Kategorija: Svijet

  • Putin: Uskoro će biti objavljena ambiciozna ruska strategija u razvoju AI-ja

    Putin: Uskoro će biti objavljena ambiciozna ruska strategija u razvoju AI-ja

    Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je upozorio da se Zapadu ne smije dopustiti da razvije monopol na području umjetne inteligencije (AI) najavivši da će uskoro biti objavljena ambicioznija ruska strategija u toj sferi.

    Sjedinjene Države i Kina predvodnici su razvoja AI-ja, tehnologije za koju mnogi naučnici i svjetski čelnici predviđaju da će transformirati svijet i revolucionizirati društvo, kao što su to učinila računala krajem 20. vijeka.

    I Moskva ima ambicije postati AI supersila, ali njeni napori zasad kasne zbog rata u Ukrajini, koji je primorao mnoge talentovane naučnike da napuste Rusiju i potaknuo zapadne sankcije koje su zaustavile uvoz visokotehnoloških proizvoda, piše Rojters.

    Govoreći u Moskvi na konferenciji o umjetnoj inteligenciji, uz direktora Sberbanka Germana Grefa, Putin je rekao da je nemoguće zabraniti AI te upozorio da bi bilo opasno i neprihvatljivo omogućiti zapadnim platformama da razviju monopol u AI tehnologijama.

    “Kao prvi korak će u vrlo bliskoj budućnosti biti potpisan predsjednički dekret te će se usvojiti nova verzija nacionalne strategije za razvoj umjetne inteligencije”, kazao je Putin na konferenciji.

    “Ta će strategija donijeti značajne promjene, uključujući ekspanziju fundamentalnih i primijenjenih istraživanja u području generativne umjetne inteligencije i velikih jezičnih modela”, najavljuje ruski predsjednik.

    Rusija treba napraviti zakonodavne i investicijske promjene kako bi potaknula razvoj umjetne inteligencije, zaključio je.

  • Vašington očekuje nova oslobađanja talaca

    Vašington očekuje nova oslobađanja talaca

    Američki predsjednik Džo Bajden rekao je da SAD očekuju da će palestinski pokret Hamas osloboditi dodatni broj izraelskih talaca u narednih nekoliko dana.

    “Današnja oslobađanja samo su početak procesa, očekujemo oslobađanja talaca sutra, zatim dan kasnije i još više narednih dana. U narednih nekoliko dana očekujemo da će se desetine talaca vratiti svojim porodicama”, rekao je Bajden na konferenciji za novinare.

    Bajden je podsjetio da ima još talaca i da će SAD nastaviti da rade na njihovom oslobađanju.

    Američki predsjednik je istakao da su potrebni dodatni napori da se riješi sukob Izraela i Palestinaca u okviru “rješenja koje podrazumijeva dvije države”.

    On je rekao da postoje velike šanse da će humanitarne pauze između Izraela i Hamasa biti produžene.

    Borci Hamasa oslobodili su danas 24 taoca tokom prvog dana primirja, uključujući izraelske žene i djecu i tajlandske radnike na farmi, prenosi “Srna”.

    Taoci su prebačeni iz Gaze i predati egipatskim vlastima na graničnom prelazu Rafa, u pratnji osam predstavnika Međunarodnog komiteta Crvenog krsta.

  • Bajden: Današnje oslobađanje samo početak, mogući produžetak primirja

    Bajden: Današnje oslobađanje samo početak, mogući produžetak primirja

    Američki predsednik Džozef Bajden izjavio je danas da je oslobađanje prve grupe talaca “samo početak procesa” i ocijenio da postoje realne šanse da se produži privremeno primirje između Izraela i Hamasa.

    “Očekujemo da će još talaca sutra biti pušteno. I još dan kasnije, i još dan nakon toga. U narednih nekoliko dana, očekujemo da se desetine talaca vrati svojim porodicama”, rekao je Bajden, navodi Tanjug.

    On je dodao da neće stati dok se svi preostali taoci u Pojasu Gaze ne vrate kući, prenosi Gardijan.

    Bajden je naveo da će se o drugom talasu oslobađanja talaca znati u narednim satima, dodaje Rojters.

    Američki predsjednik je naglasio da mora da se okonča “ciklus nasilja na Bliskom istoku”.

  • Budžetska kriza potresa Njemačku

    Budžetska kriza potresa Njemačku

    ​Njemački kancelar Olaf Šolc sljedeće sedmice namjerava se obratiti Bundestagu o sve dubljoj budžetskoj krizi, najavio je u petak šef kancelarove kancelarije, Volfgang Šmit, javlja “DPA”.

    Ustavni sud presudio je prošle sedmice da je vlada prekršila zakon prošle godine kada je ulila neiskorišteni novac za potrošnju zbog pandemijske krize u klimatske tranzicione fondove.

    Presudom je izbrisano 60 milijardi evra na koje je Šolcova vlada računala u budžetu za 2024. O nacrtu se početkom decembra trebalo glasati u Bundestagu, a do kraja godine u Bundesratu.

    Vladajuća koalicija Šolcovih socijaldemokrata, zelenih i liberala još nije uspjela pokrpati deficit, a planirani raspored usvajanja budžeta postao je neodrživ.

    To nije sve, jer presuda se odrazila i na ovogodišnji budžet koji Vlada mora rebalansirati. Građani su zabrinuti jer im nije jasno kakve će posljedice izazvati budžetska kriza, rekao je Šmit.

    Ujedno je najavio da će ministar finansija Kristian Lindner sljedeće sedmice u Bundesratu, domu pokrajina njemačkog parlamenta, predstaviti nacrt rebalansa budžeta za 2023. godinu.

    Prema presudi, vlada je prekršila stroga pravila o državnom zaduživanju, takozvanu kočnicu zaduživanja, kada je prenamijenila novac koji je podigla u zajmovima za subvencije za pandemiju.

    Kočnica zaduživanja, usidrena u njemačkom ustavu od 2009., suspendovana je tokom pandemije, prenosi “Fenix-Magazin”.

  • Zelenski povlači vojsku?

    Zelenski povlači vojsku?

    Sekretar ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost (NSDC) Aleksij Danilov saopštio je da će ukrajinski regruti biti demobilisani po isteku vojnog roka.

    On je napomenuo da se o ovoj temi razgovaralo na današnjem sastanku Štaba vrhovnog komandanta.

    “Što se tiče mobilizacije ljudi koji su odslužili vojni rok, predsednik je zatražio i saglasnost vojske da se ti ljudi demobilišu u bliskoj budućnosti”, rekao je Danilov.

    On je objasnio da vojni obveznici koji su odslužili službu, a žele da ostanu, to mogu da urade potpisivanjem ugovora, dok će ostali biti demobilisani.

    Kako prenosi Ukrinform, predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski održao je danas sastanak Štaba vrhovnog komandanta na kojem su razmatrana pitanja mobilizacije, demobilizacije, rotacije i regruta, kao i rada teritorijalnih regrutnih centara i Vojno lekarske komisije (VLK).

  • Kadirov: Uništeni su

    Kadirov: Uništeni su

    Vojnici bataljona Zapad-Ahmat i kombinovanog operativnog odreda Belgoroda uništili su uporište ukrajinskih oružanih snaga u oblasti sela Udi u oblasti Harkov.

    To je saopštio predsednik Čečenije Ramzan Kadirov.

    “Tokom zajedničke akcije boraca našeg bataljona i kombinovanog operativnog odreda grada Belgoroda pod vođstvom Jamala, otkriveno je neprijateljsko uporište u rejonu naselja Udi, Harkovska oblast. Vazdušno izviđanje je pravovremeno prenelo koordinate minobacačkoj bateriji, nakon čega je izvršen precizan udar na objekat”, napisao je Kadirov na kanalu na Telegramu, prenose RIA novosti.

    On je napomenuo da pripadnici bataljona Zapad-Ahmat pod komandom Ismaila Agueva suzbijaju sve pokušaje izazivanja sabotaže u Belgorodskoj oblasti.

  • Putin kreće u zauzimanje?

    Putin kreće u zauzimanje?

    Ruski i kineski biznismeni su u oktobru razgovarali o planovima za izgradnju podvodnog tunela koji bi povezivao Rusiju sa ukrajinskim Krimom.

    Oni su formirali “konzorcijum” za tu svrhu, piše Vašington post (The Washington Post).

    List navodi da je potvrdio autentičnost poruka, pozivajući se na dokumente o registraciji kompanije koji pokazuju da je na Krimu nedavno osnovan rusko-kineski konzorcijum koji uključuje pojedince koji se pominju u mejlovima.

    “Pregovori, koji su uključivali sastanke krajem oktobra, bili su podstaknuti rastućom zabrinutošću Rusije za bezbednost 11 milja dugog mosta preko Kerčkog moreuza“, navodi se u tekstu.

    Imejl koji je kružio među zvaničnicima konzorcijuma poslednjih nedelja odnosio se na sastanke sa kineskim delegatima na Krimu. Kompanija Čajna rejlvej konstrakšen korporejšen (China Railwai Construction Corporation, CRCC) u jednom od njih, od 4. oktobra, opisana je kao „spremna da obezbedi izgradnju železničkih i putnih projekata bilo koje složenosti u regionu Krima“.

    CRCC je državna kompanija koja je izgradila mnoge od najznačajnijih putnih i železničkih mreža u Kini i razvila opsežne veze sa Rusijom poslednjih godina kroz projekte, uključujući proširenje sistema Moskovskog metroa koje treba da bude završeno 2021.

    Vladimir Kaljužni, ruski biznismen naveden kao glavni izvršni direktor konzorcijuma, odbacio je to pitanje, a zatim je rekao da neće davati nikakve informacije “neprijateljskim medijima“ i iznenada prekinuo razgovor.

    Njegov odgovor je bio u suprotnosti sa načinom na koji se predlog pojavio u internoj e-pošti. U poruci upućenoj prošlog meseca ruskom zvaničniku koji je jedan od glavnih predstavnika Krima u Moskvi, Kaljužni je rekao da ima „pismo naših kineskih partnera o spremnosti jedne od najvećih kompanija u Kini, CRCC, da učestvuje kao generalni izvođač radova na izgradnji tunela ispod prevoja Kerč“.

    U pitanju je mejl upućen Georgiju Muradovu, koji je identifikovan kao stalni predstavnik Republike Krim kod ruskog predsednika Vladimira Putina. Muradov nije odgovorio na zahtev za komentar.

    Amerikanci iznenađeni
    Šest od devet osnivača konzorcijuma nije navedeno u registracionim dokumentima. Mejlovi takođe pokazuju napore Kine da održi tajnost.

    U jednom od mejlova se navodi da će CRCC učestvovati samo pod uslovom “stroge poverljivosti” i da će u svim ugovorima naziv kompanije biti zamenjen sa “drugo, nepovezano pravno lice”. U drugom mejlu se pominje kineska banka koja je voljna da “pretvori svoja dolarska sredstva u rublje za njihov transfer na Krim radi finansiranja projekata“.

    U imejlovima se takođe navode razgovori između konzorcijuma i izvršnog direktora CRCC-a identifikovanog kao Ksu Huakijang. Ovo ime odgovara kineskom državljaninu koji je naveden kao potpredsednik i zamenik generalnog direktora međunarodnog odeljenja kompanije.

    “S obzirom na rizike od sankcija i sabotaže, američki zvaničnici i stručnjaci izrazili su iznenađenje da bi CRCC rizikovao umešanost“, izvestio je VP.

    Stručnjaci za velike međunarodne transportne projekte sugerišu da je tehnički izvodljiva izgradnja tunela ispod Kerčkog moreuza i da Kina ima potrebno iskustvo i tehnologiju. Međutim, kažu da će to biti veliki poduhvat, uporediv po veličini sa tunelom Danska–Nemačka, koji se gradi već osam godina, procenjuje se da će koštati više od 8,7 milijardi dolara i da će biti najduži u Evropi kada bude završen na kraju decenija.

    Eksperti sumnjaju da će Kerčki tunel biti završen na vreme kako bi se pomoglo Rusiji u njenim vojnim naporima. Ipak, Moskva bi to mogla da vidi kao dugoročnu investiciju u obezbeđivanje bezbedne komunikacije sa ukrajinskom teritorijom koja bi mogla da bude sporna decenijama.

  • Rusi završavaju: Pada Krupjansk?

    Rusi završavaju: Pada Krupjansk?

    Oružane snage Ruske Federacije pokazuju uspeh na kupjanskom pravcu, napreduju ka Kupjansku i uništavaju položaje ukrajinskih snaga.

    Ovo izveštavaju ruski ratni dopisnici i Telegram kanali.

    Prema izvoru Telegram kanala “Idi i smotri“, ranije su Oružane snage Rusije izvršile snažne napade na položaje Oružanih snaga Ukrajine u oblasti Harkov. Kao rezultat napada, ukrajinske trupe su pretrpele teške gubitke. Izvor kanala izveštava o desetinama mrtvih ukrajinskih vojnika. Ranjenu ukrajinsku vojsku pokušavaju da rasporede u bolnice u Harkovu, koje više nemaju dovoljno kreveta zbog velikog broja ranjenika.

    Ukrajinci hoće da se pregrupišu

    Slična situacija je i u susednom Krasnolimanskom pravcu, gde su juče Oružane snage Rusije uspele da napreduju u šumariji Serebrjanski, zauzevši položaje koje su ranije držale Oružane snage Ukrajine.

    Ukrajinci pokušavaju da se pregrupišu i dovedu rezerve, ali broj snaga koje možu da se koriste kao operativna rezerva na Kupjanskom i Krasnolimanskom pravcu se smanjuju.

    Naravno, još je preuranjeno govoriti o skorom zauzimanju Kupjanska. Ali mnogi zapadni analitičari predviđaju ovu mogućnost, tvrdeći da će u ovom slučaju ukrajinske snage izgubiti veliki logistički centar. Ovo će pogoršati snabdevanje grupa Oružanih snaga Ukrajine na Krasnolimanskom i Slavjansko-Kramatorskom pravcu, a pored toga će stvoriti rizik daljeg napredovanja ruskih trupa dublje u oblast Harkova.

  • Rusi napadaju

    Rusi napadaju

    Ruske snage u Ukrajini izvele su napade na više pravaca, a u protekla 24 sata došlo je do 64 sukoba, saopštio je jutros Generalštab oružanih snaga Ukrajine.

    Ukrajinske snage su u pravcu Bahmuta odbile 11 ruskih napada i nastavile ofanzivne operacije južno od tog grada, prenosi Unian.

    Ruske trupe, uz podršku avijacije, ne odustaju od pokušaja da opkole Avdejevku, ali ukrajinski vojnici drže liniju odbrane, navedeno je u saopštenju.

    Dodaje se da su ukrajinske snage odbile ruske napade i u pravcu Kupjanska, Marjinke, Šahtjorska i Zaporožja.

  • Na izborima u Holandiji najviše glasova osvojila desničarska Partija slobode

    Na izborima u Holandiji najviše glasova osvojila desničarska Partija slobode

    Glasanje na parlamentarnim izborima u Holandiji je završeno, a prema prvim izlaznim anketama, najviše glasova je osvojila opoziciona desničarska Partija slobode koju vodi Gert Vilders.

    Ankete pokazuju da je PVV osvojila 35 poslaničkih mjesta, dok je na drugom mjestu Zeleno-laburistički savez sa 26 mandata, prenosi Gardijan.

    Na trećem mestu je Narodna partija za slobodu i demokratiju premijera Marka Rutea sa 23 mjesta, dok je na četvrtom Novi društveni ugovor sa 20 mandata.

    Mnoge stranke su ranije saopštile da neće ući u koaliciju sa Vildersom, tako da još nije jasno ko će formirati novu vlast i sve će zavisiti od postizbornih koalicija, navodi britanski list.

    Liderka liberalne Narodne partije za slobodu i demokratiju (VVD), Dilan Јešljigoz-Zegerius, napravila je presedan rekavši da bi sarađivala sa Vildersom ako njena stranka dobije najviše glasova, iako je koliko juče odbacila mogućnost da Vildersa podrži kao premijera, ako on osvoji najveći broj glasova.

    Ukoliko VVD trijumfuje, Јešiljgoz-Zegerijus, bivša izbjeglica koja se zalaže za strožiju kontrolu migracija, mogla bi da postane prva žena premijer Holandije.

    Frans Timermans, bivši visoki zvaničnik EU koji se vratio u Holandiju da predvodi savez zelene ljevice i laburista, apelovao je na glasače da se drže podalje od vlade u kojoj krajnja desnica igra glavnu ulogu.

    Ovim izborima završiće se 13 godina duga vladavina dosadašnjeg premijera Marka Rutea koji se nije kandidovao.