VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Pokušaj ubistva Putina?

    Pokušaj ubistva Putina?

    Ukrajinska tajna služba, kako tvrdi istraživanje Bilda, u nedelju je pokušala da ubije ruskog predsednika Vladimira Putina dronom kamikaza.

    Iako je pokušaj atentata propao, ruske vlasti taj pokušaj drže u tajnosti.Dron UJ-22 poleteo je u Ukrajini u nedelju popodne I teč je, kako je preneo pisanje Bilda i Nove list Blic, to je najmoderniji ukrajinski dron srednjeg dometa do 800 kilometara. Njihov cilj bio je navodno novoizgrađeni industrijski park u blizini Moskve, koji se nalazi i na 500 kilometara od Ukrajine.

    Ukrajinski aktivista Jurij Romanenko, za kojeg se tvrdi da ima bliske veze s kijevskim obaveštajnim službama, navodno je rekao da su “prošle nedelje obaveštajci dobili informacije o Putinovom putovanju u industrijski park Rudnevo. U skladu s tim, poleteo je naš dron kamikaza, koji je proleteo kroz svu protivzračnu odbranu Ruske Federacije i srušio se nedaleko od industrijskog parka“.

    I zaista je nekoliko ruskih medija izvestilo padu drona UJ-22 u blizini sela Voroskogo, istočno od Moskve. Mesto nesreće je oko 20 kilometara istočno od industrijskog parka Rudnevo.

    Snimci pokazuju da je na dronu bilo 30 eksplozivnih blokova C4 ukupne težine 17 kilograma. Eksplozivna punjenja tipa M112 koriste, između ostalih, američka vojska i oružane snage Kanade.

    Putinov lični dopisnik Kremlja Pavel Zarubin rekao je u nedelju ujutru da predsednik planira “da poseti industrijski park u Moskvi”. Kada je ta poseta trebalo da bude, nije rekao.

    Ruski prolaznici su u nedelju popodne objavili fotografije iz industrijskog parka Rudnevo, na kojima se vidi sivi travnjak ispred glavne zgrade koji je bio poprskan zelenom bojom, piše Bild.

    Međutim, nejasno je da li je šef ruske države želeo da poseti industrijski park u nedelju ili tek u ponedeljak – iz bezbednosnih razloga, Putinove posete se ponekad obavljaju i dan pre nego što budu najavljene. Takođe, vrlo je moguće da je spominjanje njegovog dvojnika upravo još jedan vid zaštite bezbednosti.
    Ukrajina stoga nije mogla da utvrdi termin posete: da li će se održati “početkom nedelje”, u nedelju ili ponedeljak.

    Očigledno Putin nije bio tamo. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u ponedeljak: “Ruski predsednik Vladimir Putin radi u Kremlju. Šef države ne planira nikakve veće javne događaje”.

  • Putin napao Ukrajinu zbog NATO-a

    Putin napao Ukrajinu zbog NATO-a

    Ruski lider Vladimir Putin je u maju prošle godine rekao da je odluka Rusije da pokrene “specijalnu vojnu operaciju” ,”neophodna, ispravna i blagovremena”.

    Putin je ranije, najavljujući invaziju, optužio NATO da predstavlja pretnju Rusiji. Putin već godinama ne gleda blagonaklono na širenje NATO-a na istok, a na njegovoj listi je i želja da Ukrajina zauvek ostane vojno neutralna.Takođe zahteva da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu iz zemalja članica koje su pristupile Alijansi od 1997. godine. To su centralna i istočna Evropa i baltičke zemlje.

    On tvrdi da je NATO iskoristio slabost Rusije nakon raspada Sovjetskog saveza da se proširi na istok, prekršivši obećanja zapadnih lidera koja su navodno dali Moskvi.

    Ali takva obećanja nikada nisu data, a to je potvrdio neko ko je morao znati: Mihaila Gorbačova, tadašnjeg predsednika SSSR-a, podsetio je i objasnio pre 9 godina Stiven Pajfer, bivši američki ambasador u Ukrajini i stručnjak za evropska pitanja i razoružanje u Brukings institutu.

    Ovih dana na Tviteru je osvanuo stari intervju Gorbačova nemačkoj televiziji ZDF iz 2014. godine.

    Navodno kršenje obećanja sa Zapada da se NATO neće širiti dugo je figurirao kao ključni element u Putinovom narativu protiv vojnog saveza.

    U govoru na bezbednosnoj konferenciji u Minhenu održanoj 2007. Putin je rekao:

    “I imamo pravo da se zapitamo: protiv koga je ovo [NATO] proširenje namenjeno? A šta se desilo sa garancijama naših zapadnih partnera posle raspada Varšavskog pakta?”

    Institut Brukings je svojevremeno napisao da zapadni lideri nikada nisu obećali da neće širiti NATO, što je utvrdilo nekoliko analitičara. Podsećaju da je Mark Kramer detaljno istražio ovo pitanje u članku iz 2009. za Vašington kvorterli. Kao izvor koristio je deklasifikovane američke, nemačke i sovjetske zapise. On je primetio da u raspravama o ponovnom ujedinjenju Nemačke Sovjeti nikada nisu postavljali pitanje širenja NATO-a, osim kako bi se to moglo primeniti u bivšoj DDR. Tvrdio je da su se Nemci, Amerikanci, Britanci i Francuzi 1990. godine dogovorili da neće biti razmeštanja nenemačkih NATO snaga na teritoriji bivše DDR. Te 1990. malo ko je ozbiljno razmišljao o mogućnosti proširenja NATO-a na istok.

    Gorbačov je 2014. govorio o obećanjima u intervjuu nemačkoj televiziji tokom diskusija o ujedinjenju Nemačke.

    Na pitanje novinara zašto nije insistirao da obećanja koja je dobio, posebno obećanje američkog državnog sekretara Džejmsa Bejkera ​​da se NATO neće širiti na istok, budu pravno regulisana, Gorbačov je odgovorio:

    “O temi širenja NATO-a uopšte se nije razgovaralo, niti se o tome govorilo tih godina.. Razgovaralo se o drugom pitanju: da se vojne strukture NATO-a ne napreduju i da se dodatne oružane snage ne razmeštaju na teritoriji tadašnje DDR- i posle ujedinjenja. Bejkerova izjava je data u tom kontekstu. Urađeno je sve što je moglo i trebalo da se učini da se ovo političko opredeljenje ojača. I ispunjeno”, rekao je.

    Gorbačov je nastavio da je u “sporazumu o konačnom rešenju sa Nemačkom navedeno da se u istočnom delu zemlje neće stvarati nove vojne strukture, da neće biti razmeštane dodatne trupe, da neće biti raspoređeno oružje za masovno uništenje”. On je ustvrdio da se sporazum poštovao svih tih godina.

    Iako je bivši sovjetski lider kritikovao širenje NATO-a i nazvao to kršenjem duha garancija datih Moskvi 1990. godine, on je jasno rekao da nema obećanja u vezi sa širenjem Alijanse.

  • Evropska komisija zabraniće izvoz ukrajinskog žita u Rumuniju

    Evropska komisija zabraniće izvoz ukrajinskog žita u Rumuniju

    Evropska komisija zabraniće izvoz ukrajinskog žita i uljarica u Rumuniju do 5. juna, izjavio je rumunski ministar poljoprivrede Petre Daea.

    Evropska komisija predložila je prošle sedmice vanredne mjere za pšenicu, kukuruz, sjeme repice, suncokretovo sjeme i suncokretovo ulje nakon što su Poljska, Mađarska, Bugarska i Slovačka preduzele jednostrane korake za zabranu uvoza prehrambenih proizvoda iz Ukrajine.

    Rumunija je prestala da sprovodi zabranu, rekavši da će sačekati da Komisija reaguje.

  • Oglasila se Moskva nakon razgovora Si Đinpinga i Zelenskog

    Oglasila se Moskva nakon razgovora Si Đinpinga i Zelenskog

    Nakon što je objavljeno da su kineski predsjednik, koji se smatra prijateljem Vladimira Putina, i ukrajinski predsjednik razgivarali telefonom, oglasila se Moskva.

    Naime, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da je Moskva konstatovala spremnost Pekinga da uspostavi pregovarački proces, ali je i istakla da nije problem u nedostatku dobrih planova.

    “Primjećujemo spremnost kineske strane da uloži napore za uspostavljanje pregovaračkog procesa. Kijevski režim do sada pokazuje svoje odbacivanje bilo kakvih razumnih inicijativa, usmjerenih na političko i diplomatsko rješenje ukrajinske krize, a eventualni pristanak na pregovore uslovljen je ultimatumima sa namjerno nerealnim zahtjevima”, rekla je Zaharova.

    Komentarišući današnji telefonski razgovor ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i njegovog kineskog kolege Si Đinpinga, Zaharova je istakla da vlasti u Kijevu i ”njihovi zapadni kustosi” već demonstrirali sposobnost da okončaju miroljubive inicijative, prenosi b92.

    ”Prema tome, malo je vjerovatno da će bilo kakve pozive na mir na adekvatan način primiti marionete koje kontrolišu iz Vašingtona”, rekla je Zaharova.

  • Si Đinping razgovarao sa Zelenskim prvi put od početka rata

    Si Đinping razgovarao sa Zelenskim prvi put od početka rata

    Kineski predsjednik Si Djinping razgovarao je danas telefonom sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    Zelenski je na Twitteru objavio da je imao dug i sadržajan razgovor sa Sijem.

    “Vjerujem da će to, kao i imenovanje ukrajinskog ambasadora u Kini, dati snažan podsticaj razvoju naših bilateralni odnosa”, poručio je Zelenski.

    Vijest da je kineski predsjednik razgovarao sa Zelenskim prenio je i kineski državni medij CCTV.

    Ovo je prvi razgovor dvojice lidera od početka rata u Ukrajini, prenose mediji.

  • Požar u Rusiji, uništene 134 zgrade, ima i mrtvih

    Požar u Rusiji, uništene 134 zgrade, ima i mrtvih

    Najmanje jedna osoba je izgubila život, a oko 178 objekata je uništeno u požarima koji bijesne u Sverdlovskoj oblasti na Uralu, saopštilo je rusko ministarstvo za vanredne situacije.

    “Kao posljedica požara, 178 objekata, uključujući 134 stambene zgrade, uništeno je u požaru”, napisalo je ministarstvo na Telegramu, prenosi Tanjug.

    Vatra se proširila na sela Sosva i Tajožni i zahvatila ukupno više od 11.000 kvadratnih metara, prenio je Rojters.

    Uzrok požara za sada je nepoznat.

    Ruske službe za hitne slučajeve saopštile su da požare gasi više od 380 vatrogasaca.

  • Ukrajinski general tvrdi da je odbrana slaba: Plaćamo groznu cijenu za Bahmut

    Ukrajinski general tvrdi da je odbrana slaba: Plaćamo groznu cijenu za Bahmut

    Ukrajinske snage trpe teške gubitke u bici za Bahmut, zato što generalštab nije pripremio grad za odbranu, tvrdi bivši zamjenik komandanta ukrajinskih snaga za specijalne operacije, general Sergej Krivonos.
    “Plaćamo groznu cijenu za ovaj grad. Radi se o tome da su neki oficiri iz komande načinili greške i nisu pripremili grad za odgovarajuću odbranu”, rekao je Krivonos, bivši zamjenik sekretara Nacionalnog saveta za bezbjednost i odbranu, kako prenosi TASS.

    U intervjuu za Kanal pet, ukrajinski general kaže da odbrana prilaza Bahmutu i samog grada nije bila dobro pripremljena, što je rezultiralo teškim gubicima, prenosi Tanjug.

    Prema njegovom mišljenju, ukrajinska vojska je trebalo da se povuče iz Bahmuta u februaru.

    On takođe navodi da kijevska vlada ima velikih problema s obukom mobilisanih vojnika.

  • Nijemci se posvađali oko tenka “Leopard 2”

    Nijemci se posvađali oko tenka “Leopard 2”

    Dvije kompanije koje zajednički učestvuju u izradi jednog od najsavremenijih tenkova ”Leopard 2” uplele su se u pravni spor oko prava intelektualne svojine.


    Kompaniju Rajnmetal, koja je prošle godine dovedena u centar pažnje kada je Njemačka povećala svoje troškove za odbranu, optužila je kompanija Kraus-Mafaj Vegman (KMV), a saslušanje u Minhenskom sudu je zakazano za 2. maj, prenio je Rojters.

    Pod pritiskom saveznika, njemačka vlada je ove godine pristala da pošalje tenkove ”Leopard 2” u Ukrajinu, koji se smatraju ključnim naoružanjem koje je tražio Kijev u pripremi velike proljećne kontraofanzive.


    Rajnmetal pravi topove za ”Leopard 2”, dok KMV proizvodi šasije za taj tenk. KMV je na izjavu izvršnog direktora Rajnmetala Armina Papergera, da ta kompanija posjeduje prava na model ”Leopard 2A4”, reagovala tužbom. Iz okružnog suda u Minhenu danas je saopšteno da KMV traži pravnu zaštitu kako bi spriječio Rajnmetal da daje izjave koje KMV smatra “neistinitim, činjenično pogrešnim tvrdnjama koje krše njena prava”.

    Nije odmah jasno kakav uticaj spor može da ima na saradnju dvije kompanije, koje su prošle nedjelje zajednički objavile naređenje njemačke vojske za nadogradnju 143 borbena vozila ”Puma”, čija je vrijednost procijenjena na oko 770 miliona evra, navodi Rojters.

  • Putin potpisao ukaz o mjerama u slučaju pljenidbe ruske imovine

    Putin potpisao ukaz o mjerama u slučaju pljenidbe ruske imovine

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je danas ukaz o prenosu stranih sredstava na privremeno upravljanje Ruskoj Federalnoj agenciji za upravljanje državnom imovinom, ukoliko u inostranstvu bude zaplijenjena ruska imovina.

    Prema ukazu, dionice njemačke energetske kompanije “Uniper” u njenoj ruskoj filijali i dionice u ruskim filijalama finske energetske kompanije “Fortum” spadaju u strana sredstva koja mogu biti prebačena na upravlja Agenciji.

    TASS navodi da ovim potezom Rusija preuzima privremenu kontrolu nad stranim sredstvima ukoliko su ruska sredstva zaplijenjena u inostranstvu.

  • Švedska lansirala raketu koja je slučajno pogodila Norvešku

    Švedska lansirala raketu koja je slučajno pogodila Norvešku

    Istraživačka raketa koju je rano u ponedjeljak lansirao Sweden Space Corp (SSC) iz svemirskog centra Esrange u sjevernoj Švedskoj pokvarila se i sletjela 15 km unutar susjedne Norveške.

    Raketa je dosegla visinu od 250 kilometara gdje su izvedeni eksperimenti u nultoj gravitaciji, navodi se u saopćenju agencije.

    “Pala je u planine na 1000 metara visine i 10 kilometara od najbližeg naselja”, rekao jeza Reuters Philip Ohlsson, šef komunikacija u SSC-u.

    Švedska svemirska korporacija (SSC), koja posjeduje i vodi centar, ispričala se i provodi istragu. No Norveška je kritizirala Švedsku jer ih nije službeno obavijestila.

    Ovo je odstupanje koje shvaćamo ozbiljno. Još je prerano nagađati o uzroku i čekamo više informacija iz trenutne istrage.”, rekao je Marko Kohberg iz Esrange Space Centera.

    SCC je rekao da su norveške i švedske vlasti kontaktirane ubrzo nakon incidenta. No, norveško ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da nije bilo propisno obaviješteno ni o slijetanju rakete ni o vraćanju njezinog tereta te da ozbiljno shvaća svaku neovlaštenu aktivnost unutar svojih granica.

    “Kada dođe do takvog kršenja granice, ključno je da odgovorni odmah obavijeste nadležne norveške vlasti odgovarajućim kanalima”, navodi se u saopćenju.

    Raketa, poznata kao Texus-58, dio je evropskog programa koji je naručila Evropska svemirska agencija.