Kategorija: Svijet

Mađarska smatra da su pregovori o članstvu Ukrajine u EU politički motivisani, pošto postoje brojne neizvjesnosti, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.

On je za njemačku grupu “Funke” rekao da Mađarska nije saglasna sa tim procesom, ali da ga neće blokirati i da, ipak, podržava početak pregovora sa Kijevom.

– Ne radi se o izjašnjavanju “za” ili “protiv” članstva u EU. Međutim, prvo moramo da saznamo kakve će posljedice nositi prihvatanje države koja je u ratu i čije granice nisu definisane u praksi. Koje će biti posljedice prihvatanja tako velike zemlje po poljoprivredu EU? Sada počinjemo pregovore bez jasnoće o tim pitanjima, što nije dobro. Ovo je čisto politički motivisan proces – istakao je Orban.

TASS podsjeća da se svih 27 članica EU saglasilo sa datumom početka pristupnih pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom, koji će početi danas.

Mnogi zapadni političari nisu htjeli čak ni da se udube u suštinu novog ruskog prijedloga za regulisanje situacije u Ukrajini, iako ta inicijativa realno može da zaustavi rat, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

Pomoćnik predsjednika Јurij Ušakov pročitao je Putinovo obraćanje učesnicima 10. međunarodnog naučno-ekspertskog foruma “Primakovska čitanja” u Moskvi.

Ruski lider je naveo da polazi od toga da će učesnici foruma razmotriti ideje Moskve za formiranje sistema ravnopravne i nedjeljive bezbejdnosti na evroazijskom kontinentu, kao i novi mirovni prijedlog za rješavanje ukrajinske krize.

– Za razliku od mnogih zapadnih političara, koji nisu htjeli ni da se udube u suštinu inicijative koju smo pokrenuli, verujem da će učesnici foruma razmotriti promišljeno i racionalno pristupiti njenom razmatranju i moći da vide da ona realno predviđa mogućnost prekida sukoba i njegovo političko i diplomatsko rešavanje – rekao je Putin.

Predsjednik Rusije je u svom pozdravu učesnicima pomenuo i temu BRIKS-a, rekavši da ta grupa postaje lokomotiva za izgradnju pravednog svetskog poretka, ravnopravnog i oslobođenog diktata.

Ranije je predsednik Rusije Vladimir Putin izneo nove mirovne prijedloge za rješavanje sukoba u Ukrajini, koji predviđaju priznavanje statusa Krima, DNR, LNR, Hersonske i Zaporoške oblasti kao dijelova Rusije, utvrđivanje nesvrstanog i beznuklearnog statusa Ukrajine, njena demilitarizacija i denacifikacija i ukidanje antiruskih sankcija.

Ukrajinska strana je ovu inicijativu odbila.

Osnivač Vikiliksa DŽulijan Asanž prihvatio je američki sporazum o priznanju krivice u zamkenu za slobodu i odmah napustio Veliku Britaniju.

Vikiliks je saopštio da je njegov osnivač DŽulijan Asanž napustio britanski zatvor i odletio iz Velike Britanije, nakon što su tužioci u SAD izjavili da bi on trebalo ove sedmice da prizna krivicu za kršenje američkog zakona o špijunaži, u sporazumu koji bi mogao da mu omogući da se vrati kući u Australiju.

Američki tužioci naveli su u sudskim dokumentima da je Asanž pristao da prizna krivicu po jednoj tački optužnice za zavjeru radi pribavljanja i obijelodanjivanja poverljivih dokumenata američke nacionalne odbrane, prema podnescima američkog Okružnog suda za Sjeverna Marijanska ostrva, prenoo je Rojters.

Asanž bi trebalo da bude osuđen na saslušanju na ostrvu Sajpan u sredu u 9 sati po lokalnom vremenu.

Vjerovatno će mu biti pripisano vrijeme koje je već odslužio i neće dobiti novu zatvorsku kaznu, navodi Rojters.

Ova mogućnost je prvi put najavljena prije nekoliko mjeseci kada je Vol Strit DŽornal objavio da bi Asanž mogao da se izjasni krivim za manje težak zločin u zamjenu za slobodu, odnosno neizručivanje SAD:

Vikiliks je 2010. objavio stotine hiljada poverljivih američkih vojnih dokumenata o ratovima Vašingtona u Avganistanu i Iraku, što je najveći bezbjednosni incident te vrste u američkoj vojnoj istoriji, uz niz diplomatskih depeša.

Asanž je optužen za vreme administracije bivšeg predsjednika Donalda Trampa zbog masovnog objavljivanja tajnih američkih dokumenata, koje je procurila Čelsi Mening, bivša analitičarka američke vojne obavještajne službe koja je takođe krivično gonjena po Zakonu o špijunaži.

U više od 700.000 dokumenata bilo je diplomatskih depeša i izvještaja sa bojnog polja, kao što je video snimak iz 2007. na kojem je američki helikopter Apač pucao na osumnjičene pobunjenike u Iraku, i ubio desetak ljudi, uključujući dvoje novinara Rojtersa. Taj video je objavljen 2010. godine.

Savjet EU usvojio je u Luksemburgu 14. paket sankcija prema Rusiji kojim su predviđene mjere prema onima koji krše ranije sankcije uvedene Moskvi i koje su usmjerene na rusku privredu u oblastima energetike, finansija i trgovine, a prvi put se na meti našao i ruski izvoz gasa.

U saopštenju Savjeta EU navodi se da 14. paket sankcija predviđa ekonomske i individualne restriktivne mjere koje imaju za cilj da oslabe režim ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je odgovoran za rat protiv Ukrajine.

Novi paket sankcija uključuje restriktivne mjere prema 116 pojedinaca i subjekata odgovornih za aktivnosti koje narušavaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine, čime je broj pojedinaca i subjekata prema kojima su uvedene restriktivne mere povećan na ukupno više od 2.200, navodi se u saopštenju. Novi paket sankcija uključuje zabranu pretovara ruskog tečnog prirodnog gasa na teritoriji EU radi dalje isporuke trećim zemljama.

Ističe se da nova ograničenja imaju za cilj da smanje prihode Rusije od izvoza tečnog prirodnog gasa zabranom pretovara iz luka na teritoriji EU, kao i da obuhvataju klauzulu koja dozvoljava Švedskoj i Finskoj da otkažu neke ugovore u vezi sa ruskim LNG. Paket takođe zabranjuje nova ulaganja i usluge za završetak projekata u izgradnji u Rusiji u vezi sa LNG. Sankcije će stupiti na snagu nakon prelaznog perioda od devet mjeseci.

Novi paket takođe ima za cilj da razbije flotu koja pomaže ratnim naporima Rusije stvaranjem okvira za dodavanje brodova na listu sankcija, kao što su tankeri za naftu kao i plovila koja prevoze sjevernokorejsku municiju u Rusiju.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj izjavio je da su sankcije Brisela već značajno oslabile rusku ekonomiju i, kako je naveo, spriječile Putina da ostvari svoje planove da uništi Ukrajinu.

“14. paket sankcija pokazuje naše jedinstvo u podršci Ukrajini i nastojanju da se ograniče ruske zločinačke aktivnosti protiv Ukrajinaca, uključujući napore da se zaobiđu mjere EU”, naveo je Borelj. (Tanjug)

Načelnik Generalštaba izraelske vojske Herci Halevi rekao je da je gotovo eliminisana Hamasova brigada u Rafi, na jugu Pojasa Gaze.

“Jasno se približavamo tački kada ćemo moći da kažemo da smo eliminisali brigadu u Rafi, da je poražena – ne u smislu da više nema terorista, već u smislu da više ne može da funkcioniše kao borbena jedinica”, rekao je Halevi.

U dva izraelska vazdušna udara na zalihe pomoći u Gazi ubijeno je najmanje 11 Palestinaca, rekli su ranije medicinari.

Istovremeno, izraelski tenkovi prodrli su dublje u Rafu i ponovo ulaze u oblasti na sjeveru enklave, koje su bili zauzeli prije nekoliko mjeseci.

U udaru na centar za distribuciju hrane u gradu Gazi, u blizini izbjegličkog kampa Šati, poginule su tri osobe. U drugom, nedaleko od grada Bani Suhaila, ubijeno je najmanje osam lica, uključujući stražare koji prate kamione sa pomoći, rekli su medicinari, prenosi Srna.

Izrael nije komentarisao ove informacije. Jevrejska država ranije je negirala da napada centre sa tovarima pomoći i optužuje militante da nanose štetu civilima jer dejstvuju dok su pomiješani sa njima.

Francuski vojnici neće biti poslati da se bore u Ukrajini u doglednoj budućnosti, izjavio je francuski predsjednik Emanuel Makron.

“Ne mislim da će rat doći na našu teritoriju, želim da vas uvjerim. Uvjeravam vas da se nećemo upuštati u neprijateljstva na teritoriji Ukrajine već sutra”, rekao je on u podkastu “Generacija – uradi sam”.

Francuski predsjednik je da istakao da shvata zabrinutost onih koji se plaše da bi sukob mogao da se proširi na Francusku, prenio je AFP.

Makron je poslije konferencije o Ukrajini u Parizu 26. februara izjavio da su učesnici razmatrali slanje kopnenih trupa u Ukrajinu.

Tada nije postignut konsenzus, ali je on ostavio otvorena vrata za takav scenario u budućnosti. Kasnije je ponovio da bi pitanje slanja trupa u Ukrajinu moglo biti ponovo pokrenuto ako Kijev to zatraži u slučaju da “ruske snage probiju liniju fronta”.

“Mond” je kasnije objavio da Makron nastoji da formira koaliciju EU za slanje vojnih instruktora u Ukrajinu.

Britanski premijer Riši Sunak priznao je danas da je postao premijer zbog greške, što se vjerovatno odnosi na katastrofalan mandat njegove prethodnice Liz Tras.

“Ja izuzetno osjećam frustracije ljudi. Ključna (stvar) ovih izbora je budućnost”, rekao je on novinaru lista “San”, prenio je Skaj njuz.

On je kazao da će torijevci smanjiti poreze dok će ih laburistička vlada povećati, što je lider opozicionih laburista Kir Starmer dosljedno negirao.

Sunak je rekao da se ne slaže sa sugestijom novinara “Sana” da nakon više od decenije torijevskog rukovođenja, zemlja nije ostvarila napredak.

Britanski premijer je naglasio da je posebno ponosan na vladina ostvarenja u obrazovanju, rekavši da su standardi u školama porasli.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski rekao je da je imenovao brigadnog generala Andrija Hnatova za komandanta Združenih snaga ukrajinske vojske umjesto general-potpukovnika Jurija Sodola.

Zelenski je ovo objavio u svom večernjem video-obraćanju.

Smjena je uslijedila nakon niza izvještaja o tome da je Sodol imao loš učinak tokom rata Ukrajine i Rusije, koji traje više od dvije godine.

Zelenski je u februaru smijenio glavnokomandujućeg ukrajinskih oružanih snaga Valerija Zalužnog i na tu poziciju imenovao generala Aleksandra Sirskog.

To je do tada bila najveća promjena u ukrajinskom vojnom rukovodstvu od kada je Rusija pokrenula specijalnu vojnu operaciju u februaru 2022. godine.

Desničarsko Nacionalno okupljanje Marin le Pen ponovo bilježi skok popularnosti i to uoči prvog kruga vanrednih parlamentarnih izbora u Francuskoj u nedjelju 30. juna.

Pokazala je ovo “Bloombergova” anketa, dok je sve vjerovatnije da će Emanuel Makron, predsjednik Francuske, morati dijeliti vlast sa opozicijom.

Stranka Marin Le Pen povećala je svoje vođstvo za 0,3 odsto na 34,2 procenta, dok je ljevičarski savez nazvan “Novi narodni front”, koji okuplja socijaliste, komuniste, zelene i krajnje ljevičarsku Nepokorenu Francusku, drugi sa 28,2 odsto.

Makronov Preporod sa partnerima je na trećem mjestu sa 20,6 odsto podrške, prenose Novosti.

Dok većina anketa predviđa da će Nacionalno okupljanje formirati najveću grupu u Narodnoj skupštini, ali da neće imati 289 mjesta potrebnih za apsolutnu većinu, najnovije istraživanje “Odoxe” ukazuje na to da će stranka osvojiti između 250 i 300 mjesta.

Francuski sistem glasanja u dva kruga, međutim, čini svako predviđanje nepreciznim, s obzirom na mogućnost da u drugom krugu učestvuje više od dva kandidata.

Scenario u kojem Nacionalno okupljanje osvaja najviše mjesta u parlamentu, ali mu nedostaje apsolutna većina, potencijalno će dovesti do zastoja u skupštini, što pak znači da ne bi mogao da se usvoji nijedan zakon.

Makron je raspisao vanredne parlamentarne izbore pošto je njegova stranka Preporod poražena od Nacionalnog okupljanja na izborima za Evropski parlament.