Kategorija: Svijet

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da Evropska unija već ima potpisan dokument o mogućem raspoređivanju snaga u Ukrajinu, ocijenivši da se EU može smatrati stranom u ratu, bez obzira na zvaničnu retoriku o izbjegavanju sukoba.

Govoreći u Kapošvaru, Orban je rekao da Evropa više nije pred ratom, već da je u rat već ušla, te da je, prema njegovim riječima, jedino otvoreno pitanje kada će posljedice takve politike u potpunosti pogoditi svakodnevni život građana.

Podsjetio je da je još u decembru 2025. godine upozorio da se Evropska unija sistematski priprema za mogući rat sa Rusijom do 2030. godine, navodeći da se ti procesi odvijaju bez jasne saglasnosti evropskih naroda.

U drugom obraćanju, Orban je optužio Ukrajinu da se otvoreno miješa u unutrašnje političke procese u Mađarskoj, tvrdeći da je cilj takvog djelovanja obezbjeđivanje dodatnih finansijskih sredstava i ubrzan prijem Ukrajine u Evropsku uniju.

On je poručio da Mađarska, kao članica EU, ima pravo da se usprotivi takvim pritiscima, naglašavajući da Budimpešta ne želi da novac mađarskih porodica bude preusmjeren u Ukrajinu niti da zemlja bude uvučena u ratni sukob.

Orban je istakao da Mađarska neće podleći prijetnjama i zastrašivanju, te da šalje jasnu poruku i Kijevu i Briselu da neće prihvatiti finansijske i političke obaveze koje, prema njegovim riječima, nisu u interesu mađarskih građana.

U Abu Dabiju danas se nastavljaju pregovori trilateralne radne grupe Rusije, SAD i Ukrajine o bezbjednosnim pitanjima koja je u petak trajala nešto više od tri časa. Razgovori su se vodili u zatvorenom formatu.

Počela je druga runda mirovnih pregovora trilateralne radne grupe Rusije, SAD i Ukrajine u Abu Dabiju.

Trilateralnom sastanku o Ukrajini neće prisustvovati mediji, a još uvijek nema informacija o tome da li će se održati konferencija za novinare nakon sastanka, prenose RIA Novosti, pozivajući se na izvore.

Kako se takođe navodi, situacija na ulicama prestonice Emirata pred sastanak bila je uobičajena za subotu, nema zatvaranja ulica, niti uvođenja posebnih bezbjednosnih mjera.

Policija je prisutna samo na redovnim kontrolnim punktovima. Standardne mjere bezbjednosti su na snazi i u ambasadama, uključujući i rusku.

Podsjetimo, juče je održana prva runda sastanka trilateralne radne grupe Rusije, SAD i Ukrajine o bezbjednosnim pitanjima u Abu Dabiju koja je trajala nešto više od tri sata. Razgovori su se vodili u zatvorenom formatu.

Ministarstva spoljnih poslova UAE saopštilo je juče da se pregovori nastavljaju i tokom vikenda u pokušaju da se pronađe rješenje za krizu u Ukrajini.

Pomoćnik predsjednika Ruske Federacije Jurij Ušakov izjavio je ranije da će u Abu Dabiju biti održano prvo zasjedanje trilateralne radne grupe za pitanja bezbjednosti, uz učešće predstavnika Rusije, SAD i Ukrajine.

U sastav grupe uključeni su i predstavnici rukovodstva Ministarstva odbrane Rusije, na čelu sa načelnikom Glavne uprave Generalštaba, admiralom Igorom Kostjukovom.

Bijela kuća je za RIA Novosti rekla da su u sastavu američke delegacije vrhovni komandant NATO-a u Evropi, ministar vojske Den Driskol, specijalni predsjednički izaslanik Stiven Vitkof, zet američkog predsjednika Džared Kušner i Džoš Gruenbaum, komesar američke agencije za državne nabavke, koji je juče učestvovao u pregovorima sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Kako prenose ukrajinski mediji, u ukrajinsku delegaciju na trilateralnim pregovorima ulaze sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Rustem Umerov, šef kabineta Zelenskog Kiril Budanov i njegov zamjenik Sergej Kislica, načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine Andrej Gnatov, predsjednik stranke “Sluga naroda” David Arahamija i predstavnik Glavne obavještajne uprave Vadim Skibicki.

Agencija TASS prenijela je ranije, pozivajući se na izvor, da su tampon zone i različiti mehanizmi kontrole među temama o kojima se razgovaralo na sastanku u Abu Dabiju.

Visoki iranski zvaničnik upozorio je da će svaki napad na njegovu zemlju smatrati “sveopštim ratom“, dok se udarna grupa američkog nosača aviona približava regionu.

Upozorenje dolazi nakon što je Donald Tramp u četvrtak, 22. januara, izjavio da Sjedinjene Američke Države imaju “armadu“ koja se kreće ka Iranu, izrazivši nadu da je neće morati upotrijebiti, piše Sky News.

Povećano vojno prisustvo SAD-a i oštra retorika uslijedili su gotovo dvije sedmice nakon što je Tramp pozvao iranske demonstrante da nastave sa protestima, obećavši im da je “pomoć na putu“.

U tim protestima, prema izvještajima, ubijeno je više hiljada ljudi.

Očekuje se da će nosač aviona USS Abraham Linkoln (USS Abraham Lincoln), zajedno sa nekoliko razarača sa navođenim projektilima, stići u region narednih dana.

Spremni za najgori scenario

“Ovo vojno gomilanje, nadamo se da nije namijenjeno stvarnoj konfrontaciji – ali naša vojska je spremna za najgori scenario. Zato je sve u Iranu u stanju visoke pripravnosti“, rekao je iranski zvaničnik za Reuters pod uslovom anonimnosti.

“Ovoga puta ćemo svaki napad – ograničen, neograničen, hirurški, kinetički, kako god ga nazvali – tretirati kao sveopšti rat protiv nas i odgovorićemo na najteži mogući način kako bismo ovo riješili“, dodao je.

“Ako Amerikanci prekrše suverenitet i teritorijalni integritet Irana, mi ćemo odgovoriti“, poručio je zvaničnik, ne precizirajući kakav bi iranski odgovor mogao biti.

Prethodna vojna jačanja

Američka vojska je i ranije povremeno slala pojačanja na Bliski istok u vrijeme povišenih tenzija, što se često smatralo odbrambenim potezima.

Međutim, prošle godine američka vojska je sprovela veliko gomilanje snaga uoči vazdušnih napada na iranski nuklearni program u junu.

Slično jačanje snaga zabilježeno je i na Karibima krajem prošle godine, prije nego što su Sjedinjene Države pokrenule vojnu akciju protiv Venecuele i uhapsile predsjednika Nikolasa Madura.

Nova američka odbrambena strategija

Kasno sinoć, američko Ministarstvo rata objavilo je novu Nacionalnu odbrambenu strategiju koja sadrži i analizu Irana. U dokumentu se upozorava da bi Iran mogao ponovo pokušati da razvije nuklearno oružje. Takođe se navodi da Iran ima “krv Amerikanaca na svojim rukama“ i obećava se američka podrška Izraelu.

“Iako je Iran pretrpio ozbiljne zastoje posljednjih mjeseci, čini se da namjerava da obnovi svoje konvencionalne vojne snage“, navodi se u dokumentu.

“Iranski lideri su takođe ostavili otvorenu mogućnost da će ponovo pokušati da dođu do nuklearnog oružja, uključujući odbijanje da učestvuju u smislenim pregovorima. Ne možemo ignorisati ni činjenicu da iranski režim ima krv Amerikanaca na svojim rukama, da i dalje namjerava da uništi našeg bliskog saveznika Izrael, te da Iran i njegovi posrednici rutinski podstiču regionalne krize koje ne samo da ugrožavaju živote američkih oružanih snaga u regionu, već i sprečavaju sam region da ide ka mirnoj i prosperitetnoj budućnosti koju toliko njegovih lidera i naroda jasno želi”, stoji

Sjedinjene Američke Države su u petak uvele sankcije na flotu od devet brodova i njihovim vlasnicima, optuženim da su prevozili stotine miliona dolara vrijednu zabranjenu iransku naftu na strana tržišta.

Sankcije se uvode zbog iranskog “gašenja pristupa internetu kako bi sakrila zlostavljanja” nad svojim građanima tokom obračuna s protestima širom zemlje, saopćilo je američko Ministarstvo finansija.

One “pogađaju ključnu komponentu načina na koji Iran generira sredstva koja koristi za represiju nad vlastitim narodom”, poručio je ministar finansija Scott Bessent.

Iranci i iranske kompanije mjesecima se bore s najdužim i najopsežnijim gašenjem interneta u historiji Islamske Republike. Vlada je blokirala pristup internetu 8. januara, nakon što su protesti širom zemlje doveli do obračuna s dijeljenjem informacija.

Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija saopćila je da su devet ciljanih plovila, pod zastavama Palaua, Paname i drugih jurisdikcija, dio “flote iz sjene”, mreže starijih tankera koji se koriste za prevoz robe pod međunarodnim sankcijama, ponajviše iz Rusije i Irana. Američke sankcije imaju za cilj spriječiti ciljane Irance da posluju s Amerikancima ili pristupaju računima u SAD-u.

Potez donesen u petak dio je nastavka podizanja tenzija između SAD-a i teokratske države, dok se američka grupa nosača aviona približava Bliskom istoku. Predsjednik Donald Trump nazvao je grupu “armadom” u razgovoru s novinarima u avionu Air Force One u četvrtak kasno navečer.

Trump je dodao da SAD šalje brodove prema Iranu “za svaki slučaj” ako odluči poduzeti akciju protiv iranske vlade. Republikanski predsjednik je više puta tvrdio da su njegove prijetnje Iranu spriječile pogubljenje više od 800 disidenata.

Glavni iranski tužilac je u petak nazvao Trumpove ponovljene tvrdnje “potpuno lažnim”.

U međuvremenu je, prema navodima aktivista, broj poginulih u Iranu u krvavom gušenju protesta širom zemlje porastao na najmanje 5.032.

SAD su ovog mjeseca uvele sankcije iranskim zvaničnicima i kompanijama optuženim da pomažu u gušenju demonstracija koje su izazvale izazov teokratskoj vlasti u Iranu, među kojima je i sekretar Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, kojeg Ministarstvo finansija optužuje da je bio među prvim zvaničnicima koji su pozivali na nasilje nad demonstrantima.

Trump je u četvrtak odbio odgovoriti na pitanje da li bi vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei trebao biti smijenjen s funkcije.

Pentagon je u petak objavio dokument Nacionalne odbrambene strategije, kojim se američki fokus preusmjerava sa Kine na jačanje dominacije u zapadnoj hemisferi, uz poziv evropskim saveznicima da preuzmu znatno veći dio odgovornosti za sopstvenu bezbjednost i regionalnu odbranu.

Riječ je o prvom dokumentu ove vrste objavljenom od 2022. godine, u kojem Pentagon oštro kritikuje saveznike u Evropi i Aziji zbog dugogodišnjeg oslanjanja na prethodne američke administracije koje su, kako se navodi, subvencionisale njihovu odbranu. U strategiji se poziva na „oštru promjenu u pristupu, fokusu i tonu“, te se od partnera traži veći angažman u odvraćanju prijetnji, od Rusije do Sjeverne Koreje.

„Predugo je Vlada SAD zanemarivala, pa čak i odbacivala stavljanje Amerikanaca i njihovih konkretnih interesa na prvo mjesto“, navodi se u dokumentu.

Strategija upozorava da će se saveznici gotovo sigurno suočiti s dodatnim nezadovoljstvom, jer će resor ministra odbrane Pita Hegseta nuditi „vjerodostojne opcije za garantovanje vojnog i komercijalnog pristupa SAD ključnim područjima“, prije svega Grenlandu i Panamskom kanalu.

Nakon nesuglasica na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu sa kanadskim premijerom Markom Karnijem, dokument istovremeno poziva na saradnju sa Kanadom i drugim susjedima, ali uz jasno upozorenje.

„U dobroj vjeri ćemo se angažovati sa svojim susjedima, od Kanade do partnera u Centralnoj i Južnoj Americi, ali ćemo osigurati da nas poštuju i da urade svoj dio u odbrani naših zajedničkih interesa. Tamo gdje to ne učine, bićemo spremni da preduzmemo fokusiranu i odlučnu akciju koja konkretno unapređuje interese SAD“, navodi se u strategiji.

Posljednja Nacionalna odbrambena strategija iz 2022. godine, objavljena za vrijeme predsjednika Džoa Bajdena, Kinu je definisala kao „glavni izazov“ za Sjedinjene Američke Države.

„Strategija nacionalne bezbjednosti usmjerava Ministarstvo odbrane da održava povoljan odnos vojne moći u indo-pacifičkom regionu. Ne sa ciljem dominacije, ponižavanja ili gušenja Kine. Naprotiv, naš cilj je znatno uži i razumniji – da se osigura da ni Kina, niti bilo ko drugi, ne može dominirati nad nama ili našim saveznicima. To ne zahtijeva promjenu režima niti neku drugu egzistencijalnu borbu. Umjesto toga, moguć je pristojan mir, pod uslovima povoljnim za Amerikance, ali koje Kina takođe može prihvatiti i pod kojima može živjeti“, navodi se u strategiji.

NATO i saveznici

Nova strategija istovremeno traži veću pomoć partnera u američkom susjedstvu, dok ih upozorava da će SAD „aktivno i neustrašivo braniti interese Amerike u cijeloj zapadnoj hemisferi“.

Posebno se naglašava značaj pristupa Panamskom kanalu i Grenlandu. Dokument je objavljen svega nekoliko dana nakon što je Donald Tramp izjavio da je postigao „okvir budućeg sporazuma“ o arktičkoj bezbjednosti sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, kojim bi SAD dobile „potpun pristup“ Grenlandu, teritoriji NATO-a.

„Rusija će u doglednoj budućnosti ostati trajna prijetnja istočnim članicama NATO-a. Iako se suočava sa nizom demografskih i ekonomskih poteškoća, rat u Ukrajini pokazuje da i dalje raspolaže dubokim rezervama vojne i industrijske moći. Rusija je takođe pokazala da posjeduje nacionalnu odlučnost potrebnu za vođenje dugotrajnog rata u svom neposrednom susjedstvu“, navodi se u dokumentu.

Šire posmatrano, nova Strategija nacionalne odbrane polazi od toga da ruski nuklearni arsenal predstavlja prijetnju, ali da se ona smatra direktnom tek ukoliko ugrozi američku teritoriju.

Zanimljivo je da se u strategiji ne pominje niti se daje bilo kakva garancija Tajvanu, iako su SAD sopstvenim zakonima obavezane da pružaju vojnu podršku toj teritoriji.

„Kako je predsjednik Tramp jasno istakao, naši saveznici i partneri moraju preuzeti svoj pravičan dio tereta zajedničke odbrane. To je ispravno, posebno nakon decenija tokom kojih su Sjedinjene Američke Države subvencionisale njihovu bezbjednost. Istovremeno, to je od ključnog strateškog značaja i za nas i za njih. Zahvaljujući liderstvu predsjednika Trampa, od januara 2025. godine svjedočimo tome da saveznici počinju da preuzimaju veću odgovornost, naročito u Evropi i Južnoj Koreji“, zaključuje se u dokumentu.

Rad na rješavanju sukoba u Ukrajini napreduje i važno je sprovesti “formulu iz Enkoridža”, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Peskov je za agenciju TASS, komentarišući izjave američkog predsjednika Donalda Trampa da se strane približavaju kraju sukoba u Ukrajini, rekao da rad na tome “napreduje”.

“Rad je u toku. Napreduje. Sada je ključno sprovesti formulu dogovorenu u Enkoridžu”, kazao je Peskov.

On je dodao da je njegov kolega, pomoćnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, Jurij Ušakov to rekao nakon sastanka Putina i izaslanika američkog predsjednika Stivena Vitkofa, prenosi Tanjug.

Ušakov je ranije rekao da je tokom sastanka sa američkim izaslanicima u Kremlju “još jednom izjavljeno da bez rješavanja teritorijalnog pitanja prema formuli dogovorenoj u Enkoridžu, nema smisla računati na postizanje dugoročnog rješenja” u Ukrajini.

Ruska strana do sada nije izašla u javnost sa time šta tačno podrazumijeva “formula iz Enkoridža”, što se odnosi na razgovor Trampa i Putina tokom susreta u Enkoridžu na Aljasci, u avgustu prošle godine.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni (Giorgia Meloni) izjavila je da se nada da će predsjednika SAD-a Donalda Trampa (Donald Trump) moći nominovati za Nobelovu nagradu za mir zbog njegovih napora da postigne mir u Ukrajini.

“Nadam se da ćemo mu je moći dodijeliti. I vjerujem da on može napraviti razliku u postizanju pravednog i trajnog mira za Ukrajinu, a tada ćemo i mi napokon moći nominovati Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir“, rekla je Meloni na konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom (Friedrich Merz) u Rimu.

Govoreći o odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama, Meloni je ponovila da “želja za saradnjom ostaje čvrsta“, posebno zato što su Italija i Njemačka “među evropskim zemljama koje imaju povlaštene odnose sa SAD-om, dijelom i zbog toga što se na njihovoj teritoriji nalaze američke vojne baze“.

Dodala je da je važno zadržati “pragmatičan, a ne instinktivan pristup odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama“.

Mačado mu poklonila Nobelovu medalju
Tramp godinama iskazuje interes za osvajanje Nobelove nagrade za mir.

Prošlogodišnja dobitnica, venecuelanska opoziciona liderka Marija Korina Mačado (María Corina Machado), nedavno mu je u Bijeloj kući uručila medalju Nobelove nagrade za mir.

Iako je Mačado Trampu predala zlatnu medalju koju dobitnici dobijaju uz nagradu, priznanje formalno ostaje njeno.

Norveški Nobelov institut poručio je da se nagrada ne može prenositi, dijeliti niti opozvati, prenosi Index.hr.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas, 23. januara, da je održan sastanak američke, ukrajinske i ruske delegacije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, i da je važno da je Rusija spremna da okonča rat koji je sama započela, kao što i Ukrajina želi da se taj rat završi.

“Ukrajinski predstavnici mi se javljaju skoro svakog sata – trenutno su u Emiratima. Danas su tamo ukrajinska, američka i ruska delegacija, već je obavljen razgovor. To je važno, jer dugo nije bilo ovakvih trilateralnih formata sastanaka. Razgovara se o parametrima završetka rata. Sada bi trebalo da imaju bar neke od odgovora od Rusije, a glavno je da je Rusija spremna da okonča ovaj rat, koji je sama započela”, rekao je Zelenski u večernjem obraćanju, prenosi Ukriform.

On je kazao da su stavovi Ukrajine jasni, i da je definisao okvir za dijalog za ukrajinsku delegaciju.

“Delegacija je stalno u kontaktu – Rustem Umerov, Kirilo Budanov, David Arahamija, Serhij Kislicija. Sutra će se pregovorima pridružiti general Hnatov, načelnik Generalštaba, i predstavnik Obavještajne službe Ministarstva odbrane (GUR) Skibicki”, rekao je Zelenski.

Prema njegovim riječima, još je rano za izvođenje zaključaka iz sadržaja razgovora trilateralnog sastanka, koji je danas održan u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

“Vidjećemo kako će se razgovor odvijati sutra, kakvi će biti rezultati. Potrebno je da ne postoji samo ukrajinska želja da se okonča ovaj rat, da postigne potpunu bezbjednost, već i da se slična želja nekako pojavi u Rusiji”, rekao je Zelenski.