Kategorija: Svijet

  • Vučić: Nuklearna energija potrebna za veće stope rasta

    Vučić: Nuklearna energija potrebna za veće stope rasta

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas na prvom Samitu o nuklearnoj energiji u Briselu, koji organizuju Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) i Kraljevina Belgija, da je taj skup veoma važan i za Srbiju i cijeli evropski kontinent, jer je svima potrebno više energije kako bse mogle ostvariti veće stope rasta i da se realizuju veliki planovi u budućnosti.

    • Ne možemo naučiti puno od Srbije po ovim pitanjima, zato što nakon raspada bivše Јugoslavije nismo imali iskustva sa nuklearnom energijom, ali vjerujem da je ovaj samit od istinske važnosti za budućnost moje zemlje, kao i za budućnost cijelog evropskog kontinenta – rekao je Vučić, koji je bio među prvim govornicima na prvoj sesiji Samita koji je predviđen za govore nacionalnih lidera.

    On je istakao da je taj samit važniji od mnogih drugih foruma i sastanaka na kojima su evropski lideri.

    • Zašto vjerujem da je ovo veoma važan samit? Zato što smo svi spremni da diskutujemo o velikim planovima, velikim stvarima u budućnosti i koje su dobri za budućnost, ali ne znamo kako da ih sprovedemo. Kao prvo, rekli smo sebi da moramo barem da udvostručimo proizvodnju naoružanja i prateće opreme. Zatim moramo da poboljšamo naš rast, jer su na evropskom kontinentu stope rasta tako male – rekao je Vučić.

    Predsjednik Srbije je poručio da treba videti kako da se dođe do većeg broja malih modularnih reaktora za upotrebu nuklearne energije.

    Kako je rekao, na tom putu imamo tri problema.

    • Prvi problem jeste da, barem u mojoj zemlji, nemamo potrebno znanje o korišćenju nuklearne energije i ne znamo kako ćemo obezbijediti to znanje i te ljude. Druga stvar jeste kako ćemo finansirati sve ove projekte. I mogu vam reći unaprijed da smo mi zaista zainteresovani da dobijemo bar četiri mala modularna reaktora koji će zamijeniti 250 megavata. Ne znamo kako ćemo to uraditi, kako ćemo to finansirati zato što je to oko 7,5 do osam milijardi evra – naveo je Vučić.

    Vučić je rekao da će Srbija u svakom slučaju biti spremna da značajno učestvuje u tome, ali da mora da dobije neku vrstu podrške od vodećih država EU.

    • Treća stvar jeste da će nam uvijek biti potrebno da promijenimo stav naših ljudi. To nije jednostavno, ali spremni smo da to uradimo, što znači da se nećemo samo prilagoditi, već da ćemo morati i da promijenimo naš zakonodavni okvir i uradićemo to. Na kraju, ako budemo imali nastavak užasnih bezbjednosnih situacija, to jest različite vrste ratova u svijetu, moje pitanje je – ko će to finansirati, kako ćemo obezbijediti veće stope rasta i proizvoditi više vojne opreme nego što smo to prije radili – naglasio je Vučić.

    Istakao je da je zato uvjeren da je upotreba nuklearne energije korisna, ali i izrazio uvrjenje da će zemlje poput Srbije dobiti dosta podrške na tom putu.

    Otvaranju samita prisustvovali su i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Evropskog Savjeta Šarl Mišel, predsjednik Srbije Vučić, predsjednik Rumunije Klaus Јohanis, premijer Hrvatske Andrej Plenković, premijer Češke Petr Fijala, premijer Mađarske Viktor Orban, premijer Holandije Mark Rute, premijer Poljske Donald Tusk, premijer Slovenije Robert Golob i premijer Švedske Ulf Kristerson, ministar spoljnih poslova Italije Antonio Tajani.

    Samit dolazi nakon istorijskog uključivanja nuklearne energije u Globalnu analizu dogovorenu na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u Dubaiju u decembru prošle godine, koja je pozvala na ubrzanje njenog korišćenja zajedno sa drugim izvorima energije sa niskim sadržajem ugljenika.

  • Putin i zvanično predsjednik Rusije

    Putin i zvanično predsjednik Rusije

    Ela Pamfilova, predsjednica Centralne izborne komisije Rusije, saopštila je danas na specijalnoj sjednici zvanične rezultate predsjedničkih izbora u Rusiji održanih od 15. do 17. marta, prema kojima je Vladimir Putin osvojio 87,28 odsto glasova.

    Nikolaj Haritonov osvojio je 4,31 odsto, Vladislav Davankov 3,85 odsto, a Leonid Slucki 3,20 odsto glasova, prenosi RIA Novosti.

    Za Putina je glasalo 76.277.708 birača.

    Izlaznost na izborima za predsednika Rusije bila je rekordna u modernoj istoriji i iznosila je 77,49 odsto, odnosno na izbore je izašlo 87.576.075 birača.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas, nakon što je Centralna izborna komisija objavila zvanične rezultate predsjedničkih izbora, da mu je podrška građana važnija od pobjede i obećao da će učiniti sve da opravda njihovo povjerenje.

    “Protekla kampanja je bila intenzivna i izuzetno odgovorna, jer smo uglavnom birali put kojim će Rusija ići dalje, birajući budućnost za sebe i svoju djecu. A značaj ovog događaja je shvatila ogromna većina birača koji su izašli na izbore”, rekao je Putin u obraćanju građanima, prenosi RIA Novosti.

    Putin je u nedjelju proglasio pobjedu na izborima i tom prilikom poručio da postoje uslovi za “dalji razvoj kako bi Rusija bila jača, čvršća i efikasnija”, prenosi Euronews.

  • Lavrov i Dačić u Moskvi: Odnosi između Rusije i Srbije na veoma visokom nivou

    Lavrov i Dačić u Moskvi: Odnosi između Rusije i Srbije na veoma visokom nivou

    Ministar inostranih poslova Srbije Ivica Dačić sastao se u Moskvi sa ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom.

    Cijenimo odnose koji se razvijaju između Rusije i Srbije – istakao je Lavrov na početku sastanka.

    Zadovoljni smo kako se realizuju ekonomski odnosi između dvije zemlje, dodao je on.

    Lavrov je podsjetio da će danas biti održana prijateljska utakmica Rusije i Srbije u Moskvi, pred punim stadionom.

    Smatram da je nedopustivo da se sport politizuje – dodao je on.

    Po njegovim riječima, politika koju vodi kolektivni Zapad odražava se u svim međunarodnim odnosima, prije svega u trgovini.

    • Drago mi je da te vidim, dobro mi došao – zaključio je Lavrov.

    Kako je Dačić istakao, odnosi između dvije zemlje su na veoma visokom nivou.

    • Naše odnose karakteriše tradicionalno prijateljstvo, kulturna i duhovna i istorijska bliskost naših naroda – dodao je Dačić.

    On je podsjetio da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao Vladimiru Putinu pobjedu na predsjedničkim izborima.

    Što se tiče saradnje, on je rekao da je posebno važna energetika.

  • Rusija pokrenula veliki napad na Kijev

    Rusija pokrenula veliki napad na Kijev

    Vitalij Kličko, gradonačelnik Kijeva, objavio je da je nekoliko osoba ranjeno u ruskom raketnom napadu na ukrajinsku prestonicu.


    Kijev post prenosi da su dvije osobe hospitalizovane.

    Navodi se da su se sirene za vazdušnu opasnost oglasile u ranim jutarnjim časovima i da je grad na udaru “balističkih raketa”.

    U okolini i unutar Kijeva prije zore su se čule uzastopne eksplozije, dok traju dejstva ukrajinske protivvazdušne odbrane (PVO).

    Oružane snage Ukrajine upozorile su na opasnost od ruskih raketnih udara širom zemlje.

  • Olaf donio odluku

    Olaf donio odluku

    Nemački kancelar Olaf Šolc odlučio je da Ukrajina neće od Nemačke dobiti krstareće rakete Taurus. Međutim, rasprava o tome sve više dobija na zamahu i stvara podele u njegovoj koaliciji.

    Obećanja o isporuci oružja Ukrajini su ujedno i prilika da savezna nemačka vlada skrene pažnju sa spora oko krstarećih raketa Taurus, koje Ukrajina toliko želi. Nemačka planira da obezbedi Kijevu još 500 miliona evra vojne pomoći, uključujući i hitno potrebnu artiljerijsku municiju.

    To je bio rezultat sastanka zapadnih saveznika Ukrajine u bazi američkih vazduhoplovnih snaga u Ramštajnu. Ono što Ukrajina još uvek ne dobija su Taurus rakete s dometom od 500 kilometara, koje bi mogle da pogode i ciljeve u Moskvi.

    Kancelar Olaf Šolc odbija tu isporuku. On smatra da postoji opasnost od toga da Nemačka bude uvučena u rat. Ali, Šolc više ne može da izbegne raspravu o tome, čak ni unutar svoje vladajuće koalicije koju čine Socijaldemokrate (SPD), Zeleni i Liberali (FDP).

    Šta znači “zamrznuti konflikt”?

    Rečenica koju je u prošlonedeljnoj parlamentarnoj debati izrekao lider poslaničke grupe SPD Rolf Micenich izazvala je negodovanje u zemlji i inostranstvu: “Zar nije vreme da razgovaramo ne samo o tome kako da vodimo rat, već i o tome kako ga zamrznuti i kasnije završiti?”

    Kritičari su “zamrzavanje” protumačili kao izdaju Ukrajine. Fridrih Merc, šef najveće opozicione stranke, Hrišćansko-demokratske unije (CDU), rekao je: “Rat u Ukrajini već je jednom zamrznut, 2014. godine, kroz dva sporazuma iz Minska. A šta Putin misli o zamrzavanju, to možete videti svakog dana u vestima.”

    Kritike, međutim, dolaze i iz same koalicije. U intervjuu za radio Dojčlandfunk, političarka FDP-a Mari-Agnes Štrak-Cimerman optužila je SPD za politiku “popuštanja”, odnosno politiku smirivanja. Štrak-Cimerman je već dva puta glasala protiv vlade na glasanju o Taurusu u Bundestagu, iako je njena stranka deo vladajuće koalicije.

    Politikolog Johanes Varvik s Univerziteta u Haleu brani ideju zamrzavanja: „Zamrzavanje sukoba ne znači njegovo rešavanje, već sprečavanje dalje eskalacije”, rekao je Varvik za DW.

    Tanjug/AP Photo/Markus Schreiber
    “Sukob koji je u postojećim uslovima ‘nerešiv’, nije opterećen težnjom za idealnim rešenjem, već se stavlja ‘na led’ minimalnim kompromisom koji je prihvatljiv za obe strane. To naravno ne garantuje uspeh, ali je u poređenju s alternativama odgovorna strategija”, smatra Varvik.

    Pohvale s pogrešnih strana
    Ono što je škakljivo za Šolca jeste to što pohvale stižu od ljudi s kojima on ne želi da ima političke veze. Na primer od Bjerna Hekea, iz desničarske stranke Alternativa za Nemačku (AfD). Ili od Sare Vagenkneht, koja je nedavno osnovala partiju koja nosi njeno ime. Obe stranke najradije ne bi vojno podržavale Ukrajinu.

    A onda je i bivši nemački kancelar, socijaldemokrata Gerhard Šreder, pohvalio aktuelnog kancelara. Iako je Šreder kritikovao rusku invaziju na Ukrajinu, on je i dalje prijatelj s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

    “Biti pohvaljen i prisvojen od strane Gerharda Šredera jasno pokazuje da je na pogrešnom putu”, rekao je bavarski premijer i lider Hrišćansko-socijalne unije (CSU) Markus Zeder, misleći na Olafa Šolca.

    Da li su Nemačkoj potrebne rakete Taurus?
    U međuvremenu se nastavljaju spekulacije o razlozima Šolcovog odbijanja. Političar CDU Roderih Kizeveter za DW kaže da su navedeni razlozi, poput zaštite Nemačke od učešća u ratu – “lažni razlozi”. On spekuliše da bi kancelar možda bio spreman da prihvati “diktirani lažni mir” Rusije za Ukrajinu. Kizeveter se, inače, već dugo zalaže za isporuku Taurusa Kijevu.

    Johanes Varvik, međutim, smatra da se rakete Taurus precenjuju u kontekstu daljeg toka rata: “Solidarnost s Ukrajinom nije pitanje isporuke što većeg broja teškog naoružanja, već pitanje stepena diplomatskih inicijativa da se taj rat okonča nekim nepopularnim, ali realističnim pristupima.”

    Navodne izjave generalnog inspektora Bundesvera Karstena Brojera na tajnom sastanku Odbora za odbranu Bundestaga dodatno su podstakle spekulacije. Najviši oficir Bundesvera navodno je govorio o nedostatku sposobnosti nemačkih oružanih snaga u slučaju isporuke Taurusa, prenosi portal “t-onlajn”.

    Većina Nemaca protiv isporuke Taurusa
    Iako Šolc oseća snažan otpor kako od svojih koalicionih partnera Liberala i Zelenih, tako i od demohrišćanske opozicije, on može biti siguran u podršku većine nemačkog stanovništva kada je reč o Taurusu. Prema novom istraživanju agencije Forsa, 66 odsto ispitanika odbacuje isporuku tih raketa.

    Krajem februara 35 odsto je bilo za, ali, prema novom istraživanju, sada ih je samo 28 odsto. Samo među pristalicama Zelenih je većina za isporuku. Većina pristalica Liberala (54 odsto), Socijaldemokrata (70 odsto) i Demohrišćana (60 odsto) je protiv toga.

    I Olaf Šolc i šefovi stranaka koje zagovaraju isporuku Taurusa pažljivo će pogledati te rezultate, posebno imajući u vidu predstojeće evropske izbore početkom juna. Kako završiti rat u Ukrajini – to će verovatno biti važna tema.

    Kancelar se nedavno negativno izrazio o debati o Taurusu, koju očigledno više ne može da kontroliše: rekao je da je “sramotna”. Ali, činjenica da kancelarova odluka o Taurusu nije efikasna čak ni u njegovim redovima, pokazuje gubitak autoriteta.

  • Bivši američki diplomata najavljuje novi krug sankcija za političare u BiH i regionu

    Bivši američki diplomata najavljuje novi krug sankcija za političare u BiH i regionu

    Američki diplomata u penziji i bivši ambasador OSCE Džonatan Mur najavio je novi krug sankcija ministarstva finansija SAD koje će obuhvatiti i osobe koje nisu samo iz BiH, već i iz regije.

    Mur je rekao za Al Džaziru da su sankcije alat kojim se “neodgovorni političari nastoje prisiliti da promijene svoje stavove i retoriku”, te da će novim ciklusom sankcija, osim srpskih, biti obuhvaćeni i neki bošnjački i hrvatski političari, koji prema ocjeni SAD sprečavaju napredak BiH.

    U godišnjoj procjeni Obavještajne zajednice SAD o prijetnjama u svijetu, koju je prošle sedmice objavila Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe SAD (ODNI), piše da će se “Zapadni Balkan vjerovatno suočiti sa povećanim rizikom lokalizovanog međuetničkog nasilja tokom 2024. godine”.

    U američkom izvještaju stoji da će “nacionalistički čelnici vjerovatno pogoršati napetost zbog svoje političke prednosti i vanjskih aktera”, koji bi, kako se navodi, mogli pokušali iskoristiti etničke razlike da povećaju ili zaštite svoj regionalni uticaj i spriječe sve veću integraciju Balkana u EU ili euroatlantske institucije”.

    U opsežnom dokumentu na 40 strana američki obavještajci analiziraju nekoliko oblasti, poput odnosa sa zemljama kao što su Kina, Rusija, Iran i Sjeverna Koreja, ali i trenutne sukobe u svijetu, te migracije, trgovine ljudima i terorizma.

    U izvještaju, na strani 27, spominje se i predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik.

    – Lider bosanskih Srba Milorad Dodik preduzima provokativne korake kako bi neutralizovao nadzor međunarodne zajednice u BiH i osigurao de facto odcjepljenje za Republiku Srpsku. Njegovo djelovanje moglo bi potaknuti vođe bošnjačkog (bosansko-muslimanskog) stanovništva da osnaže vlastite kapacitete da zaštite svoje interese i eventualno dovesti do nasilnih sukoba koji bi mogli nadvladati mirovne misije – stoji u izvještaju.

  • Hil: ZSO bi riješila mnoge probleme

    Hil: ZSO bi riješila mnoge probleme

    Američki ambasador u Srbiji Kristofer Hil istakao je večeras da je Zajednica srpskih opština neophodna i da bi riješila mnoge probleme.

    “Mislim da je u jednom trenutku naš specijalni izaslanik, Gabrijel Eskobar, u vezi sa zajednicom i (premijerom samoproglašenog Kosova Aljbinom) Kurtijem, rekao da ćemo to uraditi sa ili bez gospodina Kurtija. To su jake reči i mislim da su SAD stajale iza njih”, dodao je Hil.

    Uoči obilježavanja 25 godina od početka NATO agresije na SRJ, Hil je za RTS rekao da u to vrijeme niko nije bio oduševljen bombardovanjem i da je postojala nada da se bombardovanje može izbjeći.

    Hil je naveo da razumije problem odnosa sa NATO-om, kao i da SAD poštuju stav Srbije koja vodi politiku vojne neutralnosti.

    “Ali Srbi mogu u jednom trenutku doći do drugačijeg zaključka. Na primjer, Švedska je vodila politiku neutralnosti. To je trajalo 200 godina. Napravili su promjenu. Tako da mislim da je nekako na Srbiji da odluči šta želi da radi”, dodao je on, prenosi Srna.

    Hil je rekao, između ostalog, da su SAD danas najveći srpski trgovinski partner u servisima i da investiraju ne samo u razne fabrike, već i u neke od najsavremenijih tehnologija, koje su takođe dio američko-srpskih odnosa.

  • Tramp zatražio imunitet pred Vrhovnim sudom

    Tramp zatražio imunitet pred Vrhovnim sudom

    Bivši predsjednik SAD Donald Tramp zatražio je u podnesku Vrhovnom sudu imunitet od krivičnog gonjenja zbog pokušaja da poništi svoj izborni poraz 2020. godine.

    Sudije bi trebale da razmatraju ovaj slučaj sljedećeg mjeseca.

    Tramp se žali na odbijanje nižestepenog suda da prihvati njegov zahtjev da bude zaštićen od krivičnog postupka koji vodi specijalni tužilac DŽek Smit.

    Smit krivično goni Trampa jer je on bio predsjednik SAD u vrijeme kada je pokušao da poništi izbornu pobjedu DŽozefa Bajdena.

    U podnesku se navode argumenti slični onima koje su Trampovi advokati ranije iznosili da bi ga zaštitili od krivičnog gonjenja i ponavljaju se izjave koje je Tramp dao tokom kampanje.

    • Predsjednik ne može da funkcioniše, a ni samo Predsjedništvo ne može da zadrži svoju vitalnu nezavisnost, ukoliko se predsjednik suoči sa krivičnim gonjenjem za službena djela nakon što napusti funkciju – navodi se u podnesku.

    Tramp je kandidat Republikanske stranke koji će se suprotstaviti demokrati i aktuelnom predsjedniku Bajdenu na izborima u SAD 5. novembra.

  • Francuska šalje vojsku u Ukrajinu?

    Francuska šalje vojsku u Ukrajinu?

    Francuska priprema kontingent koji će biti upućen u Ukrajinu, rekao je direktor Ruske spoljno-obaveštajne službe (SVR) Sergej Nariškin.

    U prvoj fazi kontingent će imati 2.000 vojnika, dodao je on.

    “Sadašnje rukovodstvo zemlje ne brine o pogibiji običnih Francuza i brigama generala. Prema podacima dobijenim od ruske spoljne obaveštajne službe, kontingent se već priprema za slanje u Ukrajinu. U početnoj fazi iznosiće oko 2.000 ljudi”, rekao je on.

    Francuska jedinica će postati prioritetna meta ruske vojske, naglasio je on.

    Nariškin je dodao da su u francuskoj vojsci izuzetno zabrinuti zbog povećanog broja Francuza koji su poginuli u Ukrajini.

    Prema rečima šefa Spoljne obaveštajne službe, Francuska priznaje da Pariz nije video takve gubitke u inostranstvu od rata u Alžiru u drugoj polovini 20. veka.

    Zbog toga, vojno rukovodstvo zemlje strahuje od nezadovoljstva među aktivnim oficirima srednjeg ranga u francuskoj vojsci.

  • Skandal u Budestagu

    Skandal u Budestagu

    Predsednca Bundestaga Barbel Bas kritikovala je šeficu Odbora za odbranu Mari-Agnes Štrak-Cimerman zbog curenja nekih detalja sa sastanka o mogućoj isporuci projektila taurus Ukrajini.

    Predsednica odbora za odbranu Bundestaga, Mari-Agnes Štrak-Cimerman nije se saglasila sa kritikama predsednice Bundestaga posle njenog prvog pisma, u kojem je Mari-Agnes Štrak-Cimerman izvestila o broju učesnika sastanka o raketama taurus i predložila da se odobri krivična istraga protiv curenja informacija.

    Špigl je dobio drugo pismo od Štrak-Cimermanove, iz kojeg se vidi da je u svom odgovoru na prvo pismo predsednica Bundestaga izrazila iznenađenje zbog velikog broja učesnika sastanka na kome su mogli da se dele poverljivi detalji, nazvavši ga “neprimerenim”.

    Štrak-Cimerman je rekla da pismo vidi kao “jasnu kritiku mog učinka kao predsednika komiteta u pogledu poverljivosti” i navela da nije njena odgovornost da određuje učesnike sastanka, jer nisu bili prisutni samo predstavnici , ali i predstavnici ministarstva, ali i visoko specijalizovani stručnjaci koji bi mogli da objasne tehničke detalje.

    Portal T-onlajn objavio je detalje rasprave.

    Konkretno, to se odnosi na izveštaj generalnog inspektora Bundesvera Karstena Brojera o mogućnostima gađanja ciljeva raketa taurus, koji je otkrio pravi razlog protivljenja kancelara Olafa Šolca prebacivanju ovih projektila u Ukrajinu.

    Naime, navodi se da bi pravi razlog mogle biti posebne karakteristike koje rakete imaju pri gađanju, a koje bi mogle pasti u ruke neprijatelja.

    U svom prvom pismu novinarima, Štrak-Cimermanova je pokrenula istragu o curenju informacija. O takvim namerama je javno govorila. Curenje informacija je tokom vikenda prokomentarisao i kancelar Olaf Šolc, uz napomenu da je “otkrivanje tajni nešto što ne bi trebalo da se dešava” i da bi u ovom slučaju bilo korektno istražiti kako su informacije dospele u javnost.

    Prethodno je Šolc javno naveo različite razloge zbog kojih je Nemačka odbila da Ukrajini isporuči rakete taurus, od izbegavanja moguće eskalacije i ograničavanja nemačkog učešća u ratu sa Rusijom do zabrinutosti da će te rakete biti upotrebljene za napad na Moskvu.