VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Borelj: Bez saglasnosti o vojnoj pomoći Ukrajini i povećanju sredstava

    Borelj: Bez saglasnosti o vojnoj pomoći Ukrajini i povećanju sredstava

    Šefovi diplomatija zemalja članica EU na današnjem neformalnom sastanku u Briselu nisu postigli saglasnost o vojnoj pomoći Ukrajini ili mogućnosti povećanja sredstava za Evropski mirovni fond, rekao je danas visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.

    Borelj je na konferenciji za medije nakon sastanka najavio da će razgovori biti nastavljeni 19. februara, prenosi ruska novinska agencija TASS.

    • Bilo je značajnih razgovora o vojnoj pomoći, našem jedinstvu. Razgovarali smo o situaciji na frontu, situaciju sa vojnim isporukama, fondu za pomoć Ukrajini koji će nadam se biti usaglašen u narednim danima unutar Evropskog mirovnog fonda – istakao je Borelj.

    Prema njegovim riječima, stav EU ostaje čvrst, Ukrajini je potrebna dodatna i brža podrška koja mora doći odmah.

    Na samitu EU 1. februara odobreno je 50 milijardi evra iz budžeta EU za Ukrajinu, ali je odgođena odluka za povećanje Evropskog mirovnog fonda za jačanje isporuka oružja.

    Šefovi diplomatija treba da okončaju rad na detaljima ove odluke.

  • Bombarderi iz SAD-a pogodili više od 80 meta u Siriji i Iraku

    Bombarderi iz SAD-a pogodili više od 80 meta u Siriji i Iraku

    U osvetničkom napadu koji su Sjedinjene Američke Države pokrenule sinoć, uništeno je najmanje 85 meta, i to bombarderima koji su stigli iz SAD-a.
    Sjedinjene Američke Države su kasno sinoć pokrenule napade na ciljeve u Siriji i Iraku koji su povezani sa Iranom. U saopćenju američke vojske se navodi da su usmjereni na snage Iranske revolucionarne garde i miliciju koja je povezana s njima. Do osvetničkih napada dolazi kao odgovor na napad dronom na američku bazu u sjeverozapadnom Jordanu gdje su stradala tri vojnika, a sama baza je bila tajna.

    U napadima koje je SAD pokrenula, pogođeno je najmanje sedam lokacija od kojih su četiri u Siriji i tri u Iraku. Na tih sedam lokacija je uništeno više od 85 meta koje podrazumijevaju komandne i kontrolne štabove, logistička čvorišta i skladišta za oružje.

    Američka vojska je u svojim napadima u petak koristila vojne avione velikog dometa poznate kao bombarderi B-1. Rečeno je da je letjelica, opisana na web stranici zračnih snaga kao “kičma američkih snaga dugog dometa”, doletjela direktno iz SAD-a.

    Američki predsjednik Joe Biden je u izjavi jasno naznačio da će biti još napada. Glasnogovornik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby rekao je: “Vrlo je moguće da je ono što ćete vidjeti ovdje višestepeni pristup, ne samo jednu akciju, već potencijalno više akcija”.

    Iz SAD-a tvrde da bi napadi mogli biti mnogo učestaliji i efikasniji nego što jesu, ali da su vrlo pažljivi zbog civila u targetiranom području. Iako imaju uslove za napade u lošim vremenskim uslovima i uslovima loše vidljivost, ističu kako su odlučili ići postepeno i sigurno.

  • Putin šalje Vagnerovce da “završe” rat

    Putin šalje Vagnerovce da “završe” rat

    Bivši Vagnerovi plaćenici se možda vraćaju u Ukrajinu, ali ovog puta kao deo ruske nacionalne garde, kažu britanski obaveštajci.

    Ruska nacionalna garda Rosgvardija će pod svoje okrilje uzeti bivše borce Vagnerove grupe i oni bi uskoro mogli ponovo da budu raspoređeni u Ukrajini, navode britanski obaveštajci.

    To je poslednji u nizu poteza Moskve da preuzme punu kontrolu nad ovom plaćeničkom organizacijom.

    Ruski predsednik Vladimir Putin je krajem decembra ovlastio Nacionalnu gardu Rusije, poznatiju kao Rosgvardija, da formira sopstvene dobrovoljačke jedinice. Rosgvardija će tako sada integrisati tri bivša Vagnerova jurišna odreda u svoju prvu dobrovoljačku jedinicu, koja će verovatno biti raspoređena u Ukrajini i Africi. Navodno, onima koji odu u Ukrajinu biće ponuđen ugovor na šest meseci, dok će onima koji završe u Africi ugovor potpisati na devet meseci.

    “Integracija Vagnerovih bivših jurišnih odreda u dobrovoljačku jedinicu Rosgvardije vrlo verovatno ukazuje na to da je Vagner podređen Ruskoj nacionalnoj gardi“, dodaje britansko Ministarstvo odbrane, piše Business Insider. Rosgvardija, osnovana 2016. godine, često se naziva Putinovom privatnom vojskom jer je direktno njemu podređena. Putin je od avgusta prošle godine potpisao zakon po kome je Nacionalna garda dozvoljena da bude opremljena teškim naoružanjem. Na Zapadu je to protumačeno kao pokušaj jačanja Putinove “privatne vojske”.

    “S obzirom na to da je general Viktor Zolotov (prvi čovek Rosgvarda) ranije nagovestio da teško naoružanje treba da uključuje artiljeriju i jurišne helikoptere, ovaj potez sugeriše da Kremlj udvostručuje resurse Nacionalne garde, kao jedne od ključnih bezbednosnih organizacija režima. pisalo je onda britansko ministarstvo odbrane.

    Odigrali su ključnu ulogu

    Rosgvardija je uspela da se uplete u regione Ukrajine pod ruskom kontrolom. Analitičari Instituta za proučavanje rata (ISV) rekli su u decembru da Moskva koristi Nacionalnu gardu da proširi svoju kontrolu nad okupiranom teritorijom bez oslanjanja na trupe na frontu. Ovaj razvoj događaja označava poslednje poglavlje u padu Vagnerove grupe, čiji su neustrašivi “nezavisni“ borci sada podređeni ruskoj državi. Porodica Vagner odigrala je ključnu ulogu u višemesečnoj borbi za Bahmut, u kojoj je stradalo na desetine hiljada ljudi.

    Posle neuspele Vagnerove pobune, a kasnije i smrti njihovog osnivača Jevgenija Prigožina, Kremlj je preuzeo kontrolu nad plaćenicima, posebno onima u Africi, gde su delovali kao Putinova produžena ruka u nekoliko zemalja. Proteklih godina na tom kontinentu su u više navrata bili optuženi za razna krivična dela i kršenje ljudskih prava. Nova ruska vojna formacija, Afrički korpus (koji deli ime sa nacističkom jedinicom), čak pokušava da regrutuje bivše Vagnerove plaćenike za borbene operacije širom kontinenta.

  • Zalužni tajno pregovarao o prekidu vatre sa Rusijom?

    Zalužni tajno pregovarao o prekidu vatre sa Rusijom?

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski želi da smijeni vrhovnog komandanta Valerija Zalužnog jer je navodno umiješan u tajne razgovore sa zapadnim zvaničnicima o prekidu vatre sa Rusijom, smatra američki istraživački novinar Simor Herš.
    “Želja Zelenskog da otpusti svog komandanta je rezultat, smatraju neki Amerikanci, njegovog saznanja da je Zalužni nastavio da učestvuje, direktno ili preko pomoćnika nije poznato, u tajnim pregovorima od prošle jeseni sa američkim i drugim zapadnim zvaničnicima o tome kako je najbolje da se postigne prekid vatre i pregovara o okončanju rata sa Rusijom”, napisao je Herš.

    Ukrajinski poslanik Aleksij Gončarenko rekao je 29. januara, pozivajući se na izvore, da je Zalužnom navodno naređeno da podnese ostavku. Ministarstvo odbrane Ukrajine i portparol Zelenskog demantovali su te tvrdnje.

    “NJujork tajms” je u utorak, 30. januara, objavio, pozivajući se na izvore, da je ukrajinska Vlada odgodila smjenu Zalužnog zbog curenja informacija o njegovoj mogućoj ostavci.

    Vlada je planirala da otpusti Zalužnog ali je kasnije, kada su procurile informacije, odlučila da se povuče, navodi list, dodajući da sada usporava proces.

    Zelenski je bio primoran da poništi svoju odluku jer su međunarodni partneri, uključujući SAD i Britaniju, izrazili zabrinutost zbog ovog postupaka.

    Zelenski se navodno sastao sa Zalužnim kako bi obavijestio generala o odluci da ga otpusti, ali mu je umjesto toga ponudio mjesto sekretara Savjeta bezbjednosti zemlje, što je Zalužni odbio.

    Šef ukrajinske vojne obavještajne službe Kirilo Budanov i komandant ukrajinskih kopnenih snaga Aleksandar Sirski kandidati su za mjesto glavnokomandujućeg ukrajinskih oružanih snaga.

  • Iz SAD-a upozorili Mađarsku: Odmah odobrite pristupanje Švedske NATO-u

    Iz SAD-a upozorili Mađarsku: Odmah odobrite pristupanje Švedske NATO-u

    Visoki zvaničnici SAD-a upozorili su Mađarsku da odmah odobri pristupanje Švedske NATO-u. Ova izjava dolazi sedam dana nakon što je Turska odobrila ulazak Švedske, a upozorenje američkih zastupnika odnosi se na moguće dugotrajne štete u odnosima s Washingtonom ako Budimpešta ne djeluje brzo.
    Benn Cardin, član Odbora za vanjske poslove Senata SAD-a, izrazio je duboku zabrinutost zbog smjera kojim ide sadašnja mađarska vlada. Cardin je naglasio da je premijer Viktor Orban do danas ometao pomoć Evropske unije Ukrajini te kontinuirano sprječavao članstvo Švedske u NATO-u.
    “Duboko smo zabrinuti zbog ponašanja Mađarske. Partneri ne bi trebali poduzimati takve korake, a pitanje je jesu li pouzdani saveznici u našem (viznom) programu izuzeća”, izjavio je Cardin na konferenciji za novinare. Visa Waiver Program omogućava građanima iz 41 zemlje putovanje u SAD bez vize na boravak do 90 dana.

    Senatorica Jeanne Shaheen, demokratkinja, i Thom Tillis, republikanac, supredsjedatelji senatske skupine posmatrača NATO-a, pozvali su Mađarsku da hitno promijeni smjer. U njihovoj izjavi istaknuto je da nedjelovanje Mađarske može rezultirati nepovratnim narušavanjem odnosa s SAD-om i NATO-om.

    Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Švedska je zajedno s Finskom podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u. Međutim, Turska i Mađarska zaustavile su proces, ostavljajući Švedsku u neizvjesnosti i izazivajući frustraciju među NATO saveznicima koji vide Švedsku kao važnog čimbenika u osiguravanju sigurnosti u baltičkoj regiji. Mađarska ostaje jedina članica NATO-a koja nije odobrila zahtjev Švedske za članstvo u savezu.

    Podsjećamo, lideri zemalja članica Evropske unije nakon višesedmičnih blokada postigli su na današnjem vanrednom zasjedanju dogovor o finansijskom pomoći Ukrajini.

    Iako se dugo najavljivalo kako će Mađarska ponovno uložiti veto i blokirati pomoć od 50 milijardi eura, do toga nije došlo.

  • Stejt department: SAD se protive odluci o zabrani dinara, pozivamo vlasti u Prištini da odlože primjenu

    Stejt department: SAD se protive odluci o zabrani dinara, pozivamo vlasti u Prištini da odlože primjenu

    Sjedinjene Države su duboko razočarane i protive se planu Prištine da nastavi sa primjenom odluke o zabrani stranih valuta, uključujući i srpski dinar, saopštio je Stejt department. Ponovo su pozvali vlasti u Prištini da se odloži primjena te odluke dok procedure ne zadovolje evropske standarde, a stanovnici ne budu dovoljno informisani o načinu na koji će tranzicija biti sprovedena.

    • Odluka je objavljena bez odgovarajuće pripreme i konsultacije – navode iz Stejt departmenta.

    Kako se navodi, od vlasti u Prištini tražili su da objasne kakav će problem takva odluka da riješi i da li je to uopšte potrebno.

    • Nismo čuli adekvatan odgovor. Mnogi građani Kosmeta sada ne znaju kako da plaćaju račune ili da primaju penzije. Ova akcija takođe nije u saglasnosti sa obavezom Prištine, preuzetom iz dijaloga pod pokroviteljstvom Evropske unije, da sprovodi mjere koje utiču na dobrobit srpske manjinske zajednice – dodaje se u saopštenju.

    Poručuju da dobra vladavina i dobri međunarodni odnosi traže vrijeme za procjenu posljedica, i da se razmotre perspektive i konsultuje sa drugima o mogućim rješenjima.

    • Posledica ove odluke i sličnih jednostranih akcija ograničava opcije SAD kao zastupnika Prištine u međunarodnoj areni – navedeno je u saopštenju Stejt departmenta.
  • Postignut dogovor o 50 milijardi evra pomoći Ukrajini

    Postignut dogovor o 50 milijardi evra pomoći Ukrajini

    Lideri EU postigli su dogovor o izdvajanju 50 milijardi evra u okviru makrofinansijske pomoći Ukrajini, saopštio je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

    • Svih 27 lidera saglasilo se oko dodatnih 50 milijardi evra paketa podrške Ukrajini u okviru budžeta EU – napisao je Mišel na platformi Iks.

    On je naveo da je time potvrđeno postojano, dugoročno i predvidljivo finansiranje za Ukrajinu.

    • EU preuzima vođstvo i odgovornost u podršci Ukrajini, znamo koji je ulog – dodao je Mišel.
  • Orban: Mađarska dobila garancije da se njena sredstva iz evropskih fondova neće koristiti za Ukrajinu

    Orban: Mađarska dobila garancije da se njena sredstva iz evropskih fondova neće koristiti za Ukrajinu

    Mađarska je dobila garancije da njena nezamrznuta sredstva iz fondova EU neće biti poslata Ukrajini i pristala je na prijedlog EU da se razvije mehanizam za provjeru razumnog korišćenja sredstava dodijeljenih Ukrajini, izjavio je mađarski premijer Vitkor Orban.

    Prema njegovim riječima, Mađarska je brinula zbog dvije stvari: da će novac koji se Budimpešti duguje iz fondova EU biti poslat Kijevu i da će EU odlučiti da dodijeli novac Ukrajini “na predug period bez provjere”.

    • Јutros smo dobili prijedlog i na kraju smo razvili mehanizam verifikacije koji garantuje razumno korišćenje sredstava (od strane Ukrajine) i dobili garancije da mađarski novac neće završiti u Ukrajini. Posle dugih pregovora, prijedlog smo prihvatili – rekao je Orban u video-poruci objavljenoj na društvenim mrežama.

    Lideri svih 27 država EU postigli su dogovor o izdvajanju paketa makrofinansijske pomoći Ukrajini u iznosu od 50 milijardi evra, saopštila je pres služba Evropskog savjeta.

  • Zalužni ipak “leti”?

    Zalužni ipak “leti”?

    Američka mreža CNN objavila, pozivajući se na svoj izvor, da je smena glavnokomanudujućeg ukrajinskim oružanim snagama Valerija Zalužnog spremna.

    Kako se navodi, popularni načelnik Generalštaba ukrajinske vojske bio je pozvan u ponedeljak na sastanak u kancelariju predsednika i rečeno mu je da je otpušten. CNN tvrdi da sui m dva izvora tu informaciju potvrdila.

    Zvanično saopštenje nije dato, što znači da je Zalužni i dalje na toj funkciji, međutim, predsednički dekret se očekuje do kraja nedelje, rekao je jedan od izvora za CNN, što bi bio najveći vojni potres za Zelenskog, od početka ruske invazije pre skoro dve godine.

    Glasine o sastanku i smenjivanju Zalužnog eksplodirale su u Kijevu u ponedeljak uveče i dale su kredibilitet raskolu za koji se smatra da je nastao između predsednika i njegovog vrhovnog komandanta nakon neuspeha ukrajinske kontraofanzive prošle godine.

    Navodi se da su tenzije posebno porasle kada je Zalužni u novembru u intervjuu za časopis The Economist opisao rat sa Rusijom kao zastoj.

    U ponedeljak je predsednički portparol Sergej Nikiforov rekao za CNN i druge da su glasine o smeni načelnika vojske netačne. Ministarstvo odbrane je takođe objavilo poruku na svojim kanalima društvenih mreža koja glasi: “Poštovani novinari, odmah odgovor svima: Ne, ovo nije istina.”

    I u svom svakodnevnom večernjem obraćanju u ponedeljak, sam Zelenski uopšte nije pomenuo svog načelnika vojske.

    Ali, prema jednom od izvora, na malom skupu u svojoj kancelariji u ponedeljak, kome je prisustvovao i ministar odbrane Rustem Umerov, predsednik je izjavio da je “doneo odluku da razreši vrhovnog komandanta oružanih snaga”, što je, kako se naovdi, u skladu sa drugim izveštajima, uključujući Vašingtonp post i Fajnenšel tajms.

    U razgovoru koji je opisan kao “smiren”, izvor CNN je rekao da je Zelenski zatim nastavio da Zalužnom ponudi drugu poziciju, što je Zalužni odbio.

    Ukrajinski predsednik je tada podvukao svoju odluku, rekavši da činjenica da je Zalužni odbio novo “radno mesto” nije promenila činjenicu da je smenjen sa sadašnje funkcije.

    Si-En-En se u sredu obratio kancelariji predsednika tražeći dodatne komentare, ali nije dobio odgovor.

  • Huti pogodili američki trgovački brod, uzvraćeno im uništavanjem 10 dronova spremnih za lansiranje

    Huti pogodili američki trgovački brod, uzvraćeno im uništavanjem 10 dronova spremnih za lansiranje

    Huti jutros navode kako su u novom napadu usmjerenom na komercijalno brodarstvo pogodili američki trgovački brod u Crvenom moru. Međutim, Amerikanci su uzvratili uništavanjem 10 dronova “spremnih za lansiranje”.

    Pomorska sigurnosna firma Ambrey saopćila je da je brod koji posluje južno od jemenske luke Aden prijavio eksploziju na brodu, ali nije precizirano o kojem i čijem brodu je riječ.

    Prema novinskoj agenciji Reuters, pogođeni brod je kontejnerski brod pod zastavom Liberije kojim upravlja Oceonix Services sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Flota iste kompanije uključuje naftni tanker Marlin Luanda, koji je u subotu oštećen projektilom.

    Huti sve izraelske, američke i britanske brodove smatraju legitimnim metama nakon razvoja događaja usljed rata u Gazi. Nakon što su pogodili ovaj posljednji brod poručili su kako je išao u “luke okupirane Palestine”, što je izraz koji se nekada koristi za označavanje Izraela.

    U međuvremenu, SAD su pokrenule nove zračne napade u Jemenu, ciljajući 10 dronova koji su navodno spremni za lansiranje. Centralna komanda SAD-a je saopćila da su ti dronovi predstavljali prijetnju za trgovačke brodove i američke ratne brodove u regionu.