VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Hiljade ljudi evakuisane u Kini

    Hiljade ljudi evakuisane u Kini

    Nekoliko hiljada ljudi evakuisano je posljednjih dana iz nekoliko stambenih zgrada u gradu Tjanđinu, na sjeveru Kine, nakon što je urušavanje tla stvorilo velike pukotine na obližnjim ulicama, objavile se lokalne vlasti.

    Velike pukotine pojavile su se na ulicama u blizini stambenog kompleksa u okrugu Đinan u Tianđinu.

    Prema informacijama koje su na društvenim mrežama objavile lokalne vlasti, pukotine sežu do dubine od 1.300 metara.

    Od 3. juna evakuisano je 3.899 stanovnika iz najmanje tri zgrade sa 25 spratova, u obližnje hotele, prenosi Global tajms.

    Gradska uprava Tjanđina nazvala je incident “iznenadnom geološkom katastrofom” nakon prvih informacija koje su dobili od stručnjaka i nekoliko vladinih službi koje su snimile lokacije.

    “Ne može se isključiti da je bušenje geotermalnih izvora rezultiralo gubitkom tla i njegovim urušavanjem u tom području”, saopštili su ti izvori.

    Posljednji događaji skrenuli su pažnju na pitanje sigurnosti stambenih zgrada u Kini. Inače, kineska je vlada uvela stroga pravila i oštre kazne u slučaju nezadovoljavajućeg upravljanja nekretninama, napominje Rojters.

  • Sve više država u Evropi vraća obavezni vojni rok

    Sve više država u Evropi vraća obavezni vojni rok

    U posljednjih dvadeset godina velika većina zemalja ukinula je obavezno služenje vojnog roka, odnosno obavezu vojnog osposobljavanja. Moglo bi se reći da su sa završetkom Hladnog rata, vlade u Evropi počele su da pridaju manje značaja vojnoj odbrani.

    Njemačka je, na primjer, 2011. godine suspendovala obavezno služenje vojnog roka. Vojna obaveza može da se aktivira samo ako Bundestag utvrdi da postoje napetosti ili da je neophodna odbrana.

    Isto je ili slično u mnogim drugim evropskim zemljama. Od današnjih 29 evropskih zemalja NATO, uključujući Tursku, samo šest je zadržalo vojnu obavezu od 1993. do danas. Velika Britanija, SAD i Kanada imaju profesionalne vojske već pedeset ili više godina.

    U svjetlu ruske specijalne vojne operacije protiv Ukrajine, obavezno služenje vojnog roka ponovo je postalo tema. Mnoge zemlje ne samo da su povećale svoje budžete za odbranu, već razmatraju i ponovno uvođenje vojnog roka. Za sada je samo nekoliko zemalja preduzelo velike korake u tom smeru, piše “DW”.

    Ubrzo nakon aneksije Krima, Ukrajina (2014) i Litvanija (2015) su ponovo uvele vojnu obavezu za muškarce od 18 do 26, odnosno 25 godina.

    Nakon opsežne specijalne vojne operacije na Ukrajinu prošle godine, ukrajinska vlada je usvojila zakon prema kojem svi muškarci između 18 i 60 godina mogu da budu pozvani u vojsku.

    Letonija, ova baltička zemlja je jedna od tri zemlje NATO koje se graniče sa Rusijom. Druge dvije su Estonija i nova članica Finska, koja nikada nije ni ukidala vojnu obavezu. Sada i Letonija želi ponovo da je uvede.

    Od 2024. godine svi muškarci od 18 do 27 godina moraće da završe vojnu obuku od jedanaest meseci. Od 2028. svake godine treba da bude regrutovano 7.500 Letonaca – toliko je, prema podacima NATO, ta zemlja imala profesionalnih vojnika 2022. godine.

    U Rumuniji su 2015. godine propali pokušaji da se ponovo uvede obavezno služenje vojnog roka. O tome se ponovo razgovara od proljeća ove godine. Premijer i penzionisani general Nikolae Jonel Čiuka to podržava.

    Poseban zahtjev Ministarstva odbrane je da, u slučaju opšte mobilizacije, svi mladi Rumuni koji žive u inostranstvu moraju u roku od 15 dana da se prijave za regrutaciju.

    Nizozemskim oružanim snagama nedostaje oko 9.000 regruta. Zato vlada razmišlja o proširenju vojske kroz obaveznu vojnu službu, kao što to Švedska čini od 2018. godine.

    Švedska, najveća zemlja Skandinavije mogla bi da postane sljedeća članica NATO. Švedska je 2010. ukinula služenje vojnog roka, ali ga je ponovo uvela 2018. jer nije bilo dovoljno dobrovoljaca.

    Od tada su svi 18-godišnjaci morali da se prijave na regrutaciju. Međutim, kao i u Norveškoj, samo mali dio njih služi vojni rok.

    U otadžbini generalnog sekretara NATO, Jensa Stoltenberga od 2016. godine ne samo svi muškarci, već i sve žene starije od 18 godina, moraju na regrutaciju.

    Međutim, samo oko 9.000 od 60.000, koliko ih svake godine obavi vojni ljekarski pregled, bude pozvano na 19-mjesečno služenje vojnog roka. Zbog stroge selekcije, zvanični izvori kažu da vojna služba u Norveškoj ima sličan prestiž kao i druge diplome visokog obrazovanja.

    U Danskoj je služenje vojnog roka u teoriji obavezno, ali ima dovoljno dobrovoljaca kako bi se zadovoljile potrebe.

    Francuska raspravlja o nekoj vrsti “vojne obaveze lajt”. Predsjednik Emanuel Makron je uveo Univerzalnu nacionalnu službu 2019. godine, u kojoj mladi ljudi mjesec dana volontiraju za dobrobit zemlje, prenosi “b92”.

    Vlada sada razmatra da to postane obavezno za sve Francuze i Francuskinje između 15 i 17 godina. O toga bi dvije nedjelje mladi provodili u vojnim objektima.

    Njemački kancelar Olaf Šolc je odbacio predlog svog ministra odbrane Borisa Pistorijusa o uvođenju obaveznog služenja vojnog roka. Međutim, pozivi na raspravu o tome dolaze iz čitavog političkog spektra u Njemačkoj.

    Nedavno je povjerenica njemačkog parlamenta za Bundesver, Eva Hegl – socijaldemokratkinja kao i Šolc i Pistorijus – predložila da se razgovara o obaveznoj “godini službe” u vojsci ili u civilnim institucijama. Predstavnici vojske bi o svom radu trebalo da govore u školama.

  • Trampu prijeti teška robija?

    Trampu prijeti teška robija?

    Donald Tramp, bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, optužen je zbog nezakonitog postupanja sa klasifikovanim dokumentima pošto je izašao iz Bijele Kuće, prenosi BBC.

    Tužilaštvo Trampa (76) goni po ukupno 7 tačaka optužnice, a optužnica još uvijek nije dostupna javnosti.

    Ovo je prvi put da se protiv bivšeg predsjednika pokreće federalni postupak.

    Tramp je, podsjetimo, već u kampanji za reizbor na mjesto predsjednika SAD 2024. godine.

    U reakciji na ove vijesti, Tramp je na društvenoj mreži Truth objavio da je nevin, i da bi trebalo da se pojavi u fedealnom sudu u Majamiju u utorak, gdje će biti uhapšen i gdje će mu biti pročitane optužbe protiv njega.

    “Nisam mislio da je moguće da se ovakve stvari mogu desiti bivšem predsjedniku SAD”, napisao je Tramp.

    “Ovo je zaista mračan dan za SAD. Mi smo država u ozbiljnom i brzom padu, ali zajedno ćemo napraviti Ameriku ponovo velikom”, dodao je on.

    Džim Trasti, advokat Trampa, rekao je za CNN da je bivši predsjednik dobio detalje optužnice, i da je optužen za “zavjeru”, davanje lažnih izjava, ometanje rada državnih organa i nelegalno posjedovanje klasifikovanih dokumenata, po Aktu o špijunaži.

    Ministarstvo odbrane nije komentarisalo ovaj slučaj, a optužnica nije objavljena.

    Tajna služba već priprema plan za sprovođenje Trampa do sudnice u Majamiju, prenosi BBC.

    Podsjetimo, prošle godine je Trampova kuća u Mar-a-Lagou bila meta pretresa FBI, i tada je zaplijenjeno oko 11.000 dokumenata, među kojima je oko 100 bilo onih koji su imali oznaku “klasifikovano”, a neki su bili označeni sa “top secret”.

    Protiv zakona SAD je da državni službenici, uključujući i predsjednika, zadržavaju klasifikovane dokumente na lokaciji koja nije za to predviđena.

    Pravni stručnjaci tvrde da ni ova nova optužnica neće uticati na Trampovo pravo da se kandiduje za predsjednika.

    “Može biti optuživan koliko hoćete puta, ali to ne utiče na njegovo pravo da se kandiduje”, rekao je Dejvid Saper, profesor na Univerzitetu Džordžtaun.

    Inače, prema istraživanjima javnog mnijenja, Tramp je trenutno najjači kandidat Republikanaca u trci za kandidaturu za Bijelu kuću.

    Predsjedavajući Predstavničkog doma Kongresa Kevin Mekarti, rekao je da je “nerazumno” da predsjednik optuži vodećeg kandidata opozicije.

    “Republikanci u Kongresu će pozvati na odgovornost one koji su zaslužni za ovakvu zloupotrebu vlasti”, napisao je on na Twitteru.

    Trampov najveći rival među Republikancima, guverner Floride Ron DeSantis, rekao je da “već četiri godine svjedočimo neravnomjernoj primjeni zakona, u zavisnosti od političkog ubjeđenja”.

  • Bazen za hlađenje u nuklearnoj elektrani Zaporožje u opasnosti

    Bazen za hlađenje u nuklearnoj elektrani Zaporožje u opasnosti

    Bazen za hlađenje u nuklearnoj elektrani Zaporožje je u opasnosti od urušavanja zbog uništenja brane Kahovka i isušivanja njenog rezervoara, saopštila je francuska organizacija za nuklearnu sigurnost.

    Bez rezervoara na drugoj strani koji bi to onemogućio, unutrašnji pritisak vode u bazenu za hlađenje mogao bi probiti nasip oko njega, navodi se u izvještaju Instituta za zaštitu od zračenja i nuklearnu sigurnost (IRSN) sa sjedištem u Parizu.

    Gubitak bazena ne bi nužno bio katastrofalan jer bi se mogli dovesti drugi izvori vode, kao što su kamioni za pumpanje, kako bi se spriječilo otapanje nuklearnog goriva u elektrani, ali bi gubitak bazena za hlađenje dramatično povećao zabrinutost za sigurnost u elektrani.

    Zvaničnici ukrajinske korporacije za nuklearnu energiju, Energoatom, rekli su da bi svako urušavanje nasipa oko jezera za hlađenje bilo djelimično čak i u najgorem slučaju i da će i dalje biti dovoljno vode da se jezgra reaktora i istrošeno gorivo održavaju hladnim. Međutim, upozorio je na opasnosti od sabotaže ruskih snaga koje kontrolišu fabriku.

    Od urušavanja brane Kahovka u utorak, njen rezervoar se slijeva u rijeku Dnjepar i Crno more dalje. Uskoro će pasti ispod nivoa koji se koristi za pumpanje vode u niz bazena koji se koriste za hlađenje reaktora jezgra i istrošeno gorivo na lokaciji i mnogo veći bazen za hlađenje koji se koristi kao rezerva vode.

    “Dolazimo do ove mrtve zone, koja iznosi 12.70 metara, nakon čega neće biti unosa vode ni za bazene za hlađenje u stanici Zaporožje”, rekao je Ihor Sirota, čelnik Ukrhidroenergo, ukrajinske hidroenergetske korporacije.

    Izvještaj IRSN-a sugeriše da bi integritet nasipa oko jezera mogao biti u opasnosti od urušavanja čak i bez ruske sabotaže.

    “Pad nivoa vode u Dnjepru mogao bi dovesti do curenja iz bazena, ili čak do urušavanja okolnog nasipa, zbog pritiska vode koja se nalazi u slivu”, navodi se. Dodaje se da je Energoatom izvršio stres testove nakon nuklearne katastrofe u Fukušimi nakon cunamija 2011. godine, prenosi “Klix”. Tim testovima, kako se navodi, procjenjuje se da nasip može “izdržati nivo Dnjepra od 10 metara u blizini elektrane”.

    Karine Herviou, zamjenica generalnog direktora IRSN-a za nuklearnu sigurnost, rekla je da su, budući da je svih šest reaktora u elektrani Zaporožje zatvoreno prije nekoliko mjeseci kao rezultat borbi u tom području, potrebe elektrane za hlađenje su ograničene.

    “Ako je nasip uništen kao rezultat pritiska vode, postoje i drugi načini za nadopunu jezerca za prskanje, poput kamiona pumpi koji dovoze vodu iz Dnjepra ili drugog vodenog bazena koji se nalazi u blizini”, rekao je Herviou za “TheGuardian”.

  • Procurili novi podaci

    Procurili novi podaci

    Američka CIA je pomoću jedne evropske špijunske agencije saznala da šestorica pripadnika ukrajinskih snaga nameravaju da dignu u vazduh gasovod Severni tok.

    To je preneo Vašington Post pozivajući se na podatke koji su procurili na internet. ”Već smo razgovarali o podacima koje imamo o mogućoj umešanosti Anglosaksonaca u ovaj teroristički napad na međunarodnu energetsku infrastrukturu”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    On je dodao da ostale detalje treba otkriti u toku ”transparentne međunarodne istrage”, i istakao da se takva istraga ne odvija i da ruskoj strani nije dozvoljeno da se pridruži bilo kakvom pokušaju istrage, prenosi Rojters.

    Do eksplozija na gasovodu Severni tok došlo je krajem septembra prošle godine, u ekonomskim zonama Švedske i Danske, koje su navele da su eksplozije bile namerne, ali da tek treba da se utvrdi ko je odgovoran.

    Od tada, te dve zemlje i Nemačka vode istragu. Vašington i NATO ocenili su eksplozije kao ”čin sabotaže”.

    Moskva je, s druge strane, optužila istražitelje da odugovlače i prikrivaju ko stoji iza napada.

  • NATO trupe se spremaju da uđu u Ukrajinu?

    NATO trupe se spremaju da uđu u Ukrajinu?

    Bivši generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen izjavio je da bi neke članice Alijanse mogle dobrovoljno poslati vojnike u Ukrajinu.

    Kako je Rasmusen rekao, to bi se moglo desiti ako Kijev ne dobije garancije o širokom spektru pitanja na predstojećem skupu bloka koji će biti održan u julu u Viljnusu u Litvaniji.

    Rasmusen, koji je sada savetnik ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog i koji je sarađivao sa njegovim prethodnikom Petrom Porošenkom, rekao je da Kijevu treba dati pismene garancije pre nego što se lideri NATO-a sastanu sledećeg meseca, uključujući razmenu obaveštajnih podataka sa Zapadom, transfer oružja i zajedničke vojne vežbe.

    “Ako NATO ne može da se dogovori o konkretnoj mapi puta za Ukrajinu, postoji jasna mogućnost da neke zemlje pojedinačno preduzmu akciju”, rekao je on u sredu, prenosi “Gardijan”.

    Kako je Rasmusen ocenio, Poljska bi mogla biti jedna od tih zemalja.

    “Mislim da bi Poljaci ozbiljno razmotrili ulazak u zemlju i formiranje koalicije dobrovoljaca ako Ukrajina ne dobije ništa u Vilnjusu”, rekao je on.

    Rasmusen je, nakon proputovanja Evropom i SAD, tokom kojeg je pokušao da osnaži vojnu podršku Ukrajini, tvrdio da bi razmeštanje stranih trupa u Ukrajini bilo u skladu sa međunarodnim zakonom ako Kijev to zatraži.

    Aktuelni generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nedavno je potvrdio da će se u Viljnusu razmatrati određeni stepen bezbednosnih garancija za Ukrajinu, ali je naglasio da se pune garancije mogu ponuditi samo članicama Alijanse.

    Blok je prvi put obećao da će Ukrajini odobriti članstvo još 2008. godine, a Kijev je zvanično podneo zahtev za pridruživanje prošlog septembra, iako od tada pitanje ukrajinskog članstva nije značajno uznapredovalo.

    Nekoliko NATO članica postale su vatreni pobornici članstva Ukrajine u bloku i pozivaju druge zapadne zemlje da definišu jasan put Kijeva ka članstvu.

    Grupa istočnoevropskih članica poznata kao “Bukureštanska devetorka” je ranije ove nedelje izdala saopštenje u kome poziva blok da u Viljnusu “pokrene novu političku trasu koja će dovesti do članstva Ukrajine u NATO-u” i da se odluči za “robusniji, višegodišnji i sveobuhvatniji paket podrške” za Kijev.

    Iako je iz Vašingtona u više navrata potvrđivano da će se Ukrajina jednog dana pridružiti Alijansi, SAD posvećuju više pažnje aktuelnom sukobu sa Rusijom, nadajući se da će pitanje članstva Kijeva rešiti kasnije.

    Međutim, američka ambasadorka pri NATO-u Džulijan Smit rekla je za “Gardijan” u sredu da zvaničnici sada “razmatraju niz opcija za signaliziranje ukrajinskog napretka u odnosima sa NATO-om”, iako nije precizirala šta bi to moglo da podrazumeva.

    Rusija je, sa druge strane, u više navrata istakla da istočna ekspanzija NATO-a ugrožava njenu bezbednost, dok su napori za naoružavanje Ukrajine i pre eskalacije sukoba navedeni kao jedan od razloga za pokretanje Specijalne vojne operacije u februaru 2022. Moskva je takođe navela da ukrajinska vojna neutralnost predstavlja ključni uslov za dugotrajan mir.

  • “Postoji još jedan očajnički pokušaj”

    “Postoji još jedan očajnički pokušaj”

    Trenutno se vodi ciljana kampanja dezinformacija u američkim medijima oko hidroelektrane Kahovska, izjavio ruski ambasador u SAD.

    Postoji ciljana kampanja dezinformisanja u lokalnim medijima oko Kahovske HE. Bilo je mnogo insinuacija da je Rusija navodno sama digla u vazduh najvažniji infrastrukturni objekat, rekao je Anatolij Antonov, prenosi RIA novosti.

    Antonov je dodao da su američke vlasti svoju retoriku postavile tako da je Ruska Federacija u svakom slučaju odgovorna za sve incidente koji su se dogodili tokom ukrajinskog sukoba.

    “Postoji još jedan očajnički pokušaj da se opravda kijevski režim, koji namerno granatira stanicu već mnogo meseci”, rekao je on.

    U noći 6. juna ukrajinske trupe su izvršile seriju napada na hidroelektranu Kahovka, usled čega je uništen gornji deo stanice. Počela je evakuacija civilnog stanovništva iz tri okruga – Novokahovskog, Golopristanskog i Aljoškinskog.

  • Nema dogovora o sankcijama Rusiji

    Nema dogovora o sankcijama Rusiji

    Ambasadori zemalja EU na sastanku 7. juna, nisu mogli da postignu dogovor o nacrtu novog paketa sankcija Rusiji, prenosi Politiko.

    Politiko se u tekstu poziva na potvrde četvorice evropskih diplomata.

    Prema pisanju lista, uništavanje brane u Novoj Kahovki govori o stvaranju “dodatnog osećaja hitnosti” u uvođenju sankcija Rusiji.

    “Međutim, na sastanku visokih predstavnika EU u sredu nije postignut politički dogovor”, navodi se u saopštenju.

    Ranije je švedska ministarka evropskih poslova Džesika Rosval rekla da očekuje da će sledeći paket sankcija EU protiv Rusije biti dogovoren do samita EU 29. i 30. juna.

    Mađarski ministar spoljnih i ekonomskih odnosa Peter Sijarto izrazio je mišljenje da “sankciona histerija” podriva konkurentnost EU u odnosu na SAD.

  • U američkoj “Nacionalnoj gardi” najbolji ratnik je Srbin

    U američkoj “Nacionalnoj gardi” najbolji ratnik je Srbin

    Takmičenje “Najbolji ratnik” okupilo je u Ohaju pripadnike nacionalnih gardi iz sedam država SAD, a učestvovala je i tročlana ekipa iz Srbije.

    Američki generali bili su iznenađeni kada je trebalo da uruče priznanje pobedniku vojnog takmičenja “Najbolji ratnik” u SAD. Naime, umesto da nagradu daju nekom od brojnih učesnika iz Nacionalne garde, prvo mesto je osvojio podoficir Vojske Srbije, vodnik prve klase Ivan Jeremić, piše “Politika”.

    On je pripadnik 72. brigade za specijalne operacije, preciznije rečeno bataljona za specijalne operacije “Grifoni” – 82. čete rečnih diverzanata.

    Ovaj Beograđanin iza sebe ima vojnu karijeru dugu 13 godina i ceo dosadašnji vek je proveo u pomenutoj slavnoj brigadi, ronilac je i padobranac. Aktivan je u vojnim sportskim disciplinama koje su pod pokroviteljstvom Međunarodnog saveta za vojne sportove, a takođe i u civilstvu u aktivnostima u kojima dolazi do izražaja izdržljivost, kao što je na primer polumaraton, prenosi dalje Raša tudej Balkan.

    Takmičenje “Najbolji ratnik” na kome je Jeremić pobedio okupilo je u Ohaju pripadnike nacionalnih gardi iz sedam država SAD. Učestvovala je i tročlana ekipa iz Srbije, koju su uz Jeremića činila i dvojica njegovih kolega, jedan iz njegove jedinice, a drugi iz Odreda posebne namene “Kobre”.

    Takmičenje traje pet dana, a vojnici su odmerili snage u gađanju pod opterećenjem, plivanju u uniformi, proveri fizičkih sposobnosti, poznavanju (sklapanju i rasklapanju) naoružanja, taktičkoj medicini, pozivanju vatrene podrške (na simulatoru), orijentaciji na zemljištu i gađanju iz pištolja i automatske puške.

    “Najteži deo je bio marš dug nešto više od 19 kilometara, sa teretom od 20 kilograma i puškom. Teren je bio neravan, sve vreme smo trčali”, ističe Jeremić. On je taj zadatak obavio prvi, stigavši na cilj za sat i 53 minuta, a svako vreme ispod dva sata smatra se izuzetnim uspehom.

    Na takmičenju su se naši vojnici sreli i sa oružjem koje ne koriste u svakodnevnom radu, kao što je pištolj “sig sauer M-17”, automatska puška M-4, laki mitraljez M-249, teški mitraljez M-240 i mitraljez “broving M-2”.

    Ivan je bio u prilici da za jedan dan uvežba rasklapanje ovog oružja i tokom svog nastupa osvoji prvo mesto u ovoj disciplini. “Pobeda nije samo moja, radili smo kao tim”, poručio je Jeremić.

  • Rusija i Kina obavile zračnu vježbu, Japan i Južna Koreja oglasili uzbunu i podigli avione

    Rusija i Kina obavile zračnu vježbu, Japan i Južna Koreja oglasili uzbunu i podigli avione

    Ruske i kineske oružane snage obavile su zajedničku zračnu patrolu iznad azijsko-pacifičke regije, a u ovoj vježbi su učestvovali borbeni avioni i bombarderi. Međutim, vježba je rezultirala uzbunom u Japanu i Južnoj Koreji.

    Vježba je počela u utorak i završena je u srijedu, potvrdilo je rusko ministarstvo odbrane, kao i njihove kolege iz Kine. Iz Moskve je saopćeno da je misija trajala oko osam sati.

    “Zračna grupa se sastojala od Tu-95MS strateških bombardera Ruskih zračnih snaga i XIan H-6K strateških bombardera Kineskih zračnih snaga, koji su obavili patrolu iznad voda Japanskog i Istočnog kineskog mora te zapadnog dijela Pacifika”, navodi se u saopćenju ruske vojske.

    Rusko ministarstvo odbrane je objavilo snimak vježbe na kojem se vidi kako borbeni avioni i bombarderi polijeću s aerodroma u Kini te lete u formaciji.

    Strateškim bombarderima su se pridružili ruski Su–30SM i Su-35S borbeni avioni, kao i kineski Shenyang J-11B, koji su predstavljali pratnju i zaštitu većim avionima. Kineski avion je baziran na dizajnu modela Su-27 iz sovjetske ere, a čija se prva verzija pojavila 1985. godine.

    Rusi su naglasili da je vježba dio planova bolje vojne saradnje s Pekingom, ali da “nije usmjerena protiv trećih zemalja”.

    Međutim, iako Rusija tvrdi da su vježbe potpuno u skladu s međunarodnim zakonom, one su rezultirale uzbunom u Japanu i Južnoj Koreji. Nakon početka misije u utorak, pomenute dvije zemlje su podigle svoje avione tvrdeći da su ruski i kineski avioni letjeli preblizu njihovog zračnog prostora. Seoul je je uputio protest tvrdeći da je povrijeđena južnokorejska identifikacijska zona zračne odbrane.

    Japanske vlasti su navele da je prelet ruskih i kineskih aviona “jasna demonstracija sile” te da je “ozbiljno zabrinuo” Japan. Ipak, potvrđeno je da strani avioni nisu ušli na teritorij ove zemlje.