VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Srušio se američki “F-16” u Južnoj Koreji

    Srušio se američki “F-16” u Južnoj Koreji

    Američki vojni avion „F-16 „srušio se danas u more kod zapadne obale Južne Koreje, a pilot je bezbjedno spasen, saopštila je jedinica američkog vazduhoplovstva stacionirana u toj zemlji.
    To je je drugi pad aviona F-16 za nešto više od mjesec dana u Južnoj Koreji, navodi Rojters.

    Kako je navedeno u saopštenju vojske, avion „F-16 fajting falkon” koji je dodeljen 8. borbenom krilu doživio je “vanrednu situaciju u letu” iznad mora i srušio se.

    Pilot, koji se bezbjedno katapultirao, spasen je oko sat vremena kasnije, u svjesnom stanju je i prevezen je u medicinsku ustanovu na procjenu, saopštila je vojska-

    U gradu Gunsanu na zapadnoj obali nalazi se jedna od dvije glavne vazduhoplovne baze koje koristi američka vojska u Južnoj Koreji.

    U decembru se još jedan avion F-16 srušio tokom rutinskog trenažnog leta i pilot je takođe spasen, prenosi Rojters.

  • SAD se suočavaju sa “spiralom smrti”

    SAD se suočavaju sa “spiralom smrti”

    Sjedinjene Američke Države se suočavaju sa rastom dugova koji podsećaju na “spiralu smrti”, izjavio je libansko-američki ekonomista Nasim Nikolas Taleb.

    Autor čuvene knjige “Crni labud” o posledicima nepredvidivih događaja na svetsku ekonomiju rekao je da američki deficit raste do te mere da bi bilo potrebno čudo da se popravila šteta, prenosi Blumberg.

    “Sve dok imate Kongres koji nastavlja da povećava limit zaduženja i sklapa poslove jer se boji posledica ispravnih odluka, to je politička struktura političkog sistema, na kraju ćete imati spiralu duga”, istakao je Taleb.

    On je dodao da je spirala duga nalik “spirali smrti”.

    Američki državni dug je krajem 2023. godine prvi put u istoriji premašio 34 biliona dolara pošto je Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država objavilo da je “ukupni neizmireni javni dug” SAD porastao na 34,001 biliona dolara, preneli su mediji.

  • “Kijev u julu pozvati na samit NATO”

    “Kijev u julu pozvati na samit NATO”

    Poziv Kijevu da učestvuje na samitu NATO u Vašingtonu u julu može da utre put miru.

    Ovo je izjavio bivši generalni sekretar NATO-a, Anders Fog Rasmusen na zajedničkom brifingu sa šefom kabineta ukrajinskog predsjednika Andrijem Jermakom u Kijevu povodom zvaničnog pokretanja Međunarodne radne grupe za bezbjednosna pitanja i evroatlantske integracije, koja bi trebalo da pomogne u tom procesu, i dodao da bi poziv Ukrajini mogao da liši podsticaja “ruskog diktatora Vladimira Putina” da nastavi specijalnu vojnu operaciju protiv Ukrajine.

    “Neću da krijem – po mom mišljenju, poziv Ukrajini trebalo bi da bude upućen već za samit NATO u julu. Svjestan sam da će to biti kontroverzna odluka bez presedana ako pozovemo zemlju koja je već u ratu u NATO”, rekao je Rasmusen.

    On je napomenuo da će skeptici dati kontraargument da “dok traje rat, NATO ne može da uputi poziv Ukrajini”, ali je to, po njegovom mišljenju, veoma opasno jer će ojačati Putinovu namjeru da nastavi sukob.

    “Ovo de fakto daje Putinu pravo veta i očigledno, to je neprihvatljivo. Zato smatram da treba da uputimo poziv i pokažemo da smo iskreni kada kažemo da će Ukrajina ući u Alijansu i poručiti Putinu: ne možete to spriječiti, nećemo vam dozvoliti da pobijedite u ovom ratu, Ukrajina je sastavni dio NATO-a”, istakao je Rasmusen, prenosi “Ukrinform”.

    Rasmusen je naveo da Zapad ne može dozvoliti Putinu da postigne bilo kakav uspjeh u Ukrajini, jer bi to bio signal ostatku svijeta.

    “Ako Putin može da zauzme Krim, onda ja mogu da uzmem Tajvan. Ovo je činjenica”, rekao je on.

    Bivši generalni sekretar NATO je dodao da će se međunarodna radna grupa baviti time kako tačno iskoristiti poziv Ukrajine za zaustavljanje rata.

    “Da bismo mogli da kažemo: poziv utire put miru”, dodao je Rasmusen. Jermak i Rasmusen su danas predstavili Međunarodnu radnu grupu za bezbjednosna pitanja i evroatlantske integracije Ukrajine, koja bi trebalo da olakša prijem Ukrajine u NATO, prenosi “b92”.

  • Kina i SAD idu zajedno u borbu protiv narkotika

    Kina i SAD idu zajedno u borbu protiv narkotika

    SAD i Kina su danas pokrenule zajedničku radnu grupu za borbu protiv narkotika.

    To je prvi očigledan znak saradnje u borbi protiv širenja fentanila od kraja 2019. godine, prije nego što su se bilateralni odnosi između te dvije zemlje pogoršali, prenio je Reuters.

    Pokretanje zajedničke radne grupe uslijedilo je nakon ključnog samita u San Francisku u novembru prošle godine, na kojem su se predsjednik SAD Džozef Bajden i predsjednik Kine Si Đinping dogovorili da rade na suzbijanju proizvodnje i izvoza fentanila, što predstavlja veliki napredak.

    Fentanil je sintetički opioid koji izaziva veliku zavisnost, 50 puta je moćniji od heroina. SAD su saopštile da je Kina primarni izvor hemikalija sintetizovanih u fentanilu, koji se krijumčari iz Meksika, što Kina negira.

    “Imali smo duboku komunikaciju i bili smo pragmatični. Postigli smo zajedničko razumijevanje o planu rada”, rekao je kineski ministar javne bezbjednosti Vang Sjaohong u zajedničkom obraćanju sa delegacijom SAD prije pokretanja grupe u Pekingu, prenosi B92.

    Dodao da se nada da će dvije strane moći da odgovore na međusobne zabrinutosti i pojačaju i prošire saradnju kako bi obezbijedile više pozitivne energije za stabilne, zdrave i održive kinesko-američke odnose.

  • Bajden o odgovoru Iranu na smrtonosni napad: To nije ono što ja tražim

    Bajden o odgovoru Iranu na smrtonosni napad: To nije ono što ja tražim

    Predsjednik Amerike, Džo Bajden rekao je u utorak da je odlučio kako će SAD odgovoriti na napad dronom na američku bazu u Jordanu od strane militanata koje podržava Iran, a koji je ubio tri američka vojnika.

    “Jeste li donijeli odluku kako ćete odgovoriti na napad”, upitan je Bajden napuštajući Bijelu kuću kao voditelj akcije prikupljanja sredstava na Floridi.

    Predsjednik je bio kratak:

    “Da”, rekao je.

    Odmazdni udari SAD-a do sada nisu odvratili nijednu od ovih grupaa koje podržava Iran u regiji. Na pitanje hoće li ih ovaj nadolazeći odgovor zapravo odvratiti, rekao je, “vidjećemo”.

    Ponovio je da SAD ne traži “širi rat na Bliskom istoku”, objasnivši da “to nije ono što ja tražim”.

    I predsjednik ne bi išao tako daleko da kaže da je Iran direktno odgovoran za napad, ali da je odgovoran za naoružavanje ovih posredničkih grupa.

    “Smatram ih odgovornima jer snabdijevaju oružjem ljude koji su to učinili.”

    Bajden se suočava sa sve većim pritiskom da snažno odgovori na nedjeljni napad dronom bez produbljivanja sukoba na Bliskom istoku.

    “Ne želimo rat s Iranom”, rekao je potparol Savjeta za nacionalnu sigurnost Džon Kirbi na brifingu za novinare u Bijeloj kući u ponedjeljak.

    “Ne tražimo sukob s režimom na vojni način”, nastavio je Kirbi. “Ovdje ne želimo eskalirati. Ovaj napad tokom vikenda bio je eskalacijski, nemojte se zavaravati. I zahtjeva odgovor.”

    Predsjednik je u nedjelju obećao da će SAD odgovoriti, a u ponedjeljak se sastao s članovima svog tima za nacionalnu sigurnost u prostoriji Bijele kuće kako bi razgovarali o najnovijem razvoju događaja u vezi s napadom u Jordanu blizu granica sa Sirijom i Irakom, prema Bijeloj kući.

    Bajden je sada suočen s teškom odlukom o tome kako najbolje odgovoriti na napad u kojem su ubijeni prvi američki vojnici od početka sukoba Izraela i Hamasa, a da ne izazove širi sukob u regiji, nešto što administracija ustrajno pokušava izbjegavati mjesecima.

    Bijela kuća nije željela potvrditi niti opovrgnuti jesu li direktni udari na Iran na stolu, ali je viši američki zvaničnik rekao za “ABC News” da Bajden duboko sumnja u osvetničke napade na sam Iran.

    “Ovdje nema jednostavnog odgovora”, rekao je Kirbi novinarima.

    Rastući sukob takođe bi mogao imati veliki uticaj na Bajdenove napore za reizbor. Već se suočio s političkim pritiskom tokom kampanje od propalestinskih protesta na svojim događajima na kojima je pozivao na prekid vatre.

    Na nedavnom događaju u Virdžiniji, Bajden se suočio s više od desetak prekida od strane gomile koja je pozivala na prekid sukoba.

    Na pitanje hoće li politika igrati ulogu u predsjednikovom odgovoru, Kirbi je bio uporan da neće.

    “On ne gleda na političke kalkulacije, izbore ili izborni kalendar dok radi na zaštiti naših jedinica na kopnu i naših brodova na moru – i svaki suprotni prijedlog je uvredljiv”, rekao je Kirbi, navodi “ABC News”.

  • Tramp nominovan za Nobelovu nagradu za mir

    Tramp nominovan za Nobelovu nagradu za mir

    Poslanica Predstavničkog doma američkog Kongresa, republikanaka Klaudija Teni, nominovala je bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir, javlja Foks njuz.

    Ona je ocijenila da Tramp zaslužuje to priznanje jer je omogućio postizanje prvih mirovnih sporazuma na Bliskom istoku poslije skoro 30 godina.

    „Decenijama su birokrate, spoljnopolitički ‘profesionalci’ i međunarodne organizacije insistirali da su dodatni mirovni sporazumi na Bliskom istoku nemogući bez rješenja izraelsko-palestinskog sukoba. Predsjednik Tramp je dokazao da to nije istina”, rekla je Teni.

    Ona je primijetila da je Nobelova nagrada za mir dodijeljena za postizanje mirovnog sporazuma između Izraela i Egipta iz 1978. kao i sporazuma iz Osla iz 1994, ali da Tramp nije dobio to priznanje za ulogu u posredovanju u sporazumu između Izraela i četiri arapska susjeda te zemlje koji ima za cilj normalizaciju diplomatskih i ekonomskih odnosa, prenosi Tanjug.

    „Hrabre aktivnosti predsjednika Trampa u stvaranju Abrahamovog sporazuma bili su bez presedana, ali ih Komitet za dodelu Nobelove nagrade za mir i dalje ne priznaje, što naglašava potrebu za njegovom nominaciju. Sada više nego ikada, kada slabo vođstvo Džoa Bajdena na međunarodnoj sceni prijeti bezbjednosti naše zemlje, moramo da odamo priznanje Trampu zbog njegovog snažnog vođstva i njegovih napora da postigne svjetski mir”, poručila je Teni.

    Tramp, koji je favorit za republikanskog predsjedničkog kandidata, bio je nekoliko puta nominovan za Nobelovu nagradu za mir zbog uloge u postizanju Abrahamovog sporazuma, ali je nikada nije dobio

  • General Zalužni odbio poslušnost, predsjednik tražio da podnese ostavku

    General Zalužni odbio poslušnost, predsjednik tražio da podnese ostavku

    Ukrajinski predsjednika Volodimir Zelenski zatražio je od svog najvišeg vojnog komandanta Valerija Zalužnjeg da podnese ostavku, ali je general to odbio, piše britanski “Gardijan”.

    Kako list prenosi, to je izazvalo spekulacije da će umjesto toga biti razriješen.

    Napetosti između njih dvojice tinjaju nedjeljama zbog neuspjeha ukrajinske ljetnje kontraofanzive, ali pretpostavka da bi Zalužnji mogao da bude smijenjen bila bi za mnoge šok, dodaje “Gardijan”.

    Aleksij Gončarenko, ukrajinski opozicioni poslanik i generalov saveznik, rekao je da je “juče predsjednik tražio od Zalužnjeg da podnese ostavku, ali je on to odbio da učini”, a za ovaj sukob okrivio je suprotnosti njihovih ličnosti.

    “Mislim da je ovo loša ideja, a među njima nema suštinskih pitanja, ali je kancelarija Zelenskog zabrinuta zbog toga što vojni komandanat daje političke, a ne vojne izjave”, rekao je Gončarenko, premnosi Tanjug.

  • Zelenski ipak smjenjuje komandanta vojske?

    Zelenski ipak smjenjuje komandanta vojske?

    krajinski predsjednik Volodimir Zelenski se ipak sprema da zamijeni svog najvišeg generala, piše ekskluzivno Financial Times, pozivajući se na visoke izvore u ukrajinskoj vladi.

    List taj potez, koji je juče spomenut u javnosti, a ukrajinska vlada odmah demantovala, naziva najvećim potresom ukrajinske vojne komande od početka invazije Rusije prije dvije godine.

    “Zelenski je u ponedjeljak ponudio Valeriju Zalužnom, glavnokomandujućem oružanim snagama, novu ulogu savjetnika za odbranu, ali je general odbio, prema četiri osobe upućene u razgovore”, piše ovaj list.

    Kako prenosi FT, dva izvora su rekli da je Zelenski jasno stavio do znanja Zalužnom da će, bez obzira na to da li preuzme tu ulogu, biti smijenjen sa svoje trenutne funkcije.

    “Četiri osobe su izjavile da, iako je u uredu Zelenskog donesena odluka da se Zalužni smijeni, on možda neće biti smijenjen neko vrijeme nakon što su se izvještaji o planovima pojavili u ukrajinskim medijima”, piše list.

    Predsjednikova ponuda za novu ulogu generalu uslijedila je nakon višemjesečnih spekulacija o njegovoj sudbini, uz brojne izvještaje o napetosti između njih dvojice.

    “Njihov zategnuti odnos izbio je u javnost u novembru nakon što ukrajinska kontraofanziva nije uspjela postići svoje ambiciozne ciljeve ponovnog preuzimanja izgubljene teritorije i odsijecanja ruskog kopnenog mosta prema Krimu”, navodi se u tekstu.

    U to vrijeme, kaki se navodi u tekstu, Zalužni je rekao da je rat dospio u “zastoj”, što je dovelo do bijesa u predsjedničkoj kancelariji zbog upotrebe tog izraza.

    “Portparol Zelenskog, Sergej Nikiforov, i ministarstvo odbrane demantovali su u ponedeljak izveštaje o smenjivanju Zalužnog.

    Ured predsjednika u utorak je odbio dalje komentarisati.

    “Smjena Zalužnog takođe bi izazvala pometnju u ukrajinskom vojnom i civilnom društvu, među kojima on uživa ogromnu podršku. U ukrajinskoj anketi objavljenoj u decembru, 88 posto Ukrajinaca reklo je da vjeruje Zalužnom u poređenju sa 62 posto onih koji su rekli da vjeruju Zelenskom”, zaključuje list.

  • SAD ulazi u veliku ustavnu krizu

    SAD ulazi u veliku ustavnu krizu

    Amerika polako, ali sigurno ulazi u veliku ustavnu krizu, a epicentar sukoba je u saveznoj državi Teksas. Pošto se nalazi na samoj granici sa Meksikom i bilježi veliki broj ilegalnih ulazaka, Greg Abot, guverner Teksasa, postavio je žilet žicu na granicu, dok je Vrhovni sud naložio da ona mora biti skinuta.
    Abot, inače republikanac, se zainatio i prijeti sukobom sa federalnim snagama ako bude bilo potrebe. Još 25 republikanskih guvernera stalo je uz Abota, koji naglašava da vjeruje i u njihovu vojnu podršku Teksasu.

    Upravo ova kriza prijeti da preoblikuje Ameriku, moć savezne vlade i država, ali i ozbiljno poremeti demokratu Džozefa Bajdena u izbornoj godini za predsjednika Amerike.

    Prvestveno je Vrhovni sud saopštio da savezna vlada ima ovlašćenje da ukloni žilet žicu koju je Teksas postavio na južnoj granici sa Meksikom, zbog priliva ilegalnih migranata.

    Nacionalna bezbjednost je saopštila da Teksas ima rok do petka da dozvoli federalnim vlastima pristup “Eagle Passu“. Ali, guverner Teksasa prijeti da će povećati državnu patrolu na granici, dodajući još barijera i više žilet žice.

    Haim Vaskez, advokat za imigraciju Sjevernog Teksasa, rekao je za CB News da je ovo nezapamćeni sukob na granici.

    “Nikada nismo videli haos koji sada imamo. Nikada nismo došli do te tačke gdje imamo Nacionalnu gardu Teksasa, agente iz DPS-a koji u suštini blokiraju ulaz i preuzimaju vlast ili kontrolu granice. Trenutno smo u veoma kritičnom pitanju jer testiramo, zaista, suštinu Sjedinjenih Država i da li Vrhovni sud ima ovlašćenja, da li države moraju da se pridržavaju ili pronađu način da to protumače onako kako one žele”, rekao je Vaskez.

    Ako savezna vlada odustane od ovoga, oni će u potpunosti izgubiti autoritet koji imaju, smatra advokat.

    Dvadeset pet republikanskih guvernera podržava stav Abota. Kažu da Teksas ima ustavno pravo na samoodbranu. Abot kaže da vjeruje da bi te države bile spremne da pošalju trupe na granicu ako bude potrebno.

    “Mislim da smo upravo sada prešli granicu pokušaja da riješimo problem i sada ga pretvaraju u političko pitanje”, rekao je Vaskez.

    Teksas dijeli granicu od 1.981 kilometar sa Meksikom. Ilegalna imigracija približava se kriznoj tački. Samo prošlog mjeseca obrađeno je rekordnih 300.000 ilegalnih imigranata.

    Pitanje migranata će možda čak i biti odlučujuće kada je riječ o predstojećim predsjedničkim izborima. Sadašnji američki predsjednik Džozef Bajden iz redova demokrata primjetno je liberalan po tom pitanju, dok republikanci koji kontrolišu Teksas žele oštriju borbu sa migrantima, prenosi Nova.

    Na potezu je sada Bajden, koji usred eskalacije sukoba na Bliskom istoku, mora da se odlučno postavi i kada je riječ o unutrašnjoj krizi. Nesumnjivo je, takođe, da Greg Abot neće odustati od svojih namjera i da će vjerovatno ovaj slučaj odrediti ishod i narednih sukoba država sa saveznom vlašću.

    Teksas je, inače, poznat i kao “buntovnik” Sjedinjenih Država. Nerijetko se iz ove savezne države pominje riječ otcjepljenje, a posljednji put se to dogodilo u decembru prošle godine.

    Zagovornici otcjepljenja Teksasa od Sjedinjenih Država tada su vjerovali da su na ivici da ostvare ključnu pobjedu.

    Teksaški nacionalisti godinama se zalažu za referendum o secesiji Teksasa, uprkos činjenici da Ustav SAD ne predviđa da se država otcijepi. Zemlja se otcijepila od Meksika 1836. i provela devet godina kao sopstvena nacija prije nego što je postala američka savezna država. Takođe se otcijepila od SAD 1861. prije nego što je ponovo primljena nakon završetka građanskog rata 1870.

  • Ogromna panika – “Zgaziće” nas Rusi

    Ogromna panika – “Zgaziće” nas Rusi

    Statistika po kojoj Rusija troši ogromna sredstva za ratnu mašineriju zabrinjava Zapad jer ne mogu da pariraju Moskvi po tom pitanju.

    Zbog toga stručnjaci za odbranu upozoravaju da bi to Rusiji moglo da pruži ogromnu materijalnu superiornost u ratu u Ukrajini.

    Kako prenosi Blic, zvanična Moskva pretvorila je i neke tržne centre u naučno-istraživačke centre koji proizvodi dronove. Takođe, Rusi su pozvani da rade šest dana nedeljno i volontiraju u fabrikama u sklopu pojačanih ratnih napora. Postoje čak i snimci ruske televizije na kojima se vidi kako ruska deca uče da sklapaju delove municije u radionicama.

    A to su, kako se pdalje navodi, samo najvidljiviji delovi ekonomske mobilizacije za koje se Vladimir Putin nada da će preokrenuti tok rata, a od koje strahuju ukrajinski i zapadni generali.

    “Trenutno se nalazimo u scenariju gde Rusija troši 40 odsto BDP-a na ovaj rat. To je više od zdravstva i obrazovanja”, rekao je neimenovani zapadni zvaničnik za britanski Telegraf.

    Iako se iza kulisa uveliko priča o urgentnosti situacije, zapadne vlade jednostavno ne prate korak. “To je suludo”, rekao je jedan insajder britanske odbrane, koji je tražio anonimnost pozivajući se na institucionalne prepreke u širenju informacija o zapadnoj proizvodnji oružja.

    S druge strane, tajnovitost ruske odbrambene industrije i sklonost zvaničnika da nameštaju brojke u propagandne svrhe, otežavaju procenu tačnog stepena prelaska Rusije na ratnu ekonomiju. Ali skoro svi stručnjaci se slažu da se to dešava i da je opasno.

    Na primer, Rusija je 2023. proizvela 1.530 tenkova i 2.518 oklopnih borbenih vozila, rekao je Sergej Šojgu, ruski ministar odbrane u izveštaju parlamentu u decembru.

    On je rekao da to predstavlja povećanje proizvodnje tenkova za 560 odsto od februara 2022. godine. Proizvodnja borbenih vozila pešadije porasla je za 360 odsto, a oklopnih transportera za 350 odsto.

    Zapadni zvaničnici su ovog meseca rekli za “Njujork tajms” da je Rusija na putu da proizvodi dva miliona artiljerijskih granata godišnje – duplo više od količine koju su zapadne obaveštajne službe prvobitno procenile da bi Rusija mogla da proizvede pre rata.

    Ako se dodaju još i isporuke granata, projektila i dronova iz Irana i Severne Кoreje – Rusija već potvrđuje vatrenu nadmoć koju je imala na početku rata.

    U petodnevnom baražu krajem decembra Rusija je na Ukrajinu ispalila 500 projektila i dronova, rekao je predsednik Volodimir Zelenski.
    Istraživanje koje je ovog meseca objavio bezbednosni istraživački centar RUSI pokazalo je da je Ukrajina ispaljivala 7.000 artiljerijskih metaka dnevno tokom svoje letnje kontraofanzive, mnogo više od 5.000 Rusije. Međutim, ovog meseca, Rusi su ispaljivali 10.000, a Ukrajinci su pali na 2.000.

    To ne samo da ograničava sposobnost Ukrajine da pokrene nove ofanzive, već znači da artiljerijske jedinice imaju problem da potisnu ruske topove i ostavljaju pešadije u rovovima bez očajnički potrebne vatrene podrške.

    Do februara 2023, godinu dana nakon rata, evropska proizvodnja je procenjena na samo 300.000 metaka godišnje.

    U novembru je Boris Pistorijus, nemački ministar odbrane, priznao da obećanje EU da će Ukrajini dostaviti milion granata do marta ove godine neće biti ispunjeno.

    Implikacija je jasna: ako Zapad ne reaguje, Ukrajina može da izgubi rat. Šta će biti posle toga, niko ne zna, ali iz Moskve stižu alarmantni signali o daljim otimanjima zemlje u Evropi.