali je naglasio da se prvo mora postići prekid vatre, prenijeli su danas ukrajinski mediji.

“Naš stav je da prvo postignemo prekid vatre kako bismo mogli da sjednemo za pregovarački sto, razgovaramo, razumijemo naše stavove. Mislim da je ovo veoma važan prvi korak”, rekao je Zelenski i dodao da predsjednik SAD razume ovaj stav, prenosi jutros agencija Ukrinform.

Ukrajinski mediji su prenijeli da je tokom sastanka Trampa i Zelenskog ključno pitanje bilo o načinima da se izvrši pritisak na Rusiju kako bi se postigao mir.

Uoči sastanka sa Zelenskim, Tramp je razgovarao sa ruskim liderom Vladimirom Putinom i ocijenio da je razgovor bio “veoma produktivan”.

Tramp je rekao da će se sastati sa Putinom u Budimpešti kako bi razgovarali o “mogućnosti okončanja neslavnog rata između Rusije i Ukrajine”.

Ukrajinski dronovi zapalili rusku trafostanicu
Trafostanica u ruskoj Uljanovskoj oblasti gori nakon napada ukrajinskim dronom, izvijestili su ruski medijski kanali na Telegramu 18. oktobra.

Videozapisi objavljeni na društvenim mrežama navodno prikazuju dronove kako noću pogađaju trafostanicu Veškaima u regiji, što je dovelo do požara na mjestu napada,

Meta napada ključna energetska infrastruktura
Trafostanica Veškaima je elektroenergetsko postrojenje od 500 kilovolta u vlasništvu podružnice Rossetija, najveće ruske kompanije za prenos električne energije.

Ukrajina je pojačala napade na daljinu protiv ruske naftne, gasne i energetske infrastrukture, što predstavlja ključni izvor prihoda Moskve koji pomaže u finansiranju invazije na Ukrajinu. Trafostanica Veškaima nalazi se više od 900 kilometara istočno od rusko-ukrajinske granice.

Nastavak napada na rusku energetsku mrežu
U noći 16. oktobra, ukrajinski dronovi pogodili su sličnu trafostanicu u ruskoj Volgogradskoj oblasti, izvijestio je regionalni guverner Andrej Bočarov.

Krajem septembra, guverner Belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov izvijestio je o napadu na kritičnu infrastrukturu i “značajnim nestancima struje” nakon što su ukrajinske rakete HIMARS navodno pogodile termoelektranu.

Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država ukinula je sankcije za nekoliko zvaničnika iz Republike Srpske.

Sankcije su ukinute Dijani Milanković, Danijelu Dragičeviću, Goranu Rakoviću i Jeleni Pajić Baštinac.

Odlazeća administracija Džozefa Bajdena je u posljednjim satima svog mandata na listu sankcionisanih stavila Dijanu Milanković, generalnog direktora RTRS-a zbog učešća u organizovanju proslave Dana Republike Srpske. Zbog istog su sankcije dobili i šef Republičkog protokola Goran Raković.

Godinu dana ranije, u martu 2024. godine, sankcionisana je i Jelena Pajić Baštinac. Generalni sekretar predsjednika Republike Srpske na crnoj listi našla se zbog učešća u organizaciji Dana Republike Srpske te godine.

Specijalni izaslanik ruskog predsjednika i direktor Ruskog fonda za neposredna ulaganja Kiril Dmitrijev pozvao je Elona Maska da, u kontekstu poboljšanja odnosa Vašingtona i Moskve, započne ostvarivanje ideje o izgradnji mosta između dvije zemlje.

Dmitrijev je na društvenoj mreži Iks objavio dokumente koje je podijelila republikanska kongresmenka Ana Paulina Luna, a koji se odnose na period predsjednika Džona Kenedija.

Na dokumentima je prikazan dio Aljaske i ucrtana oblast koja je nekada razmatrana za izgradnju „Svjetskog mosta mira Kenedija i Hruščova“.

„Most bi trebalo da bude izgrađen između Aljaske i Rusije“, navedeno je u dokumentu.

Predsjednikov izaslanik u Sjedinjenim Američkim Državama istakao je da je u 20. vijeku takav projekat možda bio nezamisliv, ali da bi se danas, uz savremenu tehnologiju, mogao izgraditi tunel između dvije zemlje za manje od osam milijardi dolara.

„Elone Maske, zamisli povezivanje Sjedinjenih Država i Rusije, Amerike i Evroazije tunelom ‘Putin–Tramp’, vezom koja bi simbolizovala jedinstvo. Troškovi bi premašili 65 milijardi dolara, ali tehnologija Maskove kompanije mogla bi to svesti na manje od osam milijardi. Hajde da zajedno gradimo budućnost“, poručio je Dmitrijev.

Dodao je i da zajednički projekti stvaraju veliki broj radnih mjesta.

„Tunel ‘Putin–Tramp’, kroz željezničku i teretnu vezu, omogućio bi zajedničko istraživanje resursa. Zajednički projekti Rusije i Sjedinjenih Država otvaraju radna mjesta i jačaju privrede. Naš fond, zajedno s međunarodnim partnerima, spreman je da finansira izgradnju tunela, uz značajne uštede zahvaljujući efikasnosti Maskove tehnologije“, istakao je Dmitrijev.

Ruske snage izvele su napad na vojni aerodrom u Krivom Rogu, gdje su se nalazili avioni NATO-a, izvijestio je koordinator nikolajevskog podzemlja Sergej Lebedev, objavila je ruska državna novinska agencija RIA Novosti.

Tokom noći, ukrajinske vlasti potvrdile su da je u Krivom Rogu odjeknulo više od deset eksplozija za vrijeme vazdušne uzbune.

“Izbrojano je oko 15 eksplozija. Jako gori u području aerodroma Lozovatski na sjeveru grada, gdje se nalazi pet aviona, uključujući i NATO-ove. Odatle se takođe masovno lansiraju dronovi prema južnom dijelu Rusije: Krimu, Krasnodarskom kraju, jugu Rostovske oblasti”, rekao je Lebedev, prenosi Index.

Rusija tvrdi da je, osim aviona , pogođeno je i veliko željezničko čvorište s nekoliko hangara i skladišta oružja.

Masovni napad dronovima

Krivi Rog bio je pod snažnim napadom Šahed dronova, zabilježeno je više od 10 eksplozija dok su sostemi protivvazdušne obrane bili u pogonu, saopštio je na Telegramu predsjednik ukrajinskog Obrambenog vijeća Krivog Roga Oleksandr Vilkul.

“Krivi Rog. Masovni napad Šahed dronova. Već više od 10 eksplozija i više od 10 Šahed dronova iznad grada”, napisao je on .

Oglasio se Zelenski

Rusija i dalje teroriše život u Ukrajini, napisao je predsjednik Volodimir Zelenski na svom zvaničnom Telegram kanalu.

“Ništa se nije promijenilo za Rusiju – ona i dalje teroriše život u Ukrajini. Roj dronova pogodio je Krivi Rog, ciljajući civilnu infrastrukturu. Na našem nebu su se pojavili i desetine drugih napadačkih dronova. Uočeni su i projektili. Zapravo, u posljednjim sedmicama nije prošla nijedna noć bez ruskih napada na Ukrajinu. Većina meta su infrastrukturni objekti – sistemska kampanja terora protiv našeg energetskog sektora“, stoji u objavi.