VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Putin: Rusija spremna da izdvoji milijardu dolara kao podršku palestinskom narodu

    Putin: Rusija spremna da izdvoji milijardu dolara kao podršku palestinskom narodu

    Rusija je spremna da izdvoji milijardu dolara za Savjet mira kako bi podržala palestinski narod, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin na sastanku sa palestinskim liderom Mahmudom Abasom u Kremlju.

    Prema njegovim riječima, izdvajanje sredstava za ovu organizaciju na račun zamrznute ruske imovine razmatrano je sa SAD i ranije.

    Putin je podsjetio da je Moskva pružala humanitarnu pomoć i tokom najtežih kriznih vremena u Gazi.

    – Samo punopravno funkcionisanje palestinske države može dovesti do regulisanja situacije na Bliskom istoku – ocijenio je ruski lider.

    Inicijativa predsjednika SAD Donalda Trampa o stvaranju Savjeta mira ima za cilj rješavanje situacije u Palestini i Pojasu Gaze, objasnio je Putin.

    Odnosi Rusije i Palestine imaju duboke korijene i posebnog su karaktera. Oni se razvijaju uprkos svim poteškoćama u bliskoistočnom regionu, konstatovao je on.

    Putin je trend ka povećanju trgovinskog prometa između dvije zemlje nazvao očiglednim.

    Abas: Rusija veliki prijatelj Palestine

    Palestinski lider je tokom sastanka izjavio da je Rusija veliki prijatelj Palestine, na koga se može osloniti u svim oblastima.

    On je nazvao Moskvu svojim “drugim domom”.

    Prema njegovim riječima, Rusija je istorijski podržavala palestinski narod na političkom i diplomatskom nivou.

    Finansijska i ekonomska pomoć Rusije palestinskom narodu je značajna i naš narod je zahvalan Rusiji na ovoj pomoći, istakao je Abas.

    – Ono što nam je potrebno je mir. I nadamo se da ćemo uz vašu pomoć i podršku to postići. Mir izgrađen na osnovu međunarodnih pravnih rezolucija i odluka Ujedinjenih nacija – rekao je Abas.

    On je još ocijenio da izraelska okupacija vodi ka razaranju u Pojasu Gaze.

    Palestina se protivi pokušajima preseljenja njenih stanovnika van svoje teritorije, poručio je Abas.

     

  • Grenland bi mogao dobiti kiparski model

    Grenland bi mogao dobiti kiparski model

    Američki predsjednik Donald Trump objavio je u srijedu da je s čelnicima NATO-a postigao “okvirni dogovor” o budućnosti Grenlanda.

    Ova najava dolazi nakon niza napetih dana i čini se da udaljava Sjedinjene Američke Države od mogućnosti vojnog i ekonomskog sukoba sa saveznicima, iako detalji samog dogovora izazivaju konfuziju i otpor.

    Prema izvorima upoznatim s pregovorima, dok Trump slavi diplomatski uspjeh, iza kulisa se raspravlja o modelu koji bi SAD-u dao suverenitet nad određenim dijelovima teritorije za vojne baze, po uzoru na status koji Velika Britanija ima na Kipru.

    Model “britanskih baza na Kipru”

    Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da su on i generalni sekretar NATO-a Mark Rutte, “formirali okvir budućeg sporazuma u vezi s Grenlandom i cijelom arktičkom regijom”.

    Iako Trump nije iznio detalje, visoki zvaničnici su za New York Times otkrili da se razgovaralo o kompromisu prema kojem bi Danska prepustila Sjedinjenim Državama suverenitet nad malim “džepovima” grenlandske zemlje gdje bi SAD mogle graditi vojne baze.

    Jedan od zvaničnika uporedio je ovaj koncept s bazama Ujedinjenog Kraljevstva na Kipru, koje se tretiraju kao britanska teritorija, a ne kao iznajmljeno zemljište.

    Ova najava označila je značajnu promjenu u retorici. Trump je povukao prijetnje dodatnim carinama evropskim saveznicima koji su se protivili njegovoj ideji o kupovini otoka. Što je još važnije, izričito je odbacio upotrebu vojne sile kako bi potvrdio američko vlasništvo.

    “Vjerovatno ne bismo dobili ništa osim ako ne odlučim upotrijebiti prekomjernu snagu i silu… Ali to neću učiniti. To je vjerovatno najveća izjava, jer su ljudi mislili da ću koristiti silu. Ne moram koristiti silu. Ne želim koristiti silu,” izjavio je Trump.

    Ipak, u svom govoru u Davosu ranije tog dana, Trump je ismijavao evropske zemlje kao ovisne o SAD-u i ponovio da ga ne zanimaju ugovori o najmu. “Ko, dođavola, želi braniti ugovor o licenciranju ili najmu? Trebate vlasništvo da biste ga branili,” rekao je predsjednik SAD-a.

    Reakcije: “Ništa o nama bez nas”

    Dok Trump i NATO razgovaraju o okvirima, politički predstavnici Grenlanda izražavaju bijes i zbunjenost. Aaja Chemnitz, grenlandska zastupnica u danskom parlamentu, oštro je odbacila Trumpove navode.

    “Ono čemu svjedočimo ovih dana u Trumpovim izjavama je potpuno apsurdno. NATO nema apsolutno nikakav mandat da pregovara o bilo čemu bez nas na Grenlandu,” napisala je Chemnitz na društvenim mrežama, dodajući princip: “Ništa o nama bez nas.”

    Iz NATO-a su u zvaničnom saopćenju bili oprezniji, navodeći da će se pregovori između Danske, Grenlanda i Sjedinjenih Država nastaviti s ciljem osiguranja da “Rusija i Kina nikada ne steknu uporište, ekonomsko ili vojno, na Grenlandu”.

    Rasmus Jarlov, predsjednik odbora za odbranu u danskom parlamentu, izrazio je olakšanje što je vojna opcija isključena, rekavši da su “čuli i puno gore stvari”, ali je ponovio stav Danske: “Naravno, i dalje insistiramo na tome da ne predajemo Grenland.”

  • Tramp potpisao dokument o osnivanju odbora za mir u Gazi

    Tramp potpisao dokument o osnivanju odbora za mir u Gazi

    Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je dokumente kojima se zvanično osniva Odbor za mir u Gazi, javlja Rojters.

    Američki lider potpisao je dokumente tokom ceremonije održane na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.

    Donald Tramp je u novi odbor pozvao oko 60 zemalja.

    Zvaničnici EU izrazili su ranije zabrinutost da bi Odbor za mir u Gazi mogao u potpunosti da preuzme ulogu UN u rješavanju globalnih sukoba.

    Međutim, Tramp je danas izjavio da će Odbor sarađivati sa UN.

    Odbor za mir u Gazi sarađivaće sa UN, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.

    – Sarađivaćemo sa mnogima, uključujući UN – rekao je Tramp na ceremoniji potpisivanja povelje Odbora za mir u Gazi, na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Gazi.

    Tramp je u novi odbor pozvao oko 60 zemalja.

  • Merc pozdravlja Trampovu deeskalaciju, ali upozorava

    Merc pozdravlja Trampovu deeskalaciju, ali upozorava

    Njemački kancelar Fridrih Merc pozdravio je obećanje američkog predsjednika Donalda Trampa da neće koristiti vojnu silu za zauzimanje Grenlanda, istovremeno upozoravajući da Evropa mora upotrijebiti vlastitu moć jer svijet postaje sve opasnije mjesto.

    Nazvavši “dobrom viješću” da će Tramp ukinuti tarife od 1. februara koje je obećao nametnuti evropskim zemljama zbog Grenlanda, Merc je ipak rekao da Vašington “radikalno mijenja” svoju vanjsku politiku, potresajući temelje međunarodnog poretka.

    “Ovaj novi svijet velikih sila gradi se na moći, na snazi, a kada je u pitanju, na sili”, rekao je Merc u četvrtak tokom govora na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. “To nije ugodno mjesto.”

    Merc je pozvao evropske nacije da brzo djeluju kako bi povećale svoje odbrambene troškove i ekonomsku konkurentnost kako bi mogle upotrijebiti moć usred “tektonskih” promjena u globalnom poretku. Istovremeno je pozvao Nijemce i ostale Evropljane da ne odustaju od transatlantskog saveza i NATO-a, zalažući se, zapravo, za srednji put.

    Merc podsjetio na istoriju
    “Uprkos svim frustracijama i ljutnji posljednjih mjeseci, nemojmo prebrzo otpisivati ​​transatlantsko partnerstvo”, rekao je Merc, nakratko prešavši na njemački. “Mi Evropljani, mi Nijemci, znamo koliko je dragocjeno povjerenje na kojem se temelji NATO.”

    Merc je zvučao posebno ozbiljno u vezi s onim što je opisao kao strašne rizike ulaska svijeta u novo doba suparništva velikih sila.

    “Svijet u kojem se računa samo sila opasno je mjesto, prvo, za male države, zatim za srednje sile, a na kraju i za velike”, rekao je. “Ne kažem ovo olako. U 20. vijeku, moja zemlja Njemačka prošla je tim putem do svog gorkog kraja. Povukla je svijet u crni ponor.”

    Mercosur je nužan za Merca
    Njemački kancelar iskoristio je svoj govor kako bi iznio trostruki plan za Evropu kako bi se nametnula u novom svjetskom poretku: “masovno” ulagati u odbranu, učiniti svoje ekonomije konkurentnijima i ostati ujedinjen.

    Merc je tvrdio da Evropa mora osigurati nove trgovinske sporazume širom svijeta kako bi povećala svoju ekonomsku konkurentnost, direktno suprotstavljajući EU Trampovoj carinskoj politici.

    “Evropske trgovinske ambicije su kristalno jasne”, rekao je Merc. “Želimo biti savez koji nudi otvorena tržišta i trgovinske mogućnosti.”

    Evropa mora biti antiteza nepoštenim trgovinama
    Evropa, nastavio je, “mora biti antiteza nepoštenim trgovinskim praksama koje sponzoriše država, protekcionizmu sirovina, tehnološkoj prohibiciji i proizvoljnim tarifama. Carine ponovo moraju biti zamijenjene pravilima, a ta pravila moraju poštovati ​​trgovinski partneri.”

    Merc je rekao da su i Njemačka i Evropa posljednjih godina “protraćile” prilike za rast, uključujući i neuspjeh u sprovođenju trgovinskog sporazuma EU s blokom južnoameričkih zemalja Mercosur.

    Ministar finansija oštro je kritikovao glasanje Evropskog parlamenta ove sedmice o slanju sporazuma na sudsku reviziju, potez koji bi mogao odgoditi trgovinski sporazum do dvije godine, vršeći pritisak na Evropsku komisiju da privremeno primijeni sporazum.

    Merc je rekao da “nema alternative” sporazumu.

    “Nećemo biti zaustavljeni”, dodao je. “Najvjerovatnije će ovaj sporazum privremeno biti uspostavljen”, dodao je Merc, a prenosi “Politico”.

  • Vitkof: Ostalo samo jedno pitanje, koje se može riješiti

    Vitkof: Ostalo samo jedno pitanje, koje se može riješiti

    Značajan napredak ostvaren je kada se radi o pronalaženju rješenja za sukob u Ukrajini i ostalo je samo još jedno pitanje, koje se može riješiti, izjavio je Stiven Vitkof, specijalni izaslanik predsjednika SAD Donalda Trampa.

    – Mislim da smo ostvarili veliki napredak – rekao je Vitkof na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.

    Na pitanje u vezi sa izgledima za okončanje sukoba u Ukrajini, Vitkof je odgovorio da će biti moguće da se to ostvari.

    – Mislim da smo sveli sve na jedno pitanje i razgovarali smo o njegovom ponavljanju, što znači da je rješivo. Ukoliko obje strane žele da to riješe, onda ćemo riješiti – istakao je Vitkof.

  • U Rusiji razvijen lijek za liječenje hepatitisa B, mogao bi se koristiti za liječenje raka

    U Rusiji razvijen lijek za liječenje hepatitisa B, mogao bi se koristiti za liječenje raka

    Metoda genetskog inženjeringa koja omogućava uređivanje ljudskog genoma radi potpunog izlječenja hepatitisa B mogla bi se u budućnosti koristiti i za liječenje raka, rekao je rukovodilac Laboratorije za genetske tehnologije za razvoj lekova Univerziteta “Sečenov” Dmitrij Kostjušev.

    Kostjušev je za TASS rekao da bi tehnologija uređivanja genoma potencijalno mogla potpuno da izliječi pacijente sa hepatitisom B, za razliku od postojećih tretmana koji zahtijevaju doživotnu primjenu lijekova. Ovaj pristup se naziva “biokamuflaža”, jer lijek ne sadrži nikakve virusne ili bakterijske komponente, tako da ih imuni sistem ne doživljava kao prijetnju.

    Ruski naučnici razvili su lijek za liječenje hepatitisa B, koristeći tehnologiju genskog uređivanja koja je nazvana CRISPR/Cas9, saopštio je Univerzitet “Sečenov”.

    – Razvili smo novi nevirusni sistem za isporuku zasnovan na biorazgradivim nanočesticama. Prvi put smo naučili kako da pakujemo CRISPR/Cas komplekse sa efikasnošću od približno 80 odsto – rekao je Kostjušev, navodi se u saopštenju univerziteta koje prenosi RIA novosti.

    Kostjušev je dodao da jedna nanočestica sadrži 200 do 250 kopija antivirusnih kompleksa, što je dovoljno da se uklone sve kopije virusnog genoma u zaraženoj ćeliji.

    – Modifikujemo površinu nanočestica tako da se kompleksi isporučuju posebno onim ćelijama koje su podložne virusu, a naša istraživanja pokazuju da nanočestice zapravo prodiru u 90-95 odsto zaraženih ćelija – rekao je Kostjušev.

    Prema njegovim riječima, nakon 20 do 24 sata, u jetri ne ostaju tragovi tog lijeka.

    Kosjušev je kazao da CRISPR/Cas kompleksi mogu biti rekonfigurisani za druge zadatke kao što su uređivanje gena, epigenoma i promjenu nukleotidne sekvence DNK ili RNK.

    – Naši sistemi za isporuku su svestrani, bilo koji ‘teret’ – antitumorski molekuli, sistemi za uređivanje gena, mogu se isporučiti ciljnom organu. To može biti za ispravljanje mutacija, uništavanje tumora, suzbijanje infekcija, opseg je ogroman. Sve zavisi od konkretnog zadatka – zaključio je Kostjušev.

  • Poslije Venecuele SAD usmjeravaju pogled na drugu državu

    Poslije Venecuele SAD usmjeravaju pogled na drugu državu

    Trampova administracija, ohrabrena uklanjanjem venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, traži saveznike unutar kubanske vlade koji bi mogli pomoći u pregovorima o okončanju komunističke vladavine u zemlji prije kraja godine, izvijestio je “Wall Street Journal”.

    Američki zvaničnici vjeruju da se kubanska privreda bliži kolapsu i da je vlada neobično ranjiva nakon što je izgubila ključnu podršku Venecuele, navodi se u izvještaju.

    Iako ne postoji detaljan plan za demontiranje režima, zvaničnici vide Madurovo hvatanje i ustupke koji su uslijedili kao model i upozorenje za Havanu, dodaje se.

    “Snažno predlažem da sklope dogovor. Prije nego što bude prekasno”, rekao je američki predsjednik Donald Tramp u objavi na društvenim mrežama 11. januara, dodajući da “više nafte ni novca” neće ići na Kubu.

    Zvaničnici su se sastali s kubanskim egzilantskim grupama u Majamiju i Vašingtonu kako bi identifikovali pojedince unutar kubanske vlade koji bi mogli biti spremni pregovarati, prema izvještaju.

    Operaciju u kojoj je Maduro uhvaćen navodno je pomogao insajder, a u američkom vojnom napadu na Karakas ubijena su 32 kubanska vojnika i obavještajni operativci koji su ga štitili, navodi se.

    Iako SAD nisu otvoreno prijetile vojnom akcijom protiv Kube, zvaničnici kažu da je napad na Venecuelu trebao signalizirati potencijalne posljedice prkosa, navodi se u izvještaju.

    Procjene obavještajnih službi opisuju kubansku privredu kao tešku, s nestašicom robe, lijekova i električne energije. Vašington planira dodatno oslabiti vladu prekidom snabdijevanja venecuelskom naftom i ciljanjem kubanskih inostranih medicinskih misija, njenog glavnog izvora deviza.

    “Kubanski vladari su nesposobni marksisti koji su uništili svoju zemlju i imali su veliki neuspjeh s Madurovim režimom za koji su odgovorni”, rekao je zvaničnik Bijele kuće, ponavljajući da Kuba treba “sklopiti dogovor prije nego što bude prekasno”.

    Stejt Department rekao je da je u američkom nacionalnom interesu da se Kubom upravlja demokratski i da se neprijateljskim vojnim i obavještajnim snagama uskrati pristup ostrvu.

    Neki zvaničnici kažu da Tramp preferira vršenje pritiska, ostavljajući prostor za pregovore, umjesto da slijedi tradicionalne strategije promjene režima, navodi se u izvještaju.

    Ipak, mnogi njegovi saveznici očekuju pad komunističke vlasti, čak i dok upozoravaju na moguću nestabilnost.

    Kubansko vođstvo preživjelo je decenije američkog pritiska.

    “Nema predaje ili kapitulacije, niti bilo kakvog razumijevanja temeljenog na prisili ili zastrašivanju”, rekao je kubanski predsjednik Miguel Diaz-Kanel na komemoraciji u čast kubanskih vojnika poginulih dok su štitili Madura.

    U Havani su sve veći nestanci struje i nestašica goriva ostavili ulice tihima noću, koje prekida samo zvuk stanovnika koji udaraju u lonce iz svojih kuća, tihi i anonimni znak rastućeg očaja.

    “Ne možete reći ko je to. Ne viču niti išta slično. To je jednostavno to – udaraju u lonce”, rekao je Rodolfo Himenez, penzioner koji cijeli život živi u istoj ulici u Havani.

    “To rade samo noću. Ljudi se boje da će ih neko cinkati”, rekao je Himenez, a prenosi “Anadolija”.

  • “Ako Ukrajina preživi zimu…”

    “Ako Ukrajina preživi zimu…”

    Bivši posebni izaslanik američkog predsednika za Ukrajinu, Kit Kelog, izjavio je da će, ako Ukrajina preživi ovu zimu, prednost u ratu biti na njenoj strani, a ne na strani Rusije.

    Kelog je to rekao tokom panel rasprave u Ukrajinskoj kući u Davosu, koju je organizovala Fondacija Viktora Pinčuka, piše “European Pravda”, a prenosi hrvatski portal Index.

    Tokom rasprave, Kelog je izrazio uverenje da Rusija neće pobediti u ratu u Ukrajini.

    Rekao je da je prvi čovek Kremlja Vladimir Putin “toliko žrtvovao Rusiju” da sada traži način da se “izvuče iz ovoga jer zna da na kraju neće pobediti u ovom ratu.”

    “Razumem da je oštra zima. Razumem šao se događa u Kijevu. Razumem temperature. Ali zaista verujem da, ako Ukrajina preživi ovu zimu, januar, februar, i ako uđete u mart i april, prednost prelazi na vas. Na vas, Ukrajinu, ne na Rusiju”, citirali su Keloga.

    On je takođe ocenio da je problem u tome što je Putin psihološki dostigao tačku u kojoj jednostavno ne može da odustane, dodajući da bi ruski lider, ako bi odustao, priznao poraz i da je sve što je učinio bio neuspeh.

    Energetska pomoć Ukrajini

    Ranije je Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine objavilo popis energetske pomoći koju su partneri pružili Ukrajini u januaru.

    Prema ranijim izveštajima Kijev bi trebalo da od Nemačke dobije dve mini kogeneracijske elektrane, dok će Holandija izdvojiti dodatnih 23 miliona evra za energetsku pomoć.

    Danska takođe pruža dodatnu podršku ukrajinskom energetskom sektoru u iznosu od 20 miliona evra kako bi pomogla Ukrajincima da prebrode zimu.

  • Tramp: Sporazum o Grenlandu uključuje “Zlatnu kupolu” i prava na minerale

    Tramp: Sporazum o Grenlandu uključuje “Zlatnu kupolu” i prava na minerale

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da bi okvirni sporazum o Grenlandu koji je dogovorio sa generalnim sekretarom NATO Markom Ruteom u Davosu, podrazumijevao da SAD i evropski saveznici zajedno rade na američkom sistemu protivraketne odbrane “Zlatna kupola” i “prava na minerale” na Grenlandu.

    – Oni će biti uključeni u “Zlatnu kupolu” i biće uključeni u prava na minerale, kao i mi – rekao je Tramp u intervjuu za Si-En-Bi-Si.

    Na pitanje koliko će dogovor trajati, on je rekao “zauvijek”.

    Tramp je ponovio da je odustao od planova za uvođenje kaznenih carina evropskim zemljama koje se protive njegovim planovima za Grenland jer je postigao “koncept sporazuma” u vezi sa tim ostrvom.

    – Imamo koncept sporazuma. Mislim da će to biti veoma dobar dogovor za Sjedinjene Države, takođe i za njih. Malo je složeno, ali objasnićemo to kasnije. Ali generalni sekretar NATO, ja i još neki ljudi smo razgovarali – rekao je Tramp.

    Tramp je ranije rekao da su on i generalni sekretar NATO Mark Rute “formirali okvir budućeg sporazuma u ​​vezi sa Grenlandom” i da neće uvoditi carine koje je najavio za pojedine evropske zemlje.

  • Ponovo se pokreće najveća nuklearna elektrana na svetu

    Ponovo se pokreće najveća nuklearna elektrana na svetu

    Najveća japanska elektroenergetska kompanija po prvi put će pokrenuti neku nuklearnu elektranu od katastrofe u Fukušimi 2011. godine, što predstavlja prelomni trenutak u globalnom povratku atomskoj energiji.

    Kompanija Tokyo Electric Power Co. saopštila je na svom sajtu da će u sredu, posle 19 časova po lokalnom vremenu, pokrenuti reaktor broj 6 u nuklearnoj elektrani Kašivazaki-Kariva u prefekturi Nigata.

    Tepco, kako je kompanija poznata, prethodno je planirao da obnovi rad u utorak, ali su problemi sa alarmnim sistemom u postrojenju doveli do privremenog odlaganja.

    Kašivazaki-Kariva je najveća nuklearna elektrana na svetu i njeno ponovno pokretanje predstavlja prekretnicu za Japan, koji se i dalje suočava sa posledicama topljenja reaktora u Fukušimi. Tepco je tad priznao da postrojenje nije bilo spremno za snažan zemljotres i cunami koji su preplavili tri reaktora.

    Katastrofa u Fukušimi temeljno je promenila japansku energetsku politiku, primoravši zemlju da se više oslanja na uvoz fosilnih goriva. Pre nesreće, nuklearna energija činila je trećinu proizvodnje električne energije, a Japan je imao cilj da taj udeo poveća na 50 odsto do 2030. godine. Danas je oko dve trećine od 33 operativna reaktora van pogona.

    Povratak Japana nuklearnoj energiji deo je globalnog trenda, jer vlade traže načine da dekarbonizuju elektroenergetske mreže. Istovremeno, kompanije traže čiste i stabilne izvore električne energije kako bi zadovoljile nagli rast potražnje iz data-centara koji napajaju veštačku inteligenciju.

    Tehnološki giganti poput Microsofta i Amazona sklapaju direktne sporazume sa pružaocima nuklearne energije u Sjedinjenim Državama.

    Posle Fukušime u Japanu je osnovan nezavisni regulator, a revizije za ponovno pokretanje trajale su godinama, jer je Tepco imao poteškoća da obezbedi podršku lokalnih zajednica i vlasti. Reaktor broj 6 u Kašivazaki-Karivi biće 15. reaktor koji se vraća u pogon u skladu sa bezbednosnim pravilima uvedenim posle Fukušime.

    Tepco je u subotu saopštio da je obustavio test izvlačenja kontrolnih šipki u reaktoru nakon što se alarm nije aktivirao. Nakon provera završenih u sredu na reaktoru broj 6, nisu utvrđeni problemi sa šipkama — koje služe za regulisanje nuklearne lančane reakcije — rekao je portparol kompanije.