VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Kličko protiv ukrajinskog predsjednika

    Kličko protiv ukrajinskog predsjednika

    Gradonačelnik Kijeva usprotivio se smjeni glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukraine, ističući da se “nada da vlada razume ozbiljnost koraka koje sada preduzima i puni obim svoje odgovornosti”
    Usred brojnih izvještaja o nameri ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da smijeni glavnokomandujućeg Oružanih snaga zemlje, generala Valerija Zalužnog, gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko je pozvao “da se stavi tačka na političke intrige i međusobne sukobe”.

    Gradonačelnik Kijeva je izjavio da ukrajinsko društvo “raspravlja i sa nestrpljenjem čeka kako će se situacija riješiti”.

    “Nažalost, danas je trenutak kada politika može da prevlada nad zdravim razumom i interesima države. Taj trenutak ne zavisi od Zalužnog”, napisao je Kličko na Telegramu.

    On je napomenuo da su “u mnogo čemu, zahvaljujući Zalužnom, Ukrajinci zaista vjerovali u svoje Oružane snage, koje danas uživaju najveće povjerenje”.

    U tom smislu, on je istakao da se “nada da vlada shvata ozbiljnost koraka koje sada preduzima i puni obim svoje odgovornosti”, ističući da je u jeku rata “najvažnija borba kapaciteta, kohezije vojske i jedinstva društva”.

    Krajem januara pojedini ukrajinski mediji i zakonodavci izvijestili su o skoroj smjeni visokog vojnog zvaničnika.

    Iako su u početku Kabinet predsednika Ukrajine i Ministarstvo odbrane demantovali te glasine, Zelenski je prošle nedjelje potvrdio da razmišlja o obnavljanju kadrova u cjelokupnom administrativnom aparatu zemlje, uključujući i vojni vrh.

  • EU ima četiri stuba spoljne politike: Ukrajina, Bliski istok i Balkan prioriteti

    EU ima četiri stuba spoljne politike: Ukrajina, Bliski istok i Balkan prioriteti

    EU kao najveće jedinstveno tržište na svijetu i subjekt koji praktično određuje svjetske standarde kada su u pitanju regulative i tržišna pravila, ima značajan uticaj i u spoljnoj politici.

    Kako je navedeno na stranici Evropske službe za spoljne poslove, spoljna politika EU temeljena je na četiri stuba: očuvanje mira u svijetu, jačanje međunarodne bezbjednosti, promocija međunarodne saradnje i razvoj i konsolidacija demokratije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda.

    Šef evropske politike u ovom mandatu Evropske komisije je Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, što je pozicija koja se u određenoj mjeri može prevesti kao ministar spoljnih poslova.

    U ovom trenutku, jedan od najvećih prioriteta spoljne evropske politike su rat u Ukrajini i rat između Izraela i Hamasa.

    Što se tiče Pojasa Gaze, Borel je proteklih mjeseci kroz javne nastupe i tekstove koje je napisao jasno formulisao stav EU.

    EU je osudila teroristički napad Hamasa na Izrael 6. oktobra, u kojem je život izgubilo više od 1.300 ljudi, mahom civila.

    Ali isto tako, EU je izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog prekomjerne upotrebu sile Izraelskih oružanih snaga (IDF) tokom njihove akcije u Pojasu Gaze, u kojoj je do sada život izgubilo gotovo 30.000 Palestinaca, među kojima je mnogo civila koji nemaju nikakvu vezu sa Hamasom.

    U kolumni koju je nedavno napisao, pozvao je na zaustavljanje ubijanja palestinskih civila u Gazi, kao i na uništenje Hamasa kao organizacije. Međutim, on je upozorio da Hamas predstavlja ideju, a da je ideje nemoguće “ubiti”.

    “Jedini način da se ubije loša ideja je predložiti bolju, dati horizont palestinskom narodu, njegovom dostojanstvu, njegovoj slobodi, njegovoj sigurnosti, što mora ići ruku pod ruku sa sigurnošću Izraela”, rekao je Borel, izrazivši stav EU da Palestinci treba da dobiju svoju državu.

    Borel je juče posjetio Kijev, kako bi izrazio podršku EU Ukrajini, nakon što je Evropski savjet podržao paket podrške Ukrajini vrijedan 50 milijardi evra. Nakon dolaska u Kijev, Borel je rekao da je došao da iskaže bezuslovnu pomoć EU i u vojnom i u finansijskom pogledu, kao i da pomogne u reformama Ukrajine ka njenom evropskom putu.

    Nakon početka proširene faze rata u Ukrajini u februaru 2022. godine, EU je značajno promijenila svoje spoljnopolitičke prioritete, što je dovelo do oživljavanja procesa pridruživanja zemalja zapadnog Balkana EU.

    Na tom putu BiH značajno zaostaje nakon sporog ispunjavanja 14 ključnih prioriteta EU, ali i nakon što je Republika Srpska donijela zakon kojim se značajno ograničava pravo na slobodu izražavanja vraćanjem inkriminsanja klevete u Krivični zakonik.

    Na evropskoj agendi parlamenta BiH ostalo je još nekoliko važnih zakona, poput Zakona o sprečavanju pranja novca i izmjena Zakona o viskom sudskom i tužilačkom savjetu BiH.

    Da bi ponovo moglo doći do zastoja, ukazuje upozorenje koje je juče na X-u iznio Johan Zatler, šef Kancelarije EU u BiH.

    “Imao sam sastanke s liderima oba doma parlamenta BiH. Potrebna nam je veća svijest o hitnosti kada je riječ o reformskim zakonima, uoči predstojećeg martovskog samita”, napisao je Zatler.

    Napomene radi, EU je uslovno odobrila početak pregovora sa BiH, ako do marta bude postignut dogovor u BiH o reformama.

    Evropski lideri upozorili su da će, ako do tada ne dođe do napretka, BiH biti u opasnost da zaostaje na evropskom putu, jer su u junu evropski izbori, pa će novu komisiju biti moguće očekivati na jesen.

  • Tramp: Želim odmah debatu sa Bajdenom

    Tramp: Želim odmah debatu sa Bajdenom

    Donald Tramp, bivši predsjednik SAD, koji je odbio da razgovara sa kandidatima iz Republikanske stranke za nominaciju na predsjedničkim izborima u novembru, rekao je da bi želio da ima “odmah” debatu sa predsjednikom Amerike Džozefom Bajdenom.

    “Volio bih da razgovaram s njim, jer bi trebalo da imamo debatu, za dobrobit ove zemlje”, rekao je Tramp u radijskoj emisiji konzervativnog voditelja Dena Bonjina.

    Bajden je već stigao da odgovori Trampu na “izazov”, tokom posjete Las Vegasu.

    “Da sam na Trampovom mjestu, želio bih debatu sa mnom. On nema šta drugo da radi”, rekao je Bajden, prenio je Reuters.

    Iako u anketama ima prednost nad rivalkom Niki Hejli unutar Republikanske stranke, Tramp tek treba da prođe izbornu kampanju u svojoj stranci da bi bio kandidat na predsjedničkim izborima 5. Novembra, prenosi Nova.

  • Bajden neće podržati pomoć Izraelu bez da se usvoji širi paket koji uključuje i Ukrajinu

    Bajden neće podržati pomoć Izraelu bez da se usvoji širi paket koji uključuje i Ukrajinu

    Američka administracija Joea Bidena rekla je da će staviti veto na samostalni zakon koji podržavaju republikanci u Zastupničkom domu, a koji bi pružio pomoć Izraelu, budući da podupire širi zakon koji pruža pomoć Ukrajini i Izraelu i osigurava nova sredstva za sigurnost granica.
    “Administracija snažno potiče oba doma Kongresa da odbace ovu političku smicalicu i umjesto toga brzo pošalju dvostranački Zakon o dodatnim izdvajanjima za nacionalnu sigurnost u hitnim slučajevima na predsjednikov stol”, stoji u saopćenju Ureda za upravljanje i budžet.

    Dužnosnici iz administracije demokratskog predsjednika mjesecima su radili s demokratima i republikancima iz Senata na zakonskom paketu vrijednom 118 milijardi dolara koji je otkriven u nedjelju, a koji kombinira milijarde dolara hitne pomoći za Ukrajinu, Izrael i partnere u indo-pacifičkoj regiji, s revizijom useljeničke politike SAD-a.

    Račun uključuje 60 milijardi dolara pomoći Ukrajini, 14,1 milijardu dolara za Izrael u ratu u Gazi i oko 20 milijardi dolara za nove napore na provođenju zakona duž američko-meksičke granice.

    Čelnici Predstavničkog doma republikanaca rekli su nekoliko dana prije njegove objave u nedjelju navečer da će odbaciti dvostranački zakon Senata i umjesto toga glasati o zakonu koji predviđa pomoć samo Izraelu.

    Prijedlog zakona predstavljao je skretanje udesno u pregovorima Senata o graničnim mjerama, ali je konzervativna reakcija bila intenzivna. Ocijenili su prijedlog granične politike nedostatnim, s Donaldom Trumpom na čelu.

    “Ovo je dar demokratima. A ovo je na neki način prebacivanje najgore granice u povijesti na pleća republikanaca. To je stvarno ono što oni žele. Oni to žele za predsjedničke izbore kako bi sada mogli kriviti republikance za najgoru granicu u povijesti”, kazao je Trump.

    Mnogi republikanci u Senatu, čak i oni koji su izrazili podršku pomoći Ukrajini i obrisima promjena granične politike u ponedjeljak su sumnjali da će podržati paket. Navečer je zakazan privatni republikanski sastanak kako bi se o tome raspravljalo.

    Ipak, čelnik većine u Senatu Chuck Schumer krenuo je prema ključnom testnom glasovanju u srijedu.

    “Akcije koje će se ovdje dogoditi u sljedećih nekoliko dana tačka su prekretnice u povijesti. Sigurnost naše nacije i svijeta visi o koncu”, kazao je Schumer.

    Schumer je blisko sarađivao s čelnikom republikanaca u Senatu Mitchom McConnellom na paketu sigurnosnih granica nakon što je republikanac iz Kentuckyja inzistirao na uparivanju kao načinu za dobivanje potpore za pomoć Ukrajini. Demokratski čelnik pozvao je svoje kolege preko puta da “utišaju političku buku” i glasaju za.

    “Godinama, godinama naši republikanski kolege zahtijevaju da popravimo granicu. I cijelo vrijeme su govorili da to treba učiniti putem zakona. Tek nedavno su to promijenili kada se čini da bismo mogli doista donijeti zakonodavstvo,” rekao je Schumer.

  • Brisel priprema 13. paket sankcija Rusiji

    Brisel priprema 13. paket sankcija Rusiji

    EU priprema novi paket sankcija Rusiji, koji će uključivati ograničenja protiv pojedinaca i entiteta, izjavio je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.

    “Pripremamo novi paket sankcija Rusiji. Rad (na paketu sankcija) je u toku, to će uticati na mnoge ljude i institucije na osnovu ličnih mjera, na firme iz različitih zemalja koje učestvuju u zaobilaženju sankcija”, rekao je Borelj na konferenciji za novinare u Varšavi, prenosi Srna.

    On je dodao da još nema konačnog sporazuma o sankcijama među članicama EU.

  • Kralj Čarls ima rak

    Kralj Čarls ima rak

    Britanskom kralju Čarlsu dijagnostikovan je rak, saopštila je Bakingemska palata. Nisu naveli o kakvoj vrsti raka se radi.

    Nije riječ o raku prostate, ali je otkriven tokom njegovog nedavnog liječenja povećane prostate.

    Kralj će biti podvrgnut redovnoj terapiji zbog čega će odložiti planirane javne nastupe do daljeg.

    “Kralj Čarls je odlučio da saopšti da mu je dijagnostikovan rak kako bi se izbjegle spekulacije i u nadi da će to pomoći ljudima širom svijeta koji imaju rak”, navodi se u saopštenju.

  • “Nemate dovoljno vojnika, nešto se mora mijenjati”

    “Nemate dovoljno vojnika, nešto se mora mijenjati”

    Ukrajina treba regrutirati nove vojnike kako bi mogla uspješno odbiti ruske napade. To je u ponedjeljak izjavio brigadni general njemačkog Bundeswehra Christian Freuding.

    “Ukrajina će definitivno morati mobilizirati više vojnika, ako ni zbog čega drugog, a ono da pokrije dosadašnje gubitke”, rekao je general u ponedjeljak medijima grupe Redaktionsnetzwerk Deutschland (RND).

    Ukrajinske trupe također treba obnoviti, jer su neke od njih na već 24 mjeseca. O metodama mobilizacije trenutno se raspravljaju u Ukrajini.

    General Freuding podsjetio je i na navodni razlaz između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i vrhovnog komandanta oružanih snaga Valerija Zalužnog.

    “Ne vidimo iza kulisa, ali naravno pratimo rasprave vojnog i političkog vodstva i, naravno, nadamo se da će Ukrajina održati jedinstvo koje joj je dalo snagu u odbrani tijekom proteklih mjeseci i godina. Raspava je vrhunac demokratske države, ali ne pridonosi njezinoj odbrani”, rekao je brigadni general.

    Ukrajina se odupire ruskoj vojnoj agresiji od 24. februara 2022. godine.

  • Ukrajinci se ukopavaju

    Ukrajinci se ukopavaju

    Ukrajinska vojska ne raspolaže dovoljnim brojem artiljerijskih granata i prinuđena je da ih koristi ekonomično.

    Ruska strana u određenim delovima fronta koristi više i do pet puta više granata.

    Oružane snage Ukrajine su zbog nedostatka ljudi i municije predale inicijativu ruskim snagama, sada se ukopavaju i bore da zadrže položaje, piše “Njujork tajms”.

    Ukrajinska vojska ne raspolaže dovoljnim brojem artiljerijskih granata i prinuđena je da ih koristi ekonomično, a nedostaju joj i komponente za popravku i održavanje oklopnih vozila, piše američki list.

    “Nemamo dovoljno opreme, dovoljno ljudi da krenemo u napad. Zato je sada glavni cilj da zadržimo postojeće položaje”, priznaje potporučnik Oružanih snaga Ukrajine. Ukrajinske artiljerijske jedinice su se požalile da u određenim delovima fronta ruska vojska ispali i do pet puta više granata od ukrajinskih oružanih snaga.

    “Ukrajinske snage, kako bi nadomestile taj nedostatak, koriste dronove kamikaze, ali oni nisu toliko efikasne”, rekao je ukrajinski major Sergej Bets.

    Ukrajinska vojska od četvrtog juna prošle godine neuspešno pokušava da izvede dugo najavljivanu kontraofanzivu koja joj, uprkos velikim gubicima, nije donela nikakvog uspeha na frontu.

  • Gdje su “opasni i glasni” Čelendžeri na Istočnom frontu?

    Gdje su “opasni i glasni” Čelendžeri na Istočnom frontu?

    Ako ste se pitali zašto nema dokaza da ukrajinski tenkovi Čalendžer 2 učestvuju u borbama, intervju sa jednim od članova posade tenka dao je neke odgovore.

    Oni su za Forbs rekli da iz svojih tenkova, sakrivenih pod okriljem drveća na teritoriji pod ukrajinskom kontrolom, otvaraju vatru na rusku teritoriju na udaljenosti od tri kilometra, dok dronovi usmeravaju napade.

    Očigledno, oni to često rade – noću.

    Mete su ruski utvrđeni položaji, ali “još ne vozila“, kaže jedan član posade.

    Tenkovi Čelendžer 2, od kojih se 14 nalazi u ukrajinskoj 82. brigadi, podržavaju pešadiju. Ovo je suprotno od uobičajene doktrine gde pešadija podržava tenkove.

    U tom smislu, Čelendžeri više funkcionišu kao mobilno oružje nego kao pravi tenkovi – brzi napadi su retki i daleko od njih.

    Ekipa objašnjava zašto.

    “Kretanje po terenu je teško“, kaže jedan. “Za naše tlo ovaj tenk (koji ima 71 tonu) je težak“, prenosi Forbs.

    To “naše tle“ je poljoprivredni region Zaporožje na jugu zemlje, gde se 82. brigada prošlog leta uključila u ukrajinsku kontraofanzivu kako bi konsolidovala nove položaje stvorene ukrajinskim napredovanjem oko grada Robotine, 15-ak kilometara južno od nekadašnjeg linija fronta.

    Jedan čelendžer je pogođen ruskom protivtenkovskom raketom dok je u orbiti Robotine usred bela dana krajem avgusta ili početkom septembra. Dok je posada bežala, magacin municije tenka se navodno zapalio, što je izazvalo eksploziju koja je uništila tenk.

    To je jedini verifikovani gubitak Čelendžera u ukrajinskoj službi.

    Drugi su navodno i dalje aktivni, podržavajući ukrajinsku pešadiju koja pokušava da proširi radijus oko Robotina i odbrani grad od ruskih kontranapada. Pucanje sa drveća na ruska utvrđenja udaljena tri kilometra možda zvuči dosadno, ali nije. Stalno im prete ruski projektili, dronovi i artiljerija.

    Ipak, tenkisti 82. brigade kažu da su se navikli, iako se nisu opuštali.

    “Prva misija je uvek najstrašnija“, kaže jedan. “A posle… ljudi mogu da se naviknu na sve.

    Nejasno je da li isto misle i Rusi, koji su meta Čelendžera. Ovi britanski tenkovi su najteži u čitavom ratu i izgledaju impozantno čak i na velikim udaljenostima.

    “Čuli smo njihovu radio komunikaciju koju smo presreli“, kaže jedan član posade.

    “Uočeno je kretanje vozila“, navodno je rekao jedan ruski posmatrač. “Kakvo vozilo?” upitao je drugi. “Ne znam“, odgovori prvi. “Ogroman je i glasan!”

  • SAD ponovo napale položaje Huta u Jemenu

    SAD ponovo napale položaje Huta u Jemenu

    SAD su u nedjelju izvele više napada na položaje Huta u Jemenu, navodi se u saopštenju Centralne komanda SAD-a (Centcom).
    Centcom je rekao da su američke snage pogodile krstareću raketu za kopneni napad i četiri protivbrodske rakete koje su “bile spremne za lansiranje na brodove u Crvenom moru”. Najnovija akcija dolazi dan nakon zajedničkih američko-britanskih napada na ciljeve Huti.

    To je uslijedilo nakon kontinuiranih napada grupe na vojne i komercijalne brodove u Crvenom moru. Napadi Huta natjerali su velike brodarske kompanije da izbjegavaju plovni put, što je uticalo na međunarodnu trgovinu.

    Egipat je saopćio da je njegov prihod od Sueckog kanala u januaru pao za gotovo polovinu, a broj brodova koji su prošli mjesec prošli kroz ključnu trgovačku arteriju pao je za više od trećine.

    Subotnji zajednički američko-britanski napadi osvijetlili su noćno nebo na jugu glavnog grada Jemena, Sane, a jedan aktivista za ljudska prava i lokalni stanovnik rekao je da se kuće BBC-ja tresu.

    Reagujući na subotnje udare, vojni glasnogovornik grupe, Yahya Sarea, napisao je na X da ih ovi napadi neće odvratiti od njihovog moralnog, vjerskog i humanitarnog stava u podršci otpornom palestinskom narodu u Pojasu Gaze i neće ostati bez odgovora ili nekažnjeno.