VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zelenski kreće na Krim: Objavio mete i otkrio koje oružje će koristiti

    Zelenski kreće na Krim: Objavio mete i otkrio koje oružje će koristiti

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je pozvao SAD da obezbijede Ukrajini rakete ATACMS za napad na aerodrome i avione na, kako je naveo, privremeno okupiranom Krimu.

    “Kada Rusija ima rakete, a mi nemamo, oni raketama napadaju sve – gasnu i energetsku infrastrukturu, energiju, škole, fabrike, civilne zgrade. ATACMS je odgovor”, rekao je ukrajinski predsjednik u intervjuu za Vašington post, prenosi Ukrinform, prenosi Tanjug.

    Zelenski je naglasio da su rakete dugog dometa Ukrajini potrebne ne za napad na teritoriju Rusije, već za udare na aerodrome na Krimu.

    “Kada Rusija sazna da možemo da uništimo ove avione, oni neće napasti sa Krima. To je kao sa mornaricom. Izgurali smo ih iz naših teritorijalnih voda. Sada ćemo ih potisnuti sa krimskih aerodrome”, rekao je on, prenosi Tanjug.

    Podsjetio je da je u februaru u Minhenu predstavio mapu ciljeva za ATACMS.

    “Pokazao sam im vojne platforme kao što su aerodromi, sistemi protivvazdušne odbrane i drugi objekti”, dodao je on.

    Na pitanje da li smatra da je američki predsjednik Džozef Bajden previše oprezan u snabdjevanju oružjem, za šta ga njegovi protivnici ponekad optužuju, ukrajinski lider je odgovorio da je američki predsjednik “oprezan u vezi sa nuklearnim udarom Ruske Federacije”.

    Zelenski je izrazio uvjerenje da razvoj događaja u Ukrajini zavisi od odluke Kongresa SAD o daljoj podršci Kijevu i poručio da je za potrebno više naoružanja Oružanim snagama Ukrajine da bi se savladao neprijatelj.

    “Izgubili smo pola godine dok se Kongres svađao. Ne možemo više gubiti vrijeme. Ukrajina ne može biti politički spor između strana”, istakao je on.

    Takođe je naveo da kritičari pomoći u Kongresu ne razumiju ulog u ovom ratu.

    “Ako Ukrajina padne, ruski predsjednik Vladimir Putin će podijeliti svijet na prijatelje i neprijatelje Rusije”, zaključio je Zelenski.

  • Ponovo blokirano održavanje sjednice o NATO agresiji na SRJ

    Ponovo blokirano održavanje sjednice o NATO agresiji na SRJ

    Savjet bezbjednosti UN ponovo je blokirao održavanje sjednice povodom 25. godišnjice NATO agresije na SR Jugoslaviju (SRJ) izvršene 1999. godine.

    Nakon što je sjednica prvi put blokirana u ponedjeljak, 25. marta, Rusija je istog dana ponovo zatražila održavanje sjednice.

    Za održavanje sjednice 25. marta bili su samo Rusija, Kina i Alžir, dok su ostale članice Savjeta bile uzdržane.

    U NATO agresiji prije 25 godina, tokom 78 dana bombardovanja, ubijeno je 2.500 ljudi, među kojima najmanje 79 djece, dok je upotreba zabranjene municije sa osiromašenim uranijumom izazvala teške posljedice po zdravlje stanovništva, a cijela zemlja pretrpjela strašna razaranja.

  • Zelenski upozorio: Evo kada očekujemo novi udar Rusa

    Zelenski upozorio: Evo kada očekujemo novi udar Rusa

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je u intervjuu koji je dao za CBS u napuštenoj zgradi na istoku Ukrajine rekao da će velika ruska ofanziva početi krajem maja ili u junu.

    S približavanjem proleća, Zelenski je rekao da su ukrajinske snage uspele da zadrže rusko napredovanje tokom najgorih zimskih meseci.

    “Stabilizovali smo situaciju. Bolje je nego što je bilo pre dva-tri meseca, kada smo imali veliki deficit artiljerijske municije, raznih vrsta naoružanja. Nismo potpuno videli velike, ogromne kontraofanziva iz Rusije… Nisu imali uspeha”, kazao je Zelenski.

    Ali Zelenski je priznao da su invazione ruske trupe i njihova naizgled beskrajna zaliha projektila i granata uništili neka sela.

    “Nismo imali metke, artiljerijske granate, mnogo različitih stvari”, rekao je on, naglašavajući da, iako su njegove trupe uspele da drže Ruse uglavnom na udaljenosti do sada, nisu spremne da se brane od druge velike ruske ofanzive koja se očekuje u narednim mesecima.

    To se, kako je rekao, očekuje krajem maja ili u junu.

    “A pre toga, ne samo da treba da se pripremimo, ne samo da moramo da stabilizujemo situaciju, jer su partneri ponekad zaista sretni što smo stabilizovali situaciju”, rekao je Zelenski o drugim pobornicima SAD i Ukrajine. “Ne, ja kažem da nam treba pomoć sada.”

    U onom što je postalo usijani artiljerijski rat na iscrpljivanje, Rusija ne samo da ima prednost sa većom vatrenom moći, već i vatrenom moći sa dužim dometom.

    “U Bahmutu i Avdejevki, Lisičansku i Soledaru i tako dalje, bilo je zaista teško boriti se protiv protivnika, čija artiljerijska granata može ispaliti 20 i više kilometara, a naša artiljerijska granata je ispod 20 kilometara”, rekao je.

    Rekao je da su ono što je najpotrebnije američki sistem odbrane od rakete patriot i više artiljerije. Iako je zahvalan na milijardama dolara u američkoj podršci koju je njegova zemlja već dobila, rekao je da se priroda finansiranja koje je američka vlada posvetila pomoći Ukrajini mora staviti u perspektivu.

    Desetine milijardi je ostalo u SAD, rekao je.

    “Budimo iskreni, novac koji dodeljuje Kongres, administracija, u većini slučajeva 80% ovog novca pa, bar više od 75% ostaje u SAD. Ova municija nam stiže, ali proizvodnja se odvija tamo, a novac ostaje u SAD, a porezi ostaju u SAD. Da, to je ogromna podrška koja nam dolazi, ali nam je potrebna“, dodao je on.

    S obzirom na to da se zakonodavci u SAD još uvek prepiru nakon višemesečnog zastoja oko paketa pomoći od 60 milijardi dolara, Zelenski je priznao da je rat u Gazi preusmerio globalnu pažnju i pomoć SAD, od borbe njegove zemlje.

    “Prvo i najvažnije, razumemo da je ovo humanitarna katastrofa. Naravno, to je privuklo pažnju Ukrajine u oblasti informisanja. To je činjenica, a kada izgubite pažnju sa svog regiona na druge regione, onda je očigledno da ne vidite fokus i to je dobro za Rusiju”, naveo je Zelenski.

    A promena svetske pažnje nije sve što je predsednik Vladimir Putin pokušao da iskoristi, rekao je Zelenski. Nije ga iznenadilo kada je ruski lider uperio prst u Ukrajinu, tvrdeći da je ona nekako podržala teroristički napad u blizini Moskve u kojem je 22. marta ubijeno 139 ljudi. Islamska država je preuzela odgovornost za pokolj, a američki zvaničnici kažu da nisu videli ništa što bi dovelo u sumnju tu tvrdnju.

    “Čak i nakon što je ID preuzela odgovornost!”, začudio se Zelenski, odbacivši Putinove insinuacije kao “smešne”.

  • Prvi ukrajinski obavještajac: Rusija znala da se priprema napad u Moskvi

    Prvi ukrajinski obavještajac: Rusija znala da se priprema napad u Moskvi

    Šef Ukrajinske obavještajne službe Kirilo Budanov rekao je da je ruska tajna služba FSB znala za pripremu terorističkog napada na tržni centar Crocus City Hall, barem od od 15. februara.

    On tvrdi da su informaciju dobili preko obavještajne baze FSB-a u Siriji. FSB je, kako on tvrdi, znao odakle teroristi dolaze i kroz koje dvije zemlje putuju u Rusiju. Budanov kaže da postoji nekoliko opcija zašto su propustili spriječiti napad.

    “Prva opcija je, po njihovom običaju, borba između ‘frakcija’ da uklone nekoliko visokih funkcionera. Druga opcija je da su zapravo potcijenili razmjere onoga što će se dogoditi. Mislili su da će to biti više lokalizovano i željelo se za sve okriviti Ukrajinu“, rekao je Budanov.

  • Putin komentarisao optužbe da će Rusija nakon Ukrajine napasti Evropu

    Putin komentarisao optužbe da će Rusija nakon Ukrajine napasti Evropu

    Ruski predsjednik Vladimir Putin osudio je optužbe Zapada da se Rusija planira boriti protiv Evrope. Nazvao ih je “potpunom besmislicom”.

    “Što se tiče tvrdnji da planiramo invaziju na Evropu nakon Ukrajine, to je potpuna besmislica s ciljem da se zastraši njihovo stanovništvo kako bi platili više novca”, rekao je na sastanku s vojnim pilotima u regiji Tver, piše ruska državna prorežimska novinska agencija TASS, prenosi Index.hr.

    Putin navodi da se narativ o planu napada Rusije na Evropu odvija “usred pada privrede i sve lošijeg životnog standarda”.

    “To je apsolutno jasno i svi to priznaju. Ovo nije propaganda. To je ono što se stvarno događa. Oni se trebaju opravdati, pa zastrašuju svoje stanovništvo potencijalnom prijetnjom Rusije, a nastoje svoj narativ proširiti na cijeli svijet”, kazao je Putin, piše TASS.

  • SAD: Kopnena ofanziva u Rafi loša ideja

    SAD: Kopnena ofanziva u Rafi loša ideja

    Portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi izjavio je da Sjedinjene Američke Države (SAD) prepoznaju potrebu Izraela da goni Hamas, ali da ne misle da je dobra ideja kopnena ofanziva u Rafi, za koju, kako je rekao, postoje druge opcije.

    Prema njegovim riječima, zbog toga su se SAD, dodao je Kirbi, radovale posjeti izraelske delegacije Vašingtonu, gdje bi te alternative kopnenoj operaciji bile predočene, prenosi AP.

    Kirbi je naveo da je sekretar odbrane SAD Lojd Ostin rekao ministru odbrane Izraela Joavu Galantu da SAD “prosto ne mogu da podrže veliku kopnenu ofanzivu u Rafi koja ne uključuje ostvariv, provjerljiv plan da se brine o sigurnosti i bezbjednosti 1,5 miliona građana Gaze koji tamo traže utočište”.

    Na pitanje novinara o izjavi izraelskog ministra za nacionalnu bezbjednost Itamar Ben Gvira da bi se predsjednik SAD Džozef Bajden radije svrstao uz lidera Hamasa nego lidera Izraela, Kirbi je odgovorio da ne može da zamisli ništa više uvredljivo i netačno.

    “Od kada je lider Hamasa Jahja Sinvar odlučio da pobije 1.200 Izraelaca, od tog trenutka je predsjednik Bajden dao punu podršku narodu i državi Izraela da se brane od bilo kakvih budućih napada”, kazao je Kirbi.

    On je napomenuo da je pitanje Izraela “duboko lično” za Bajdena koji je izjavio da “ne morate biti Jevrejin da biste bili cionista”.

    “On snažno jveruje u državu Izraela i njegovu potrebu da se odbrani. Ali on takođe snažno vjeruje u važnost kredibiliteta i reputacije Izraela u međunarodnoj zajednici”, ukazao je Kirbi.

  • Zakazana sjednica Savjeta bezbjednosti o NATO agresiji na SRЈ

    Zakazana sjednica Savjeta bezbjednosti o NATO agresiji na SRЈ

    Misija Јapana u UN, koja je predsjedavajuća Savjeta bezbjednosti UN, zakazala je za sutra sjednicu o NATO agresiji na Saveznu Republiku Јugoslaviju, koju je ponovo zatražila Rusija, saopštio je zamjenik stalnog ruskog predstavnika u UN Dmitrij Poljanski.

    On je na Telegramu podsjetio da je Rusija zatražila sjednicu u zvaničnom pismu upućenom u ponedjeljak, 25. marta.

    Prema njegovim riječima, sjednica će početi u 20.00 časova po srednjoevropskom vremenu.

    • Ako mislite da ruska diplomatija u UN tako lako odustaje, onda griješite. To nije naš stil. Ponovo smo tražili sastanak Savjeta bezbednosti UN o agresiji NATO na Јugoslaviju. Poslije žestokog otpora naših protivnika, postigli smo to da je Јapan kao predsedavajući konačno zakazao sjednicu za 28. mart u 15 časova po njujorškom vremenu – napisao je Poljanski.

    Poljanski je istakao da “Moskva ne gaji iluzije” i da će zapadnjaci ponovo glasanjem “osporiti održavanje skupa i proceduralno varati”, prenio je RT Balkan.

    • Oni mogu u potpunosti da računaju na devet glasova potrebnih u takvim slučajevima na račun delegacija koje se plaše da im prigovore. Nažalost, sada je objektivna situacija u Savjetu bezbednosti takva da NATO i EU imaju koncept “blokovske discipline”, njihove članice dobijaju identična uputstva i glasaju na isti način /pod prijetnjom izbacivanja iz čopora/. Po definiciji, ovdje nije moguće “!”civilizovano lobiranje”, kako neki sugerišu – dodao je Poljanski.

    Zamjenik stalnog ruskog predstavnika u UN prethodno je izjavio da je Rusija zatražila sazivanje sjednice Savjeta o NATO agresiji na Јugoslaviju i da čeka odgovor predsedavajućeg Saveta bezbednosti.

    Ministarstvo spoljnih poslova Rusije ranije je poručilo da je Moskva ogorčena nekorektnim i neprofesionalnim ponašanjem Francuske, koja je u ponedjeljak, 25. marta, zajedno sa zapadnim saveznicima, sabotirala održavanje sjednice Savjeta bezbjednosti UN posvećenoj 25. godišnjici NATO agresije na SR Јugoslaviju.

  • Njemački kancelar govorio o otvaranju pregovora s EU

    Njemački kancelar govorio o otvaranju pregovora s EU

    Njemački kancelar Olaf Šolc se prilikom posjete Sloveniji ponovo založio za što skoriji ulazak šest zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.

    Međutim, nakon sastanka sa slovenačkim premijerom Robertom Golobom, istakao je da datum ulaska zavisi isključivo od ispunjavanja svih kriterijuma.

    Ne bi trebalo zavisiti od bilo čega drugog. Mislim da je to vrlo važno, rekao je Šolc.

    Prema njegovim riječima, Njemačka pokušava smanjiti napetosti između država Zapadnog Balkana kako bi se one fokusirale na bitno, a to je napredak u ispunjavanju kriterijuma. Dodao je da se sama EU reformama mora pripremiti za svoje proširenje. Posebno je istakao efikasnije procese donošenja odluka u finansijskoj i spoljnoj politici, gdje je trenutno potrebna jednoglasna saglasnost država članica.

    Njemački kancelar se direktno osvrnuo i na BiH, poručivši da će “konkretno gurati reforme u BiH”.

    – Jako sam zahvalan na otvaranju pregovora i na činjenici da sada preduzimamo ovaj korak sa statusom kandidata i svim prilikama koje s njim dolaze. U svakom slučaju, mislim da je ovo vrlo dobar korak i mi nećemo samo stajati i posmatrati, nego ćemo i vrlo konkretno pokušati obezbijediti da se sada poguraju potrebne reforme u BiH. Za sve koji se nadaju članstvu u EU, to nije geopolitički proces odlučivanja, već proces koji je uvijek vezan uz činjenicu da postoje konkretni reformski koraci – poručio je Šolc.

    Golob se složio s njemačkim premijerom da Evropska unija mora donijeti reforme i pojednostaviti procese donošenja odluka.

    – Sastanke Savjeta Evrope prečesto blokira jedna država koja slijedi svoje specifične interese – rekao je slovenački premijer, prenosi Klix.

  • Rusija ne odustaje od sjednice Savjeta bezbjednosti o NATO agresiji na SRJ

    Rusija ne odustaje od sjednice Savjeta bezbjednosti o NATO agresiji na SRJ

    Rusija i dalje namjerava da traži održavanje sjednice Savjeta bezbjednosti UN o NATO agresiji na SR Jugoslaviju, jer to nije samo istorijski događaj, već i prekretnica u razvoju aktuelne situacije na Balkanu, rekla je danas portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Ona je navela da je Rusija uvrijeđena neprofesionalnim ponašanjem francuske delegacije u UN, koja je omela održavanje sjednice Savjeta bezbjednosti UN povodom 25 godina od NATO agresije NATO na SR Jugoslaviju.

    “Uvrijeđeni smo nekorektnim i neprofesionalnim ponašanjem Francuske, jedne od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN, kojima je povjerena posebna istorijska obaveza poštovanja privremenih proceduralnih regulativa i drugih normi njihovog rada unutar tog tijela koje je godinama razvijano na osnovu obostranog poštovanja i razmatranja interesa drugih”, naglasila je Zaharova.

    Ona je podsjetila da je francuska delegacija u UN juče uz podršku drugih zapadnih država omela održavanje sjednice Savjeta bezbjednosti UN koja je odobrena u zvanično prihvaćenom radnom programu za tekući mjesec i posvećena 25 godina od NATO agresije na SR Jugoslaviju, prenosi TASS.

    Zaharova je izrazila žaljenje što je japansko predsjedništvo Savjetom bezbjednosti UN podleglo pritisku Francuske i što je održano proceduralno glasanje o dnevnom redu, što su podržale Rusije, Kina i Alžir, a ostale članice su bile uzdržane usljed pritiska zapadnih delegacija.

    “Na taj način iskazano je nečuveno nepoštovanje prema ministru spoljnih poslova Srbije Ivici Dačiću, koji je u Njujork stigao radi učešća na sjednici Savjeta bezbjednosti UN”, istakla je Zaharova.

  • Putin: Natjerali su nas…

    Putin: Natjerali su nas…

    Nije vreme za opuštanje, sve akcije sada treba da budu posvećene uspehu Rusije u specijalnoj vojnoj operaciji, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.

    “U današnjim uslovima, sve što radimo, u svim sferama našeg života, treba da bude posvećeno uspehu Rusije u ovoj oblasti. To znači da tužilaštvo, naravno, zadržava najvažnije instrumente za postizanje uspeha. Ne smemo ni u kom slučaju dozvoliti bilo kakvu opuštenost. Moramo da usmerimo sve organe vlasti, sve građane zemlje da se striktno pridržavaju postojećih normi i zakona”, rekao je Putin na sednici kolegijuma Državnog tužilaštva.

    “Moramo biti sabrani i efikasni, bez opuštenosti, bez obzira na sve”, dodao je ruski lider.

    Prema njegovim rečima, Rusija se bori da zaštiti svoje interese, ali su je protivnici naterali da ih brani vojnim sredstvima.

    “Naša zemlja se, kao što znate, bori da zaštiti svoje vitalne interese, za pravo na samostalan, suvereni razvoj. I, nažalost, oni koji nam ne žele dobro, naši konkurenti, protivnici su nas naterali da te interese branimo vojnim putem”, istakao je Putin.