VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Američki dvostruki špijun pronađen mrtav u zatvoru

    Američki dvostruki špijun pronađen mrtav u zatvoru

    Američki dvostruki špijun koji je radio za Rusiju, Robert Hansen, pronađen je mrtav u zatvoru u Denveru u saveznoj državi Kolorado.
    Kako prenosi Bi-Bi-Si, Hansen je bio bivši agent FBI-ja, a 1985. godine je počeo da poverljive informacije šalje u Sovjetski Savez.

    Na sajtu FBI-ja se navodi da je on “kompromitovao brojne ljudske izvore, kontraobavještajne tehnike, istrage, desetine povjerljivih dokumenata američke vlade i tehničke operacije od izuzetnog značaja i vrijednosti”.

    Iako se povremeno sumnjalo u njegove aktivnosti, godinama nije bio uhvaćen.

    Nakon što je FBI uhapsio špijuna Oldriha Hejzena Ejmesa 1994. godine i nakon što je utvrđeno da informacije i dalje stižu do Sovjetskog Saveza, u Birou je intezivirana istraga o Hansenu.

    On je trebalo da se penzioniše, tako da je FBI brzo reagovao u pokušaju da ga uhvati “na djelu”.

    “Ono što smo željeli je da dobijemo dovoljno dokaza da ga osudimo, a krajnji cilj je bio da ga uhvatimo na djelu”, rekla je bivša zamjenica pomoćnika direktora Kontraobavještajnog odjeljenja FBI-ja, Debra Evans Smit.

    Hansen je počeo da radi u svojoj novoj kancelariji, u kojoj su bili skrivene kamere i mikrofoni, u sjedištu FBI u januaru 2001. godine, nakon čega je uhapšen.

    Osuđen je 2002. na doživotni zatvor zbog špijunaže.

    Britanski javni servis navodi da je Hansen, za vrijeme dok je slao informacije u Moskvu, primio više od 1,4 miliona dolara u gotovini, dijamantima i novcu.

  • Lavrov ocijenio: Uzaludni pokušaji zapada da razdvoji Moskvu i Kijev

    Lavrov ocijenio: Uzaludni pokušaji zapada da razdvoji Moskvu i Kijev

    Planovi Zapada da razdvoji Rusiju i Ukrajinu osuđeni su na propast, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
    On je tokom posjete 201. vojnoj bazi Rusije u Dušanbeu rekao da SAD savjetuju Kijev na potpuno rusofoban način, u skladu sa idejama američkih političkih istraživača da se mora učiniti sve da Ukrajina nikada ne bude zajedno sa Rusijom, prenio je TASS.

    “Ne sumnjamo da su ti planovi osuđeni na propast”, istakao je Lavrov.

  • Arktik kao novo bojno polje: Zapad strahuje od saveza Rusije i Kine

    Arktik kao novo bojno polje: Zapad strahuje od saveza Rusije i Kine

    Zapadne zemlje su zabrinute da bi Kina i Rusija mogle da pokušaju da iskoriste rastuće geopolitičke tenzije na Arktiku kako bi povećale svoj uticaj na region, prenosi “Fajnenšel tajms”.

    Visoki zapadni političari izrazili su bojazan da je “era arktičke izuzetnosti”, kada je polarni region bio izolovan od tenzija, sada završena.

    Sedam zapadnih članica Arktičkog savjeta potpuno je prekinulo saradnju sa Rusijom nakon početka konflikta u Ukrajini – od zaštite životne sredine, do razgovora o pravima autohtonog stanovništva.

    Finski ministar inostranih poslova Peka Havisto rekao je da je zabrinut da bi nastali zastoj mogao stvoriti “Arktik bez pravila, ili arktičku oblast bez zajedničkog cilja za klimatske promjene. Za svakog bi postalo besplatno da koristi transportne rute za sirovine.”


    Političar iz jedne druge arktičke države je dodao: “Zabrinuti smo da bi Rusija i Kina mogle da naprave svoju vrstu Arktičkog savjeta.”

    Slabljenje uloge Arktičkog savjeta
    U maju, na kraju mandata kao predsjedavajućeg komiteta visokih zvaničnika Arktičkog savjeta, ruski predstavnik Nikolaj Korčunov rekao je da bi Moskva, ukoliko ne bude pozvana tokom norveškog predsjedavanja, mogla da se povuče iz ove organizacije.

    “Nepozivanje predstavnika Rusije na događaje Arktičkog savjeta znači kršenje njenih prava kao zemlje članice. Ukoliko se to nastavi, ne bi bilo moguće da naša zemlja nastavi da učestvuje u aktivnostima ove organizacije”, rekao je Korčunov u intervjuu za novinsku agenciju TASS.

    Korčunov je dodao da se Rusija, u svjetlu “slabljenja uloge Savjeta”, već obraća drugim zemljama i organizacijama, i da “sa njima vodi aktivan dijalog o arktičkoj agendi.”


    Odnosi Rusije i Kine danas se opisuju kao izuzetno bliski. Tokom posjete kineskog lidera Si Đinpinga Moskvi, u martu ove godine, dvije strane su najavile stvaranje zajedničkog radnog tijela za razvoj Sjevernog pomorskog puta, važne pomorske rute i vodećeg ruskog projekta razvoja na Arktiku, prenosi RT Balkan.

    Arktik je region na svijetu koji se najbrže zagrijeva. Ovo navodi mnoge zemlje da drugačije gledaju na resurse Arktika, poput nafte, gasa ili retkih zemalja.

    Članovi Arktičkog savjeta ranije su pokušavali da izbjegnu geopolitička trvenja u regionu. Tada je važio slogan: “Visoki sjever, niske tenzije”, koji je podvlačio da sa sva pitanja mogu riješavati samo zajednički.

    “Rusija i Kina nisu prijetnja drugim zemljama, zna se ko jeste”
    Rusija je posljednjih godina značajno povećala svoje vojno prisustvo na Arktiku. Sada to rade i zemlje poput Danske i Norveške, koje grade nove odbrambene objekte na sjeveru.

    “Polarni put svile” na Arktiku
    Kina, koja je jedna od nekoliko ne-arktičkih zemalja sa statusom posmatrača u Arktičkom savjetu, pokrenula je planove za “Polarni put svile” 2018. godine.

    Pokušaji kineskih državnih kompanija da izgrade aerodrome na Grenlandu, autonomnom dijelu Danske, zaustavljeni su 2019, nakon što su SAD pozvale Kopenhagen da se suprotstavi ovim planovima.


    Zapadne diplomate priznaju da isključenje Rusije iz Savjeta otvara “mnoge dileme”.

    Jedan visoko rangirani zapadni političar je primijetio: “S jedne strane, program koji želimo da promovišemo na Arktiku nema mnogo smisla bez Rusije, koja čini 40 odsto Arktika. S druge strane, trenutno ne možemo da sarađujemo sa Rusijom. Sa time se upravo suočavamo.”

  • Mađari neće tako lako pustiti Švedsku u NATO

    Mađari neće tako lako pustiti Švedsku u NATO

    Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto govorio je za medije u ovoj državi o tome da li država u bližoj budućnosti planira odobriti ulazak Švedske u NATO.

    Sijarto je obavio razgovor i sa novim turskim ministrom spoljnih poslova Hakanom Fidanom, a jedna od tema razgovora bila je upravo i članstvo Švedske u NATO-u s obzirom na to da su Mađarska i Turska ostale posljednje države koje nisu ratifikovale članstvo ove države u vojnopolitičkoj alijansi.


    Nakon sastanka Sijarto je govorio o detaljima razgovora te se naročito osvrnuo na temu ulaska Švedske u NATO.

    “Bilo bi lijepo da smo to mogli učiniti do sada. To bi značilo da posljednjih godina švedski političari ne bi davali izjave bez poštovanja i sve vrste neosnovanih optužbi na račun Mađarske”, rekao je Sijarto.


    Poručio je i kako su švedski političari o mađarskom narodu govorili na ponižavajući način.

    “Dovođenje u pitanje kvaliteta mađarske demokratije takođe znači da se dovodi u pitanje zrelost mađarskog naroda i to da li može da odlučuje o sopstvenoj budućnosti”, rekao je mađarski šef diplomatije.


    Ističe i kako su izjave švedskih političara prema Mađarskoj nepoštene.

    “Da nije bilo ovih nepoštenih izjava švedskih političara, parlament bi lakše donio odluku o glasanju. Stoga će poslanici razmotriti kada će doći do toga da se na dnevni red stavi i glasanje o ratifikaciji članstva Švedske u NATO-u”, zaključio je Sijarto, a prenosi Klix.

  • Eskobar: ZSO će biti formirana, čak i ako Kurti to ne želi

    Eskobar: ZSO će biti formirana, čak i ako Kurti to ne želi

    Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar poručio je da Zajednica srpskih opština mora biti formirana i da je samo pitanje da li Kosovo želi da čeka na evroatlantske integracije dok premijer Aljbin Kurti ne ispuni svoju obavezu.

    Eskobar je naglasio u intervjuu da “Kosovo sada mora pod hitno da se pomjeri” i naznačio da je osnivanje ZSO međunarodna, pravna, preuzeta obaveza.

    – To ne zavisi od njega. To nije pitanje između Kurtija i Srbije. To je pitanje između Kosova i Srbije. Čak iako Kurti to ne želi, biće formirana ZSO – naglasio je Eskobar upitan za otpor kosovskog premijera Aljbina Kurtija formiranju ZSO.

    On je istakao da je pitanje samo da li Kosovo želi da čeka na evroatlantske integracije dok premijer ne ispuni svoje obaveze.

    Kako kaže, ako Kosovo ne želi novu Republiku Srpsku kao u BiH, onda mora da iznese svoj prijedlog šta želi.

    – Oni su nam rekli šta ne žele. Sada moraju da nam kažu šta žele, na to čekamo – poručio je Eskobar.

    “Nespremnost na pomirenje u sopstvenoj zemlji”
    Nespremnost Prištine da se pomjeri po ovom pitanju, prema njegovim riječima, pokazuje “nespremnost na pomirenje u sopstvenoj zemlji”.

    Naša poruka Kosovu i Srbiji je sve dok obje strane ne primijene važne dogovore iz sporazuma o normalizaciji, nije vrijeme za ‘biznis as južl’ – podvukao je Eskobar, prenosi Blic.

    On je rekao i da Srbija treba da uputi jasnu poruku da ne toleriše nasilje, kako protiv mirovnih snaga KFOR, tako ni protiv Kosovske policije.

  • “Koliko je NATO miroljubiv, najbolje da pitate Jugoslaviju…”

    “Koliko je NATO miroljubiv, najbolje da pitate Jugoslaviju…”

    Portparolka ruskog MSP reagovala je na izjavu estonske premijerke Kaje Kalas.

    Premijerka je rekla da teritorijalna bliskost sa Rusijom “ne ostavlja Estoniji i nekim drugim zemljama drugog izbora nego da se obrate Alijansi za garanciju bezbednosti”.Naime, Kaja Kalas ranije je izjavila da je Rusija kriva za širenje NATO-a i da teritorijalna bliskost sa Rusijom “ne ostavlja Estoniji i nekim drugim zemljama drugog izbora nego da se obrate NATO-u za garanciju bezbednosti”. Premijerka je kazala da oni koji optužuju Alijansu za širenje i eskalaciju “usvajaju imperijalistički jezik i ideologiju Rusije”.

    “Da li treba da vas podsećam da se u poslednjih 30 godina stanovništvo Estonije smanjilo za 15 odsto? Danas se 330 hiljada od 1,3 miliona stanovnika Estonije nalazi ispod granice siromaštva, u pozadini činjenice da je više od polovine bogatstva i imovine koja pripada estonskim domaćinstvima koncentrisano u rukama evro orijentisanih elita, koji čine manje od pet odsto stanovništva. Tu pripadaju političari i profesionalni rusofobi kao što je sama Kaja”, napisala je Zaharova na Telegramu.

    Ako estonska premijerka Maja Kalas govori o malim baltičkim zemljama, onda za njih nije opasan mitski agresor, već samo njihovi NATO-centrični režimi, jer zahvaljujući njihovim aktivnostima, ove države su izgubile svoju nezavisnost, industriju, nauku i svaku slobodu, poručila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, reagujući na izjavu premijerke Estonije.

    Ona je naglasila da je život pored agresora samo istorija Rusije, koja je stalno napadana sa Zapada, uključujući i teritorije koje se danas zovu Nemačka, Švedska, Francuska.

    “Agresori se nalaze u istom ideološkom gnezdu gde su se rodili nacizam i fašizam, a pre toga gde su vekovima cvetali trgovina robljem i kolonijalizam. NATO nije miroljubiva organizacija, već vojno-politički blok čiji zločini uključuju, posebno, uništenje libijske države, brutalno bombardovanje Jugoslavije i dvadesetogodišnji haos u Avganistanu”, zaključila je Zaharova.

  • Malo drugačija poruka Zelenskog znači jednu stvar – tešku borbu

    Malo drugačija poruka Zelenskog znači jednu stvar – tešku borbu

    Ukrajinski predsednik iskoristio svoje svakodnevno obraćanje u subotu da se zahvali vojnicima na linijama fronta i onima koji se bore za kontrolu neba.

    Volodimir Zelenski se u svojim govorima obično zahvaljuje određenim jedinicama, ali je u tom obraćanju pomenuo imena više od desetak pojedinaca, među kojima su komandanti, artiljeriji, marincima i pešadiji.

    “Svi bi trebalo da imamo na umu da naša odbrana, naše aktivne akcije i nezavisnost Ukrajine nisu nešto apstraktno. To su vrlo posebni ljudi, posebne akcije određenih heroja, zahvaljujući kojima Ukrajina postoji i Ukrajina će postojati”, rekao je Zelenski.

    Ukrajinski predsednik je završio govor pozivajući sve Ukrajince da se lično zahvale vojnicima.

    Zabrinutost zbog vazdušne nadmoći i obraćanje Zelenskog dolazi usred stalnih spekulacija da bi ukrajinska dugoočekivana kontraofanziva, koja se sedmicama činila neizbežna, mogla biti pokrenuta u narednim danima.

    Ukrajinski predsednik je rekao da je Kijev spreman za izvođenje operacije u intervjuu za Vol strit Džurnal objavljenom u subotu.

    “Mislim da smo od danas spremni za to. Želeli bismo da imamo određene stvari, ali ne možemo to čekati mesecima”, rekao je Zelenski.

    Prošlog meseca, podseća se, Zelenski je rekao da je Ukrajini potrebno “malo više vremena” što bi verovatno omogućilo isporuku više zapadne vojne pomoći, uključujući preko potrebne sisteme protivvazdušne odbrane.

    Zelenski je mesecima lobirao kod zapadnih sila da Ukrajini daju borbene avione i oružje za kontrolu neba, jer bi to pomoglo u ograničavanju broja žrtava ukrajinskih boraca tokom bilo koje potencijalne kontraofanzive.

    U intervjuu za Vol strit džurnal, Zelenski je priznao da Rusija zadržava vazdušnu superiornost na linijama fronta. Rekao je i da nedostatak zaštite od ruskih vazdušnih snaga znači da će “veliki broj vojnika poginuti”.

    “Svi savršeno dobro znaju da je svaka kontraofanziva u svetu bez kontrole na nebu veoma opasna”, rekao je Zelenski.

  • “Ovo je najveća katastrofa”

    “Ovo je najveća katastrofa”

    Ukrajinski mnistar spoljnih poslova Dmitro Kuleba uništenje brane Nova Kahovka nazvao “najvećom tehnološkom katastrofom u Evropi u više decenija.

    “Rusija je uništila branu Kahovka i tako Evropi nanela verovatno najveću tehnološku katastrofu u više decenija. Ugrožene su hiljade civila. Ovo je težak ratni zločin. Jedini način da zaustavimo Rusiju, najvećeg teroristu 21. veka, je da ju potpuno izbacimo iz Ukrajine”, objavio je ukrajinski šef diplomatije na Tviteru.

    Podsetimo, gornji deo Kahovske hidroelektrane, na jugu Ukrajine, uništen je u granatiranju, a sama brana rezervoara nije uništena, izjavio je za RIA Novosti Vladimir Leontjev, načelnik administracije Novokahovskog gradskog okruga.Brojni Telegram kanali noćas su preneli informacije da je Kahovska hidroelektrana, koja je pod kontrolom ruskih snaga, navodno potpuno uništena, a neki su objavili snimke srušene brane.

  • Zašto je uništena brana toliko važna?

    Zašto je uništena brana toliko važna?

    Brana Nova Kahovka, koja je jutros uništena, prelazi preko ogromne ukrajinske reke Dnjepar, zadržavajući iza sebe veliki rezervoar vode.

    Sama brana visoka je 30 metara i široka stotine metara. Izgrađena je 1956. godine kao deo hidroelektrane Nova Kahovka.

    Veliki rezervoar drži otprilike isti volumen vode kao Veliko slano jezero u Juti. Pucanje brane moglo bi poslati zid vode koji bi poplavio naselja ispod nje, uključujući Herson, koji su ukrajinske snage oslobodile krajem 2022. godine.

    Voda iz rezervoara snadbeva Krimsko poluostrvo na jugu – koji je Rusija anektirala 2014. godine – kao i nuklearnu elektranu Zaporožja – najveću u Europi – na severu.

    Takođe pomaže u pogonu hidroelektrane Nova Kahovka. Uništenje brane dodatno bi pogoršalo trenutne energetske probleme Ukrajine, nakon što je Rusija ranije ove godine nedeljama ciljala ključnu energetsku infrastrukturu. Takođe bi uništilo sistem kanala koji navodnjava veliki deo južne Ukrajine, uključujući Krim

  • Uništena brana na Dnjepru u Hersonskoj oblasti, Ukrajinci i Rusi razmjenjuju optužbe

    Velika brana u Hersonskoj oblasti Nova Kahovka uništena je tokom granatiranja, a voda se izlila i poplavila okolno područje, prenose mediji.


    Gornji dio Kahovske hidroelektrane, na jugu Ukrajine, uništen je u granatiranju, a sama brana rezervoara nije uništena, izjavio je za RIA Novosti Vladimir Leontjev, načelnik administracije Novokahovskog gradskog okruga.

    Brojni Telegram kanali noćas su prenijeli informacije da je Kahovska hidroelektrana, koja je pod kontrolom ruskih snaga, navodno potpuno uništena, a neki su objavili snimke srušene brane.

    “Bilo je nekoliko pogodaka u dva sata ujutru u gornjem dijelu hidroelektrane … i on je srušen. Brana nije uništena i to je velika sreća”, rekao je za Leontjev.


    Dodao je da je nivo vode nakon toga nizvodno porastao za 2,5 metara.

    Kako prenosi Rojters, ruska i ukrajinska strana se međusobno optužuju za napad na HE, koji je doveo do izlivanja vode u ratnoj zoni.

    Neprovjereni video snimci na društvenim mrežama prikazuju niz jakih eksplozija oko Kahovske brane, a na nekima se vidi kako se voda izliva.

    Brana visoka 30 i duga 3,2 kilometra sagrađena je na Dnjepru 1956. godine u sklopu hidroelektrane i sadrži rezervoar od 18 kubnih kilometara koji snabdjeva vodom Krim i nuklearku Zaporožje, pod ruskom kontrolom.

    Ukrajinska vojska saopštila je na svojoj Fejsbuk stranici da su ruske snage digle branu u vazduh, prenosi Tanjug.


    “Razjašnjavaju se razmjere uništenja, brzina i količina vode, kao i poplavljeno područje”, navodi ukrajinska vojska.

    Prema navodima jednog predstavnika lokalne vlasti pod kontrolom Moskve, a na koga se poziva Rojters, granatiranje je predstavljalo teroristički napad, kako ruska strana karakteriše ukrajinske udare.