VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • SAD uvele sankcije predsjedniku Kolumbije i članovima njegove porodice

    SAD uvele sankcije predsjedniku Kolumbije i članovima njegove porodice

    Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država uvelo je danas sankcije predsjedniku Kolumbije Gustavu Petru, njegovoj supruzi i sinu, kao i ministru unutrašnjih poslova te zemlje Armandu Benedetiju.

    Američka administracija tvrdi da Petro ima veze s trgovinom narkoticima, prenosi Blumberg.

    Tramp je predsjednika Kolumbije označio kao “ilegalnog lidera tržišta narkotika”, optužujući ga da dopušta da trgovina drogom cvjeta tokom njegove vladavine, i zapretio uvođenjem sankcija kolumbijskom izvozu, prnosi Tanjug.

    Odluka dolazi nakon Trampove odluke u septembru da ukloni Kolumbiju kao partnera u borbi protiv narkotika, svrstavajući dugogodišnjeg američkog saveznika u istu kategoriju sa Venecuelom, Bolivijom, Avganistanom i Mjanmarom, piše Blumberg.

  • EU sprema nove kazne za velike platforme

    EU sprema nove kazne za velike platforme

    EU se ponovo priprema da kazni “TikTok” i “Metu”, kompaniju u čijem je vlasništvu i “Facebook”, jer krše obaveze iz Zakona o digitalnim uslugama, kojim Brisel želi da poveća kvalitet informacija koje se pružaju na internetu, kao i da smanji opasnost od lažnih vijesti i štetnih manipulacija.

    Kako bi EU bila sigurna da velike platforme poštuju svoje obaveze, traži se od platformi da omoguće pristup nezavisnim istraživačima algoritmima kako bi se utvrdilo kako one ispunjavaju obaveze koje proizlaze iz zakona.

    Osim toga, kako je saopšteno, “Facebook” i “Instagram” otežavaju korisnicima prijavu štetnih sadržaja koji krše obaveze iz zakona.

    U Evropskoj komisiji ne tvrde da ove platforme sprečavaju korištenje ovih alata, već da su uvele komplikovane mehanizme koji otežavaju istraživačima pristup podacima, a korisnicima prijavljivanje neprimjerenih sadržaja.

    “Facebook”, “Instagram” i “TikTok” sada imaju mogućnost da pregledaju dokumente u istražnim spisima i pismeno odgovore na preliminarne nalaze Komisije. Platforme mogu preduzeti mjere za otklanjanje povreda.

    Ako na kraju ovog postupka navodi Komisije budu potvrđeni, moguće su novčane kazne u visini od šest odsto ukupnog godišnjeg globalnog prometa konkretne platforme.

    Cilj EU je da ovim mjerama omogući bolje pozicioniranje kredibilnih medija, na primjer kada su pretraživačke platforme poput Googlea u pitanju.

    Kako su “Nezavisne” pisale u avgustu prošle godine, “Google” je, u skladu s obavezama iz ovog zakona, prošlog ljeta počeo derogirati sajtove za koje je utvrđeno da objavljuju lažne vijesti, a postepeno se krenulo i u ohrabrivanje sajtova da ne koriste botove za kreiranje sadržaja, već istraživačke autorske tekstove koji su potkrijepljeni činjenicama

    U “Googleu” su tada saopštili da je najbolja zaštita protiv štetnih sadržaja izgradnja sistema pretraživanja koji će kvalitetne informacije stavljati na vrh rezultata pretraživanja, a derogirati one koji proizvode nekvalitetan sadržaj.

    “Google” je, kako smo pisali, u aprilu prošle godine objavio vodič za novinare nudeći četiri načina na koje medijski radnici mogu provjeriti informacije koje se nalaze na njihovoj platformi.

    Ističu da su proširili kapacitete svojih digitalnih alata “informacije o ovoj stranici” i “informacije o ovoj fotografiji” i dodali 40 novih jezika na kojima će ovi alati biti dostupni korisnicima.

    Oni omogućavaju novinarima, ali i drugim korisnicima, da saznaju o kakvoj internet stranici je riječ, da li je u pitanju kredibilni izvor, a jedan od novih alata omogućava provjeru da li je fotografija manipulisana alatima vještačke inteligencije.

    Osim toga, “Google” je otvorio stranicu za provjeru sadržaja, na kojoj korisnici mogu naći posljednje informacije o provjerenim sadržajima i pronađenim lažnim vijestima i misinformacijama koje se nalaze na njegovom pretraživaču.

    Za dublje provjere “Google” je stavio na raspolaganje Google Explorer, alat dizajniran prvenstveno za novinare, gdje mogu dobiti više informacija i bolji kontekst članaka objavljenih na internetu, a koji su registrovani u “Googleovom” pretraživaču.

    Kada je riječ o fotografijama, “Google” nudi opcije da se provjeri istorija fotografije, kako ih tretiraju kredibilni izvori, a na raspolaganju je i metadata, odnosno informacije o fotografiji koje se ne objavljuju direktno uz nju, ali se mogu naknadno pozvati.

  • Lavrov: EU i NATO ujedinjeni radi strateškog poraza Rusije

    Lavrov: EU i NATO ujedinjeni radi strateškog poraza Rusije

    Skoro sve članice Evropske unije i NATO-a ujedinile su se kako bi nanijele strateški poraz Rusiji, započevši protiv Moskve rat preko nacističkog režima u Kijevu, izjavio je ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov, prenosi RIA Novosti.

    Video-obraćanje šefa ruske diplomatije prikazano je tokom ceremonije otvaranja Osmog globalnog foruma mladih diplomata. Kako je istakao ministar, ova godina protiče u znaku 80. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom i Velikom otadžbinskom ratu, kao i 80. godišnjice osnivanja Ujedinjenih nacija.

    Lavrov je naglasio da je nemoguće precijeniti značaj tih epohalnih događaja za čitav poslijeratni svjetski poredak.

    – Naša zemlja dala je presudan doprinos u porazu nacističke Nemačke, koja je pod svojim zastavama sa svastikom okupila gotovo cijelu tadašnju Evropu. Važno je da to ne zaboravimo ni danas, kada se iz Berlina čuju neodgovorni pozivi da se nemačka vojska ponovo učini najjačom na kontinentu, i kada su se skoro sve članice Evropske unije i NATO-a ponovo ujedinile u nastojanju da nanesu strateški poraz našoj zemlji, započevši protiv Rusije rat preko nacističkog režima koji je nezakonito doveden na vlast kao posljedica državnog prevrata u februaru 2014. godine – poručio je šef ruske diplomatije.

    Istakao je da je, sa svoje strane, Ruska Federacija, jedna od stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN i najveća evroazijska sila, u potpunosti svesna svoje posebne odgovornosti za očuvanje međunarodnog mira i bezbjednosti.

    Rusija, kako je podvukao, nastavlja aktivno da radi na oblikovanju pravednijeg svjetskog poretka, koji bi trebalo da se zasniva na principima Povelje UN i da u potpunosti uvažava kulturnu i civilizacijsku raznolikost svijeta.

  • Orban: Putin me upozorio na moguće kontramjere

    Orban: Putin me upozorio na moguće kontramjere

    Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da ga je predsjednik Rusije Vladimir Putin obavijestio o namjeri Moskve da preduzme kontramjere protiv zapadnih zemalja u slučaju eksproprijacije zamrznutih ruskih sredstava.

    Orban je u intervjuu za “Јutjub” kanal “Patriota” naveo da je prilikom razmjene pisama sa Putinom prošle sedmice upitao ruskog predsjednika kako će Rusija reagovati ako se Brisel odluči za eksproprijaciju ruskih sredstava i da li će razvrstavati zemlje prema njihovom pristupu tom problemu.

    – Ruski predsjednik odgovorio je da će biti preduzete kontramjere – rekao je Orban.

    Mađarski premijer istakao je da je iz prepiske sa ruskim predsjednikom zaključio da će biti značajan stav Mađarske ukoliko se Moskva odluči za kontramjere.

    – Mađarske kompanije imaju ozbiljna sredstva u Rusiji. Јednostavno, u ekonomskom interesu Mađarske je da ne podrži to – naglasio je Orban, govoreći o planu Zapada o pljenidbi ruske imovine.

    On je objasnio da bi takav korak postao osnova za tužbe i da bi ugrozio povrjerenje u institucije koje deponuju stranu imovinu koja služi kao garancija za međunarodne komercijalne transakcije.

    – Ukoliko se oduzme imovina bilo kojoj zemlji, to je gotovo. Niko više nikada neće imati povjerenja u bilo koju evropsku finansijsku instituciju kada se radi o čuvanju rezervi – upozorio je Orban.

    Prema njegovim riječima, takvi postupci mogli bi da ugroze i pronalaženje rješenja za ukrajinsku krizu, jer bi izazvali ozbiljno nezadovoljstvo Rusije, prenio je TASS.

    – Time ćemo i umanjiti šanse rusko-američkih mirovnih pregovora – napomenuo je Orban.

    On je potencijalno prebacivanje ruskih sredstava Ukrajini nazvao “u najmanju ruku krađom” i dodao da Mađarska to ne podržava.

    Lideri EU nisu uspjeli da se tokom jučerašnjeg samita dogovore u vezi sa upotrebom zamrznutih ruskih sredstava.

  • Fico: Plan EU o korišćenju ruske imovine može da doživi fijasko

    Fico: Plan EU o korišćenju ruske imovine može da doživi fijasko

    Plan Evropske unije da iskoristi rusku imovinu za pomoć Ukrajini može da propadne, jer nosi sa sobom ozbiljne rizike, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

    – Očekivanja od konfiskacije zamrznute ruske imovine su ogromna, ali na narednom Evropskom savjetu u decembru, kada bi trebalo da bude donijeta odluka, Unija se može suočiti sa stvarnošću i plan može da doživi fijasko – istakao je Fico u video-obraćanju objavljenom na društvenim mrežama.

    Slovački premijer je predložio da se u zaključku samita Evropske unije u četvrtak mogućnost konfiskacije ne pominje i da Komisija predloži druge mogućnosti finansiranja Ukrajine za naredne dvije godine i dodao da je prijedlog bio usvojen.

    On je upozorio da predložena konfiskacija ruske imovine predstavlja ozbiljne rizike, među kojima su moguće odgovorne mjere Rusije, kršenje međunarodnog prava i pokretanje pravnih postupaka sa ruske strane.

    EU bez dogovora o ruskoj imovini

    Zemlje EU na samitu nisu uspele da usaglase predlog Evropske komisije o korišćenju ruske imovine za potrebe Kijeva, proizlazi iz pisanih zaključaka sastanka.

    – U tom kontekstu Evropski savet predlaže Evropskoj komisiji da što je moguće pre predstavi opcije finansijske podrške, zasnovane na proceni finansijskih potreba Ukrajine, i poziva Evropsku komisiju i Savjet da nastave rad kako bi Evropski savjet mogao da se vrati ovom pitanju na svom narednom zasjedanju – navodi se u dokumentu.

    Pritom se navodi da ruska imovina mora ostati zamrznuta u skladu sa zakonodavstvom EU sve do okončanja sukoba i isplate štete Ukrajini.

    Šef Evropskog savjeta Antonio Košta kasnije je izjavio da računa na donošenje odluke o korišćenju ruske imovine u decembru, a Evropskoj komisiji je naloženo da riješi “tehnička pitanja”. Sam čin konfiskacije sredstava on je ocenio kao “u skladu sa evropskim zakonodavstvom i međunarodnim pravom”.

    S druge strane, predsednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen obećala je da će izraditi nove mogućnosti za korišćenje ruske imovine u korist Kijeva i predstaviti ih državama-članicama EU.

    Zamrznuta ruska sredstva

    Nakon početka Specijalne vojne operacije, EU i zemlje G7 zamrzle su skoro polovinu deviznih rezervi Rusije: oko 300 milijardi evra. Više od 200 milijardi nalazi se u Evropskoj uniji, uglavnom na računima belgijske kompanije “Јuroklir”, jednog od najvećih svjetskih klirinških i obračunskih sistema.

    U Moskvi su više puta nazivali zamrzavanje ruskih sredstava u Evropi krađom, ističući da je EU usmjerena ne samo na sredstva privatnih lica, već i na državna sredstva.

    Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je da će Moskva odgovoriti na konfiskaciju. Prema njegovim riječima, Rusija takođe ima mogućnost da ne vrati sredstva koja zapadne zemlje drže na njenoj teritoriji.

    Prema riječima portparola Ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove, sve mjere Evropske unije za konfiskaciju ruske imovine su pravno ništavne i izazvaće oštar odgovor Moskve.

  • EU nije odobrila isplatu ruskog novca Ukrajini, nova rasprava u decembru

    EU nije odobrila isplatu ruskog novca Ukrajini, nova rasprava u decembru

    Lideri Evropske unije (EU) sinoć su se dogovorili da pomognu u zadovoljavanju finansijskih potreba Ukrajine za naredne dvije godine, ali nisu odobrili isplatu 140 milijardi eura zamrznute ruske gotovine kako bi se pomoglo u finansiranju odbrane zemlje.

    Odluka o korištenju navedenog ruskog novca odgođena je za decembar nakon što je Belgija izrazila zabrinutost.

    Kontroverzni potez bio bi dodatak sankcijama koje je blok nametnuo Rusiji, a koje su usmjerene na prihode Kremlja od nafte.

    Sastanak u Briselu održan je uoči samita u Londonu, gdje će britanski premijer pozvati evropske lidere da povećaju isporuke raketa dugog dometa Kijevu.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prisustvovat će sastanku takozvane “koalicije voljnih”, zajedno s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom.

    Evropski ministri su u četvrtak u Briselu razgovarali o tome kako bi se milijarde eura zamrznutog ruskog novca mogle staviti na raspolaganje Ukrajini kao takozvani “kredit za reparacije”.

    Mnoge vlade EU su se nadale da će lideri podržati plan i zatražiti od Evropske komisije, izvršnog tijela EU, da u narednim sedmicama izradi formalni pravni prijedlog.

    Ali konačni tekst, usvojen nakon maratonskih pregovora, nije dao zeleno svjetlo za planove. Umjesto toga, od Komisije je zatraženo “opcije za finansijsku podršku na osnovu procjene finansijskih potreba Ukrajine”.

    Cilj je sada da lideri EU postignu dogovor u decembru.

  • Cijene sirove nafte skočile su za više od pet posto zbog Trampovih sankcija Rusiji

    Cijene sirove nafte skočile su za više od pet posto zbog Trampovih sankcija Rusiji

    Cijene nafte skočile su u četvrtak za više od pet posto nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo nove sankcije dvjema ključnim kompanijama ruske naftne industrije u nastojanju da okonča rat u Ukrajini.
    Oglas

    Nagli rast cijena sirove nafte dogodio se nakon što je Donald Trump u srijedu najavio nove sankcije protiv dvije najveće ruske naftne kompanije Rosnjefta i Lukoila, rekavši da njegovi mirovni pregovori s predsjednikom Vladimirom Putinom “ne vode nikuda”.

    Ovom potezu pridružila se još jedna sankcija od Evropske unije kao dio pokušaja da se izvrši pritisak na Moskvu da okonča svoju troipogodišnju invaziju na Ukrajinu.

    “Ove nove sankcije će vjerovatno imati stvarni uticaj“, rekao je Arne Lohmann Rasmussen, analitičar u Global Risk Managementu.

    Prema industrijskim analitičarima, ove dvije kompanije čine nešto više od polovine ruske proizvodnje nafte, a obje proizvode i prirodni plin.

    Analitičari kompanije Capital Economics rekli su da bi ovaj potez “mogao biti dovoljno veliki šok da globalno tržište nafte sljedeće godine dovede u deficit”, iako su rekli da uticaj zavisi od efikasnosti mjera sprovođenja zakona.

    Rusko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je da sankcije rizikuju ugrožavanje diplomatskih napora za okončanje rata u Ukrajini i da je na njih razvilo “snažan imunitet”.

    Trump se mjesecima opirao nametanju novih ograničenja protiv Moskve, ali mu je strpljenje čini se potpuno nestalo nakon što su propali planovi za novi samit s Putinom u Budimpešti.

    S druge strane, Trump tvrdi da je Indija pristala smanjiti kupovinu ruske nafte kao dio američkog trgovinskog sporazuma, što New Delhi nije potvrdio.

    “S obzirom na to da Rosnjeft i Lukoil zajedno proizvode oko četiri miliona barela dnevno, ako bi Indija smanjila svoju kupovinu, to bi ozbiljno otežalo Rusiji da finansira svoj rat“, rekao je analitičar Trade Nationa David Morrison.

  • Bijela kuća: Sastanak između Trampa i Putina nije potpuno isključen

    Bijela kuća: Sastanak između Trampa i Putina nije potpuno isključen

    – Sastanak između američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina nije potpuno isključen, izjavila je sinoć (23. oktobar) portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit.

    “Mislim da se predsjednik i cijela administracija nadaju da to jednog dana ponovo može da se dogodi, ali želimo da budemo sigurni da će iz tog sastanka proizaći opipljiv pozitivan rezultat”, rekla je ona na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.

    Prema njenim riječima, Tramp nije video dovoljno akcije od strane Rusije ka postizanju mira, a želi da vidi akcije a ne samo riječi o okončanju rata.

    Livit je kazala da je Tramp sve više frustriran i da je na njemu da odluči da li će biti još sankcija protiv Rusije.

    Tramp je u srijedu rekao da je otkazao planirani sastanak sa Putinom zbog nedostatka napretka u diplomatskim naporima za okončanje rata u Ukrajini.

  • Konaković na mapi Amerike

    Konaković na mapi Amerike

    Niko ljepše ne priča o Elmedinu Konakoviću kao on sam o sebi. Niko i ne pretjera kao on sam, ali se niko i ne oklizne kao MVP.

    Od famoznog lobiranja u šali, preko sastanaka sa Rubiom, pa sve do velike međunarodne podrške za BiH koju je sam Dino Konaković stvorio, ministar spoljnih poslova je uspio samo završiti na tapetu saradnika bliskih Donaldu Trampu. I to skoro kao “islamista”.

    Bliska saradnica Donalda Trampa, Laura Lumer, javno je prozvala upravo Elmedina Konakovića koji se hvali dobrim odnosima sa novom američkom administracijom. Obilježila ga je kao “muslimana” koji pokazuje prezir prema hrišćanstvu.

    “Muslimani koji ciljaju Dodika otvoreno su pokazali prezir prema Izraelu, hrišćanstvu i Zapadu kroz izjave Elmedina Konakovića, ministra spoljnih poslova BiH i istaknutog bošnjačkog lidera”, napisala je Lumer u svojoj objavi i nastavila kritiku.

    “Konaković je agresivno nastojao smijeniti Dodika. Njegova mržnja prema Zapadu ogleda se u nizu oštrih izjava koje je dao u podršci islamskim pitanjima. Dana 27. aprila 2024. javno je osudio izraelskog ambasadora u Srbiji Jahela Vilana nazivajući ga “sramotom za čovječanstvo i diplomatiju. Dana 10. maja 2024. Konaković je najavio da BiH podržava rezoluciju Generalne skupštine UN-a kojom se Palestina priznaje kao država kvalifikovana za punopravno članstvo u UN-u. Takođe je poručio Savjetu bezbjednosti da ponovo razmotri ovo pitanje, što je u direktnoj suprotnosti sa politikom predsjednika Trampa da ne priznaje palestinsku državu”, poručila je Lumer.

    Лаура Лумер о Елмедину Конаковићу

    “Konakovićeva žustra podrška palestinskim pitanjima, zajedno s njegovom neumornom kampanjom protiv Dodika, dodatno ističe duboko ukorijenjenu netrpeljivost prema Izraelu, Americi i zapadnim saveznicima”.

    Toliko je o lobi ministru rečeno u jednoj objavi, da svi monteri klima uređaja u Americi ne mogu skupiti novca da ga se opere. Slavodobitne najave skidanja Milorada Dodika sa vlasti, podršci Amerike i odlično obavljenom poslu u ministarstvu spoljnih poslova, za Konakovića dolaze na naplatu.

    Postoji i dobra opcija da bi Konaković mogao na crnu listu i to umjesto onih koje je preko Majkla Marfija tamo i stavio. Treba podsjetiti i na izvinjavanje Zukana Heleze upućeno Amerikancima nakon što se sastao sa iranskim zvaničnicima i najavio saradnju. Tada se medijima pronijela vijest da bi Helez mogao na “crnu listu”, pa se brže bolje izvinjavao.

    Na programu ispred nas, pitanje je kada će Konaković pred govornicu sa istom porukom.

    “Desiće se uskoro sastanci sa ljudima u Trampovoj administraciji, sa ljudima bliskim Trampu koji su donosioci odluka, koji sjede u Stejt departmentu”, početkom godine izjavio je Konaković. Netom prije, objašnjavao je kako on, kao ministar inostranih poslova, sklapa dogovore sa lobi firmama u SAD da se bore za BiH.

    Kraj je godine, a Dino kaže da se šalio sa lobiranjem, i to je njegova odbrana. Do kraja imamo još dva mjeseca i priliku da još jednom čujemo “i za to sam se šalio”.

  • Zbog lažne reklame SAD prekinule trgovinske pregovore sa Kanadom

    Zbog lažne reklame SAD prekinule trgovinske pregovore sa Kanadom

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da prekida “sve trgovinske pregovore” sa Kanadom nakon objavljivanja televizijske reklame u kojoj Ronald Regan negativno govori o carinama. Tramp je optužio Kanadu za “nečuveno ponašanje” sa ciljem uticaja na odluke američkih sudova.

    Trampova objava na društvenim mrežama uslijedila je nakon što je kanadski premijer Mark Karni rekao da cilja da udvostruči izvoz svoje zemlje u zemlje van SAD zbog pretnje koju predstavljaju Trampove tarife.

    – Fondacija Ronalda Regana je upravo objavila da je Kanada prevarantski koristila lažnu reklamu, u kojoj Ronald Regan negativno govori o tarifama – istakao je Tramp.

    Dodao je i da su to “uradili samo da bi se umešali u odluku Vrhovnog suda SAD i drugih sudova”.

    – Carine su veoma važne za nacionalnu bezbjednost i ekonomiju SAD. Na osnovu njihovog skandaloznog ponašanja, svi trgovinski pregovori sa Kanadom se ovim prekidaju – poručio je američki predsjednik.

    Karnijeva kancelarija još uvijek nije reagovala na Trampovu odluku.

    Prethodno je Fondacija Ronalda Regana objavila da reklama koju je kreirala vlada Ontarija “pogrešno predstavlja predsjedničko radio obraćanje naciji o slobodnoj i fer trgovini od 25. aprila 1987. godine”.

    Dodali su da Ontario nije dobio dozvolu fondacije “da koristi i uređuje komentare”.

    Fondacija je saopštila da “razmatra pravne opcije po ovom pitanju” i pozvala javnost da pogleda nemontirani video Reganovog obraćanja.

    Kanadski premijer Mark Karni se sastao sa Trampom ranije ovog meseca kako bi pokušao da ublaži trgovinske tenzije dok se dve zemlje i Meksiko pripremaju za reviziju sporazuma između SAD, Meksika i Kanade, trgovinskog sporazuma koji je Tramp ispregovarao tokom svog prvog mandata, ali je od tada pogoršao svoje odnose.

    Više od tri četvrtine kanadskog izvoza ide u SAD, a skoro 3,6 milijardi kanadskih dolara (2,7 milijardi američkih dolara) vrijedne robe i usluga prelaze granicu svakodnevno.

    Trampove tarife su posebno naštetile kanadskom automobilskom sektoru, čiji se veliki dio nalazi u Ontariju. Ranije ovog mjeseca, proizvođač automobila “Stelantis” je saopštio da će premjestiti proizvodnu liniju iz Ontarija u Ilinois.