Kategorija: Svijet

U Briselu je završen samit Evropskog savjeta, tokom kojeg su se lideri EU, između ostalog, dogovorili oko raspodjele vodećih funkcija u evropskim institucijama.

Lideri EU predložili su aktuelnu predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen za kandidata za novi mandat na čelu Evrpske komisije, a estonsku premijerku Kaju Kalas za kandidata za visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku.

Oni su izabrali bivšeg portugalskog premijera Antonija Koštu za predsjednika Evropskog savjeta.

Imenovanje Fon der Lajen i Kalas na mjesto predsjednika Komisije, odnosno šefa evropske diplomatije, sada mora da potvrdi Evropski parlament.

Sa druge strane, Evropski savjet sam bira svog predsjednika.

Lideri su tokom samita razgovarali i o situaciji u Ukrajini, na Bliskom istoku, o pitanjima bezbjednosti i odbrane, kompetitivnosti, kao i o migracijama, Gruziji, hibridnim prijetnjama, Crnom moru i podršci Moldaviji.

Oni su usvojili i stratešku agendu za period od 2024. do 2029. godine, odnosno politički plan kojim se utvrđuje pravac djelovanja i ciljevi EU.

Mađarski premijer Viktor Orban glasao je protiv imenovanja Ursule fon der Lajen za novi mandat, objavio je Politiko pozivajući se na neimenovanog diplomatu iz EU.

Kako navodi, Orban je bio uzdržan tokom glasanja za imenovanje Kaje Kalas kao novog visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku.

Sa druge strane, Orban je glasao za izbor Antonija Košte za predsjednika Evropskog savjeta.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni bila je uzdržana prilikom glasanja o imenovanju aktuelne Ursule fon der Lajen za kandidata za novi mandat na čelu Komisije.

Meloni, koja je ranije izražavala nezadovoljstvo zbog procesa pregovora oko najviših funkcija u EU, glasala je i protiv imenovanja estonske premijerke Kaje Kalas za kandidata za visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku, kao i protiv izbora bivšeg portugalskog premijera Antonija Košte za predsjednika Evropskog saveta, prenio je Gardijan pozivajući se na neimenovanog diplomatu EU.

Meloni je na društvenoj mreži Iks napisala da je prijedlog o vodećim funkcijama Evropske narodne partije, socijalista i liberala “pogrešan po metodu i sadržaju”.

“Odlučila sam da to ne podržim iz poštovanja prema građanima i nagoveštajnima koji su dolazili od tih građana tokom izbora. Nastavljamo da radimo na tome da konačno Italiji damo težinu koju zaslužuje u Evropi”, poručila je Meloni.

Ursula fon der Lajen zahvalila je liderima EU na tome što su podržali njeno imenovanje za drugi mandat na čelu Komisije i poručila da će sada tražiti potvrdu od Evropskog parlamenta, nakon što predstavi svoje političke smjernice za naredniih pet godina.

Fon der Lajen je na konferenciji za novinare, nakon prvog dana samita lidera EU, rekla da je počastvovana i da joj je drago da može da podijeli “ovaj veoma poseban trenutak” sa Kajom Kalas i Antonijom Koštom.

Sada ću tražiti potvrdu za svoje imenovanje od Evropskog parlamenta, nakon što predstavim svoje političke smjernice za naredniih pet godina -navela je Fon der Lajen.

Fon der Lajen je, na pitanje da prokomentariše buduću saradnju sa Koštom, naglasila da se veoma raduje saradnji sa njim.

On je vrijedan političar. Veoma je orijentisan ka ciljevima, ali ima i divan humor. Veoma se radujem što ću raditi sa njim – poručila je ona.

Kalas je na konferenciji za novinare ponovila da je počastvovana zbog podrške Evropskog savjeta, navodeći da je to ogromna odgovornost u vrijeme geopolitičkih tenzija.

U Evropi postoji rat, ali postoji i rastuća nestabilnost na globalnom nivou, to su takođe glavni izazovi za evropsku spoljnu politiku – navela je Kalas.

Dodala je da je njen cilj da radi za evropsko jedinstvo i štiti evropske interese i vrijednosti u promijenjenom geopolitičkom kontekstu i gradi globalna partnerstva.

Zato ću nastojati da radim sa državama članicama, kao i sa svim institucijama – poručila je Kalas.

Preko video linka na konferenciji se obratio i Košta, koji je rekao da je oduševljen što je tu, zajedno sa Fon der Lajen i Kalas, i što će uskoro biti dio tog tima.

One su obe izvanredne Evropljanke i siguran sam da će naša saradnja biti veoma uspješna da služimo Evropi i evropskim građanima – poručio je Košta.

On je konstatovao da se Evropa i svijet suočavaju sa izazovnim trenucima, ali je ocijenio da je EU pokazala svoju otpornost u prošlosti, “uvijek nalazeći snagu u jedinstvu”.

A izgradnja jedinstva sa državama biće moj glavni prioritet kada preuzmem svoju poziciju -naveo je Košta i dodao da će se tokom mandata usredsrediti i na sprovođenje strateške agende, koju je danas odobrio Evropski savjet.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio je, nakon što su lideri EU postigli dogovor o raspodeli vodećih funkcija u EU, da je “misija ostvarena”.

Pomoćnik američkog državnog sekretara Entonija Blinkena, Džejms Obrajan, obratio se u zgradi Kongresa Sjedinjenih Američkih Država, gdje je održano je saslušanje komiteta za strane poslove donjeg doma ovog zakonodavnog tijela, a govorio je o situaciji u Bosni i Hercegovini.

Ispitivanje o BiH vodila je poslanica iz reda Republikanaca En Vagner, inače aktivna po pitanjima za BiH. Na početku izlaganja je naglasila jednog krivca za situaciju u BiH.

– Dejtonski mirovni sporazum je konstantno pod napadima predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. State Department je, opravdano, uveo sankcije Dodiku i njegovim pomagačima, a ja sam više puta pozvala na ove sankcije, kroz zakon koji je prošao kroz Kongres uz podršku obje stranke. Bez obzira na to, Dodikove opasne provokacije se nastavljaju – kazala je Vagner, a zatim je pitala Obrajana o daljim akcijama protiv Dodika.

On je kazao da je srećan što je bio dio stvaranja Dejtonskog sporazuma, te da je to jedan od najvećih uspjeha u kontekstu uspostavljanja i održavanja mira u svijetu, da bi se onda osvrnuo i o Dodiku njegovim stalnim prijetnjama.

– Prije svega, nema podrške za ono što Dodik govori, bilo da je riječ o “razdruživanju”, nezavisnosti RS te bilo kakvom raspadu BiH. Andrej Plenković, premijer Hrvatske, je javno rekao da se protivi tome, a nema znakova podrške ni iz Srbije. Oni znaju da njihov put prema Evropskoj uniji zavisi od poštovanja prema međunarodnim granicama u regiji, što uključuje BiH. Kada Dodik priča na ovaj način, on pokušava da “podigne” svoju bazu glasača i to ne trebamo uzeti kao znak da je nešto moguće – rekao je Obrajan.

Podsjetio je i na nedavne sankcije, čija je meta bio Igor Dodik i kompanije povezane s njim i porodicom Dodik.

– One su namijenjene da pokažu da javni entiteti kao što je RS trebaju funkcionisati na javnim budžetima, ne na preuzimanju javnih preduzeća ili na netransparentnim posudbama nepoznatih stranih izvora. Za to su namijenjene sankcije, a pri tome radimo blisko s našim evropskim kolegam – objasnio je Obrajan.

Vagner je komentarisala kako EU nije uvela sankcije Dodiku, a Obrajan je istakao da partneri u Evropi koriste druge alate.

– Mi imamo alat sankcija koji nam je uvijek dostupan, ali EU zbog činjenice da moraju imati konsenzus svih država članica ima poteškoća po ovom pitanju. Evropska unija može, kao što je to i uradila, povući svoj novac i finansiranje projekata u RS, te može onemogućiti pristup bilo kojim benefitima koji dolaze iz Evrope, a posebno se to odnosi na prednost zajedničkog tržišta u regiji, ako se RS ne bude ponašala u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom. Radimo zajedno s našim evropskim partnerima kako bi se to desilo – naveo je on.

Obrajan je na kraju svog izlaganja pohvalio rad ambasadora SAD u BiH Majkla Marfija, dok je Vagner naglasila da je imala odlične razgovore s njim.

– Mislim da je najbolji dokaz koliko je Marfi dobar ambasador činjenica da ga Dodik konstantno izdvaja i vrijeđa, svaku priliku koju ima – rekao je Obrajan uz smijeh.

Vagner je na kraju pitala Obrajana da sastavi pisani odgovor na pitanje šta se tačno radi, kako bi se smanjio rizik konflikta u BiH, koji je u izvještaju SAD označen kao visok, zbog politike Milorada Dodika, piše Avaz.

 

 

Mađarska ne podržava ni Ukrajinu ni Rusiju u njihovom sukobu, već mirno rješenje, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban poslije sastanka sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom.

“Јasno sam rekao predsjedniku Makronu da Mađarska ne radi za Ukrajinu ili Rusiju, već za mir. Mađarska nije protiv ove ili one zemlje, Mađarska je protiv rata”, rekao je Orban.

On je dodao da je Makron podržao plan Mađarske o jačanju konkurentnosti u narednih šest mjeseci njenog predsjedavanja EU, prenijela je agencija MTI.

Ranije su njemački kancelar Olaf Šolc i italijanski premijer Đorđa Meloni podržali plan Budimpešte, prenosi Srna.

Mark Rute zvanično je izabran za sljedećeg generalnog sekretara NATO-a!

Odlažeći premijer Holandije će početkom oktobra naslijediti Norvežanina Jensa Stoltenberga, saopštio je odbrambeni savez u srijedu poslije sastanka stalnih predstavnika 32 države NATO-a.

Ambasadori 32 zemlja članice NATO-a potvrdili su nominaciju prilikom sastanka Sjevernoatlantskog vijeća, reklo je više diplomata u Briselu, prenosi Srna.

Osnivač Vikiliksa priznao je krivicu po jednoj tački optužbe pred američkim sudom u Sajpanu u zamjenu za ukidanje svih drugih optužbi i slobodu. Završena je duga pravna saga od gotovo 14 godina, koja je pokretala debate o slobodi štampe i nacionalnoj bezbjednosti.

Asanž je po izlasku iz suda otišao na aerodrom odakle je odletio za Australiju, a Vikiliks je za večeras najavio konferenciju u toj zemlji. Pristalice širom svijeta slave njegovo oslobađanje.

Osnivač Vikiliksa DŽulijan Asanž izjasnio se krivim po jednoj optužbi za pribavljanje i objavljivanje vojnih tajni SAD, kao rezultat dogovora sa tužiocima američkog Sekretarijata za pravosuđe, čime je obezbijedio sebi slobodu, poslije gotovo 14 godina.

Asanž se pojavio pred sudom jutros na federalnom sudu u Sajpanu, glavnom gradu Sjevernih Marijanskih ostrva, američkog komonvelta u Pacifiku, čime je uvažena njegova želji da izbjegne ulazak u kontinentalni dio Sjedinjenih Država.

U obraćanju sudu, Asanž je rekao da vjeruje da je Zakon o špijunaži na osnovu kojeg je optužen u suprotnosti sa pravima iz Prvog amandmana, ali da prihvata da podsticanje izvora da daju pojverljive informacije za objavljivanje može biti nezakonito.

Uništavanje informacija
Na sud je stigao u tamnom odjelu, sa opuštenom kravatom oko kragne, nakon što je doletio iz Britanije čarter avionom u pratnji članova pravnog tima i australijskih zvaničnika, uključujući i visokog australijskog diplomatu u Ujedinjenom Kraljevstvu Stivena Smita, koji ga je pratio na letu.

U sudnici je odgovarao na osnovna pitanja američke okružne sudije Ramone Manglone, koju je imenovao bivši predsjednik Barak Obama, prenosi AP, činilo se da je pažljivo slušao o uslovima sporazuma.

Kao uslov za izjašnjavanje o krivici, od njega će se tražiti da uništi informacije koje su dostavljene Vikiliksu.

Dogovor sa tužiocima da prizna krivicu za jedno krivično djelo mu, takođe, omogućava da se vrati u rodnu Australiju bez odlaska u američki zatvor.

Prvi zagrljaji i konferencija
Govoreći ispred zgrade suda, Asanžova advokatica DŽenifer Robinson izjavila je da slučaj osnivača Vikiliksa izazvao važnu diskusiju o slobodi štampe i nacionalnoj bezbjednosti.

DŽulijan Asanž, nakon presude, zagrlio je svoju advokaticu, u prisustvu ambasadora Australije u SAD i bivšeg premijera Kevina Rada, objavio je Vikiliks na Iksu, a mediji prenose da u tom trenutku nije želeo da daje izjave medijima.

 

Australijski premijer Entoni Albaniz objavio je da njih dvoje putuju sa Asanžom u Australiju.

Vikiliks, sajt za otkrivanje tajni koju je Asanž osnovao 2006. godine, odmah nakon presude, objavio je da Džulijan ide u Australiju.

Najavio je, takođe, da će večeras održati konferenciju za štampu u Kanberi, ali nije precizirao ko će je voditi.

Stela Asanž je podijelila na platformi Iks fotografiju Asanža sa majicom, na kojoj piše “istina”, dok pristalice DŽulijana Asanža širom sveta slave njegovo oslobađanje.

Posljednje poglavlje
Posljednjih pet godina bio je u britanskom zatvoru Belmarš, gdje se borio protiv izručenja SAD a na osnovu optužnice prema Zakonu o špijunaži, koja je mogla da nosi dugotrajnu zatvorsku kaznu u slučaju osude.

Neočekivani dogovor omogućava objema stranama da ostvare određeni stepen pobede, pri čemu je američki Sekretarijat za pravosuđe u stanju da riješi bez suđenja slučaj koji je pokrenuo teška pravna pitanja i koji možda nikada ne bi stigao do porote, s obzirom na dugotrajan tempo procesa ekstradicije.

Sporazum o izjašnjavanju o krivici, obijelodanjen u ponedjeljak uveče u pismu Sekretarijata za pravosuđe, predstavlja najnovije i vjerovatno poslednje poglavlje u sudskoj borbi u kojoj je uključen Asanž, koga su pristalice proslavljale kao krstaškog borca za transparentnost.

Sa druge strane, nacionalni bezbednosni krugovi insistiraju da je njegov prezir prema vladinoj tajnosti, doveo živote u opasnost i otišao daleko izvan granica tradicionalnih novinarskih dužnosti, prenosi RTRS.

Stav Vlade Španije po pitanju nepriznavanja samoproglašenog Kosova nije se promijenio, poručila je danas poslanik Obdulija Tbaoadela Alvareziz iz Partije socijalista španskog premijera Pedra Sančeza.

Stav je javan i poznat. Španija ostaje pri stavu nepriznavanja Kosova – rekla je ona u parlamentu Španije na skupštinskoj raspravi o zahtjevu katalonske grupe poslanika da bude priznata nezavisnost samoproglašenog Kosova.

Ona je naglasila da je Španija uz stav o nepriznanju posvećena riješenju pitanja Kosova i Metohije u okviru dijaloga pod pokroviteljstvom EU, prenose mediji.

U španskom parlamentu održana je rasprava o prijedlogu grupe katalonskih poslanika da vlada prizna samoproglašenu nezavisnost Kosova.

Nova runda dijaloga Beograda i Prištine na visokom nivou, na kojoj će učestvovati predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti, biće održana danas u Briselu.

Sastanku će prisustvovati visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj i specijalni izaslanik za dijalog Miroslav Lajčak.

Beograd je u dijalogu sa Prištinom spreman na kompromisno rješenje, ali ono podrazumijeva da obje strane budu podjednako zadovoljne, odnosno nezadovoljne, izjavio je premijer Srbije Miloš Vučević, prenosi RTRS.

Evropska unija održala je danas prvu međuvladinu konferenciju na ministarskom nivou za otvaranje pristupnih pregovora sa Ukrajinom.

Mnistarka spoljnih i evropskih poslova Belgije Adja Labib, koja je predvodila delegaciju EU, naglasila je da je ovo “istorijski dan za Ukrajinu i EU”.

– Put do ove tačke bio je izazovan i odlučnost Ukrajine da preduzme neophodne reforme je zaista impresivna – rekla je ona.

Dodala je da će pristupni pregovori biti “rigorozni i zahtjevni”.

– Sa odlučnošću i posvećenošću, uvjereni smo da Ukrajina može da ih dovede do uspješnog završetka. Budućnost Ukrajine i njenih građana leži u Evropskoj uniji – poručila je Labib.

Kako se navodi u saopštenju Savjeta, EU je ponovila odlučnu osudu ruskog rata u Ukrajini i poručila da je spremna da nastavi da podržava Ukrajinu i njen narod u ratu “onoliko dugo koliko to traje i koliko god je potrebno”.

EU je pozvala Komisiju da nastavi da procjenjuje stanje spremnosti Ukrajine za otvaranje pregovora u određenim oblastima i identifikuje pitanja koja će se najvjerovatnije pojaviti u pregovorima, počevši od osnovnog klastera koji će, u skladu sa pregovaračkim okvirom, prvi biti otvoren.

U delegaciji EU bio je i evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji, dok je delegaciju Ukrajine predvodila potpredsjednica ukrajinske vlade Olha Stefanišina, a iz Kijeva se obratio ukrajinski premijer Denis Šmihal.

Međuvladina konferencija održana je nakon odluke Evropskog savjeta u decembru prošle godine da otvori pristupne pregovore sa Ukrajinom i nakon što je Savjet 21. juna odobrio pregovarački okvir za pregovore sa Ukrajinom, u skladu sa revidiranom metodologijom proširenja.

 

Dva ključna savjetnika Donalda Trampa, republikanskog kandidata na predsjedničkim izborima u SAD predstavila su mu plan za okončanje rata u Ukrajini u slučaju da pobijedi na izborima koji uključuje stavku da će Kijev dobiti više američkog oružja ukoliko bude pristao na mirovne pregovore.

Jedan od Trampovih savjetnika za nacionalnu bezbjednost, general-potpukovnik u penziji Kit Kelog rekao je da bi, prema tom planu, SAD istovremeno upozorile Moskvu da bi svako odbijanje pregovora rezultiralo većom podrškom Vašingtona za Ukrajinu, prenio je Reuters.

Prema planu koji su sačinili Kelog i Trampov savetnik Frederik Flejc, tokom mirovnih pregovora Ukrajine i Rusije prekid vatre bi bio na snazi na većem dijelu borbenih linija. Kelog i Flejc su predstavili Trampu svoj plan, a prema Flejcovim rečima, Tramp je na taj dokument pozitivno reagovao.

Plan takođe predviđa da se članstvo Ukrajine u NATO-u odlaže na duži period da bi se Rusija podstakla na mirovne pregovore. Tramp je više puta izjavio da će njegov prioritet ako osvoji drugi predsednički mandat biti hitni pregovori o okončanju rata između Rusije i Ukrajine.

Bivši američki predsjednik je prošle sedmice isključio mogućnost upućivanja američkih trupa u Ukrajinu i nagovijestio je da će ubrzo prijeći na smanjenje pomoći Kijevu ako bude izabran na predsedničkim izborima u novembru.

Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, je rekao da bi Trampov plan morao da uzme u obzir situaciju na bojnom polju.

Peskov je istakao da je ruski predsjednik Vladimir Putin više puta rekao da je Rusija bila i ostaje otvorena za pregovore koji uzimaju u obzir stvarno stanje na terenu.

Prva pošiljka municije u okviru češke inicijative za kupovinu artiljerijske municije, stigla je u Ukrajinu, izjavio je češki premijer Petr Fijala.

Češka je u maju saopštila da će prvih 50.000 do 100.000 artiljerijskih granata stići do Ukrajine u junu. Kako ističe do sada je evidentirano oko 1,7 milijardi evra uplata i obećanja da će biti izvršene uplate iz 15 zemalja donatora, što je dovoljno da do kraja godine Ukrajini bude isporučeno pola miliona komada artiljerijske municije. Oko 20 zemalja se obavezalo da će učestvovati u češkoj inicijativi, ali je samo pet izvršilo isplate do kraja maja, i to Njemačka, Nizozemska, Danska, Portugal i Kanada, prenosi Tanjug.