EU je usvojila 19 paket sankcija Rusiji, saopštila je visoki predstavnik Unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas.
Ona je na “Iksu” napisala da su sankcije, između ostalog, usmjerne protiv ruskih banaka, kripto berzi i pravnih lica u Indiji i Kini.
“EU ograničava kretanje ruskih diplomata, u cilju borbe protiv destabilizacije”, istakla je Kalasova.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je “otkazao” očekivani sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
“Jednostavno mi se nije činilo ispravnim. Nisam imao osjećaj da ćemo stići tamo gdje moramo – pa sam otkazao, ali ćemo to uraditi u budućnosti”, rekao je Tramp novinarima u Ovalnom kabinetu Bijele kuće, prenosi CNN.
Na pitanje da li misli da ruski predsjednik želi da okonča tekući rat sa Ukrajinom, Tramp je odgovorio potvrdno.
“Mislim da žele mir, mislim da obje zemlje žele mir. U ovom trenutku je prošlo, znate, skoro četiri godine. Ulazite u četvrtu godinu. A da sam ja predsjednik, nikada ne bi ni počelo. Ali, da, vrijeme je”, rekao je američki lider.
Tramp je priznao frustraciju zbog sporog tempa pregovora sa Rusijom o okončanju rata.
“Pa, mislim da, što se tiče iskrenosti, jedino što mogu da kažem jeste da svaki put kada razgovaram sa Vladimirom Putinom, imam dobre razgovore, a onda oni nikuda ne vode. Jednostavno nikuda ne vode”, dodao je.
Prošle nedjelje, Tramp je rekao da planira da se sastane sa ruskim predsjednikom u Budimpešti, u Mađarskoj, nakon što su njih dvojica imali dug telefonski razgovor koji je Tramp opisao kao “veoma produktivan”.
Međutim, CNN je ranije ove nedjelje objavio da su se Trampove nade za brzi sastanak sa Putinom ugasile, a zvaničnik administracije je u utorak rekao da “nema planova” za sastanak njih dvojice “u bliskoj budućnosti”.
Tramp je izjavio da ne želi da održi “uzaludan sastanak” sa ruskim predsjednikom.
Izraelski parlament glasao je za preliminarno odobrenje zakona kojim se nameće izraelski suverenitet Zapadnoj obali, što je potez ravan aneksiji palestinske teritorije.
Uprkos protivljenju izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i njegove stranke Likud, zastupnici u Knesetu, koji ima 120 mjesta, u utorak su glasali 25-24 za usvajanje zakona, u prvom od četiri glasa potrebna za njegovo usvajanje.
U saopštenju Kneseta navodi se da je zakon odobren u preliminarnom čitanju “kako bi se primijenio suverenitet Države Izrael na teritorije Judeje i Samarije (Zapadna obala)”. Sada će biti upućen Odboru za vanjske poslove i odbranu Kneseta na daljnje razmatranje.
Glasanje, koje se dogodilo mjesec dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da neće dopustiti Izraelu da anektira Zapadnu obalu, održano je tokom posjete američkog potpredsjednika Džej Di Vensa Izraelu kako bi učvrstio sporazum o prekidu vatre u Gazi.
U izjavi, Likud je glasanje nazvao “još jednom provokacijom opozicije usmjerenom na oštećenje naših odnosa sa Sjedinjenim Državama”.
“Pravi suverenitet neće se postići razmetljivim zakonom za zapisnik, već pravilnim radom na terenu”, navodi se u izjavi.
Aneksijom Zapadne obale učinkovito bi se okončala mogućnost provođenja dvodržavnog rješenja palestinsko-izraelskog sukoba, kako je navedeno u rezolucijama UN-a.
Neki članovi Netanjahuove koalicije, iz stranke Jevrejska moć ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira i frakcije Religiozni cionizam ministra finansija Becalela Smotriča, glasali su za zakon.
“Narod je progovorio. Došlo je vrijeme da se primijeni puni suverenitet nad svim teritorijama Judeje i Samarije, baštinom naših predaka, i da se promiču mirovni sporazumi u zamjenu za mir s našim susjedima, s pozicije snage”, rekao je Smotrič u objavi na X.
Prijedlog zakona predložio je Avi Maoz, vođa krajnje desničarske Noam stranke, koja ne pripada vladajućoj koaliciji.
Američki predsjednik Donald Tramp uveo je sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini, prvi put u svom drugom mandatu, koje su usmjerene na naftne kompanije Lukoil i Rosnjeft, prenosi Rojters.
Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država, koje je izdalo sankcije, saopštilo je da je spremno da preduzme dalje akcije i pozvalo je Moskvu da odmah pristane na prekid vatre u ratu u Ukrajini, koji je počeo u februaru 2022. godine.
“S obzirom na odbijanje (ruskog) predsjednika (Vladimira) Putina da okonča ovaj besmisleni rat, Ministarstvo finansija uvodi sankcije za dvije najveće ruske naftne kompanije koje finansiraju ratnu mašineriju Kremlja”, rekao je američki ministar finansija Skot Besent u saopštenju.
On je kazao da SAD podstiču svoje saveznike da im se u tome pridruže “i da se pridržavaju ovih sankcija”.
Evropski parlament usvojio je Rezoluciju o Srbiji sa 457 glasova za, 103 protiv i 72 uzdržana.
U sali je bilo prisutno 632 od 750 evroposlanika
U dokumentu, koji nije pravno obavezujući i koji su predložili pojedini poslanici grupa Socijaldemokrata, Zelenih, EPP, ECR, Obnovimo Evropu, komentarišu se aktuelna situacija u Srbiji od pada nadstrešnice u Novom Sadu u novembru prošle godine kada je poginulo 16 ljudi i protesti izazvanih tim događajima.
Poslanici su glasali o usaglašenom tekstu rezolucije o polarizaciji i rastućoj represiji u Srbiji, godinu dana poslije pada nadstrešnice.
Vlast u Srbiji se poziva da do kraja razjasni okolnosti pada nadstrešnice, sankcioniše odgovorne i pruži punu podršku studentima, prenosi Nova.
U Rezoluciji se navodi da je od februara do kraja septembra 2025. održano više od 10.700 protesta u više od 630 opština i 1.200 skupština lokalnih zajednica, uz ocjenu da su protesti bili mirni, dok se za njihovo pokretanje krivi Beograd, zbog navodne represije, netransparentnosti, nepoštovanja građanskih sloboda.
Tvrdi se i da je represija eskalirala, s policijskim racijama na organizacije civilnog društva, upotrebom suzavca, kao i da su hapšenja bila proizvoljna i politički motivisana.
Pozivaju u Rezoluciji na hitne, nepristrasne i transparentne istrage svih navoda o nepotrebnoj i nesrazmjernoj upotrebi sile i zabranjenog oružja, proizvoljnim hapšenjima, pritvorima, politički motivisanim krivičnim gonjenjima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava.
Evroposlanici smatraju da su bezbjednosne agencije nezakonito snimale i prenosile privatne razgovore, od kojih su neki potom iskorišćeni za optužbu devet studenata za pripremu napada na ustavni poredak i sigurnost Srbije.
Rezolucijom se osuđuje navodna odmazda Vlade Srbije protiv zaposlenih u obrazovnom i kulturnom sektoru zbog podrške protestima, uključujući navodno smanjenje plata i poziva Beograd da odmah obnovi finansiranje univerziteta u skladu sa zakonodavstvom Srbije.
Osuđuje se i vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) u organizovanju, kako tvrde, ilegalnog kampa u Pionirskom parku ispred zgrade predsjedništva i Narodne skupštine, prenosi Tanjug.
Takođe, osuđuje se i navodno otvoreno rusko miješanje u srpske proteste kroz izjave zvaničnika Ruske Federacije, uključujući predsjednika te zemlje Vladimira Putina koji je rekao da su protesti dio “obojene revolucije” koju podržava Zapad.
“Evropski parlament ponovo potvrđuje da pregovori o pristupanju Srbije EU treba da napreduju samo na osnovu mjerljivog i održivog napretka u glavnim oblastima, a to su vladavina prava, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, nezavisno sudstvo, sloboda medija, reforma državne uprave i potpuna usaglašenost sa spoljnom politikom EU i sankcije protiv Rusije”, navodi se u dokumentu.
Vlada Srbije krivi se u dokumentu jer navodno pregovara s vlasnicima kompanije United Media, pod kojom posluju neki od “posljednjih preostalih medija nezavisnih od uticaja vladajuće stranke”, kako bi “oslabila” te medije, što bi predstavljalo ozbiljan udarac već ugroženom medijskom pluralizmu u Srbiji.
Srpske vlasti se pozivaju da sprovedu transparentnu i sveobuhvatnu tehničku bezbjednosnu inspekciju svih infrastrukturnih objekata.
U Rezoluciji se EK poziva da pokrene inicijativu za ciljane pojedinačne sankcije protiv onih koji su odgovorni za teška kršenja zakona i ljudskih prava u Srbiji.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je povodom rezolucije Evropskog parlamenta o Srbiji da je sve očekivano i logično u skladu sa obojenom revolucijom, a da je sve o ozbiljnosti evroparlamentaraca i njihovoj odgovornosti razumio iz toga što su osudili upotrebu zvučnog topa koje nije bilo, prenosi Tanjug.
On je rekao i da se u raspravi vidjelo ko sije mržnju protiv Srbije.
“Najviše se, kao što ste videli, javilo Hrvata. Njih šestorica, ako se ne varam. Sve očekivano, sve logično, sve u skladu sa obojenom revolucijom”, kazao je Vučić.
Dodao je da je njega “nešto drugo malo iznenadilo i zabrinulo”.
“Sve ostalo je očekivano. Imali smo i mnogo oštrije rezolucije. Mene brine to da, kada vam neko kaže imamo relevantne izvore koji su utvrdili da je upotrebljen zvučni top, meni to govori ne samo da tamo postoji deo ljudi koji su patološki lažovi”, rekao je Vučić.
Zaharova je za Sputnjik rekla da takva propaganda svakako nije potrebna da bi se privukla pažnja, jer bi imala neko pozitivno i konstruktivno značenje.
– Ovdje se ne radi o buđenju interesovanja ili zagrijavanju publike. Vjerujem da je to glas iste “ratne strane” kojoj nije potreban mir. Јer su ove priče izmišljene riječima “neuspjeh”, “neuspjeh”, “propao”. Јedna od mojih teorija je da se cijela ova priča sa informativnim cirkusom, koji, inače, nisu završili, nastavlja: objavljuju dezinformacije, zatim se ispravljaju, potvrđuju i opovrgavaju – (potrebno je) da bi nekako još jednom podržali Zelenskog informacijama – objasnila je Zaharova.
Ona je naglasila da se Zelenski vratio iz Sjedinjenih Država, gde se sastao sa američkim liderom Donaldom Trampom, “ne sa štitom, već na štitu, bez svoje tradicionalne hrabrosti”.
– Šta se dešava na frontu, takođe je svima jasno; on nema čime da se hvali, blago rečeno. Da je postao ozloglašeni, punopravni terorista, sada je opštepriznato. U tom smislu, možda je cijela ova informativna kampanja potrebna da bi ga podržala, kako bi imao za šta da se drži u domaćem ukrajinskom informativnom prostoru – ocijenila je Zaharova.
Prema njenim riječima, “ratnoj stranci” je potrebna sva ova informativna prljavština da bi nekako pomogla Zelenskom.
Ranije je CNN, pozivajući se na svoje izvore u Bijeloj kući, objavio da je sastanak Lavrov-Rubi, koji je bio planiran za proteklih nekoliko dana, odložen na neodređeno vreme. Financial Times je kasnije objavio da bi se takav sastanak mogao održati 30. oktobra.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova je, sa svoje strane, pozvalo medije da ne učestvuju u ovom “informativnom cirkusu”.
On je pozdravio činjenicu da su predsjednici SAD i Rusije, Donald Tramp i Vladimir Putin, ponovo razgovarali prošle nedjelje, i ocijenio da postoji nada da bi do susreta u Budimpešti moglo da dođe, iako su se pojavila pitanja u vezi sa njegovim datumom, navedeno je u saopštenju mađarskog Ministarstva spoljnih poslova, prenosi MTI.
Sijarto je u intervjuu za CNN rekao da Mađarska ostaje spremna da bude domaćin samita. Mađarska vlada se tokom protekle tri i po godine zalagala za mir, dodao je on, naglasivši da će Mađarska obezbijediti sve neophodne uslove za uspjeh samita i izrazivši nadu da će do njegovog održavanja zaista i doći.
Na pitanje o eventualnom odlaganju susreta, rekao je da datum još nije utvrđen. Takođe je izrazio nadu da će njegov današnji sastanak sa američkim kolegom Markom Rubiom pružiti jasniju sliku.
Sijarto je rekao da postojanje civilizovanih odnosa između SAD i Rusije uvijek čini svijet, uključujući i centralnu Evropu, bezbjednijim mjestom.
Ministar spoljnih poslova Mađarske je naglasio da je od samog početka bilo jasno da će mnogi u Evropi biti razočarani što je navodno međunarodno izolovana Mađarska zamoljena da bude domaćin samita SAD-Rusija, koji se smatra najvažnijim sastankom proteklih decenija.
Rekao je da je istina da Mađarska nije izolovana, već Evropska unija, i dodao da EU nije imala ulogu u rješavanju trenutnih bezbjednosnih kriza u svijetu, koje je pripisao proratnom stavu bloka.
Povodom međunarodne potjernice za predsjednikom Rusije, Sijarto je rekao da je Putin nedavno posjetio SAD, gdje nije uhapšen i da, ukoliko dođe u Mađarsku, tamo takođe neće biti uhapšen.
– Priprema samita za uspostavljanje mira se nastavlja. Datum još uvijek nije poznat. Kad dođe vrijeme, organizovaćemo ga – napisao je on na društvenim mrežama.
Kako je istakla agencija Rojters, Orban je naveo da je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto trenutno u Vašingtonu i da se razgovori nastavljaju, iako datum sastanka još uvek nije utvrđen.
Prethodno su predsjednici Rusije i Sjedinjenih Država održali telefonski razgovor. Strane su, između ostalog, razgovarale o situaciji oko Ukrajine. Nakon razgovora, Bijela kuća je objavila svoju nameru da se sastane sa ruskim liderom u Budimpešti.
U petak se američki lider sastao sa Zelenskim u Vašingtonu. Prema Si-En-En-u, predsjednik SAD objavio je da Ukrajina neće dobiti rakete dugog dometa. Portal “Aksios” je primjetio da su pregovori bili napeti, a američki lider je djelovao oštro. Јedan izvor je naveo da je sastanak “prošao loše”.
Tramp je takođe rekao da bi ukrajinski konflikt mogao da dovede do trećeg svjetskog rata, ali da će sada biti regulisan, jer to žele i Putin i Vladimir Zelenski.
Šteta od krađe dragulja iz muzeja Luvr prošlog vikenda iznosi oko 88 miliona evra, izjavila je sinoć pariska tužiteljka Lor Beko.
Luvr – Foto: RTRS
LuvrFoto: RTRS
– To je spektakularna suma, ali se ne može izraziti kolika je to istorijska šteta – rekla je Beko, a prenosi “Figaro”.
Ona je ocijenila da lopovi neće zaraditi tih 88 miliona evra, pogotovo ne ako budu došli na ”izuzetno glupu ideju” da pretope nakit.
– Možemo se nadati da će razmisliti i da neće uništiti dragulje bez razloga – navela je Bekuo.
Kad je riječ o istrazi, ona je potvrdila da se analiziraju svi otisci prstiju sa mjesta zločina, navodeći da postoji mogućnost da je oko kriminalaca koji su izveli pljačku vjerovatno postojao čitav niz pomoćnih timova.
Na pitanje o postojanju mogućeg unutrašnjeg saučesništva unutar najposjećenijeg muzeja na svijetu, gospođa Bekuo je odgovorila da u ovoj fazi ne može to ni da potvrdi ni da demantuje.
Prema njenim riječima, pored sudija Međuregionalne specijalizovane jurisdikcije (ЈIRS) pariskog tužilaštva koje vode istragu, oko stotinu istražitelja radi na ovom slučaju u Parizu.
Četiri osobe su u nedjelju oko 09.30 ujutru upale u čuvenu Galeriju Apolona u pariskom muzeju Luvr.
Koristile su mehaničke merdevine montirane na vozilo kako bi se popeli do galerije.
Provalnici su razrezali sigurnosna stakla i odneli devet predmeta od neprocjenjive kulturne vrijednosti, a jedan od njih, kruna carice Eugenije, supruge Napoleona III, pronađena je na licu mjesta, a pretpostavlja se da je ispala počiniocima tokom bjekstva.
Predmeti potiču iz 19. veka i pripadali su francuskom plemstvu, a ukrašeni su hiljadama dijamanata i drugim dragim kamenjem.
Slovački premijer Robert Fico izjavio je sinoć da ako Evorpska unija želi da u Ukrajini što prije zavlada mir, onda treba da učini sve da se što pre održi sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa u Budimpešti.
”Sastanak bez ikakvih prepreka i uz punu podršku EU, to je moj zvaničan stav”, rekao je Fico, javlja agencija TASR.
On je naveo da postoje dokazi o namjerama da se omete predstojeći sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa u Budimpešti, i to nazvao ”ružnim prizorom”.
”Ministar spoljnih poslova jedne države članice EU kaže da bi ruski predsjednik Putin mogao biti pritvoren tokom leta iznad njene teritorije, dok su mediji povezani sa Evropskom komisijom upozorili Mađarsku da treba da izvrši međunarodni nalog za hapšenje. Uvijek sam govorio da se EU pretvorila u ratni kabinet i da značajan broj njenih država članica podržava rat u Ukrajini, naivno pretpostavljajući da će to oslabiti ili čak poraziti Rusiju”, smatra slovački premijer, prenosi Tanjug.
Prema njegovim riječima, paradoksalno je da neki lideri daju sve od sebe da bi stigli do samita u Budimpešti, i dodao da postoje nastojanja da se na tom sastanku nađe i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
”Na slovačkom se to zove bacanje ključa u delo mogućeg sporazuma”, dodao je Fico.