VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Savjet bezbjednosti UN:Rusija i Kina traže dijalog u BiH, SAD i Francuska hvale odluke Narodne skupštine Srpske

    Savjet bezbjednosti UN:Rusija i Kina traže dijalog u BiH, SAD i Francuska hvale odluke Narodne skupštine Srpske

    U Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija održana je redovna polugodišnja debata o stanju u Bosni i Hercegovini, obilježena suprotstavljenim stavovima članica o ulozi visokog predstavnika Kristijana Šmita i političkim procesima u zemlji.

    Rusija i Kina ponovile su stav da Šmit nema legitimitet jer nije potvrđen od strane Savjeta bezbjednosti UN, dok su zapadne zemlje istakle podršku Dejtonskom mirovnom sporazumu i institucijama BiH.

    Predstavnik Rusije Vasilij Nebenzja izjavio je da je „Kristijan Šmit uzročnik bezakonja u BiH“ i da Rusija ne priznaje njegov mandat. „Dejtonski mirovni sporazum je jedini mogući osnov za rješavanje svih problema, a ukidanje kancelarije visokog predstavnika donijelo bi građanima BiH mir i prosperitet“, rekao je Nebenzja.

    On je ocijenio da zapadne zemlje pokušavaju da kontrolišu BiH i da se u institucijama na državnom nivou „grubo krši Dejton“, dok se odgovornost za nestabilnost prebacuje na Republiku Srpsku. Dodao je da izvještaj Vlade Republike Srpske „objektivno prikazuje razloge krize u BiH“ i pozvao članice Savjeta bezbjednosti da ga pažljivo prouče.

    Sličan stav iznijela je i Kina. Predstavnik Geng Šuang naglasio je da su „sve probleme u BiH mogući riješiti samo unutrašnjim dijalogom“ i da je Šmit „pogoršao stanje u zemlji“. „Suđenje predsjedniku Miloradu Dodiku pred Sudom BiH dovelo je do podjela i etničkih tenzija, što zabrinjava Kinu“, rekao je Geng.

    On je pozvao sve političke aktere da „interese naroda stave iznad svega, da se vrate dijalogu i stvore uslove za miran razvoj“.

    S druge strane, predstavnica Sjedinjenih Američkih Država Dorota Šej istakla je da SAD pozdravljaju „pozitivne korake koje je načinila Republika Srpska“. „Narodna skupština Republike Srpske preduzela je odgovorne odluke 18. oktobra, što je doprinijelo smanjenju krize u BiH. Zato smo i ukinuli sankcije zvaničnicima Srpske“, rekla je Šej.

    Ona je naglasila da se američka politika više ne temelji na međunarodnom intervencionizmu, već na podršci lokalnim rješenjima i dijalogu. „Vrijeme je za lokalna rješenja, a ne nametanja“, poručila je Šej, ističući da SAD ostaju privržene Dejtonu i stabilnosti regiona.

    Francuski predstavnik pozdravio je odluku o imenovanju vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske i druge odluke donijete u oktobru, ocjenjujući ih kao „pomak ka stabilnosti“. „Zajednička budućnost Balkana je u Evropskoj uniji i to može donijeti prosperitet regionu“, naveo je predstavnik Francuske.

    Britanska ambasadorka Dženifer Meknojtan podsjetila je da Velika Britanija podržava Dejtonski mirovni sporazum i pozvala političke lidere u BiH da pokažu „hrabrost i jedinstvo u interesu građana“. „Pozivamo sve aktere da poštuju vladavinu prava i teritorijalni integritet BiH“, istakla je ona.

    Sjednicu je obilježilo i obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je u svom izlaganju iznio dva prijedloga za budućnost BiH. On je rekao da bi jedno rješenje bilo imenovanje novog visokog predstavnika i zadržavanje OHR-a, dok bi drugo, dugoročnije, značilo „raspakivanje Dejtonskog sporazuma“ i ukidanje entitetskog uređenja. „BiH mora postati demokratska zemlja u kojoj su individualna prava iznad etničkih podjela“, poručio je Komšić.

    Predstavnici Slovenije, Grčke, Koreje i Paname pozvali su na nastavak dijaloga i političku odgovornost svih strana. Slovenački ambasador Samuel Žbogar ocijenio je da je „sjednica Narodne skupštine Srpske 18. oktobra označila pomak od konfrontacije“ i naglasio da je „pozitivna promjena moguća“.

    Produženje mandata Euforove misije „Altea“ pozdravljeno je jednoglasno, a više govornika istaklo je da ta misija ima ključnu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti u BiH.

    Debata u Savjetu bezbjednosti pokazala je duboke razlike u pogledu na ulogu međunarodne zajednice u BiH, ali i sve izraženije poruke o potrebi unutrašnjeg dijaloga i političke odgovornosti domaćih lidera.

  • Zelenski produžio ratno stanje i opštu mobilizaciju

    Zelenski produžio ratno stanje i opštu mobilizaciju

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je zakone kojima se produžava ratno stanje i opšta mobilizacija do 3. februara 2026. godine.

    Prema zvaničnom veb-sajtu Vrhovne rade Ukrajine, zakone je Zelenski danas (30.oktobra) potpisao, prenio je Unian.
    Oni produžavaju ratno stanje i opštu mobilizaciju na 90 dana od 5. novembra.

     

     

    Vrhovna rada je 21. oktobra podržala predsednički zakon kojim je produženo ratno stanje.

    Rada je takođe produžila rok za opštu mobilizaciju do februara 2026. godine.

    Za zakon je glasalo 315 poslanika.

    Ovo je već 17. glasanje u Vrhovnoj Radi za produženje ratnog stanja i opšte mobilizacije.

  • Zaharova: Moskva insistira na ukidanju ponižavajućeg protektorata u BiH

    Zaharova: Moskva insistira na ukidanju ponižavajućeg protektorata u BiH

    Rusija kao jedan od garanata Dejtonskog sporazuma, insistira na ukidanju ponižavajućeg protektorata koji je nespojiv sa suverenitetom BiH, rekla je portparol Ministarstva spoljnih poslova Ruske Federacije Marija Zaharova.

    “Mi se zalažemo predavanje cjelokupne odgovornosti za sudbinu BiH njenim narodima, za obnovu sveobuhvatnog i uzajamno poštovanog dijaloga među njima, na osnovu Dejtonskog sporazuma o ravnopravnosti tri državotvorna naroda i dva entiteta, koji imaju široka ustavna ovlašćenja”, poručila je Zaharova na konferenciji za novinare.

    Ona je istakla da Šmit nije ništa drugo nego samozvanac, tako da ne može imati ni ovlašćenja da nekome ustupa funkciju visokog predstavnika, prenosi RT Balkan.

    “Šmit nije imenovan od Savjeta bezbjednosti UN i nema nikakav legitimitet. Postoje posebne riječi da se okarakteriše ko je on zapravo – on je samozvanac, uzurpator”, naglasila je Zaharova.

    Upitana da prokomentariše navode medija da će Šmit da ode iz BiH, Zaharova je istakla da on nije nikada zauzimao nikakvu zvaničnu funkciju.

    “On ne može da preda punomoćja kojima ne raspolaže, kojima nije raspolagao, niti su mu bila dodijeljena”, poručila je Zaharova.

    Ona je napomenula da je pozicija visokog predstavnika od 2021. godine upražnjena kada je otišao Valentin Incko.

    “Što se tiče Šmita, njegov boravak u BiH je apsolutno njegova privatna stvar, koja nema ništa zajedničko sa procesom postkonfliktnog rješenja BiH, barem ne u tom formatu koji je međunarodna zajednica usaglasila”, poručila je Zaharova.

  • Rusija reagovala na Trampovo naređenje

    Rusija reagovala na Trampovo naređenje

    Portparol ruskog predsjednika, Dmitrij Peskov, prokomentarisao je naredbu američkog predsjednika Donalda Trampa o početku testiranja nuklearnog oružja ponovivši da moratorijum na testiranje nuklearnog oružja ostaje na snazi.

    “Predsjednik Tramp je u svojoj izjavi pomenuo da druge zemlje sprovode testiranja nuklearnog oružja. Do sada nismo bili svjesni takvih testova. A ako misli na testove ‘Burevestnika’, to uopšte nisu nuklearni testovi” izjavio je on.

    Portparol Kremlja je napomenuo da “sve zemlje razvijaju odbrambene sisteme”, ističući da su “SAD suverena zemlja i imaju pravo da donose suverene odluke”.

    “Ali želim da ponovim više puta ponovljenu izjavu predsjednika Vladimira Putina da će, ako neko odstupi od moratorijuma, Rusija djelovati u skladu sa tim” naglasio je on.

    Tramp je 30. oktobra naložio Oružanim snagama SAD da “odmah” započnu testiranje nuklearnog oružja, tvrdeći da je ta mjera opravdana “zbog programa testiranja drugih zemalja”.

    “Zbog njihove ogromne razorne moći, mrzio sam što to moram da uradim, ali nisam imao izbora” izjavio je on, tvrdeći da SAD imaju više nuklearnog oružja nego bilo koja druga zemlja.

    Naredba američkog predsjednika uslijedila je nakon što je Rusija najavila seriju testova svog inovativnog nuklearnog oružja – “Burevestnika” i “Posejdona”, prenosi “24Sedam”.

  • Tramp razgovarao sa Sijem, iznenadio izjavom nakon sastanka sa ljutim rivalom

    Tramp razgovarao sa Sijem, iznenadio izjavom nakon sastanka sa ljutim rivalom

    Američki predsjednik Donald Tramp i kineski lider Si Đinping razgovarali su duže od 90 minuta na sastanku koji je održan u Busanu, u Južnoj Koreji.Nakon sastanka Tramp je iznenadio izjavom, rekavši da je “sastanak sa Sijem bio nevjerovatan”, i da je doneseno mnogo odluka, prenose američki mediji.

    “Na skali od jedan do deset, sastanak sa Sijem je bio 12. On je izuzetan lider veoma moćne zemlje”, rekao Tramp.Lideri dvije najveće svjetske ekonomije, među kojima je u toku višemjesečni trgovinski rat, rukovali su se i dali kratke izjave novinarima prije sastanka iza zatvorenih vrata, a tom prilikom je Tramp rekao da ima dobar odnos sa Sijem, prenosi Tanjug.

    “Imaćemo veoma uspješan sastanak, ne sumnjam. Ali on je veoma težak pregovarač. To nije dobro”, rekao je Tramp uoči svog prvog ličnog sastanka sa Sijem u šest godina.

    Poslije sat i 40 minuta, Si i Tramp su izašli iz zgrade, rukovali se i razišli prema svojim vozilima iz pratnje, bez izjava za novinare, a Tramp je time završio i svoju azijsku turneju.

    U izjavi koju je dao u predsjedničkom avionu, na povratku u Vašington, Tramp je novinarima rekao da je “sastanak sa Sijem bio nevjerovatan”, i da je doneseno mnogo odluka.

    Potvrdio je da će carine na kinesku robu izvezenu u SAD biti smanjene, i da će posjetiti Kinu u aprilu naredne godine, a da će Si posjetiti SAD “neko vrijeme nakon toga”.

    Tramp je kazao da je postignut dogovor da će Peking “naporno” raditi na zaustavljanju ulaska fentanila u SAD, kao i da je bilo riječi o poluprovodničkim čipovima.

    Prema njegovim riječima, tokom razgovora nije bilo riječi o Tajvanu i o kineskoj kupovini nafte od Rusije.

    Tramp je kazao da smanjuje kineske carine za deset odsto, čime će ukupne američke carine na kinesku robu biti 47 odsto, kao i da su on i Si “došli do zaključka o mnogim tačkama”, iako nije objavio trgovinski sporazum.

    Rekao je da će Kina, koja je upravo nastavila kupovinu američke soje nakon što ju je mjesecima bojkotovala, kupiti “velike, ogromne količine soje i drugih poljoprivrednih proizvoda”.

    Tramp je dodao da Kina neće postaviti “nikakve prepreke” za svoje rijetke zemne minerale, koji su ključni za proizvodnju naprednih tehnologija, i da će odložiti sprovođenje kontrole izvoza za godinu dana.

    Tramp je rekao da je tokom posjete Aziji, u okviru koje je posjetio Maleziju, Japan i Južnu Koreju, bio “previše zauzet” da bi se sastao sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom, ali da je spreman da se vrati.

    Tramp je u najavi sastanka sa Sijem ranije kazao da očekuje da će njegov sastanak vjerovatno trajati tri do četiri sata i da očekuje da će razgovori “proteći dobro”, kao i da će fokus sastanka biti pokušaj postizanja primirja u trgovinskom ratu između SAD i Kine.

    Si: Pod našim vođstvom odnosi Kine i SAD ostali stabilni
    Si Đinping izjavio je da Kina i Sjedinjene Američke Države treba da rade zajedno kako bi postigle “još velikih i konkretnih stvari” za dobrobit dvije zemlje i cijelog sveta.

    On je to rekao tokom sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, nakon slijetanja u Busan na 32. sastanak ekonomskih lidera APEK-a u Gjongdžuu i državnu posjetu Južnoj Koreji.

    Si je napomenuo da je Tramp veoma entuzijastičan u vezi sa rješavanjem raznih regionalnih žarišta i da Kina takođe promoviše mirovne pregovore kako bi se riješila razna žarišta, prenosi Sinhua.

    “Kako se svijet danas suočava sa mnogim teškim problemima, Kina i SAD ne mogu zajedno da preuzmu svoju odgovornost kao glavne zemlje”, rekao je Si, prenosi Tanjug.

    Si je izjavio je i da Kina i SAD treba da obezbijede stabilan napredak kinesko-američkih odnosa koje je uporedio sa “džinovskim brodom”

    Tokom sastanka sa američkim predsjednikom, Si je rekao da su od Trampovog reizbora tri puta razgovarali telefonom, razmijenili nekoliko pisama i ostali u bliskom kontaktu.

    “Pod našim zajedničkim vođstvom, odnosi Kine i SAD su u cjelini ostali stabilni”, rekao je Si.

    On je dodao i da su prije nekoliko dana, u posljednjoj rundi konsultacija u Kuala Lumpuru, u Maleziji, ekonomski i trgovinski timovi dvije zemlje postigli osnovni konsenzus o rješavanju glavnih problema, što je obezbijedilo neophodne uslove za današnji sastanak.

    Kineski predsjednik je naveo i da se “dvije strane ne slažu uvijek i normalno je da dvije vodeće svjetske ekonomije povremeno imaju trvenja”.

    “Vi i ja predvodimo odnose Kine i SAD. Suočeni sa vjetrovima, talasima i izazovima, trebalo bi da ostanemo na pravom kursu, da se krećemo kroz složen pejzaž i da obezbijedimo stabilnu plovidbu džinovskog broda odnosa Kine i SAD,“, naglasio je Si.

    Kineski predsjednik je izjavio i da razvoj i revitalizacija Kine idu ruku pod ruku sa vizijom američkog predsjednika Donalda Trampa da “Ameriku ponovo učini velikom”.

    Si je naveo i da su dvije zemlje u potpunosti sposobne da pomognu jedna drugoj da zajedno uspiju i napreduju.

    “Kina i Sjedinjene Države treba da budu partneri i prijatelji. To je ono čemu nas je istorija naučila i što je stvarnosti potrebno”, rekao je on.

    Si je takođe poručio da je spreman da nastavi saradnju sa Trampom kako bi izgradio čvrst temelj za odnose Kine i SAD i stvorio povoljnu atmosferu za razvoj obje zemlje, navodi Sinhua.

  • Stejt department: Odluka o ukidanju sankcija rezultat konstruktivnih koraka RS

    Stejt department: Odluka o ukidanju sankcija rezultat konstruktivnih koraka RS

    Sjedinjene Američke Države ukinule su sankcije bivšem predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, članovima njegove porodice, saradnicima i povezanim kompanijama, nakon što su, kako je potvrđeno iz Stejt departmenta, u Republici Srpskoj uočene konstruktivne političke promjene.

    Prema navodima portparola američkog Stejt departmenta, odluka o brisanju Dodika i još 48 fizičkih i pravnih lica s crne liste donesena je u okviru redovne revizije sankcija.

    „Konstruktivne aktivnosti koje je Narodna skupština Republike Srpske sprovela u proteklim sedmicama mogle bi doprinijeti većoj stabilnosti Bosne i Hercegovine i unaprijediti odnose sa Sjedinjenim Državama, zasnovane na zajedničkim interesima i ekonomskom napretku“, navedeno je u pisanom odgovoru američkog portparola dostavljenom portalu Detektor.

    Iz Stejt departmenta dodaju da se revizije sprovode kako bi se osiguralo da američke sankcije i dalje podržavaju ključne spoljnopolitičke, ekonomske i bezbjednosne ciljeve SAD. „Nastavićemo saradnju sa političkim akterima u cijeloj BiH radi jačanja zajedničkih prioriteta“, poručeno je iz Vašingtona.

    Podsjećamo, Narodna skupština Republike Srpske sredinom oktobra usvojila je set odluka kojima su poništeni zakoni ranije proglašeni neustavnim od strane Ustavnog suda BiH. Time su formalno ukinuti propisi o nepokretnoj imovini, o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i zakoni o zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, dopuni Krivičnog zakonika Srpske i formiranju Visokog sudskog i tužilačkog savjeta RS.

    Ovi zakoni su prethodno bili usvojeni nakon što je Sud BiH izrekao prvostepenu presudu Miloradu Dodiku zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju kao visokog predstavnika. Većina pomenutih zakona nije bila primijenjena u praksi.

    Nakon posljednjih odluka Narodne skupštine, Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD objavila je da se Dodik, njegovi saradnici i više od dvadeset pet povezanih firmi skidaju s liste sankcionisanih.

    Podsjetimo, sankcije su uvedene od 2022. godine zbog, kako su tada navodile američke vlasti, koruptivnih aktivnosti i prijetnji teritorijalnom integritetu BiH.

    Odluka o ukidanju sankcija izazvala je podijeljene reakcije. U Republici Srpskoj je dočekana kao politička pobjeda, dok pojedini analitičari u BiH i regionu tvrde da je riječ o rezultatu političkih pregovora i lobiranja.

    U prethodnom periodu vlasti Srpske sklopile su više ugovora s američkim lobističkim kompanijama, bliskim administraciji bivšeg predsjednika Donalda Trampa, a troškovi su, prema dostupnim podacima, pokriveni iz budžeta Republike Srpske.

    Miloradu Dodiku je ranijom odlukom Centralne izborne komisije BiH prestao mandat predsjednika RS, nakon što ga je Sud BiH pravosnažno osudio na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija. Kazna zatvora je kasnije zamijenjena novčanom.

    Do održavanja prijevremenih izbora, zakazanih za 23. novembar, funkciju vršioca dužnosti predsjednice Republike Srpske obavlja Ana Trišić-Babić, koja je imenovana 23. oktobra odlukom Narodne skupštine RS.

  • Sijarto: Ukidanje američkih sankcija Dodiku – odlična odluka

    Sijarto: Ukidanje američkih sankcija Dodiku – odlična odluka

    Mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto istakao je da je odlična odluka ukidanje američkih sankcija predsjedniku Miloradu Dodiku, koji je, kako je naveo, učinio mnogo za odnose Republike Srpske i Mađarske.

    – Nadam se da će sve evropske kolege razumjeti poruku ove odluke – naveo je Sijarto na društvenoj mreži Iks.

    Ministarstvo finansija SAD ukinulo je sankcije predsjedniku Miloradu Dodiku, srpskom članu Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske Nenadu Stevandiću, kao i ostalim osobama i preduzećima koje su uvedene u vrijeme prethodne američke administracije.

  • Blagojević o ukidanju sankcija: Novi dan na Balkanu – Srbi se mogu nadati pravoj autonomiji i bližim vezama sa SAD

    Blagojević o ukidanju sankcija: Novi dan na Balkanu – Srbi se mogu nadati pravoj autonomiji i bližim vezama sa SAD

    Hvala administraciji predsjednika SAD Donalda Trampa što je uklonila sve sankcije nametnute predsjedniku Miloradu Dodiku, njegovoj porodici i njegovim saradnicima u Republici Srpskoj od strane militarizovane administracije Bajdena i Obame, rekao je vivši guverner savezne američke države Ilinois Rod Blagojević.

    – Novi je dan na Balkanu, gdje srpski i hrvatski hrišćani mogu da se nadaju pravoj autonomiji i bližim vezama sa Sjedinjenim Američkim Državama – istakao je Blagojević na Iksu.

  • Ukrajinska vojska opkoljena u Kupjansku i Krasnoarmejsku

    Ukrajinska vojska opkoljena u Kupjansku i Krasnoarmejsku

    Ruski predsednik Vladimir Putin posjetio je Centralnu vojnu bolnicu i sreo se sa učesnicima Specijalne vojne operacije koji se tamo liječe.

    Stigao je sa ikonama koje su mu vojnici poklonili za rođendan. Ikone su spasile živote vojnika, a na njima se vide tragovi gelera i metaka.

     

     

    Svi koji se nalaze na frontu su heroji, istakao je Putin. Inače, situacija u zoni SVO je povoljna.

    On je napomenuo da Rusija trenutno obezbjeđuje svoju dugoročnu bezbjednost u zoni SVO.

    Protivnik je u Kupjansku i Krasnoarmejsku blokiran i okružen, izjavio je Putin.

    Predsjednik je dodao da ruske trupe nisu protiv toga da se medijima, uključujući ukrajinske i strane, dozvoli ulazak u obruč. Političko rukovodstvo Ukrajine mora donijeti odluke u vezi sa sudbinom svojih građana koji su u okruženju, istakao je šef ruske države.

     

    Ruska strana je spremna da obustavi sukobe u ovoj zoni sve dok su prisutni predstavnici medija, izjavio je Putin, piše Sputnjik.

  • Tramp odbijen: Japan se ne odriče ruskog gasa

    Tramp odbijen: Japan se ne odriče ruskog gasa

    Japanska premijerka Sanae Takaiči rekla je američkom predsedniku Donaldu Trampu da bi zabrana uvoza ruskog tečnog prirodnog gasa (TPG) bila teška za tu zemlju, objavio je japanski poslovni dnevnik Nikei, pozivajući se na zvaničnike vlade u Tokiju.

    Prva žena predsednik japanske vlade, izabrana prošle nedelje, istakla je to tokom sastanka u Tokiju sa Trampom, pre čije posete Aziji ove nedelje je Vašington pozvao kupce ruske energije, uključujući Japan, da obustave uvoz, preneo je Rojters.Sjedinjene Američke Države pozvale su tada i na uvođenje sankcija protiv dva najveća ruska izvoznika nafte, Rosnjefta i Lukoila, u pokušaju da podstaknu Kremlj na pregovore o okončanju rata u Ukrajini.

    Ruski TPG čini skoro devet odsto ukupnog uvoza tečnog prirodnog gasa u Japan, čije kompanije Micui i Micubiši imaju udeo u gasnom projektu Sahalin 2.

    Kako navodi Nikei, Takaiči je rekla Trampu da će, ako se Japan povuče, “Kina i Rusija biti na dobitku, jer će od SAD tražiti razumevanje za energetske potrebe Japana”.

    Japan je povećao kupovinu američkog tečnog prirodnog gasa u poslednjih nekoliko godina dok pokušava da diverzifikuje ponudu od svog ključnog dobavljača Australije i da se pripremi za istek ugovora o snabdevanju ruskim gasnim projektom Sahalin-2 u periodu od 2028. do 2033. godine.

    Zamena tih snabdevanja bila bi skupa i izazvala bi porast cena električne energije, navedeno je prošle nedelje iz japanskog ministarstva industrije.