VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zaharova: Izjave evropskih lidera u Davosu teatar apsurda

    Zaharova: Izjave evropskih lidera u Davosu teatar apsurda

    – Izjave evropskih lidera na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu zvuče kao predstave u međunarodnom teatru apsurda, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Čitam vijesti iz Davosa. Znate, postoji teatar apsurda. A ovo čak nisu njegove predstave, već međunarodni pozorište apsurda”, napisala je Zaharova na Telegramu.

    Ona je dodala da joj se najviše od svega dopao prijedlog predsjednika Finske Aleksandra Stuba o odlasku u saunu sa predsednikom SAD Donaldom Trampom da bi se riješio problem Grenlanda.

    Istakla je da “zapadno tumačenje ljudskih prava i liberalnih vrijednosti zaslužuju ovacije”, prenosi Sputnjik.

    Finski predsjednik je izjavio da bi odlazak u saunu s Trampom mogao da doprinese pronalaženju rješenja za Grenland.

    “Ponekad je korisno prikočiti, otići u saunu, dobro se preznojiti i poslije toga naći rešenje… Od `diplomatskog golfa` do `diplomatske saune`”, rekao je Stub za “Vašington post”.

  • Sud u Parizu oslobodio Marin Le Pen

    Sud u Parizu oslobodio Marin Le Pen

    Krivični sud u Parizu oslobodio je Marin Le Pen optužbe za klevetu jedne žene koju je liderka Nacionalnog okupljanja (FN) povezala sa “radikalnim islamom”.

    “Iako je takva praksa predmet debate u našem društvu, povezivanje osobe sa radikalizovanim praktikovanjem religije ne predstavlja uvredu”, navodi se, između ostalog u obrazloženju krivičnog suda u Parizu, prenosi dnevni list Figaro.

    Marin Le Pen nije bila prisutna jer je morala da se pojavi pred Apelacionim sudom u Parizu u žalbenom postupku u slučaju nazvanom “evropski parlamentarni asistenti” u kome su ona i još 11 osoba osuđeni da su krivi da su nezakonito koristili sredstva Evropskog parlamenta za isplatu stranačkih službenika tako što su ih angažovali kao parlamentarne asistente, a da su oni retko ili nikada radili na stvarnim parlamentarnim poslovima.

    U toj presudi Le Pen je zabranjeno da pet godina obavlja javne funkcije.

    U sudu se pojavila i 30-godišnja žena koja je podnijela tužbu protov Le Penove, ali bez hidžaba.

  • Kvar na Trampovom avionu nakon polijetanja: Vratio se u Vašington pa drugim otišao u Davos

    Kvar na Trampovom avionu nakon polijetanja: Vratio se u Vašington pa drugim otišao u Davos

    Predsjednički avion na putu za Davos u Švicarskoj, u kome se nalazio američki predsjednik Donald Tramp, vratio se protekle noći u Merilend manje od sat vremena nakon polijetanja, zbog “manjeg problema sa elektrikom”, izjavila je danas portparol Bijele kuće Kerolajn Livit.

    Tramp je drugim avionom za Davos poletio sat vremena kasnije, prenosi CBS.

     

     

    Livit je novinarima u predsjedničkom avionu rekla da je, nakon polijetanja iz zajedničke baze Endruz, posada identifikovala “manji problem sa elektrikom” i, iz predostrožnosti, odlučila da se okrene i vrati u bazu.

    Avion se vratio u bazu u 23.07 sati po lokalnom vremenu, a Tramp se potom ukrcao u novi avion, koji je poletio za Davos oko ponoći.
    Novinari su rekli da su se svjetla u novinarskoj kabini nakratko ugasila nakon polijetanja.

    Tramp će u Davosu učestvovati na Svjetskom ekonomskom forumu, na kome bi trebalo da se obrati danas, ubrzo nakon slijetanja. Trenutno postoje dva modifikovana “boinga 747” koji služe kao predsjednički avioni, a oba su u upotrebi od 1990. godine.

    Trebalo je da budu zamijenjeni 2024. godine modifikovanim “boingom 747”, ali je završetak prvog aviona za zamjenu odložen do 2027. godine, a drugog do 2028. godine, prema podacima Američkog ratnog vazduhoplovstva.

  • Zapad zabrinut zbog veza BiH s Iranom

    Zapad zabrinut zbog veza BiH s Iranom

    Zapadne diplomate i bezbjednosne strukture pažljivo prate aktivnosti iranskih kulturnih i akademskih organizacija u BiH, smatrajući ih produženim djelovanjem iranskog režima na zapadnom Balkanu, navodi njemački servis Deutsche Welle.

    U prilogu o ovom fenomenu podsjeća se da odnosi između BiH i Irana imaju korijene u ratnom periodu 1992-1995. godine, kada je Teheran, uprkos embargu Ujedinjenih nacija, isporučivao oružje Armiji BiH.

    “Te isporuke pratili su pripadnici Iranske revolucionarne garde, koji su učestvovali i u obuci bosanskih vojnika. Na toj osnovi razvijena je mreža veza koja i danas postoji kroz kulturne centre, obrazovne projekte i političke kontakte”, navedeno je u tekstu.

    Dodaju da je svježu pažnju zapadne javnosti zbog ovih veza izazvala izjava Zukana Heleza, ministra odbrane BiH, koji je nakon sastanka s iranskim vojnim atašeom poručio da će BiH učiniti sve da ojača vojnu saradnju s Iranom, naglasivši da se iranska pomoć iz ratnih godina nikada neće zaboraviti.

    Nakon oštre reakcije SAD, kako je navedeno, da je svaka vojna saradnja s Iranom nespojiva sa strateškim partnerstvom BiH sa Zapadom, Helez je izjavu povukao, nazvavši je “pogrešno protumačenom”.

    DW ističe da nisu samo političari u trenutnoj vladajućoj koaliciji u FBiH davali izjave koje se tumače kao proiranske, već da su to činili i predstavnici prošle vlasti.

    Sličan pragmatičan pristup Iranu ranije je pokazivala i bivša ministarka spoljnih poslova Bisera Turković, koja je Teheran više puta opisivala kao partnera i prijatelja.

    “Njeni susreti s iranskim zvaničnicima odvijali su se u periodu kada su u Iranu trajali nasilni protesti, dok su EU i SAD razmatrale dodatne sankcije i moguće proglašenje Revolucionarne garde terorističkom organizacijom”, naglašeno je.

    Dio stručne javnosti upozorava da iranske nevladine organizacije u regionu mogu djelovati na više frontova – vjerskom, kulturnom i ideološkom – te da postoje indicije o finansiranju ekstremističkih struktura. Iran se, u međunarodnom kontekstu, smatra glavnim finansijskim i logističkim pokroviteljem Hamasa, kojem godišnje osigurava stotine miliona dolara.

    Emir Hadžikadunić, bivši ambasador BiH u Iranu, smatra da su stvarni odnosi dvije zemlje ograničeni: trgovinska razmjena je zanemarljiva, investicija gotovo da nema, a politički kontakti svode se na povremene sastanke. Prema njegovim riječima, Iran u Bosni i Hercegovini prije svega djeluje kroz stvaranje meke moći otvarajući kulturne centre, obrazovne institucije i filozofsko-religijske programe.

    Pitanje koje se sve češće postavlja jeste da li Bosna i Hercegovina, svjesno ili nesvjesno, postaje prostor putem kojeg Iran pokušava ublažiti svoju međunarodnu izolaciju – i koliko je to kompatibilno s njenim evroatlantskim putem.

  • Tramp o Grenlandu: Mislim da će se stvari dobro razviti, saznaćete sve

    Tramp o Grenlandu: Mislim da će se stvari dobro razviti, saznaćete sve

    Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da francuski predsjednik i britanski premijer postanu malo oštriji kada on nije u blizini, kao i da smatra da će se stvari dobro razvijati kada je riječ o Grenlandu.

    Na pitanje da li je razgovarao sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i britanskim premijerom Kirom Starmerom, Tramp je odgovorio da nije, ali smatra da se sa njima dobro slaže.

    – Mislim, uvijek se prema meni ponašaju korektno. Malo postanu oštriji kad nisam u blizini, ali kad sam tu, onda se prema meni odnose vrlo lijepo. I, znate, sviđaju mi se obojica – rekao je Tramp na konferenciji za novinare.

    Odgovarajući na pitanje koliko je daleko spreman ići po pitanju Grenlanda, Tramp je kratko naveo “saznaćete”, prenosi Skaj njuz.

    Novinar ga je pitao je li konačni raspad NATO-a cijena koju je spreman platiti za Grenland.

    – Mislim da ćemo pronaći rješenje s kojim će NATO biti jako sretan i s kojim ćemo mi biti jako sretni. Ali nam je Grenland potreban iz bezbjednosnih razloga, potreban nam je za nacionalnu bezbjednost, pa čak i za svjetsku bezbjednosti – ponovio je Tramp.

    O najavljenim carinama prema Evropi, ako evropske zemlje ne podrže njegov plan preuzimanja Grenlanda, Tramp je naveo da ima zakazan velik broj sastanaka o Grenlandu.

    – Večeras, kao što znate, odlazim u Davos gdje imam zakazan velik broj sastanaka o Grenlandu. I mislim da će se stvari prilično dobro razviti – rekao je Tramp.

  • Kličko: Ljudi masovno bježe iz grada

    Kličko: Ljudi masovno bježe iz grada

    Vitalij Kličko, gradonačelnik Kijeva izjavio je danas, 20. januara, da je više od pola miliona ljudi napustilo glavni grad Ukrajine nakon njegovog poziva stanovnicima na privremeno preseljenje zbog ruskih napada na ključna energetska postrojenja.

    Prema njegovim riječima, oko 600.000 ljudi poslušalo je poziv od 9. januara, nakon što su napadi dronovima i projektilima prekinuli snabdijevanje strujom, vodom i grijanjem u velikim dijelovima grada dok su se temperature spuštale do minus 20 stepeni Celzijusovih, javlja AFP.

    Kličko je u intervjuu, tokom kojeg su se oglasile sirene za vazdušnu uzbunu, rekao da se broj stanovnika smanjio.

    Temperatura ide i do minus 20

    “Nema svako priliku napustiti grad, ali trenutno je populacija smanjena”, naveo je Kličko, precizirajući da se 600.000 ljudi iselilo iz glavnog grada koji ima oko 3,6 milijuna stanovnika.

    “Temperatura je gotovo minus 20, a Putin to koristi da slomi otpor, da sve gurne u depresiju, da stvori napetost u društvu”, rekao je Kličko.

    Ponovno je pozvao ljude koji imaju alternativni smještaj da napuste grad kako bi se smanjio pritisak na energetsku mrežu u prijestonici.

    Stalni napadi na infrastrukturu

    U ruskim napadima dronovima i projektilima 9. januara polovina svih stambenih zgrada u Kijevu – oko 6.000 zgrada – ostala je bez grijanja.

    Ruske snage od tada su izvele još nekoliko napada velikih razmjera, uključujući i onaj tokom noći uoči intervjua, kada su stotine hiljada ljudi u Kijevu ponovno ostale bez struje, grijanja i vode.

    Dugi prekidi snabdijevanja električnom energijom postali su uobičajeni otkako su ruske snage 2022. godine počele  gađati ukrajinska energetska postrojenja.

    Neki stanovnici sada kažu da struje imaju samo jedan ili dva sata dnevno, ako je uopšte ima. Novinari AFP-a u Kijevu zabilježili su da su trgovine i restorani zatvoreni zbog nestanka struje, semafori ne rade, a javna rasvjeta noću je isključena u dijelovima grada.

    “Borimo se da preživimo”

    “Možete zamisliti kako je ako nemate struje, nemate vode kod kuće. Ne možete se istuširati. Radijatori su vam hladni. Situacija je vrlo kritična. Borimo se da preživimo i borimo se da ljudima pružimo usluge – grijanje, vodu, struju”, dodao je Kličko.

    Kličko, bivši svjetski bokserski prvak koji je na funkciji od 2014. godine, našao se na meti kritika iz predsjedničkog kabineta zbog reakcije grada na napade.

    Rješenje problema, rekao je Kličko za AFP, bila bi izgradnja potpuno novog energetskog sistema, ali to nije moguće dok traje sukob. Naveo je da popravke otežavaju niske temperature i stalne vazdušne uzbune koje prisiljavaju radnike na terenu da traže sklonište.

    “Sve trenutno ovisi o protivraketnim stemima koji odbijaju nove ruske napade”, zaključio je Kličko, prenosi Index.hr.

  • Evropski parlament zamrznuo ratifikaciju trgovinskog sporazuma sa SAD

    Evropski parlament zamrznuo ratifikaciju trgovinskog sporazuma sa SAD

    Evropski parlament odlučio je da zamrzne proces ratifikacije trgovinskog sporazuma između EU i Sjedinjenih Država, kao odgovor na najnovije prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa.

    Ovu mjeru podržali su socijaldemokrate i poslanici Evropske narodne partije.

    Predsjednik poslaničke grupe socijaldemokrata Iratkse Garsija Peres rekla je novinarima da među političkim grupama postoji “većinski dogovor” da se zamrzne trgovinski sporazum koji su EU i SAD postigli prošle godine, piše Figaro.

    Predsjednik poslaničke grupe EPP Manfred Veber smatra da je sprečavanje bescarinskog pristupa američkih kompanija evropskom tržištu “veoma snažan alat”.

    Kopredsjednik grupe Evropskih konzervativaca i reformista Nikola Prokaćini ocenio je da je takva odluka “greška”.

    Predsjednik centrističke grupe Obnovimo Evropu Valeri Aje ocijenila je da je riječ o “izuzetno moćnoj poluzi”, navodeći da ne veruje da bi američke kompanije bile spremne da se odreknu evropskog tržišta.

    Grupa Patriote, na čijem je čelu francuski evroposlanik Žordan Bardela, podržava “suspenziju” sporazuma. Bardela je rekao da je u odnosima sa SAD sada na snazi “odnos snaga”

    Dogovor, postignut tokom ljeta, predviđa carine od 15 odsto na izvoz iz EU u SAD, dok bi američki izvoz u EU bio oslobođen carina.

  • Forum u Davosu: Ekonomske teme u sjenci bezbjednosnih

    Forum u Davosu: Ekonomske teme u sjenci bezbjednosnih

    U švajcarskom gradu Davosu održava se Svjetski ekonomski forum koji okuplja ekonomsku i političku elitu svijeta.

    Ekonomske teme ovaj put potisnute su u drugi plan usljed najnovijeg zaoštravanja američko-evropskih odnosa zbog Grenlanda.

    Dok američki predsjednik Donald Tramp ponovo najavljuje da će SAD preuzeti kontrolu nad najvećim ostrvom na svijetu, evropski zvaničnici ocjenjuju da su takve poruke veoma zabrinjavajuće i neprihvatljive.

    Uoči sutrašnjeg Trampovog obraćanja, koje cijeli svijet iščekuje sa velikim nestrpljenjem, današnja obraćanja evropskih zvaničnika u Davosu obilježila je veoma oštra retorika prema SAD. Francuski predsjednik Emanuel Makron smatra da Amerika želi da potčini Evropu i da je to neprihvatljivo.

    – Bez kolektivnog upravljanja, saradnja ustupa mjesto neumoljivoj konkurenciji. Konkurencije iz Sjedinjenih Američkih Država kroz trgovinske sporazume koji potkopavaju naše izvozne interese, zahtijevaju maksimalne ustupke i otvoreno ciljaju na slabljenje i potčinjavanje Evrope, u kombinaciji sa beskrajnim akumuliranjem novih tarifa koje su fundamentalno neprihvatljive, pogotovo kada se koriste kao poluga protiv teritorijalnog suvereniteta – rekao je Makron.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen reagovala je na Trampovu najavu da će od februara biti uvedena carina od deset odsto na uvoz robe iz osam evropskih zemalja koje su se okupile oko Danske, nakon njegovih pojačanih poziva da Sjedinjene Države preuzmu Grenland.

    – I zato su predložene dodatne tarife greška, posebno između dugogodišnjih saveznika. Evropska unija i SAD su se dogovorile o trgovinskom sporazumu prošlog jula. I u politici, kao i u biznisu – dogovor je dogovor. I kada se prijatelji rukuju, to mora nešto da znači – poručila je Fon der Lajen.

    Tramp, čini se, razmišlja potpuno drugačije. Pored najavljenih carina planira da učvrsti i svoj Odbor za mir. Za članstvo traži milijardu dolara a pozvano je oko pedeset zemalja. Evropski lideri su po ovom pitanju prilično oprezni. Na pitanje novinara šta će uraditi ako Makron odbije da se pridruži mirovnom savjetu za Gazu Tramp kaže:

    – Јe li to rekao? Pa, niko ga ne želi jer će uskoro otići sa funkcije, tako da je to u redu. Šta ću uraditi ako ne bude želio? Uvešću carine od 200 odsto na francuska vina i šampanjce i on će se pridružiti mirovnom savjetu. Ali ne mora da se pridruži.

    U Davosu je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji pažljivo prati razvoj situacije između Evrope i SAD. Očekuje veoma snažan govor Trampa, u suprotnom smjeru od onoga što se čulo danas od evropskih lidera.

    – Ta igra carinama i donošenja odluka na dnevnom nivou, nije dobra, o čemu je govoro i kineski zamjenik premijera. Mi polako, ali sigurno ulazimo u dnevno donošenje odluka i vi ne možete ništa sa planirate – rekao je Vučić.

    EU planira kontramjere. Čini se da u ovom trenutku nemaju jasan plan, ali ono što je jasno jeste da će naredni dani biti ključni za odnose Evropske unije i SAD.

  • Nilsen: Ne možemo izostaviti mogućnost da će SAD upotrijebiti vojne snage na Grenlandu

    Nilsen: Ne možemo izostaviti mogućnost da će SAD upotrijebiti vojne snage na Grenlandu

    Ne možemo izostaviti mogućnost da će Sjedinjene Američke Države upotrijebiti vojne snage na Grenlandu, iako je malo vejrovatno da će do nje doći, izjavio je danas premijer Grenlanda Јens-Frederik Nilsen.

    – Zato moramo biti pripremljeni za sve mogućnosti. Ali naglašavamo da je Grenland članica NATO-a, i ako bude eksalacije, to će imati posledice po spoljni svijet – rekao je Nilsen, prenosi Rojters.

    Naveo je da “nema sumnje” da će Grenlandu biti potrebno veće vojno prisustvo.

    – Ako pogledamo odbrambeni sektor, vidimo da ima mnogo vežbi savezničkih zemalja, i da postoje rastuće tenzije na Arktiku – naveo je on.

    On je istakao da Grenland teži bližoj saradnji sa Evropskom unijom.

    Govoreći o fotomontaži koju je ranije danas američki predsjednik Donald Tramp objavio na svom nalogu na mreži Socijalna istina, a na kojoj se vide Tramp, potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država DŽej Di Vens i američki državni sekretar Marko Rubio kako pobadaju američku zastavu na tlo Grenlanda, Nilsen je rekao da je riječ o “nepoštovanju”.

    Ranije danas danska premijerka Mete Frederiksen je rekla da Danska ne može da pregovara o sopstvenom suverenitetu, identitetu i demokratiji.

    – Ovo je pitanje svjetskog poretka. Najgore možda tek dolazi – rekla je ona.

    Istakla je da Danska smatra SAD svojim “najbližim saveznikom”, rekavši da Kopenhagen nikada nije tražio sukob, već saradnju.

    Frederiksen nije doputovala na Svetski ekonomski forum u Davosu, usled tenzija sa SAD oko namere Trampa da Vašington preuzme kontrolu nad Grenlandom.

  • Održan sastanak Dmitrijeva sa američkom delegacijom u Davosu

    Održan sastanak Dmitrijeva sa američkom delegacijom u Davosu

    Specijalni izaslanik ruskog predsjednika Kiril Dmitrijev, specijalni izaslanik američkog lidera Stiven Vitkof i Džared Kušner, zet Donalda Trampa, sastali su se na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu kako bi razgovarali o rješavanju ukrajinske krize. Razgovor je trajao više od dva sata.

    Vitkof je razgovore sa Dmitrijevom ocijenio kao veoma pozitivne, javlja Sputnjik.

    – Razgovori su bili veoma pozitivni – rekao je on poslije sastanka.