Kategorija: Svijet

Sjeverna Koreja krajem godine očekuje da ponovo dočeka međunarodne turiste, ali prema trvrdnja turističkih agencija, to bi moglo veoma lako biti ugroženo zbog političkih tenzija i surovih zima u zemlji.

Severna Koreja je zatvorila svoje granice i zabranila međunarodne posjetioce ubrzo nakon što je pandemija Covid-19 počela da se širi početkom 2020. godine, plašeći se da bi virus mogao dodatno oslabi već krhke zdravstvene usluge, prenosi Nova.rs.

Zatvaranje je pogodilo trgovinu sa Kinom i uskratilo režimu prihod od turizma, dok je lider Kim Džong Un navodno boravio u svojoj ljetnjoj rezidenciji na obali.

Iako su međunarodni letovi u i iz Severne Koreje obnovljeni prošle godine, i oko 100 ruskih turista učestvovalo je u privatnoj turi u februaru, zemlja je zapravo ostala zatvorena za strance.

Odluka da se spusti most je dočekana sa oduševljenjem od strane turističkih kompanija, ali neki posmatrači Sjeverne Koreje smatraju da su planovi za ponovni početak turizma nakon skoro pet godina pandemijskog izolovanja puni problema.

Kim je pokazao lični interes za razvoj turističke infrastrukture i izrazio želju da dočeka posjetioce iz “prijateljskih” zemalja, Kine i Rusije.

Zvanični motivi su se malo promjenili otkako je Sjeverna Koreja zabranila strane turiste 2020. godine – naime, da pokaže modernu, srećnu zemlju koja se temelji na nepopustljivoj odanosti tri generacije dinastije Kim.

Prvi posjetioci se očekuju u Samdžijonu, gradu blizu kineske granice, koji Sjeverna Koreja opisuje kao “socijalističku utopiju” i “model visoko civilizovanog planinskog grada”.

Ova destinacija, koja navodno ima nove stanove, hotele i skijalište, je ulazna tačka za planinu Paektu, najviši vrh na poluostrvu i mjesto koje se smatra mitskim rođenjem ujedinjenog korejskog naroda – mjesto hodočašća koje podržava kult ličnosti oko porodice koja vlada čvrstom rukom od osnivanja zemlje 1948. godine.

Korjo Turs, koja je bila primorana da obustavi posjete na početku pandemije, dočekala je izvještaje o ponovnom pokretanju turizma, dodajući da će se vjerovatno proširiti i na ostatak zemlje.

“Nakon više od četiri godine čekanja da objavimo ovu vijest, Korjo Turs je veoma uzbuđena zbog ponovnog otvaranja turizma u Sjevernoj Koreji”, navela je firma sa sjedištem u Pekingu na svojoj veb stranici, dodajući da će njihov lokalni partner potvrditi datume u narednim nedjeljama.

Druga turistička agencija, KTG Turs iz Šenjanga, takođe je najavila da će turisti moći da posete Samdžijon ove zime.

Međutim, neki stručnjaci smatraju da bi planovi mogli biti ugroženi zbog surove zime koja pogađa udaljeno područje Samdžijona, zajedno sa lošom lokalnom infrastrukturom i, za zapadnjake, zbog nesklonosti da putuju u zemlju koja je u posljednjim godinama postala agresivnija.

“Ne vidim kako bi Samdžijon, kao jedno od izolovanijih turističkih odredišta, mogao biti prvi izbor za Korejce da otvore turističko tržište”, rekao je Rouan Beard, menadžer “Young Pioneer Tours-a”.

Zvaničnici turističke industrije očekuju da će prvi talas turizma činiti pretežno kineski državljani, a u svijetlu Kimovih nedavnih sastanaka sa Vladimirom Putinom, i ljudi iz Rusije.

“Sumnjam da vlasti u Pjongjangu vjeruju da je vrijeme da se otvore granice kao što su to učinile sve druge ‘normalne’ nacije nakon završetka pandemije”, rekao je prof. Din J. Olet, stručnjak za turizam u Sjevernoj Koreji sa Instituta za dalekookoistočne studije Univerziteta Kjungnam.

Stručnjaci kažu da je rekordnih 300.000 stranih turista posjetilo Severnu Koreju 2019. godine, donoseći zemlji između 90 miliona i 150 miliona dolara.

Turizam u Sjevernoj Koreji bio je strogo ograničen prije pandemije, pri čemu su turističke kompanije navele da je oko 5.000 zapadnih turista posjetilo zemlju svake godine. Amerikanci su činili oko 20% tržišta prije nego što su SAD zabranile svojim građanima da putuju kao turisti nakon smrti studenta Otta Varmbera 2017. godine.

“Glavni sistem ostaje nepromijenjen, sa vođenim turama i bez slobodnog kretanja bez vodiča”, rekli su iz turističke organizacije.

Rusi su noćas i jutros, u znak odmazde za ukrajinski upad u Kursku oblast, izveli niz raketnih i avionskih napada na zapadnu i centralnu Ukrajinu, koje neki vojni analitičari nazivaju najjačim do sada.

Ruske Vazdušno-kosmičke snage i Ratna mornarica, odnosno Crnomorska flota, oko 1.00 čas izjutra po moskovskom vremenu izveli su masovni raketni udar na ciljeve širom Ukrajine.

Jedanaest ruskih strateških bombardera “Tu-95MS” poletjelo je iz baze “Еngels dva” u Saratovskoj oblasti i baze “Olenja” u Murmanskoj oblasti. Iz baze “Mazdok” na Kavkazu poletjeli su “Tu-22M3”,a iz Podmoskovlja deset borbenih aviona “mig 31K”, koji su nosači hiperzvučnih raketa “kinžal”.

Prema nekim informacijama, u napadu su učestvovali i lovci pete generacije “Su-57”, prenosi televizija “Front”.

Strateški bombarderi zazuzeli su poziciju za lansiranje iz zone Kaspijskog jezera odakle su prema Ukrajini poletjele krstareće rakete “H-101” i “H-55”, dok su iz Podmoskovlja i zone Crnog mora lansirane krstareće rakete “H-22” i “H-32”.

Ruska vojska je poslala na Ukrajinu i više od 100 dronova kamikaza modifikovani “geranj dva”.

Iz zone Crnog mora sa tri podmornice i nekoliko korveta lansirano je više od 20 krstarećih raketa tipa “kalibar” na ciljeve u Ukrajini.

Među metama napada bili su aerodromi, centri veze, industrijska postrojenja vezana za vojsku, energetski sektor, željeznica, skladišta goriva i rafinerije.

Gađani su objekti u Lavovu, Ivano-Frankovsku, Lucku, Ternopolju, Hmeljnickom, Vinici, Žitomiru, Kijevu, Kirovgradu, Odesi, Krivom Rogu, Zaporožju, Dnjepropetrovsku, Kremenčugu, Mirgorodu, Černigovu, Poltavi, Harkovu i Nikolajevu.

Od momenta kada su krenuli napadi na Ukrajinu, NATO je uz granicu Poljske i Ukrajine podigao svoju osmatračku platformu “džejk 17”, leteći avio-tanker “boing KC35R stratotanker” i nepoznati broj lovaca “F-16” koji su letjeli nad istokom Poljske, ali sa isključenim transponderima.

Ukrajinski energetski sektor, kako se navodi, radi i dalje, ali u ekstremnom režimu. Trenutno oko polovine Ukrajine nema struje.

Tema pregovora sa Ukrajinom više nije aktuelna, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Peskov je istakao da medijima kruže netačne informacije o navodnim kontaktima Rusije i Ukrajine i demantovao da su se bilo kakvi pregovori o prestanku napada na energetske objekte vodili između Moskve i Kijeva, neposredno prije ulaska ukrajinskih jedinica u Kursku oblast Rusije.

Na pitanje novinara da prokomentariše izjavu ruskog ambasadora u SAD Anatolija Antonova da je predsjednik Rusije doneo odluku o tome kako će odgovoriti na napad na ovu oblast, Peskov je izjavio:

“Ovdje nije riječ o jednoj odluci. Naravno, takve neprijateljske akcije ne mogu ostati bez odgovarajućeg odgovora. Odgovor će svakako uslijediti.”

Portparol Kremlja potvrdio je još jednom i da je predsjednik Rusije veoma dobro obavešten o situaciji na frontu. Kako je rekao, “to je dio stalnog posla predsjednika”, koji “iz prve ruke dobija informacije o konkretnoj situaciji na konkretnom dijelu fronta”.

“Predsjednik najveću pažnju poklanja upravo podacima i informacijama koje dobija direktno od onih koji se na terenu bave pitanjima Specijalne vojne operacije”, rekao je Peskov.

Bivši američki predsjednik i republikanski predsjednički kandidat, Donald Tramp, izdao je upozorenje jutros, tvrdeći da vođstvo administracije predsjednika Džoa Bajdena, posebno potpredsjednice i demokratske predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris, vodi SAD prema Trećem svjetskom ratu, prenosi “Newsweek”.

“Ko pregovara za nas na Bliskom istoku? Bombe padaju na sve strane!” napisao je Tramp na mreži “Truth Social”. “Pospani Džo Bajden spava na plaži u Kaliforniji, zlobno prognan od strane demokrata, a drugarica Kamala ide na turneju sa svojim stvarno lošim izborom potpredsjednika. Ne želimo Treći svjetski rat, ali idemo u tom smjeru.”

Nastavio je Tramp:

“Neće biti budućnosti pod drugaricom Kamalom Haris, jer će nas ona odvesti u Treći nuklearni svjetski rat”, napisao je Tramp.

Trampove izjave dolaze usred eskalacije nasilja na Bliskom istoku i izmjene vatre između Izraela i Hezbolaha u Libanu.

Republikanac je više puta rekao da bi mogao riješiti rat u Ukrajini u roku od jednog dana i donijeti mir na Bliski istok ako pobijedi na izborima u novembru, ne iznoseći način na koji bi to učinio, prenosi “Index”.

Rusija će pratiti reakciju međunarodnih organizacija na hapšenje osnivača i generalnog direktora “Telegrama” Pavela Durova, rekla je portparol Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Pratićemo ponašanje i reakcije međunarodnih organizacija koje su u drugim slučajevima vršile politički, informativni i psihološki pritisak na našu zemlju. Zaista želimo da vidimo i pratićemo kakvu će budnost pokazivati sada u smislu zaštite ljudskih prava i slobode govora – rekla je Zaharova za televiziju “Rusija 24”.

Na pitanje da li će se Moskva obratiti međunarodnim organizacijama ako Durovu produže pritvor, Zaharova je rekla da bi njegovi advokati trebalo da razgovaraju o neophodnim koracima.

Durov, koji ima rusko-francusko državljanstvo, priveden je juče na aerodromu u Parizu.

Očekuje se da će se ovaj 39-godišnji Rus pojaviti danas pred sudijom.

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je da odluka Evropske komisije da ne posreduje u sporu oko ukrajinske blokade isporuka ruske nafte preko Ukrajine u Mađarsku sugeriše da Brisel stoji iza te blokade.

Mađarska i susedna Slovačka protestuju otkako je u junu Ukrajina stavila ruskog proizvođača nafte Lukoil na svoju listu sankcija čime je zaustavila protok nafte te ruske kompanije prema rafinerijama u Slovačkoj i Mađarskoj, prenosi Rojters.

Ova izjava šefa mađarske diplomatije koju nije potkrepio dokazima, stigla je dan nakon što je Evropska komisija (EK) odbila zahtev Mađarske i Slovačke da posreduje na relaciji Budimpešta – Bratislava – Kijev u vezi sa ukrajinskim sankcijama.

“Činjenica da je Evropska komisija izjavila da nije spremna da pomogne u obezbeđivanju energetske snabdevenosti Mađarske i Slovačke sugeriše da je naređenje poslato u Kijev iz Brisela kako bi se izazvali problemi i poteškoće u energetskoj snabdevenosti Mađarske i Slovačke”, rekao je Sijarto na današnjem okupljanju konzervativaca.

Portparol Evropske komisije odbio je da komentariše Sijartove optužbe, a EK, koja pruža podršku Ukrajini od početka sukoba sa Rusijom 2022. godine, više puta je pozvala zemlje EU da okončaju energetsku zavisnost od Moskve, dok je EU uvela sankcije na većinu uvoza ruske nafte.
Portparol Evropske komisije izjavio je u petak da nema naznaka da su ukrajinske sankcije ugrozile evropske energetske zalihe, s obzirom na to da ruska nafta i dalje teče kroz odvojeni naftovod Družba, koji takođe povezuje Rusiju sa Slovačkom i Mađarskom preko Ukrajine.

Izrael je jutros uništio više hiljada raketa Hezbolaha, izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanijahu i istakao da je izraelska vlada odlučna da učini sve da zaštiti zemlju.

– Јutros smo otkrili pripreme Hezbolaha za napad na Izrael. U konsultaciji sa ministrom odbrane i načelnikom generalštaba IDF, naložili smo našoj vojsci da proaktivno djeluje kako bi se uklonile prijetnje – rekao je Netanijahu na početku jutrošnjeg vanrednog sastanka kabineta za nacionalnu bezbjednost, nakon što je Hezbolah saopštio da je izveo “prvu fazu” napada na Izrael kao odgovor na ubistvo visokog komandanta te grupe.

Prema riječima Netanijahua, izraelska vojska od tada intenzivno radi na sprečavanju prijetnji i uništila je više hiljada raketa koje su bile usmjerene ka sjeveru Izraela, a takođe spriječava mnoge druge prijetnje i djeluje velikom snagom u odbrani i u napadu, prenosi Tajms of Izrael.

– Odlučni smo da učinimo sve da zaštitimo našu zemlju, da bezbjedno vratimo stanovnike sjevera u njihove domove i da nastavimo da slijedimo jednostavno pravilo: ko povrijedi nas, povrijedićemo i mi njega – istakao je Netanijahu.

Libanska grupa Hezbolah jutros je saopštila da je izvela “prvu fazu” napada na Izrael kao odgovor na ubistvo visoko rangiranog komandanta te grupe Fuada Šukra prošlog mjeseca i da je pogodila 11 izraelskih vojnih lokacija.

Hezbolah je naveo da je ispaljeno više od 320 raketa i veliki broj dronova na ciljeve u severnom Izraelu.

Izraelski ministar odbrane Јoav Galant saopštio je da je proglasio vanredno stanje na 48 sati, a predstavnik izraelske vojske Danijel Hagari izjavio je da desetine izraelskih ratnih aviona napadaju ciljeve na jugu Libana.

Hezbolah: Za danas završena vojna operacija protiv Izraela

Libanska militantna gruipa Hezbolah saopštila je da je “za danas završena” vojna operacija, nakon što je u ranim jutarnjim satima izvela napad dronovima i raketama na vojne ciljeve na sjeveru Izraela.

Ova grupa je negirala da su izraelski preventivni napadi pokrenuti neposredno prije njenog napada na Izrael uticali na operaciju, prenosi Gardijan.

– Tvrdnje neprijatelja o preventivnim akcijama koje je izveo, ciljevima koje je pogodio i ometanju napada Hezbolaha su prazne – navodi se u saopštenju Hezbolaha.

Dodaje se da su svi dronovi lansirani ka ciljevima prema predviđenom rasporedu.

Istovremeno, TV kanal Al-Majadin, blizak Hezbolahu, javio je da je napad te grupe na Izrael bio potpuno uspješan i negirao tvrdnje Izraela da je preventivni izraelski napad na lansere raketa Hezbolaha bio efektivan, prenosi Tajms of Izrael.

Da li je aktuelna vlada Njemačke samo “prelazna vlada”? Otkako je počelo da se barata tim pojmom u javnosti, svaki od partnera iz vladajuće koalicije reaguje drugačije.Ponekad se događaji odvijaju kao da su naručeni. Ovog utorka 20. avgusta kancelar Olaf Šolc (SPD) je u Drezdenu prisustvovao simboličnom početku izgradnje fabrike čipova. Ona bi trebalo da obezbijedi snabdijevanje Njemačke i Evrope čipovima, a subvencionisana je milijardama evra njemačke vlade. Šolc čipove naziva “naftom 21. vijeka” i nije propustio priliku da lično prisustvuje tom događaju. Kao da poručuje: “Kriza, koja kriza?” Radi se dakle o budućnosti privrede.

Ali, ovih dana često se postavlja i pitanje budućnosti samog kancelara. Naime, sve češće se spominje izraz “prelazni kancelar”. Pritom taj izraz nije potekao iz opozicije, već iz vladajuće koalicije. Lider stranke Zeleni Omid Nuripur je u nedavnom intervjuu za javni servis “ARD” aktuelnu vladu opisao kao “prelaznu vladu nakon ere Angele Merkel”.

To izjava izazvala je burne reakcije. Sam Šolc sebe ne sagledava kao nekakvog “prelaznog kancelara”, i u svom karakterističnom maniru je prokomentarisao: “Svaka vlada je prelazna vlada prije sljedeće – a ponekad je to ista vlada.” Ipak, Šolc je na dijalogu sa građanima organizovanom u ponedjeljak u Bremenu priznao da su teški procesi donošenja odluka (o budžetu prije svega) zasjenili postignuća koalicije. Ujedno je svoje koalicione partnere pozvao na “dobro vladanje” i “dobro ponašanje”.

Može se raspravljati o tome da li je javni ukor na račun ministra finansija Kristijana Lindnera (FDP) u nedavnom budžetskom sporu bilo “dobro ponašanje”. Socijaldemokrata Šolc je djelovao kao neko ko želi javno da pokaže svom ministru finansija iz redova FDP da se on bolje razumije u monetarnu politiku. Taj spor, koji je predstavnik Zelenih Nuripur nazvao “možda najbesmislenijim od svih sporova“, dodatno je ubrzao centrifugalne sile koje već dugo razdvajaju vladajuću koaliciju. Otada se čini kao da njeni članovi pokušavaju da se zadrže zajedno samo da bi se oduprli osjećaju sopstvene prolaznosti. Jer, ko još želi da bude samo “prelazan”?

I dok kancelar je u Drezdenu govorio o budućnosti privrede, FDP-ov ministar saobraćaja Folker Vising iskoristio je u utorak obilazak gradilišta na obnovi željezničke pruge Ridban, važnog dijela mreže za međugradski prevoz, kako bi govorio o budućnosti željeznice. On željeznicu, koja je postala simbol svega onoga što u Njemačkoj ne funkcioniše, opisuje kao “oldtajmera” kojeg je naslijedio od prethodnih vlada.

Vising je prokomentarisao i pitanje “prelazne vlade”: “FDP ne želi da vlada privremeno, već i u budućnosti.” Ostaje otvoreno da li će to biti sa semaforskom koalicijom (SDP, Zeleni, FDP). A što se tiče Nuripurove izjave, Vising kaže da ne može da je shvati. On očigledno ima drugačije mišljenje, kaže ministar saobraćaja.

Treći partner u koaliciji, Zeleni, takođe su se oglasili. Ministar privrede Robert Habek, koji će na sljedećim saveznim izborima vjerovatno da bude kandidat Zelenih za kancelara, u utorak je organizovao dijalog sa građanima u svom Ministarstvu. On želi da sasluša, da uđe u dijalog, da bude dostupan, da otvori Ministarstvo privrede prema građanima. Očigledno želi da popravi svoj imidž, a pogled mu je već usmjeren ka kabinetu kancelara.

Iako mu šanse trenutno nisu velike, Habek je već poslao poruku: “Ako ikada postanem kancelar, Kristijan Lindner neće biti ministar finansija.”

Njegovo razočaranje u vladajuću koaliciju postalo je očigledno nakon minimalnog kompromisa postignutog u budžetskim pregovorima. Teško je zamisliti da distanca prema sopstvenoj koaliciji može biti veća od ove Habekove.

A da li je ova vlada prelazna ili nije? U svako slučaju postaje jasno da tu svako sada radi za sebe, prenosi “b92”.