VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Soreka: Izvještaj za BiH smjernica za prolazak kroz cilj

    Soreka: Izvještaj za BiH smjernica za prolazak kroz cilj

    Evropska unija se priprema za prijem novih članica, po prvi put nakon više od decenije. Proširenje Unije je realna mogućnost u narednim godinama.

    Napisao je to u kolumni  Luiđi Soreka, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i ambasador Evropske unije u BiH, koji ističe da uvažavajući geopolitičke promjene i osiguranje mira i stabilnosti na evropskom kontinentu, čini proširenje jednim od najvećih prioriteta Evropske unije.

    “Potvrda toga su i nedavne posjete Bosni i Hercegovini predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, predsjednika Evropskog vijeća Antonia Coste, visoke predstavnice i potpredsjednice Kaje Kallas te komesarke za proširenje Marte Kos. U procesu proširenja jasno postoje oni koji su otišli najdalje. Crna Gora je postavila cilj da okonča pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine, Albanija za kraj 2027. godine. Bosna i Hercegovina, uprkos ogromnom potencijalu ove zemlje, još uvijek nije formalno započela proces pristupnih pregovora”, istakao je Soreka.

    Dodaje da u Izvještaju o Bosni i Hercegovini, objavljenom juče u okviru Paketa o proširenju, navode se određeni pozitivni koraci, uključujući usvajanje zakona o zaštiti podataka i graničnoj kontroli, kao i potpisivanje statusnog sporazuma sa Frontexom, što je rezultiralo angažmanom više od stotinu službenika Frontexovog Stalnog korpusa u Bosni i Hercegovini u cilju pružanja podrške Graničnoj policiji BiH.

    “Međutim, cjelokupna slika za 2025. godinu ističe nedostatak napretka. Izvještaj bi trebao poslužiti kao suštinski vodič koji može pomoći Bosni i Hercegovini da nadoknadi izgubljeno vrijeme. Postoje određene naznake da bi u predstojećem periodu Bosna i Hercegovina mogla usvojiti Zakon o VSTV-u BiH i Zakon o sudovima, te imenovati glavnog pregovarača i pregovarački tim, čime bi se stvorile pretpostavke za održavanje prve Međuvladine konferencije i otvaranje pristupnih pregovora. Kako je jučer istakla visoka predstavnica i potpredsjednica Kallas prilikom predstavljanja paketa o proširenju, pristupanje Evropskoj uniji ostaje pravičan i izazovan proces, temeljen na ostvarenim rezultatima. Zakon o VSTV-u BiH i Zakon o sudovima morat će biti usvojeni u cijelosti u skladu sa evropskim standardima, prvenstveno u skladu s preporukama Venecijanske komisije i preporukama Evropske komisije”, ističe Soreka u kolumni.

    Dodaje da kada je riječ o imenovanju glavnog pregovarača i pregovaračkog tima, kao i kod svih drugih zemalja u pristupnim pregovorima, tu odluku donosi Bosna i Hercegovina u skladu s Ustavom i relevantnim propisima.

    “Za EU je najvažnije da Bosna i Hercegovina ima pouzdanog sagovornika s Evropskom komisijom. Da bi se to postiglo, glavni pregovarač i pregovarački tim moraju moći nastupati jednim glasom, u ime cijele zemlje, te biti operativni, tj. imati resurse, kapacitete i znanje za efikasno vođenje pregovora Bosne i Hercegovine s EU. Prva Međuvladina konferencija bi se mogla organizovati do kraja 2025. godine, pod uslovom da se ispune svi uslovi. Želimo izbjeći situaciju u kojoj institucije u Bosni i Hercegovini gube vrijeme i tokom 2026. godine, upravo u trenutku kada druge zemlje u regiji koriste svoje vrijeme produktivno kako bi napravile završne korake ka punopravnom članstvu”, napisao je Soreka.

    Napominje da BiH ima složeno uređenje koje iziskuje koordinaciju i usklađivanje obično suprotstavljenih političkih stavova.

    “Posljedično, donošenje odluka često traje duže. Uz osiguravanje da uređenje omogućava diskusije iz različitih perspektiva i iznalaženje kompromisnih rješenja, ključno je i da Bosna i Hercegovina ima funkcionalnije demokratske institucije koje mogu jednostavnije donositi odluke. Jedan od razloga zbog kojih želimo što prije formalno pokrenuti proces pristupnih pregovora – osim što je to korak naprijed ka punopravnom članstvu – jeste i sama činjenica da pregovori predstavljaju priliku da se na sveobuhvatan i strukturisan način razgovara o uređenju Bosne i Hercegovine, uz snažniju podršku šire ekspertize koja postoji u okviru Evropske komisije. Okvir pristupnih pregovora, sa svojom metodologijom klastera i poglavlja, nudi najbolji način za podršku zemlji u uspostavljanju funkcionalnijih demokratskih institucija koje joj omogućavaju da uspije i zauzme svoje mjesto u Evropskoj uniji”, smatra Soreka.

    Kako dalje navodi u kolumni, usaglašavanjem Reformske agende za Plan rasta u septembru, vlasti Bosne i Hercegovine su još jednom pokazale da je, kada postoji politička volja, moguće da zemlja postigne usaglašena, konsenzusna rješenja u kojima su svi na dobitku i koja donose koristi svima koji žive u ovoj zemlji.

    “Preostalo je tek nekoliko koraka do formalnog pokretanja pristupnih pregovora koji bi trebali imati transformativni učinak na funkcionisanje institucija Bosne i Hercegovine. Sada je vrijeme da se ti koraci naprave”, zaključio je Soreka.

  • Putin o Trampovim izjavama o mogućim nuklearnim probama: Ozbiljan problem

    Putin o Trampovim izjavama o mogućim nuklearnim probama: Ozbiljan problem

    Izjava američkog predsjednika Donalda Trampa o potencijalnim nuklearnim probama je ozbiljan problem, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na sastanku sa stalnim članovima Savjeta bezbjednosti Rusije.

    Šef ruske Spoljne obavještajne službe Sergej Nariškin izvjestio je Putina da je prije nekoliko dana stigao telegram od Aleksandra Darčijeva, ambasadora Rusije u SAD, u kom je on istakao da su ruske diplomate stupile u kontakt sa organima Savjeta nacionalne bezbjednosti SAD i Stejt departmenta u vezi sa ovim izjavama američkog predsjednika.

    On je poručio da rusku stranu zanima šta se konkretno ima u vidu kada se zahtijeva “hitna proba nuklearnog oružja” i traže objašnjenje, prenosi RT Balkan.

    Kao odgovor, američka strana im je poručila da će odgovor prenijeti ruskom vrhu ukoliko budu smatrali da su ikakva objašnjenja neophodna, dodao je Nariškin.

    Ministar odbrane Rusije, Andrej Belusov je na sjednici Savjeta bezbjednosti predložio Putinu da pripreme za nuklearne probe počnu bez odlaganja u arhipelagu Nova Zemlja.

    – Sjedinjene Države planiraju da rasporede rakete u Evropi i Azijsko-pacifičkom regionu koje će imati vrijeme leta od Njemačke do centralne Rusije od 6-7 minuta – objavio je Belousov.

    Belousov je izvjestio da su Sjedinjene Države u oktobru sprovele vježbu preventivnog nuklearnog raketnog udara na Rusiju.

  • Tramp ponovo zatražio ukidanje filibastera u Senatu SAD

    Tramp ponovo zatražio ukidanje filibastera u Senatu SAD

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp danas je zatražio od republikanskih senatora da ukinu filibaster, proceduru koja zahtijeva podršku 60 glasova da bi većina zakona bila upućena na konačno glasanje.

    – Vrijeme je da republikanci urade ono što moraju, a to je da ukinu filibaster. Ako to ne uradite, bićete u lošoj poziciji. Nećete moći da usvojite nijedan zakon do kraja mog drugog mandata – poručio je Tramp tokom doručka sa republikanskim senatorima u Bijeloj kući, prenio je NBC.

    Tramp je istovremeno naveo i da bi demokrate odmah ukinule filibaster ako bi na narednim izborima ponovo preuzeli kontrolu nad Kongresom.

    – Oni bi to uradili prvog dana – rekao je Tramp, naglasivši da bi demokrate u tom slučaju “proširile Vrhovni sud, priznale Vašington i Portoriko kao države i tako obezbijedile dodatne senatore i elektorske glasove”.

    Tokom obraćanja republikanskim senatorima, Tramp je rekao da bi SAD trebalo “već večeras da proglase da je zemlja otvorena” i da potom Senat treba da se fokusira na donošenje zakona o obaveznoj ličnoj identifikaciji birača i zabrani glasanja poštom, prenio je ABC.

    Tramp je dodao da bi Senat trebalo da ukine i praksu takozvanih “plavih listića”, koja senatorima daje pravo veta na sudske nominacije u njihovim državama.

    – Znam da možda nećete to učiniti, i poštovaću vašu odluku – rekao je Tramp, dodajući da su republikanski senatori “pametni ljudi i prijatelji”, ali da bi “održavanje filibastera bila ogromna greška”.

    Filibaster je procedura u američkom Senatu koja omogućava senatorima da blokiraju ili odlože glasanje o zakonu produženom debatnom procedurom.

    Normalno je potrebna obična većina (51 glas) za usvajanje zakona, ali ako senator pokrene filibaster, zakon ne može ići na završno glasanje dok se ne postigne “supervećina” od 60 glasova.

    Filibaster može uključivati beskrajne govore, amandmane ili proceduralna odlaganja sve dok se ne postigne kompromis ili ne skupi potrebna supervećina.

  • Članice EU rade na uspostavljanju “vojnog Šengena”

    Članice EU rade na uspostavljanju “vojnog Šengena”

    Članice EU rade na uspostavljanju “vojnog Šengena” kako bi omogućile brzo kretanje većeg broja vojnika i vojne opreme, javlja radio-stanica RMF FM.

    U izvještaju se navodi da se očekuje da Evropska komisija predstavi dokument o mobilnosti vojske u EU 19. novembra.

    Koncept “vojnog Šengena” obuhvata stvaranje zone za mobilnost vojske uz usklađena pravila i procedure, kao i mreže kopnenih koridora, aerodroma i luka, kako bi se osiguralo neometano kretanje vojske i opreme u slučaju vojnog sukoba ili velike krize.

    Prema izvještaju, evropski zvaničnici zabrinuti su zbog toga što mostovi, putevi i željezničke pruge u EU trenutno nisu prikladne za brzo kretanje tenkova, vojnika i vojne opreme.

  • Broj žrtava tajfuna Kalmegi na Filipinima porastao na 66

    Broj žrtava tajfuna Kalmegi na Filipinima porastao na 66

    Broj poginulih u tajfunu Kalmegi na Filipinima porastao je na 66, dok se preživjeli u najteže pogođenoj provinciji Sebu suočavaju sa štetom koju je oluja ostavila za sobom.

    Kuće su uništene, a ulice zatrpane ruševinama, preneo je Rojters.

    Među 66 poginulih nalazi se i šest vojnika čiji se helikopter srušio tokom humanitarne misije u provinciji Agusan del Sur na ostrvu Mindanao.

    Agencija za katastrofe saopštila je da se 26 osoba vodi kao nestalo, dok je 10 ljudi povređeno.

     

    Tajfun Kalmegi, lokalno poznat kao Tino, pogodio je Filipine nešto više od mЈesec dana nakon zemljotresa magnitude 6,9, u kojem je poginulo desetine osoba.

    Kalmegi, dvadeseta oluja koja je ove godine pogodila zemlju, dodatno se pojačala dok je prelazila Јužno kinesko more i približava se Vijetnamu, gdЈe se očekuje da će stići u petak.

    Prema podacima lokalnih vlasti, više od 200.000 ljudi je evakuisano širom regiona Visajas, uključujući delove južnog Luzona i severnog Mindanaoa.

    Oluja je izazvala poplave, nestanak struje i značajna oštećenja infrastrukture.

    U septembru je super tajfun Ragasa pogodio seЈverni Luzon, nanijevši teške štete i primoravši vlasti da zatvore škole i vladine kancelarije zbog jakih vetrova i obilnih padavina.

  • Putin: Rusija počela serijsku proizvodnju raketnog sistema “Orešnik”

    Putin: Rusija počela serijsku proizvodnju raketnog sistema “Orešnik”

    Rusija je započela serijsku proizvodnju raketnog sistema “Orešnik”, saopštio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

    “Stvorili smo, pustili u rad i započeli serijsku proizvodnju raketnog sistema srednjeg dometa ‘Orešnik’, rekao je Putin u utorak, tokom ceremonije dodjele nagrada proizvođačima sistema “Posejdon” i “Burevestnik”, prenosi RIA Novosti.

    On je saopštio i da proizvodnja “Burevesnika” i “Posejdona” ima istorijski značaj  za ruski narod i da je važna je za bezbjednost i strateški paritet u decenijama koje dolaze.

    Putin je takođe dodao da će raketni sistemi “Sarmat” biti stavljeni u borbenu pripravnost sljedeće godine.

    Putin je saopštio  26. oktobra da su završena ispitivanja krstareće rakete neograničenog dometa “Burevesnik” na nuklearni pogon.

    Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Rusije Valerij Gerasimov rekao je da je raketa tokom testiranja provela oko 15 sati u vazduhu i preletjela 14.000 kilometara, što, kako je naglasio, nije njen maksimum.

    Rusija je takođe testirala podvodni torpedo “Posejdon”, saopštio je ranije ruski predsjednik.

    Dana 21. novembra 2024. godine, balistička raketa srednjeg dometa “Orešnik”, opremljena nenuklearnom hipersoničnom bojevom glavom, prvi put je uspješno testirana u borbenim uslovima, navodi agencija.

  • Avion se srušio prilikom polijetanja, više ljudi poginulo

    Avion se srušio prilikom polijetanja, više ljudi poginulo

    Sedam je ljudi poginulo kada se teretni avion UPS-a srušio prilikom polijetanja s aerodroma u Luivilu u Kentakiju, u utorak naveče, rekao je guverner te savezne države.

    Najmanje 11 drugih ljudi povrijeđeno je kada je teretni avion eksplodirao pri polasku s međunarodnog aerodroma Luivil Muhamed Ali oko 17:15 po lokalnom vremenu.

     

     

    Guverner Kentakija Endi Bešir rekao je da su tri člana posade aviona vjerovatno među poginulima, dodajući da “svako ko je vidio slike i video zna koliko je ovaj pad težak”.

     

     

     

    Zvaničnici su upozorili da su ljudi pretrpjeli “vrlo značajne” povrede u incidentu i da bi broj poginulih mogao porasti.

    UPS-ov let 2976 koji je letio za Honolulu na Havajima prevozio je 144.000 litara goriva kada je skliznuo s piste u Luivilu i udario u obližnje zgrade. Eksplozija je zahvatila najmanje dva obližnja preduzeća, uključujući kompaniju za recikliranje nafte.

  • Blagojević: “Lažni Sud BiH” pokazao nepoštovanje i prema politici Amerike

    Blagojević: “Lažni Sud BiH” pokazao nepoštovanje i prema politici Amerike

    Bivši guverner američke savezne države Ilinois Rod Blagojević ocijenio je da je “lažni sud BiH” pokazao nepoštovanje i prema politici SAD potvrdivši presudu donesenu nakon “intervencije” stranca iz Njemačke protiv predsjednika Milorada Dodika.

    Blagojević je na svom nalogu na platformi “Iks” napisao da se to dogodilo sedmicu dana nakon što je administracija Donalda Trampa ukinula sve sankcije koje je uveo bivši predsjednik SAD DŽozef Bajden legitimno izabranom predsjedniku Dodiku zbog krivičnog djela nošenja kape sa natpisom MAGA i proslave Trampove pobjede.

    Blagojević je napomenuo da Dodik podržava Trampa.

  • Evropska komisija: BiH dobila jednu od najgorih ocjena dosad

    Evropska komisija: BiH dobila jednu od najgorih ocjena dosad

    Iako su vlasti Bosne i Hercegovine javno izražavale političku opredijeljenost za strateški cilj evropskih integracija, reformska dinamika je zastala, a usvojen je samo ograničen broj reformi, stoji u najnovijem Izvještaju Evropske komisije o BiH, koji je juče objavljen u sklopu paketa o proširenju.

     

    Kako je navedeno, usvojeni su samo zakoni o nadzoru granice i zaštiti podataka te sporazum o statusu Frontexa.

    Kritike Srpskoj

    “Izvještajni period obilježile su ozbiljne političke tenzije i eskalacija, posebno iz entiteta Republika Srpska, što je suprotno evropskom putu BiH. Nakon prvostepene krivične presude predsjedniku entiteta Miloradu Dodiku, Narodna skupština RS usvojila je zakone koji podrivaju ustavni i pravni poredak BiH, funkcionalnost državnih institucija i osnovna prava. Te zakone je kasnije poništio Ustavni sud BiH”, naglašeno je, uz podsjećanje da je nakon potvrđene presude po žalbi Dodik smijenjen s funkcije, a imenovan je vršilac dužnosti predsjednika.

    “Prijevremeni izbori za predsjednika entiteta zakazani su za 23. novembar 2025. Nakon raspada vladajuće koalicije, dugotrajni pregovori i neblagovremeni uslovi za formiranje nove vlade nisu doveli do rekonstrukcije, što je ometalo rad izvršne i zakonodavne vlasti u izvještajnom periodu”, naglašeno je.

    Dodali su da Bosna i Hercegovina mora ponovo usmjeriti pažnju na usvajanje reformi u skladu s pravnom stečevinom EU i evropskim standardima, obuhvatajući sve relevantne korake.

    “BiH je pokazala određeni stepen angažmana u sprovođenju Plana rasta za zapadni Balkan kroz četiri stuba: (I) postepenu integraciju u jedinstveno tržište EU, (II) regionalnu ekonomsku integraciju, (III) ključne reforme i (IV) povećanu finansijsku podršku. U nedostatku reformske agende, Evropska komisija je u julu 2025. smanjila indikativnu alokaciju sredstava za zemlju za 10 odsto. BiH je potom usvojila Reformsku agendu i u septembru 2025. dostavila je Evropskoj komisiji na odobrenje”, dodali su.

    Dodaju i da nije ostvaren napredak u funkcionisanju pravosuđa, uključujući rješavanje nalaza iz ekspertskog izvještaja o vladavini prava.

    “Loše funkcionisanje pravosudnog sistema i dalje podriva prava građana i borbu protiv korupcije. Zakonodavne reforme i provjere integriteta ključne su za ponovno uspostavljanje povjerenja javnosti u pravosudni sistem. Od entiteta RS očekuje se da ne primjenjuje nijedan zakon koji je poništio Ustavni sud, posebno zakon o formiranju zasebnog pravosudnog savjeta”, naglašeno je, uz napomenu da je izvještaj vjerovatno napisan prije odluke Vlade SAD da ukine sankcije protiv Dodika i njegovih saradnika u zamjenu za odustajanje od spornih zakona.

    Borba protiv korupcije

    Ni kada je u pitanju borba protiv korupcije, kako je naglašeno, nije zabilježen napredak.

    “Političke vlasti nisu uspjele da se suoče s raširenom korupcijom i aktivno su ometale napredak, što je dovelo do dugoročne stagnacije i sve izraženijih znakova zarobljavanja države. Zakon na državnom nivou o sprečavanju sukoba interesa i dalje se ne primjenjuje efikasno. Federacija BiH je nakon 11 godina kašnjenja konačno osnovala specijalizovana antikorupcijska odjeljenja. Antikorupcijsko zakonodavstvo i dalje nije usklađeno na nivou cijele zemlje. Nisu preduzeti koraci za rješavanje operativne neefikasnosti i političkog uplitanja, uključujući pritiske i zastrašivanje, što je dovelo do selektivnog i netransparentnog postupanja u predmetima korupcije od javnog značaja”, stoji u ovom izvještaju.

    Mediji i zaštita novinara

    Nije postignut napredak ni u garantovanju slobode izražavanja i medija, niti u zaštiti novinara.

    “BiH i dalje bilježi duboku stagnaciju u slobodi medija, uz zabrinjavajuće znakove pogoršanja. Finansijska održivost javnih emitera sve je ugroženija”, upozorili su.

    Marta Kos o političkim tenzijama

    Na pres-konferenciji na kojoj je predstavljen izvještaj, Marta Kos, komesarka za proširenje EU, spomenula je političke tenzije koje su opteretile BiH.

    “Uprkos tome, BiH je u septembru podnijela Reformsku agendu Komisiji na saglasnost. Nakon nedavne institucionalne promjene u entitetu Republika Srpska, zemlja sada ima priliku da napreduje na evropskom putu, prvo s usvajanjem reformskih zakona iz pravosuđa i imenovanjem glavnog pregovarača”, rekla je ona.

  • Između dosljednosti i pravdanja – Marfijev pogled na odluku Vašingtona

    Između dosljednosti i pravdanja – Marfijev pogled na odluku Vašingtona

    Bivši američki ambasador u Bosni i Hercegovini Majkl Marfi komentarisao je odluku nove administracije u Vašingtonu da ukine sankcije predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku i drugim zvaničnicima iz Republike Srpske. U intervjuu za „Žurnal“, Marfi je ponudio objašnjenje ove odluke, ali ton njegovog izlaganja sugeriše i pokušaj da se sačuva dosljednost politike koju je ranije zastupao.

    Marfi je poručio da ne sumnja u iskrenost javnog obrazloženja administracije, ocijenivši da je ukidanje sankcija „znak povlačenja vlasti u Srpskoj i priznanja autoriteta državnih institucija BiH“. Naglasio je da je, prema njegovom mišljenju, riječ o pozitivnom koraku i dodao da je „gospodin Dodik po ovim pitanjima izgubio“.

    Ipak, dok Marfi ističe konstruktivnost odluke, u njegovim riječima osjeća se i nastojanje da opravda raniji stav prema sankcijama. Podsjetio je da je međunarodna zajednica „više puta sklapala loše dogovore“ s Dodikom, koji, kako kaže, „nikada nije ispunio obećanja“ u vezi s reformama i saradnjom sa institucijama BiH.

    „Ako ne bude daljih mjera kojima se vladajuća koalicija u RS poziva na odgovornost, ovaj dogovor će propasti kao i prethodni“, upozorio je Marfi, ističući da Trampova administracija „nije naivna kao ranije“.

    Naglasio je da sankcije ostaju važan instrument američke politike u BiH, ali da njihovo ukidanje može biti „korak unazad“ ako ne uslijede konkretni rezultati. Marfi je izrazio sumnju da je Dodik u potpunosti odustao od, kako je rekao, „antidejtonske agende“, navodeći da će naredni mjeseci pokazati da li Vašington ima namjeru da ga pozove na odgovornost.

    U nastavku je poručio da Dodik pogrešno tumači ukidanje sankcija kao promjenu kursa SAD prema BiH. „Tvrdnje da Amerika želi ukinuti Republiku Srpsku ili stvoriti unitarnu BiH su neistinite i služe Dodiku za zastrašivanje građana“, rekao je Marfi.

    Prema njegovim riječima, „RS je manje prosperitetna i naseljena nego što bi bila da nije vođena politikom straha i dezinformacija“, te sada ima priliku da promijeni pravac.

    Marfi je zaključio da je prerano govoriti o dugoročnim efektima odluke, ali je upozorio da bi popuštanje međunarodne zajednice moglo dovesti do ponavljanja ranijih grešaka. „Ako se Dodiku dopusti da nastavi sa separatističkom agendom bez posljedica, to ne sluti na dobro za BiH“, poručio je bivši ambasador.

    Uprkos naglašavanju principijelnosti i podršci novoj administraciji, njegova izjava djeluje kao pokušaj da diplomatski ublaži sopstvenu ulogu u politici čije su odluke sada preinačene.