Kategorija: Svijet

  • Evropske akcije gube prednost nad američkim tržištem

    Evropske akcije gube prednost nad američkim tržištem

    Vrijednost indeksa najsnažnijih evropskih kompanija Euro Stoxx 50 od početka sukoba pala je za više od sedam odsto, dok je njemački DAX indeks potonuo za više od osam odsto.

    Poređenja radi, američki berzanski indeks S&P 500 u istom periodu oslabio je za manje od četiri odsto, prenosi Blumberg.

    Godinama je evropsko tržište nudilo povoljnije cijene akcija u odnosu na Sjedinjene Američke Države, što je privlačilo investitore, ali sada ta prednost brzo nestaje.

    Pad vrijednosti američkih akcija, posebno u tehnološkom sektoru, smanjuje razliku u cijenama na obje strane Atlantika.

    Analitičari upozoravaju da će zarade evropskih kompanija biti pod pritiskom zbog poskupljenja energenata, za razliku od situacije tokom energetske krize 2022. godine.

    Potrošači više nemaju ušteđevinu nagomilanu tokom pandemije, dok slabljenje tržišta rada smanjuje kupovnu moć, a fiskalni prostor za državnu pomoć gotovo je iscrpljen.

    Očekuje se da će rast evropskog indeksa Stoxx 600 u 2026. godini iznositi oko pet odsto, što je znatno niže od ranijih projekcija rasta od 10 odsto i znatno manje u odnosu na rast od 25,5 odsto u 2022. godini.

    Pored toga, ulagače brine mogućnost da Evropska centralna banka podigne kamatne stope kako bi suzbila očekivani rast inflacije zbog poskupljenja energenata, dok američke Federalne rezerve zadržavaju oprezan pristup monetarnoj politici.

    Evropske akcije gube privlačnost koju su godinama gradile, a održavanje interesovanja investitora postaje sve veći izazov, navodi se u analizi Blumberga.

  • Šta bi se desilo ako Tramp uništi iranske elektrane?

    Šta bi se desilo ako Tramp uništi iranske elektrane?

    Ukoliko američki predsjednik Donald Tramp sprovede svoju prijetnju i uništi iranske elektrane, Iran bi mogao da se suoči sa humanitarnom katastrofom ogromnih razmjera, upozoravaju stručnjaci.

    Kolaps osnovnih sistema života
    Milioni ljudi ostali bi bez osnovnih uslova za život, uključujući hranu, vodu i zdravstvenu zaštitu.

    Ali posljedice ne bi bile ograničene samo na Iran. Napad na ključnu infrastrukturu mogao bi da izazove talas terorističkih napada širom svijeta, kao i ozbiljan globalni finansijski potres.

    Iran ima rok do večeras u 20 časova po vremenu u Vašingtonu da ponovo otvori Ormuski moreuz. U suprotnom, Tramp je zaprijetio razornim napadom, navodeći da bi mogao da “vrati zemlju u kameno doba”.

    “Cijela zemlja može biti uništena za jednu noć”, rekao je Tramp, dodajući da bi “svaki most bio sravnjen sa zemljom, a sve elektrane uništene, u plamenu i eksplozijama“.

    Razorne posljedice za 90 miliona ljudi
    Uništavanje elektrana imalo bi razorne posljedice po svakodnevni život u Iranu.

    Bez struje bi stali sistemi za vodosnabdijevanje, bolnice, proizvodnja hrane i transport. Mreže za distribuciju hrane bi se urušile, što bi dovelo do nestašica i gladi, dok bi prestanak rada pumpi za vodu izazvao širenje bolesti koje se inače mogu spriječiti, prenosi Dejli Mejl.

    Masovna nezaposlenost bila bi neizbiježna jer bi preduzeća bila primorana da zatvore, dok bi građani ostali izolovani i bez komunikacije, posebno nakon već postojećih problema sa internetom.

    Pravne i međunarodne posljedice napada
    Stručnjaci upozoravaju da bi takav napad vjerovatno kršio međunarodno pravo, jer bi uništavanje civilne infrastrukture bilo nesrazmjerno vojnom cilju.

    Vojni analitičari upozoravaju da bi Iran gotovo sigurno uzvratio.

    Mogući scenariji uključuju napade na naftnu i gasnu infrastrukturu širom Bliskog istoka, kao i na postrojenja za desalinizaciju vode, od kojih zavise milioni ljudi u pustinjskim državama.

    Postoji i rizik od napada na brodove u Ormuskom moreuzu, ključnom pravcu kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte.

    Takođe, postoji bojazan da bi iranske mreže širom svijeta mogle aktivirati tzv. “spavače” i izvesti napade u zapadnim zemljama, uključujući Veliku Britaniju.

    Globalna ekonomska kriza na vidiku
    Zatvaranje Ormuskog moreuza i napadi na energetsku infrastrukturu mogli bi da gurnu svijet u duboku recesiju.

    Cijene nafte već su porasle iznad 110 dolara po barelu, a u slučaju daljih poremećaja mogle bi dostići i 150 dolara.

    To bi dovelo do rasta troškova transporta, poskupljenja robe i dodatnog pritiska na ekonomije širom svijeta, uključujući Evropu.

    Poremećaji bi se proširili i na druge sektore – od proizvodnje đubriva do medicinske opreme, čime bi kriza dobila još šire razmjere.

    Kriza vode i humanitarni slom
    Iran se već suočava sa ozbiljnom krizom vode, a uništavanje postrojenja za desalinizaciju i preradu vode dodatno bi pogoršalo situaciju.

    Stručnjaci upozoravaju da bi to moglo pretvoriti postojeće probleme u potpunu humanitarnu katastrofu, sa nesagledivim posljedicama po stanovništvo.

    Svijet na ivici eskalacije
    Kako se približava rok koji je postavio Tramp, raste zabrinutost da bi jedan potez mogao pokrenuti lančanu reakciju sa globalnim posljedicama.

    Diplomatski napori i dalje traju, ali pitanje ostaje – da li će prevladati pregovori ili će svijet ući u novu, opasniju fazu sukoba, prenosi Nova.rs.

  • Oštre kritike na račun Trampa zbog prijetnji Iranu

    Oštre kritike na račun Trampa zbog prijetnji Iranu

    Stižu reakcije na najnoviju objavu Donalda Trampa na platformi Truth Social među ostalima i američke komentatorke za Bliski istok Tare Kangarlou.

    Reakcije analitičara na Trampove izjave

    Kaže da su to “do sada nezabilježene riječi” koje je izgovorio američki predsjednik i da je veliki dio njegove izjave “netačan”.

    “To što govori da će cijela civilizacija večeras umrijeti, a zatim pominje potpunu i totalnu promjenu režima u kojoj preovladavaju drugačiji, pametniji i manje radikalizovani umovi, nije tačno. Promjena režima se nije dogodila u Iranu jer su oni koji su na vlasti zapravo mlađa i još odlučnija verzija prethodne administracije i prethodnog sistema. Ta suprotnost je zapanjujuća“, poručila je.

    Kangarlou je istakla i kontradikciju između Trampove prijetnje o “cijeloj civilizaciji” i poruke “Bog blagoslovio veliki narod Irana”.

    “Važno je da gledaoci shvate da govorimo o naciji od 90 miliona običnih civila, jednoj od najprozapadnijih u cijeloj regiji”, poručila je.

    Iranski analitičar: Trampove prijetnje pokazuju da je sve očajniji

    Najnovija prijetnja američkog predsjednika da će izbrisati “cijelu civilizaciju“ u Iranu pokazuje da on postaje „sve ljući i očajniji“, ocijenio je Hasan Ahmadijan, docent političkih nauka sa Univerziteta u Teheranu.

    “Ton iz dana u dan postaje sve oštriji, što mi govori da je u nevolji“, dodao je.

    Ahmadijan smatra da Tramp pojačavanjem prijetnji želi da ih u Iranu shvate ozbiljnije.

    “Želi da njegove prijetnje ozbiljnije dopru do Iranaca i natjeraju ih da promjene mišljenje“, pojasnio je, prenosi Index.hr.

    Iako vjeruje da Tramp ne može ispuniti prijetnju o potpunom uništenju, Ahmadijan je upozorio da američki predsjednik može snažnije vojno udariti na Iran. Naglasio je da se Teheran obavezao da na takav napad odgovori istom mjerom.

    “To je poprilična močvara koja je započela ovim ratom i nastavlja se, a da on nije postigao nijedan od svojih ciljeva”, zaključio je Ahmadijan.

    BBC : Najnovija Trampova retorika naglašava predsjednikov težak položaj

    Predsjednik Donald Tramp dodatno je pojačao svoje prijetnje Iranu uoči roka za postizanje dogovora o prekidu vatre sa Teheranom, piše dopisnik BBC-ja iz Vašingtona Danijel Buš.

    Tramp je u objavi na društvenim mrežama upozorio da će “cijela civilizacija umrijeti večeras” ako Iran ne postigne dogovor danas do 20 sati po istočnom vremenu, 2 sata ujutru po našem vremenu.

    Prijetnja dolazi dan nakon što je Tramp rekao da će Sjedinjene Američke Države uništiti „svaki most“ i svaku elektranu u Iranu ako se ne postigne dogovor.

    Najnovija retorika otvorila je nova pitanja o tome da li bi Trampova prijetnja – ako se sprovede – bila usmjerena na civile i nevojnu infrastrukturu i predstavljala ratni zločin, piše BBC.

    Političke reakcije u SAD: Pozivi na 25. amandman

    Bivša američka kongresmenka Marjori Tejlor Grin, koja se razišla sa Trampom nakon što je bila jedna od njegovih najvjernijih saveznica u Predstavničkom domu , osudila je najnoviju prijetnju američkog predsjednika da će uništiti „cijelu civilizaciju“ u Iranu.

    “Nijedna bomba nije pala na Ameriku. Ne možemo ubiti cijelu civilizaciju. To je zlo i ludilo“, napisala je Tejlor Grin na mreži X. Takođe je pozvala da se aktivira 25. amandman američkog Ustava kako bi se Tramp uklonio sa dužnosti predsjednika.

    Poslanici Demokratske stranke takođe su posljednjih dana pozvali na aktiviranje 25. amandmana, osuđujući Trampove prijetnje da će uništiti iranske mostove, elektrane i drugu civilnu infrastrukturu, što bi predstavljalo ratne zločine.

    25. amandman američkog Ustava uređuje situacije u kojima predsjednik više nije sposoban da obavlja dužnost, bilo privremeno ili trajno.

    Najčešće se pominje njegov dio koji omogućava da potpredsjednik, uz podršku većine članova vlade, preuzme ovlašćenja predsjednika ako procijene da on nije u stanju da vodi državu.

    U slučaju spora, konačnu odluku donosi Kongres dvotrećinskom većinom. Pozivanje na 25. amandman u političkom kontekstu obično znači zahtjev za smjenu predsjednika zbog procjene da je nesposoban za obavljanje dužnosti, što je izuzetno rijedak i politički osjetljiv potez.

    Večeras ističe Trampov ultimatum Iranu

    Podsjećamo, Tramp ponovo pomjerio rok Iranu za postizanje dogovora ili otvaranje Ormuskog moreuza, ovog puta sa ponedjeljka na danas. U najnovijem u nizu odlaganja zaprijetio je da će, ako ne bude dogovora, Iran „čekati pakao“.

    Trampov pristup posljednjih sedmica obilježavaju oštre oscilacije između žestokih prijetnji, najavljenih odlaganja i izjava o dobrom napretku pregovora, ponekad i unutar istog obraćanja.

    Iranska državna novinska agencija IRNA izvijestila je juče da je Teheran odbio najnoviji prijedlog o primirju, nakon čega je Tramp uputio zlokobno upozorenje i poručio da je rok u utorak u 20 sati, po istočnom vremenu konačan.

    “Neće imati mostove. Neće imati elektrane. Neće imati ništa“, rekao je Tramp.

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je Sjedinjene Američke Države da su napadi na civilnu infrastrukturu zabranjeni međunarodnim pravom, ali je Tramp novinarima izjavio da ga “uopšte ne brine” mogućnost da takvim napadima počini ratne zločine.

  • Evropi prijeti kolaps ako Iran zatvori “Vrata žalosti“

    Evropi prijeti kolaps ako Iran zatvori “Vrata žalosti“

    Evropa bi se mogla suočiti sa ozbiljnim energetskim i ekonomskim potresom ukoliko dođe do zatvaranja strateškog moreuza Bab el-Mandeb, upozoravaju stručnjaci.

    Nakon što je Iran već ograničio protok kroz Ormuski moreuz, sve su glasnija upozorenja da bi mogao biti blokiran i ovaj ključni prolaz, poznat kao „Vrata žalosti“, koji povezuje Crveno more sa Indijskim okeanom i predstavlja jednu od najvažnijih ruta za transport nafte i robe ka Evropi.

    Prijetnja koja bi mogla poremetiti globalnu trgovinu
    Savjetnik iranskog vrhovnog vođe upozorio je da bi saveznici Teherana mogli zatvoriti Bab el-Mandeb, čime bi se globalni tokovi energije i trgovine mogli poremetiti u vrlo kratkom roku.

    Ovaj tjesnac ima ogroman značaj jer kroz njega prolazi veliki dio energenata iz Persijskog zaliva, ali i roba koja iz Azije ide prema Evropi. Njegovo zatvaranje primoralo bi brodove da plove oko Afrike, što bi značajno povećalo troškove i produžilo vrijeme transporta.

    Koliki je stvarni rizik
    U normalnim okolnostima, kroz Ormuski moreuz prolazi oko 20 odsto svjetske nafte i gasa. Ako bi uz to bio blokiran i Bab el-Mandeb, ukupno bi bilo ugroženo i do četvrtine globalnog snabdijevanja energijom.

    Takav scenario ne bi značio trenutni kolaps sistema, ali bi izazvao ozbiljan šok na tržištu i mogao dovesti do poremećaja u snabdijevanju, naročito u Evropi, koja zavisi od stabilnih energetskih tokova.

    Huti i kontrola ključne rute
    Dodatnu neizvjesnost unosi činjenica da ovaj prolaz u velikoj mjeri kontrolišu Huti iz Jemena, koji imaju podršku Irana.

    Ova grupa je već ranije pokazala da može ugroziti plovidbu napadima na brodove. Stručnjaci upozoravaju da bi i nekoliko incidenata bilo dovoljno da brodarske kompanije obustave prolaz kroz Crveno more.

    Scenario iz noćne more za Evropu
    Analitičari upozoravaju da bi istovremeno ograničenje prolaza kroz dva ključna moreuza moglo ozbiljno pogoditi evropsku ekonomiju.

     

    „Ako dođe do paralelnog poremećaja u Ormuskom tjesnacu i Bab el-Mandebu, trgovina prema Evropi mogla bi biti ozbiljno ugrožena“, upozoravaju stručnjaci.

    U takvom scenariju, Evropa bi se mogla naći na ivici energetskog kolapsa pojedinih sektora, posebno industrije i transporta.

    Posljedice bi osjetili svi
    Moguće posljedice uključuju:
    rast cijena goriva i energije

    poskupljenje hrane i proizvoda

    poremećaje u industriji

    jačanje inflacije

    Energetska kriza ne bi ostala ograničena samo na Evropu, već bi imala globalne posljedice.

    Evropa nema mnogo prostora za grešku
    Iako evropske zemlje imaju alternativne izvore energije, stručnjaci upozoravaju da oni možda neće biti dovoljni u slučaju dugotrajnog poremećaja.

    Poseban problem predstavlja konkurencija iz Azije, koja već sada preuzima dio dostupnih energetskih resursa, nudeći više cijene.

    „Nije kao da postoji bezbjednosna rezerva. Evropa bi mogla osjetiti posljedice već u narednim sedmicama“, upozoravaju analitičari.

    Svijet na ivici nove krize
    Iako se još ne zna hoće li doći do potpunog zatvaranja Bab el-Mandeba, sama mogućnost takvog scenarija već izaziva zabrinutost.

    Ono što je jasno jeste da bi blokada ovog strateškog prolaza, uz već postojeće tenzije, mogla dodatno destabilizovati globalno tržište i dovesti Evropu u izuzetno težak položaj.

    U najgorem slučaju, upozoravaju stručnjaci, posljedice bi mogle biti toliko ozbiljne da bi pojedini sektori zaista došli na ivicu kolapsa, prenosi Dnevno.hr.

  • Vens: Evropa i Ukrajina teme razgovora sa Orbanom

    Vens: Evropa i Ukrajina teme razgovora sa Orbanom

    Potpredsjednik SAD DŽejms Dejvid Vens izjavio je da će sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom tokom predstojećeg susreta razgovaratio o Evropi, Ukrajini i bilateralnim odnosima.

    Vens je istakao da se raduje sastanku sa Orbanom, koga je nazvao svojim “dobrim prijateljem”.

    – Razgovaraćemo o mnogim stvarima vezanim za odnose SAD i Mađarske. Naravno, siguran sam da će Evropa, Ukrajina i sve ostalo biti prilično istaknuto – rekao je Vens novinarima.

    Vens će tokom dana stići u zvaničnu dvodnevnu posjetu u Budimpeštu, a sa Orbanom će se sastati prije parlamentarnih izbora u Mađarskoj 12. aprila.

  • Tramp: Čitava civilizacija umire večeras

    Tramp: Čitava civilizacija umire večeras

    Čitava civilizacija će umrijeti večeras i nikada se više neće vratiti, saopštio je predsjednik SAD Donald Tramp uoči isteka ultimatuma Iranu da otvori Ormuski moreuz.

    – Ne želim da se to desi, ali vjerovatno hoće. Međutim, sada kada imamo potpunu i totalnu promjenu režima, gdje prevladavaju drugačiji, pametniji i manje radikalizovani umovi, možda može da se desi nešto revolucionarno i divno, ko zna? – objavio je Tramp na mreži “Trut sošl”.

    On je dodao da će se večeras saznati i da je ovo “jedan od najvažnijih trenutaka u dugoj i složenoj istoriji svijeta”.

    – Konačno će se zavrpšiti 47 godina iznude, korupcije i smrti. Bog blagoslovio veliki narod Irana! – naveo je Tramp.

    On je ranije postavio ultimatum Iranu da otvori Ormuski moreuz za pomorski saobraćaj ili će se od večeras suočiti sa žestokim bombardovanjem elektrana, mostova i ostale infrastrukture.

    Teheran je objavio da će snažno uzvratiti ako se to desi.

  • Iran na potezu – Vašington dao rok Teheranu da ponudi rješenje

    Iran na potezu – Vašington dao rok Teheranu da ponudi rješenje

    Sjedinjene Američke Države su uglavnom ostvarile svoje vojne ciljeve u Iranu, a operacija će uskoro biti završena, saopštio je potpredsjednik SAD DŽej Di Vens.

    – Ostalo je još nešto što bismo željeli da uradimo, prije svega dodatno djelovanje u vojnoj sferi kako bi se ograničile mogućnosti Irana za proizvodnju oružja. Ipak, u cjelini gledano, američki vojni ciljevi su ostvareni. To znači da će, kako je rekao predsjednik SAD Donald Tramp, rat uskoro biti završen – istakao je Vens.

    Prema njegovim riječima, aktivna faza pregovora sa Iranom biće nastavljena do roka za zaključivanje sporazuma koji je Tramp odredio.

    – Do tog trenutka (do isteka roka koji je postavio Tramp) predstoji još mnogo pregovora (sa Iranom) – naveo je Vens.

    Vens je rekao da Sjedinjene Države neće napasti iranska energetska postrojenja i infrastrukturu dok ne istekne ultimatum američkog predsjednika.

    – Nećemo izvoditi udare po energetskim i infrastrukturnim ciljevima dok Iran ili ne iznese prijedlog koji možemo da podržimo ili uopšte ne ponudi nekakvo rješenje. Međutim, on (Tramp) im je dao rok do utorka u osam sati uveče – poručio je Vens na konferenciji za novinare nakon razgovora sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

    Iran je na potezu

    Vašington očekuje odgovor Teherana na svoje prijedloge do večeri, bilo pozitivan ili negativan, dodao je on.

    – U cjelini posmatrano, Iran je sada na potezu. Uvjereni smo da ćemo dobiti odgovor, bilo pozitivan ili negativan. Očekujemo odgovor do večeras u 20 časova (2.00 u srijedu). Nadam se da će odgovor biti ispravan. Zato što zaista želimo svjetsku zajednicu u kojoj je trgovina naftom i gasom slobodna – ukazao je Vens.

    Prema njegovim riječima, toga još uvijek nema, jer Iranci “sprovode ekonomski terorizam”.

    Vašington radi na tome da osigura da se globalna trgovina naftom i prirodnim gasom nastavi nesmetano nakon završetka američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pojasnio je on.

    SAD ne isključuju nove korake ako Teheran ne promijeni kurs

    Vens je zaprijetio Iranu upotrebom oružja u vojnoj operaciji koje Vašington ranije nije koristio.

    – Stoga Iran mora biti svjestan da Sjedinjene Države raspolažu sredstvima koja još uvijek nisu upotrijebljena. Predsjednik SAD može donijeti odluku o njihovoj primjeni, i to će učiniti ukoliko iranska strana ne promijeni svoje ponašanje – zaključio je Vens, ali nije pojasnio o kakvim sredstvima je riječ.

    Prethodno, Tramp je zahtijevao hitnu akciju od nove iranske vlade, prijeteći da će uništiti mostove i elektrane u zemlji. Američki lider je takođe najavio planove za pokretanje snažnih udara na Iran i vraćanje zemlje u “kameno doba”.

    Kerolajn Livit, portparolka Bijele kuće, rekla je da iranska vlada mora da postigne dogovor sa Sjedinjenim Državama do 20.00 časova 7. aprila po lokalnom vremenu (2.00 časa 8. aprila).

  • Nafta skuplja nakon Trampovog ultimatuma Iranu

    Nafta skuplja nakon Trampovog ultimatuma Iranu

    Cijene nafte porasle su sa približavanjem novog roka koji je američki predsjednik Donald Tramp dao Iranu da otvori Ormuski moreuz ili će se od večeras suočiti sa razornim bombardovanjem infrastrukture.

    Cijena barela sirove nafte brent za isporuke u junu porasla je za 1,2 dolara na 111,11 dolara u jutrošnjoj trgovini.

    Barel američke teksaške sirove nafte za isti mjesec zabilježio je slično poskupljenje i sada se prodaje za 115 dolara, prenosi agencija DPA.

    Od početka sukoba u Iranu, brent nafta je poskupjela za više od 50 odsto, a teksaška za 70 odsto, što podstiče strah od inflacije i usporenja ekonomskog rasta.

  • Vens: Evropa i Ukrajina teme razgovora sa Orbanom

    Vens: Evropa i Ukrajina teme razgovora sa Orbanom

    Potpredsjednik SAD DŽejms Dejvid Vens izjavio je da će sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom tokom predstojećeg susreta razgovaratio o Evropi, Ukrajini i bilateralnim odnosima.
    Vens je istakao da se raduje sastanku sa Orbanom, koga je nazvao svojim “dobrim prijateljem”.

    – Razgovaraćemo o mnogim stvarima vezanim za odnose SAD i Mađarske. Naravno, siguran sam da će Evropa, Ukrajina i sve ostalo biti prilično istaknuto – rekao je Vens novinarima.

    Vens će tokom dana stići u zvaničnu dvodnevnu posjetu u Budimpeštu, a sa Orbanom će se sastati prije parlamentarnih izbora u Mađarskoj 12. aprila.

  • Orban: Nećemo dozvoliti nelegalne migracije

    Orban: Nećemo dozvoliti nelegalne migracije

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je njegova migraciona politika jasna i čvrsta i da neće dozvoliti nelegalne migracije.

    – Nećemo dozvoliti da se ovdje učvrste nelegalne migracije. Sa patriotskom vladom, nastavićemo da štitimo naše granice – naveo je Orban na Iksu.

    On je dodao da se prilikom donošenja odluke o podizanju ograde na mađarskoj granici konsultovao sa lokalnim stanovništvom, crkvenim liderima sa iskustvom u suživotu hrišćana i muslimana, kao i sa muslmanskim prijateljima.

    Orban je rekao da je od svih dobio podršku da zaustavi nelegalne migrante na ovaj način.