VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Haos u najavi? Ukrajina gomila vojsku u Donbasu

    Haos u najavi? Ukrajina gomila vojsku u Donbasu

    Ukrajina šalje vojne snage u konfliktnu zonu u Donbasu, upozorila je zvanična Moskva.

    Podsećanja radi, ukrajinski premijer Denis Šmigal optužio je u utorak Rusiju da “apsolutno” stoji iza planiranog organizovanog puča da se svrgne pro-zapadna vlada u Kijevu. On se za tu priliku se pozvao na obaveštajne podatke.

    Prošlog petka, predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je Kijev razotkrio zaveru da se svrgne vlada ove nedelje, u kojoj je trebalo da učestvuju pojedinci izi Rusije, ali je nije precizirao da li, prema njegovom uverenju, iza toga stoji Kremlj, preneo je Rojters.

    Kremlj je negirao bilo kakvu umešanost u navodni puč i odbio te “optužbe bez osnova”.

  • Bivši američki oficir: Ne možemo pobijediti u ratu protiv Rusije

    Bivši američki oficir: Ne možemo pobijediti u ratu protiv Rusije

    Bivši oficir američke Odbrambene obaveštajne agencije (DIA) Rebeka Kofler upozorava da bi rat SAD protiv Rusije (zbog Ukrajine) imao katastrofalne posljedice i da u njemu nije moguće pobijediti.

    “Ako mislite da su dva biliona dolara i 6.000 američkih života visoka cijena za dvadesetogodišnji angažman u Avganistanu, i to bez pobjede, još niste vidjeli ništa. Američki troškovi i gubici u ratu sa nuklearnom Rusijom bili bi katastrofalni. U takvom ratu nema pobjede i nije vrijedan žrtvovanja američkih života”, ističe Koflerova za televizijsku mrežu “Fox”.

    Koflerova je stručnjak za rusku doktrinu i strategiju i učestvovala je u desetinama vojnih vježbi koje su simulirale sukob SAD i Rusije.

    Ona je ozbiljno zabrinuta zbog visokog rizika od ulaska SAD u rat protiv Rusije zbog Ukrajine.

    Prema njenom mišljenju, Amerika bi se trebala fokusirati na svoje interese i prestati da se petlja u problematične odnose zemalja na drugom kontinentu.

    Koflerova kritikuje stavove pojedinih vašingtonskih stručnjaka jer daju savjete koji nisu zasnovani na stvarnosti. Tako neki od njih zagovaraju ubrzano primanje Ukrajine u NATO, što bi, prema njima, garantovalo bezbjednost te zemlje jer bi tada SAD i NATO imali obavezu da uđu u sukob u ime Kijeva.

    Drugi pozivaju na raspoređivanje snaga kod ruske granice.

    Koflerova, međutim, podsjeća da niko nije mogao dobiti rat sa Rusijom na ruskom tlu. “To su shvatili i Napoleon i Hitler, čije su vojske uništene u tim pohodima”, navodi ona.

    Ona objašnjava da Rusi imaju poseban odnos prema Ukrajini.

    “To je nešto što Moskva smatra pitanjem nacionalnog opstanka. Upravo taj mentalitet je u korijenu Putinovih postupaka i politike, poput prisajedinjenja Krima”, navodi Koflerova.

    Prebacivanje američkih vojnika u rusko dvorište, upozorava ona, Rusi bi protumačili kao uvod u američku akciju protiv Rusije, ističe Koflerova za “Fox”.

    “Samo prisustvo američkih snaga tako blizu sukoba povećalo bi pritisak na Vašington, koji je upravo istjeran iz Avganistana, da interveniše ‘u ime Ukrajine’, što bi podstaklo Moskvu da aktivira preventivni ‘samoodbrambeni’ odgovor, ciljajući SAD napadom kibernetičkog i svemirskog oružja”, predviđa ona.

    Koflerova smatra da je, nedavnom ruskom probom protivsatelitskog raketnog udara, Putin pokazao sposobnost da uništi i ošteti američke satelite, na koje se SAD oslanjaju ne samo za ratna pitanja, već i za bezbrojne civilne svrhe.

    “Da li je Ukrajina među američkim vitalnim bezbjednosnim interesima? Da li su američka bezbjednost, teritorijalni integritet i dugoročno preživljavanje čak i izdaleka zavisni od Ukrajine? Odgovor na oba pitanja je odlučno – ne”, ističe bivši oficir DIA Rebeka Kofler.

  • Nova njemačka vlada želi više radnika, konzulati uvode lutriju – evo šta to znači za ljude iz BiH

    Nova njemačka vlada želi više radnika, konzulati uvode lutriju – evo šta to znači za ljude iz BiH

    Dok nova njemačka vlada, koja bi uskoro trebalo da bude formirana, najavljuje ukidanje rokova za zapošljavanje nekvalifikovane radne snage sa zapadnog Balkana i generalno povećanje doseljavanja radnika iz našeg regiona, ambasade i konzularna predstavništva Njemačke na zapadnom Balkanu uvode sistem lutrije, jer su pretrpani zahtjevima koje ne mogu stići obraditi.

    Naime, od danas će se zainteresovani za rad na nekvalifikovanim poslovima u Njemačkoj sa zapadnog Balkana, koji se žele zaposliti preko Pravila za zapadni Balkan, morati prijaviti na sistem lutrije kako bi pokušali dobiti termin za vizu.

    Istovremeno, nova vlada ne samo da želi nastaviti s doseljavanjem radne snage, nego želi ukinuti ograničenja od 25.000 zahtjeva godišnje, koje je uvela sadašnja vlada na čelu s Angelom Merkel, ali i olakšati doseljavanje radnika i u ostalim kategorijama, poput izdavanja plave karte.

    U Ambasadi Njemačke u Sarajevu novinare Nezavisnih uputili na obavještenje na njihovom sajtu, a u kojem se zainteresovane strane obavještavaju na koji način mogu ući u doboš za izvlačenje termina za predavanje dokumentacije za dobijanje vize.

    “Postupak izvlačenja će biti održan u 51. kalendarskoj sedmici u Ministarstvu vanjskih poslova u Berlinu pod nadzorom više osoba. Nakon toga će izvučene osobe još u decembru 2021. biti obaviještene od strane Ambasade kada je njihov termin u januaru 2022. Sve registracije koje su izvršene od 1. do 17. decembra 2021. će učestvovati u postupku izvlačenja. Dakle, ranije izvršena registracija nema prednost u odnosu na onu koja je uslijedila kasnije u periodu od 1. do 17. decembra 2021”, objašnjavaju oni.

    To znači da svi koji su već dobili termine neće moći pristupiti u Ambasadu, nego će morati okušati sreću putem doboša i nadati se da će njihovo ime biti izvučeno, čime će steći pravo da mogu da predaju dokumentaciju.

    Iako nismo uspjeli zvanično saznati šta je razlog uvođenja ovog neobičnog načina za zakazivanje termina, iz ranijih razgovora i izazova s kojima se suočava njemačka administracija i u ambasadama i u Njemačkoj, može se zaključiti da je osnovni razlog nedostatak osoblja koje obrađuje ove zahtjeve.

    Jedan od problema je i ogroman broj zahtjeva za azil lica pristiglih u Njemačku na posljednjem migratornom talasu, pa su službe pretrpane zahtjevima izbjeglica i azilanata koji se nalaze u Njemačkoj i u postupku su dobijanja azila i dobijanja papira za radne dozvole za one kojima je azil odobren.

    Podsjećanja radi, Njemačka je i uvela Pravilo za zapadni Balkan 2015. godine kako bi rasteretila azilski sistem Njemačke.

    Drugi mogući razlog je zabrinutost Njemačke da bi preveliki odliv radne snage sa zapadnog Balkana mogao oslabiti države u regionu i dovesti do ozbiljne ekonomske i socijalne krize, a što bi onda imalo i negativne posljedice po EU.

    Osim što nova vlada, koju će predvoditi socijaldemokrata Olaf Šolc, želi ukidanje ograničenja za doseljavanje nekvalifikovanih radnika, oni žele plavu kartu proširiti i na nefakultetska zanimanja, što bi dodatno olabavilo pravila za doseljavanje stručne snage, koja su regulisana Zakonom o doseljavanju stručne radne snage, koji je usvojen prošle godine.

    Pretpostavka je da će sav ovaj dodatni posao pasti na pleća postojećeg osoblja u ambasadama i njemačkim službama za rad, pa se novouvedena lutrija može shvatiti kao indirektno upozorenje Vladi Njemačke da su na izmaku snaga.

    U prilog tome može poslužiti i činjenica da je Vlada Njemačke, odnosno Ministarstvo rada, obećalo preuređenje konzularnih predstavništava, modernizaciju rada i uklanjanje uskih grla kako bi se olakšala obrada zahtjeva, ali se čini da ove mjere, po svemu sudeći, nisu urodile plodom.

    Takođe, Vlada Njemačke je suočena s velikim pritiskom udruženja poslodavaca koji godinama upozoravaju da ne mogu naći potrebnu radnu snagu na tržištu Njemačke i EU.

    Vlada Merkelove je oklijevala da izađe u susret poslodavcima jer su se bojali ekstremno desničarske opozicije Alternative za Njemačku, koja je u proteklih nekoliko izbornih ciklusa preotela dio glasača njemačkim konzervativcima, a jedan od glavnih izbornih slogana njemačkih neonacista je neutemeljena tvrdnja da vlada Merkelove ukida radna mjesta Nijemcima kako bi zapošljavala strance.

  • Borrell: U BiH se pokušava poništiti 26 godina mira i stabilnosti

    Borrell: U BiH se pokušava poništiti 26 godina mira i stabilnosti

    Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove Josep Borrell stigao je danas na drugi dan sastanka NATO saveznika u Rigi, na kojem će se razgovarati o situaciji na Zapadnom Balkanu.

    Borrell se u razgovoru s medijima osvrnuo na trenutnu situaciju na Zapadnom Balkanu te je naglasio kako posebno zabrinjava stanje u Bosni i Hercegovini.

    “Zapadni Balkan ostaje strateška regija za Evropsku uniju. Tri države Zapadnog Balkana su ujedno i države članice NATO saveza i imamo snažne veze s njima. Iz sigurnosnih razloga, stabilnost Zapadnog Balkana je takođe važna. Međutim, moram izraziti zabrinutost zbog stanja u BiH, gdje su prisutne tenzije i pokušaji da se poništi 26 godina mira i stabilnosti. Ostajemo posvećeni Bosni i Hercegovini kao jedinstvenoj državi i pozivamo sve da sačuvaju jedinstvo”, rekao je Borrell.

    Osvrnuo se i na situaciju u odnosima Kosova i Srbije te je poručio kako dijalog dvije strane i dalje ostaje jedino rješenje za stabilizaciju odnosa.

    “Razgovaraćemo o Kosovu i Srbiji gdje je prisutno mnogo tenzija još od ljeta. Situacija se malo smirila, ali i dalje moramo nastaviti dijalog jer nema drugog načina za stabilizaciju situacije”, poručio je Borrell.

  • Učenik iz pištolja ubio troje kolega i ranio još šestero u školi kod Detroita

    Tri osobe su poginule, a šest je ranjeno u pucnjavi u utorak u srednjoj školi Oxford u predgrađu Detroita nakon što je 15-godišnjak pucao iz pištolja.

    Osumnjičeni, 15-godišnji učenik je uhapšen, rekao je podšerif okruga Oakland Michael McCabe na konferenciji za novinare. On je rekao da je pronađen i pištolj.

    Vjeruje se da su tri ubijene osobe studenti, ali njihov identitet nije objavljen, piše NBC News.

    Policija je primila hitni poziv o napadaču u školi nešto prije 13 sati po lokalnom vremenu, rekao je McCabe. Osumnjičeni je uhapšen u roku od pet minuta od prvog poziva.

    “Osumnjičeni je ispalio više hitaca, ima više žrtava”, rekao je on i dodao da napadač nije pružio nikakav otpor pri hapšenju.

    Među šestoro ranjenih je i učiteljica. Svi su prevezeni u bolnice zbog raznih povreda, navode zvaničnici.

    Vlasti nisu saopštile šta je dovelo do pucnjave, a McCabe je rekao novinarima da se osumnjičeni “pozvao na svoje pravo da ne govori”.

    Osumnjičeni je ispalio između 15 i 20 hitaca prije nego što je uhapšen.

  • Rusija negoduje zbog NATO-a: Sve su više prisutni na istoku Evrope, sljedeći u redu je Balkan

    Rusija negoduje zbog NATO-a: Sve su više prisutni na istoku Evrope, sljedeći u redu je Balkan

    Ministarstvo vanjskih poslova Rusije objavilo je danas dokument koji predstavlja kontraargumentaciju publikaciji NATO saveza, koja se tiče odnosa između NATO saveza i Ruske Federacije.

    Dokument koji govori o “mitovima o odnosima Rusije i Alijanse” razmatra brojne teme uključujući i (ne)zainteresovanost Rusije za dijalog s NATO-om, kao i ulogu Rusije u destabilizaciji euroatlantskog područja.

    Između ostalog, Ministarstvo vanjskih poslova Rusije je objavilo kako je Rusija zainteresovana za sigurnost cjele Evrope, ali da Washington uz prešutni pristanak ostalih NATO članica uništava dobro razvijene pravne mehanizme.

    “Primjer za to jeste Ugovor o nuklearnim snagama srednjeg dometa. Nakon što su se Sjedinjene Američke Države povukle iz ugovora u augustu 2019. godine testirale su raketu klase koja je ranije bila zabranjena sporazumom. Osim toga, Sjedinjene Američke Države aktivno rade na istraživanju, razvoju i testiranju širokog spektra raketnih sistema srednjeg i manjeg dometa te istovremeno daju izjave o raspoređivanju američke vojske u Evropi”, navode iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije.

    U opsežnoj analizi Rusija se osvrnula i na širenje NATO saveza na istočnoevropske zemlje, ali i zemlje Balkana.

    “U istočnoevropskim državama NATO saveza grade se poligoni i objekti za skladištenje teške vojne opreme. Pružaju se mogućnosti za strano vojno prisustvo na teritoriji ovih država, što je u konačnici čin koji je na ivici kršenja Osnivačkog akta NATO-a i relacija s Rusijom iz 1997. godine”, navodi se.

    Ističu kako je naredni cilj NATO saveza širenje na Balkan.

    “Više od 200 američkih i NATO objekata nalazi se u Evropi, naročito u zemljama istočne i srednje Evrope, baltičkim državama i crnomorskoj regiji. Sljedeće na redu su balkanske zemlje. Istovremeno, NATO uskraćuje Rusiji pravo da preduzme akcije u cilju osiguranja nacionalne sigurnosti čak i na sopstvenoj teritoriji. Sve to ne može, a da ne izaziva našu zabrinutost i neminovno povlači s naše strane odbrambene odgovore”, naveli su iz Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije.

    Na kraju, iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije osvrnuli su se i na situaciju u Ukrajini te su naveli kako su ruske aktivnosti isključivo defanzivne prirode.

    “Gotovo svake sedmice naši alati za praćenje prate više od 50 izviđačkih aviona i dronova koji krstare duž naših granica. NATO nas ciljano testira slanjem ratnih brodova i aviona u područja koja se nalaze u neposrednoj blizini naših granica, primoravajući Rusiju da reaguje. Ipak, naš odgovor je adekvatan, proporcionalan i uzdržan”, zaključili su.

  • BiH tema dvodnevnog samita u Rigi, a ovo poručuje generalni sekretar NATO

    BiH tema dvodnevnog samita u Rigi, a ovo poručuje generalni sekretar NATO

    Uoči današnjeg samita ministara spoljnih poslova zemalja članica NATO u Rigi generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg je rekao da je taj savez zabrinut, zbog, kako je naveo, “zapaljive retorike” srpskog člana Predsjedništva i lidera SNSD Milorada Dodika i iz Republike Srpske, prenosi N1.

    BiH će biti jedna od tema dvodnevnog samita u Rigi.

    – Prije svega, mislim da se morate prisjetiti da ste vi na Zapadnom Balkanu prešli dug put. NATO je tu prisutan od devedesetih. Pomogli smo da se okončaju dva etnička rata u BiH, a kasnije i na Kosovu i u Srbiji. Značajno smo prisutni na Kosovu kroz KFOR, kao i u BiH – naveo je Stoltenberg.

    Dodao je i da su zabrinuti zbog povećanih tenzija kojima svjedoče, te da zbog toga pozdravljaju činjenicu da NATO i EU blisko sarađuju u regionu, “kako na Kosovu, tako i u BiH”.

    U pogledu BiH smo zabrinuti zbog bilo kakvog pokušaja da se podriva multietničnost institucija, a posebno Oružanih snaga koje su jedna od najuspješnijih multietničkih i institucija u BiH. NATO je bio važan u izgradnji Oružanih snaga BiH kao jake, multietničke institucije. Zato smo zabrinuti zbog zapaljive retorike gospodina Dodika, i iz Republike Srpske – rekao je Stoltenberg novinarima.

    Dodao je da i dalje podržavaju sve napore da se spuste tenzije, kao i izgradnju kapaciteta za BiH.

  • Njemački ministar uoči dolaska u Sarajevo: Situacija u BiH je prijetnja miru u cijeloj Evropi

    Njemački ministar za Evropu u okviru ministarstva vanjskih poslova i član SPD-a Michael Roth večeras dolazi u BiH, a uoči polaska poručio je da je trenutna situacija u Bosni i Hercegovini frustrirajuća i predstavlja prijetnju miru i stabilnosti u cijeloj Evropi.

    “Pozivi na otcjepljenje i potezi za slabljenje države povlačenjem iz državnih institucija su neodgovorni i neprihvatljivi. Oni odvlače pažnju od stvarnih zadataka kojima bi se politički lideri trebali baviti, a to je provođenje zaostalih reformi neophodnih za veću konvergenciju s EU.”, kazao je.

    Roth kaže da je hitno potreban napredak u ovoj oblasti u interesu građana zemlje i njenog ekonomskog razvoja.

    “Njemačka čvrsto stoji na strani svih onih u Bosni i Hercegovini koji rade za demokratsku i evropsku budućnost svoje zemlje kao države koja prihvaća vladavinu prava. Želio bih da ohrabrim i ohrabrim sve takve pojedince da istraju u svojim nastojanjima”, zaključio je.

    Njemački ministar za Evropu Michael Roth boravit će u Sarajevu na političkim razgovorima od 30. novembra do 2. decembra, a njegovi sagovornici bit će ministrica vanjskih poslova Bisera Turković, predstavnici tročlanog Predsjedništva BiH, visoki predstavnik Christian Schmidt i predstavnici civilnog društva.

    Njegovi razgovori će se, kako je najavljeno, fokusirati na trenutnu političku situaciju i izglede zemlje za pridruživanje EU.

    Roth će se sastati i sa zastupnicima u Parlamentu Bosne i Hercegovine, a diskusije će se usredsrediti na teme kao što su reforme potrebne za veću konvergenciju sa EU i posljedice trenutnog političkog zastoja.

  • Scholz namjerava od februara uvesti obaveznu vakcinaciju protiv korone u Njemačkoj

    Scholz namjerava od februara uvesti obaveznu vakcinaciju protiv korone u Njemačkoj

    Budući njemački kancelar Olaf Scholz zalaže se za uvođenje obavezne vakcinacije protiv koronavirusa za sve Nijemce već od februara naredne godine, rekavši da “gaji simpatije prema takvoj uredbi”.

    Kako prenosi Politico, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika bliskog novom njemačkom kancelaru, ovakvu mjeru morao bi odobriti njemački Bundestag, što prema njegovim riječima znači da bi obavezna vakcinacija mogla doći početkom februara naredne godine.

    Njemačka kampanja vakcinacije zaostaje za drugim zemljama EU poput Portugala, Španije, Italije ili Irske, sa 68,5 posto stanovništva koje je u potpunosti vakcinisano protiv koronavirusa.

    Scholzova Socijaldemokratska partija lijevog centra i njena dva koaliciona partnera, Zeleni i Slobodne demokrate, predstavili su koalicioni sporazum prošle sedmice, kada je također najavio planove za ograničeni mandat vakcine za zdravstvene i druge osnovne radnike.

    Ipak, Scholz, koji bi sljedeće sedmice trebao biti zvanično izabran za kancelara, već se suočava s pritiskom da uvede strože mjere usred porasta broja slučajeva koronavirusa u Njemačkoj i širenja novog soja omikron.

    Nekoliko premijera njemačkih saveznih država već se izjasnilo za obaveznu vakcinaciju, poput bavarskog Markusa Södera koji je u nedjelju rekao da je to “jedina šansa” da se okonča pandemija.

    Stephan Weil, premijer Donje Saksonije, rekao je u utorak da će “obavezna vakcinacija spasiti od toga da se hiljade ljudi ponovo bori za život u jedinicama intenzivne njege sljedeće zime”.

    Austrija je prva zapadna zemlja koja je najavila obaveznu vakcinaciju protiv koronavirusa, koja bi trebalo da stupi na snagu u februaru.

  • Rusija ima nafte za narednih 30, a gasa za 50 godina

    Rusija ima nafte za narednih 30, a gasa za 50 godina

    Rusija poseduje zalihe nafte za narednih 30 godina, a gasa za 50 godina, saopštio je potpredsednik vlade Rusije Aleksandra Novak.

    “Rusija poseduje ogromne zalihe nafte i gasa. Pri sadašnjim uslovima i nivou proizvodnje u Rusiji, zaliha nafte ima dovoljno za oko 30 godina, a gasa za oko 50 godina”, rekao je Novak.

    On je izrazio nadu da će i narednih godina ovi resursi biti traženi na tržištu energenata. Kako podseća Sputnjik, cena gasa je jutros opet prešla granicu od 1.100 dolara za hiljadu kubnih metara, dok se nafta kupovala po 75,2 dolara za barel.