Kategorija: Svijet

  • Medvedev: Pobjeda zdravog razuma

    Medvedev: Pobjeda zdravog razuma

    Zdrav razum je pobijedio u sukobu između SAD i Irana, uprkos najavi iz Bijele kuće o uništenju iranske civilizacije, saopštio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

    – Sukob između SAD i Irana je pauziran. Kao što se i očekivalo, obje strane su proglasile pobjedu. Pa ko je pobijedio? Prije svega, zdrav razum, a vjeru u njega ozbiljno su potkopala saopštenja iz Bijele kuće o uništenju iranske civilizacije u jednom danu – napisao je Medvedev na “Telegramu”.

    On je ocijenio da je za Iran uspjeh to što je predsjednik SAD Donald Tramp pristao da razgovara o planu u 10 tačaka i da je Vašingtonu u interesu da se održi krhki prekid vatre sa Teheranom.

    – Istovremeno, Izrael nije riješio svoje probleme na Bliskom istoku i ne treba mu primirje između SAD i Irana – naveo je Medvedev.

    On je rekao da neće biti jeftine nafte nakon dešavanja na Bliskom istoku i da će Evropa morati još dugo da živi u ekonomskom režimu štednje.

  • Bijela kuća: Primirje s Iranom velika pobjeda Amerike

    Bijela kuća: Primirje s Iranom velika pobjeda Amerike

    Portparolka predsjednika SAD Donalda Trampa, Karolin Levit, objavila je prvu zvaničnu reakciju Bijele kuće povodom postizanja dvonedeljnog primirja između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

    Kako se i očekivalo, Levit je u svojoj objavi ovaj dogovor predstavila kao uspjeh Vašingtona.

    „Ovo je pobjeda za Sjedinjene Američke Države koju su ostvarili predsjednik Tramp i naša nevjerovatna vojska. Od samog početka operacije Epic Fjuri, predsjednik Tramp je procijenio da će ovo biti operacija u trajanju od četiri do šest nedelja. Zahvaljujući nevjerovatnim sposobnostima naših vojnika, ostvarili smo i premašili naše ključne vojne ciljeve za 38 dana“, napisala je Levit.

    Ona je najavila da će ministar odbrane SAD Pit Hegset dati više detalja o vojnom dijelu operacije na posebnoj konferenciji za novinare koja je zakazana za danas.

    „Uspjeh naše vojske stvorio je maksimalnu polugu, omogućavajući predsjedniku Trampu i njegovom timu da vode teške pregovore koji su sada otvorili prostor za diplomatsko rješenje i dugoročni mir. Takođe, predsjednik Tramp je ponovo otvorio Hormuški moreuz. Nikada nemojte potcijeniti sposobnost predsjednika Trampa da uspješno unaprijedi interese Amerike i posreduje u miru“, dodala je Trampova portparolka.

    Do dogovora o primirju došlo je uz posredovanje Pakistana, a u glavnom gradu te zemlje, Islamabadu, 10. aprila trebalo bi da počnu pregovori o trajnom prekidu sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

  • Detalji primirja: Prolaz kroz Ormuski moreuz dozvoljen, ali više nije besplatan

    Detalji primirja: Prolaz kroz Ormuski moreuz dozvoljen, ali više nije besplatan

    Dvonedjeljni plan o prekidu vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana predviđa da Iran i Oman mogu da naplaćuju takse brodovima koji prolaze kroz Ormuski moreuz, uski ulaz u Persijski zaliv, izjavio je danas, 8. aprila, regionalni zvaničnik uključen u pregovore.

    Prema njegovim riječima, Iran planira da prikupljena sredstva iskoristi za obnovu nakon sukoba, ali se ne zna u koje svrhe će Oman usmjeriti prihod od taksi, prenio je AP.

    Ormuski moreuz se nalazi u teritorijalnim vodama Irana i Omana, ali je međunarodna zajednica taj prolaz do sada smatrala međunarodnim plovnim putem kroz koji se brodovi slobodno kreću, bez plaćanja putarine.

    Zvaničnik, koji je bio direktno uključen u pregovore o primirju, govorio je pod uslovom anonimnosti kako bi mogao da iznese detalje internih razgovora.

    Podsjećamo, Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su sporazum o prekidu vatre, koji uključuje nesmetan prolaz trgovačkih brodova kroz Ormuski tjesnac.

    I Ukrajinci učestvovali u konsultacijama o situaciji u Ormuskom moreuzu

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je sinoć da ukrajinsko vojno osoblje učestvuje u konsultacijama o tome kako će funkcionisati Ormuski moreuz.

    “Ukrajinska vojska takođe učestvuje u konsultacijama o tome kako će Ormuski moreuz nastaviti da funkcioniše. Bezbjedna plovidba je globalna vrijednost, to znamo iz iskustva zaštite u Crnom moru. Neophodno je da svi u svijetu takođe to cijene”, rekao je Zelenski u večernjem video obraćanju, prenosi Ukrinform.

    On je naveo da se situacija svakodnevno “značajno” mijenja zbog događaja u Iranu i odnosa između Evrope i SAD.

    “Ali naši interesi su dugoročni – svih u Evropi, prije svega, ovo je bezbjednosni interes”, rekao je Zelenski.

    Prema njegovim rečima, ukrajinske diplomate imaju odgovarajući zahtev azijskih zemalja.

    “Naložio sam da se na svemu tome radi u najkraćem roku. Biće kontakata sa liderima, i rada na nivou Ministarstva spoljnih poslova i drugih ministarstava. Glavno je da Ukrajini stalno pružamo realne mogućnosti za odbranu”, naglasio je Zelenski.

  • Primirje SAD i Irana izazvalo reakcije širom svijeta

    Primirje SAD i Irana izazvalo reakcije širom svijeta

    Brojne zemlje pozdravile su najavljeni prekid vatre između SAD i Irana, među njima Južna Koreja, Novi Zeland i Irak, uz ranije reakcije Australije, Japana i Pakistana.

    Južnokorejsko ministarstvo spoljnjih poslova poručilo je da se nada kako će pregovori dviju strana biti uspješno zaključeni te da će se mir i stabilnost na Bliskom istoku uskoro obnoviti.

    Istauli su i važnost “slobodne i sigurne plovidbe svih brodova kroz Ormuski moreuz”.

    Portparol novozelandskog ministra spoljnjih poslova Vinstona Petersa pozdravio je “ohrabrujuće vijesti”, ali upozorio da “još uvijek predstoji značajan posao kako bi se obeybijedio trajan prekid vatre”.

    Slično je poručilo i iračko ministarstvo spoljnjih poslova, pozvavši na “ozbiljan i održiv dijalog” između SAD i Irana kako bi se riješili uzroci sukoba, prenosi Index.

    Japan pozdravio primirje

    Japan je pozdravio privremeni prekid vatre između SAD i Irana, poručivši da očekuje da bi mogao dovesti do konačnog mirovnog sporazuma nakon najavljenih pregovora u petak.

    Glavni sekretar japanske vlade Minoru Kihara opisao je primirje kao “pozitivan korak” te rekao da Tokio želi deeskalaciju sukoba na terenu.

    Privremeno smirivanje sukoba posebno je važno za Japan, koji oko 90 odsto nafte uvozi s Bliskog istoka, većinom kroz Ormuski moreuz.

    Generalni sekretar UN poziva sve strane na poštovanje primirja

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Guteres pozdravio je dvosedmični prekid vatre između SAD i Irana, pozivajući sve strane da rade na dugoročnom miru na Bliskom istoku.

    “Generalni sekretar pozdravlja objavu dvonedjeljnog prekida vatre od strane Sjedinjenih Država i Irana”, rekao je njegov portparol Stefan Dižarik, prenosi Gardijan.

    Dižarik je dodao da generalni sekretar UN “poziva sve strane u trenutnom sukobu na Bliskom istoku da ispune svoje obaveze prema međunarodnom pravu i da se pridržavaju uslova prekida vatre kako bi se otvorio put ka trajnom i sveobuhvatnom miru u regionu”.

    Takođe, Guteres je izrazio “iskrenu zahvalnost za napore Pakistana i drugih zemalja u omogućavanju prekida vatre”, prenosi RTS.

    Sjedinjene Američke Države i Iran su u posljednjem trenutku, nakon ozbiljnih prijetnji eskalacijom i napada, postigli sporazum o dvosedmičnom prekidu vatre uz posredovanje Pakistana, koji uključuje nesmetan prolaz trgovačkih brodova kroz Ormuski moreuz.

  • Pad cijena nafte i rast akcija na berzama nakon sporazuma SAD i Irana o Ormuzu

    Pad cijena nafte i rast akcija na berzama nakon sporazuma SAD i Irana o Ormuzu

    Globalne cijene nafte naglo su pale, dok su akcije na berzama porasle nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran postigli uslovni dvonedjeljni sporazum o prekidu vatre koji predviđa ponovno otvaranje ključnog plovnog puta kroz Ormuski moreuz.

    Cijena referentne sirove nafte Brent pala je za oko 13 odsto na 94,80 dolara po barelu, dok je američka nafta zabilježila pad veći od 15 odsto i trgovala se po cijeni od 95,75 dolara, preneo je Bi-Bi-Si.

    Uprkos tome, cijene su i dalje više nego prije početka sukoba 28. februara, kada se nafta prodavala za oko 70 dolara po barelu.

  • Netanijahu: Primirje ne obuhvata Liban

    Netanijahu: Primirje ne obuhvata Liban

    Kancelarija premijera Izraela Benjamina Netanijahua izdala je saopštenje u kojem pozdravlja prekid vatre između SAD i Irana, ističući da se to ne odnosi na Liban, uprkos tvrdnjama pakistanskih posrednika da je i Bejrut obuhvaćen primirjem.

    – Izrael podržava odluku predsjednika SAD Donalda Trampa da obustavi napade na Iran na dvije nedjelje, pod uslovom da Iran odmah otvori Ormuski moreuz i obustavi sve napade na SAD, Izrael i zemlje u regionu – navodi se u saopštenju kabineta premijera objavljenom samo na engleskom jeziku, prenosi Tajms of Izrael.

    Pakistanski premijer Šehbaz Šarif saopštio je prethodno da su se Iran, Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici dogovorili o trenutnom prekidu vatre, koji stupa na snagu odmah i obuhvata sve zone sukoba, uključujući i Liban.

    Međutim, kako je navedeno iz kancelarije premijera Izraela, dvonedjeljno primirje ne uključuje Liban.

    – Izrael takođe podržava napore SAD da se osigura da Iran više ne predstavlja nuklearnu, raketnu i terorističku prijetnju za Ameriku, Izrael, iranske arapske susjede i svijet. Sjedinjene Države su rekle Izraelu da su posvećene ostvarivanju ovih ciljeva, koje dijele SAD, Izrael i regionalni saveznici Izraela, u predstojećim pregovorima – zaključuje se u saopštenju.

  • Tramp pristao na dvosedmično primirje: Iran otvara moreuz

    Tramp pristao na dvosedmično primirje: Iran otvara moreuz

    Manje od dva sata prije najavljenog „smaka svijeta”, Sjedinjene Države i Iran postigli su sporazum o prekidu vatre.

    Ovaj dogovor, koji su mnogi svjetski mediji opisali kao dramatičan bijeg sa ivice opšteg rata, uključuje i ključnu stavku o nesmetanom prolazu trgovačkih brodova kroz Ormuski moreuz.

    Prema izvještajima BBC-ja, ključnu posredničku ulogu odigrao je pakistanski premijer Šehbaz Šarif. Njegov prijedlog o dvonedjeljnom primirju prihvaćen je u trenutku kada je američki predsjednik Donald Tramp već najavio masovne udare na iransku civilnu infrastrukturu, uključujući elektrane i mostove.

    Tramp je, u izjavi koju prenosi CNN, potvrdio da poznaje Šarifa kao „veoma poštovanog čovjeka” i da je odlučio da pruži šansu diplomatiji.

    Iran je prethodno postavio oštre preduslove za bilo kakve pregovore, tražeći hitnu obustavu napada, garancije da se oni neće ponoviti i nadoknadu štete za pogođene petrohemijske komplekse. Iako su tenzije i dalje visoke, Teheran je pristao na privremeni prekid neprijateljstava. Primirje je u Teheranu predstavljeno kao velika pobjeda njihovog režima, tvrdeći da je Amerika pristala na njihove uslove, koji su se ovih dana pojavljivali u 10 tačaka.

    Dok traje primirje između Vašingtona i Teherana, situacija na terenu ostaje složena. Izraelske odbrambene snage (IDF) su prethodno izvijestile o uništenju desetina iranskih aviona na vojnim aerodromima, kao i o udarima na fabrike dronova. Prema izvorima BBC-ja, Izrael je pogodio i petrohemijski pogon „Јužni Pars” na jugu Irana, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost za stabilnost energetskog tržišta. Takođe, i nakon Trampove objave, Iran je gađao nebo iznad Izraela, što dovodi u pitanje da li je riječ o stvarnom primirju.

    Izraelski zvaničnici zabrinuti su zbog privremenog sporazuma o prekidu vatre koji su Sjedinjene Države postigle sa Iranom, ali će se Izrael pridržavati dogovora, slijedeći vođstvo američkog predsjednika Donalda Trampa, rekao je izraelski izvor upoznat sa situacijom, piše CNN.

    Dvonedjeljni rok koji je dogovoren služi kao „prozor” za intenzivne diplomatske pregovore. Dok Tramp poručuje da su u toku „žestoki pregovori”, Iran upozorava da će u slučaju nove „greške” SAD, meta biti energetska infrastruktura u cijelom regionu.

    Ovo primirje, iako krhko, donijelo je preko potrebno olakšanje globalnim tržištima nafte i stanovništvu koje je danima živjelo pod prijetnjom direktnog sukoba dvije vojne sile.

  • Veto Rusije i Kine na nacrt rezolucije o Ormuskom moreuzu

    Veto Rusije i Kine na nacrt rezolucije o Ormuskom moreuzu

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija nije usvojio nacrt rezolucije o Ormuskom moreuzu nakon veta Rusije i Kine.

    Javlja to dopisnik “Sputnjika”, navodeći kako je jedanaest zemalja glasalo za dokument, dok su dvije bile uzdržane.

    Naime, Moskva i Peking su glasali protiv.

    Dokument poziva države da “koordinišu odbrambene napore srazmjerno okolnostima” kako bi osigurale prolaz brodova kroz Ormuski moreuz.

    To uključuje pratnju civilnih brodova i odvraćanje pokušaja zatvaranja ili blokiranja moreuza.

    Rezolucija se odnosi samo na situaciju u Ormuskom moreuzu. Međutim, Savjet bezbjednosti izražava spremnost da razmotri “dalje mjere” protiv onih koji ometaju prolaz u Bab el-Mandebskom moreuz.

    Štaviše, dokument zahtjeva od Irana da “prekine napade na trgovačke i komercijalne brodove”. Savjet bezbjednosti takođe poziva na deeskalaciju tekućih neprijateljstava i “povratak na put diplomatije”.

    Prema riječima ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, nacrt rezolucije predviđa odbrambene mjere, ali su slične odluke UN ranije služile za opravdanje agresije.

    Reakcija SAD
    Veto Rusije i Kine na nacrt rezolucije Savjeta bezbjednosti UN o Ormuskom moreuzu neće ograničiti akcije Vašingtona protiv Irana, tvrdi stalni predstavnik SAD pri UN Majk Volc.

    “Napominjem da današnji rezultat ne ograničava Sjedinjene Države da nastave da djeluju u sopstvenoj samoodbrani i kolektivnoj odbrani naših saveznika i partnera”, rekao je Volc nakon glasanja.

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je 3. aprila napomenuo da nacrt rezolucije Savjeta bezbjednosti o Ormuskom moreuzu predviđa odbrambene mjere, ali da su “odbrambene” rezolucije UN ranije korišćene za agresivne mjere.

  • Iran prekida direktnu diplomatiju sa Amerikom

    Iran prekida direktnu diplomatiju sa Amerikom

    Iran je prekinuo direktnu komunikaciju sa Amerikom nakon prijetnje predsjednika Donalda Trampa da će uništiti “cijelu iransku civilizaciju”, izvijestili su mediji u utorak.

    Taj potez uslijedio je prije roka koji je Tramp postavio za potencijalni sporazum u utorak, što komplikuje napore za postizanje dogovora, ali ne i okončava tekuće pregovore, prema “The New York Timesu”, pozivajući se na tri iranska zvaničnika.

    Zvaničnici su rekli da se indirektni razgovori putem posrednika za prekid vatre nastavljaju uprkos obustavi direktnog kontakta, prema izvještaju, koje je uglavnom potvrdio “The Wall Street Journal”.

    Jedan zvaničnik rekao je da je iranska odluka imala za cilj poslati “signal neodobravanja i prkosa” kao odgovor na prijetnju, prema izvještaju.

    Ostaje nejasno hoće li se direktna komunikacija između Teherana i Vašingtona nastaviti prije roka.

    Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjeve za komentar.

    Tramp je ranije upozorio da će “cijela civilizacija večeras umrijeti i da se više nikada neće vratiti” – izjave koje su podstakle nagađanja dok se približava njegov rok za Iran u 20.00 sati, navodi “AA”.

     

  • Svijet u krizi, Rusija u plusu?

    Svijet u krizi, Rusija u plusu?

    Kremlj je u utorak izjavio da postoji ogroman broj zahtjeva za rusku energiju s niza različitih mjesta usred teške globalne energetske krize koja je potresla temelje tržišta nafte i gasa.

    Rat SAD-a i Izraela protiv Irana izazvao je energetsku krizu za globalnu privredu zarobljavanjem velike količine nafte u Zalivu zbog iranskog zatvaranja Ormuskog moreuza za većinu brodova.

     

     

    Kriza dolazi upravo kada evropski potrošači pokušavaju okončati svoju ovisnost o ruskoj energiji kako bi kaznili Moskvu za sukob sa Ukrajinom, a i dok se čini da će sama Rusija smanjiti svoju proizvodnju nakon ukrajinskih napada na njenu naftnu infrastrukturu.

    Predsjednik Vladimir Putin predložio je brže preusmjeravanje snabdijevanja od evropskih kupaca ako ne žele rusku energiju.

    “Sada kada je svijet s povjerenjem krenuo putem prilično ozbiljne ekonomske i energetske krize, koja raste iz dana u dan, tržište i tržišni uslovi u području energije i energetskih resursa potpuno su se promijenili”, rekao je novinarima portparol Kremlja, Dmitrij Peskov.

    Još je dodao:

     

    “Postoji ogroman broj zahtjeva za kupovinu naših energetskih resursa iz alternativnih izvora. Pregovaramo, pregovaramo na način koji najbolje odgovara našim interesima.”

    Rusija, drugi najveći svjetski izvoznik nafte nakon Saudijske Arabije, proizvodi oko 10 miliona barela sirove nafte dnevno, a oko polovine se izvozi. Rusija drži najveće svjetske rezerve prirodnog gasa.

    Ipak, Rusija će možda morati smanjiti proizvodnju nafte jer su ukrajinski napadi na luke, naftovode i rafinerije smanjili izvozne mogućnosti za milion barela dnevno, odnosno petinu ukupnog kapaciteta, izvijestio je “Reuters” prošle sedmice.

     

    Azijske zemlje, uključujući Vijetnam, Tajland, Filipine, Indoneziju i Šri Lanku, redaju se za kupovinu ruske nafte jer rat u Iranu blokira snabdijevanje, što povećava mogućnost da potražnja premaši ponudu, izvijestio je “Reuters” prošli mjesec.

    Kao znak potražnje, cijene ruske mješavine Urals trgovale su se s premijom od 5.00 do 8.00 dolara po barelu u odnosu na Brent prošli mjesec.

    Obično se Urals trguje s popustom. Osim nafte, Rusija takođe premješta LNG prema istoku.

    Jamal LNG, kojim upravlja najveći ruski proizvođač ukapanog prirodnog gasa Novatek, poslao je svoj prvi teret u Kinu od prošlog oktobra, pokazali su podaci LSEG-a u utorak, nekoliko sedmica prije postepenog sprovođenja evropske zabrane uvoza ruskog LNG-a.

    Projekat, smješten na poluostrvu Jamal u Arktiku, prethodno je uglavnom izvozio svoj smrznuti gas u Evropu.

    Putin je prošli mjesec rekao da bi Rusija mogla preusmjeriti gas dalje od Evrope, s obzirom na odluku Evropske unije da zabrani uvoz ruskog gasa iz cjevovoda do kraja 2027. i nove kratkoročne ruske LNG ugovore od 25. aprila ove godine, prenosi “TRT World”.