Kategorija: Svijet

  • Mađari preuzimaju predsjedavanje EU

    Mađari preuzimaju predsjedavanje EU

    Mađarska danas započinje šestomjesečno predsjedavanje EU, a jedna od važnih tačaka agende u sljedećih šest mjeseci biće proširenje na balkanske zemlje, uključujući BiH i Srbiju.

    TASS podsjeća da su BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija zvanični kandidati za učlanjenje u EU, te da Mađarska smatra da će njihovo pristupanje bloku dati novu energiju i podstrek koji su Uniji danas veoma potrebni.

    Međutim, Mađarska vjeruje da proces proširenja ne toleriše dvostruke aršine, te da treba izbjeći politizaciju tog pitanja.

    Iz Budimpešte naglašavaju da Ukrajina, koja uživa podršku bloka za učlanjenje, mora da ispuni isti kriterijum kao ostali kandidati.

    Budimpešta preuzima predsjedavanje od Belgije, u vrijeme ozbiljnog neslaganja sa rukovodstvom EU, uključujući u pitanjima sukoba u Ukrajini i migracije. Predsjedavanje EU će u decembru preuzeti Poljska.

    Komplikovani odnosi Budimpešte i Brisela mogu da se vide i u motu mađarskog predsjedništva “Učinimo Evropu opet velikom!”, koji je sličan sloganu koji u kampanji koristi bivši američki predsjednik Donald Tramp, kojeg ne podržava rukovodstvo EU, ali ga otvoreno podržava mađarski premijer Viktor Orban.

    Orban je ranije istakao da je okončanje sukoba u Ukrajini glavni prioritet agende Mađarske, uz napomenu da taj sukob baca sjenku na sve događaje u EU.

    Suprotno tome, predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen ne govori o prekidu sukoba, već o pobjedi Ukrajine po svaku cijenu.

  • Rusija preuzela predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN

    Rusija preuzela predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN

    Od prvog jula Rusija postaje predsedavajuća Savjetom bezbednosti UN na mjesec dana. Kako je stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja ranije saopštio, planirana su tri ključna događaja.

    Prva sjednica Saveta bezbednosti pod rukovodstvom Rusije biće održana u ponedjeljak u prvoj polovini dana po njujorškom vremenu. Na njoj će biti odobren program rada za predstojeći mjesec. Nakon toga će Nebenzja održati konferenciju za novinare i zatvoreni brifing za države članice Generalne skupštine UN.

    Očekuje se da će sredinom mjeseca biti održani glavni događaji ruskog predsedavanja.

    Oni će biti posvećeni izgradnji pravednijeg, demokratskijeg i održivijeg svjetskog poretka, regulisanju bliskoistočnog pitanja, kao i saradnji UN sa Organizacijom Ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB), Zajednicom nezavisnih država (ZND) i Šangajskom organizacijom za saradnju (ŠOS).

    Osim toga, kako je Nebenzja ranije najavio, biće pokrenuta i tema ukrajinskog napada na Sevastopolj taktičkim raketama “atakams” opremljenim kasetnim bojevim glavama.

    Tokom mjesec dana, Savjet bezbednosti UN će održati dvadesetak otvorenih sjednica i zatvorenih konsultacija.

    Savjet bezbjednosti UN čini 15 članica, uključujući pet stalnih članica – Veliku Britaniju, Kinu, Rusiju, SAD i Francusku. Svaka od njih ima pravo veta. Deset privremenih članica SB UN su Alžir, Gvajana, Malta, Mozambik, Јužna Koreja, Slovenija, Sijera Leone, Švajcarska, Ekvador i Јapan.

    Prema Povelji svjetske organizacije, Savjet bezbjednosti je odgovoran za održavanje mira i međunarodne bezbjednosti, a sve zemlje članice UN dužne su da se povinuju njegovim odlukama.

    Predsjedavanje Savjetom bezbjednosti traje jedan mesec. U junu je tu funkciju obavljala je Јužna Koreja, a u avgustu će predsjedavati Sijera Leon

  • Američka vojska podigla nivo pripravnosti

    Američka vojska podigla nivo pripravnosti

    Američke baze, locirane širom Еvrope, podignule su nivo uzbune “Charlie”, pišu “ABC News” i “CNN”, pozivajući se na neimenovane zvaničnike.

    Taj nivo se naređuje kada se dogodi incident ili se primi obavještajna informacija koja ukazuje na vjerovatnoću nekog oblika terorističke akcije ili ciljanja na osoblje ili objekte, navodi američka vojska na svojoj veb stranici.

    Najviši nivo “Delta” se primjenjuje kada se teroristički napad dogodio ili je “neminovan”.

    Američka evropska komanda (USEUCOM) nije potvrdila promjenu statusa kada ju je kontaktirao AFP, ali je istakla: “ostajemo na oprezu.”

    Pentagon u međuvremenu kaže da zbog kombinacije faktora koji potencijalno utiču na bezbjednost pripadnika američkih službi i njihovih porodica stacioniranih u Еvropi, američka evropska komanda udvostručuje svoje napore da naglasi oprez tokom ljetnih mjeseci.

    Stejt Department trenutno savjetuje američke građane u Njemačkoj, gdje je sjedište USEUCOM-a, da budu oprezni zbog terorizma.

    Iako nije spomenuta nikakva konkretna prijetnja, evropske nacije su u pojačanoj pripravnosti otkako su naoružani napadači u martu ubili skoro 150 ljudi kod Moskve.

    Francuska je takođe povećala stanje pripravnosti uoči Olimpijskih igara u Parizu, dok je Njemačka trenutno domaćin Еvropskog prvenstva u fudbalu, prenosi Kliks.

  • Francuska ljevica pozvala na demonstracije

    Francuska ljevica pozvala na demonstracije

    Demonstracije protiv Nacionalnog okupljanja, krajnje desničarske stranke koja je favorit prvog kruga francuskih izbora i blizu je da nadmaši očekivanja, prerasle su u sukobe s policijom i nerede širom Francuske, izvještavaju francuski mediji.

    Na demonstracije je pozvala krajnja ljevica nakon što Nacionalno okupljanje vodi u prvom krugu parlamentarnih izbora.

    Nalog medijske kuće Frontiere na platformi X prenosi da je nereda bilo i u Renu i Rije le Papu, a prenosi se i da je nereda bilo u predgrađu Pariza Bobinji.

    Prema prvim izlaznim anketama Ipsosa, Nacionalno okupljanje Marine Le Pen vodi s 34 odsto glasova.

    Koalicija predsjednika Emanuela Makrona zauzela je treće mjesto s 20,3 odsto, dok je ljevičarska Nova narodna fronta druga s 28,5 ossto glasova.

    Drugi krug vanrednih parlamentarnih izbora u Francuskoj održaće se 7. jula, prenosi 24sata.hr.

  • Le Pen odnijela ubjedljivu pobjedu, Makron doživio potpuni debakl

    Le Pen odnijela ubjedljivu pobjedu, Makron doživio potpuni debakl

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Francuske objavilo je konačne rezultate parlamentarnih izbora.

    Uprvom krugu parlamentarnih izbora Nacionalno okupljanje osvojilo je 33,15% glasova ili više od 10 miliona glasova. Novi narodni front (koalicija ujedinjene ljevice) dobio je 27,99 odsto glasova i skoro 9 miliona glasova.

    Centristička alijansa Zajedno (u kojoj je stranka Preporod francuskog predsjednika Emanuela Makrona) je osvojila samo 20,76% glasova, odnosno skoro 7 miliona glasova.

    Podsjetimo, prvi krug parlamentarnih izbora u Francuskoj održan je juče, dok će se drugi krug održati 7. jula.

    Makron je na evropskom samitu u Briselu, nakon upozorenja prošle nedjelje da Francuska rizikuje “građanski rat” ako RN na čelu sa Marin Le Pen ili ljevičarska koalicija “Novi narodni front” dođu na vlast, rekao da je u zemlji oslobođen “nesputani rasizam i antisemitizam”.

    Makronove pristalice u zemlji i inostranstvu su ovo okarakterisale kao “grešku”, iz bojaznosti da će “Nacionalno okupljanje” nastaviti uspon.

     

  • EU namjerava uvesti digitalni evro, šta to znači za BiH?

    EU namjerava uvesti digitalni evro, šta to znači za BiH?

    Evropska centralna banka (ECB) u narednom periodu namjerava da uvede digitalni evro, koji bi uključivao offline funkcionalnost koja bi korisnicima nudila nivo privatnosti sličan gotovini, za plaćanja u fizičkim trgovinama i između pojedinaca.

    Iz ECB-a su objavili prvi izvještaj o pripremnoj fazi digitalnog evra, koji su započeli 1. novembra prošle godine, a sve s ciljem postavljanja temelja za potencijalno izdavanje digitalnog evra.

    “Kada plaćaju offline, detalji ličnih transakcija bili bi poznati samo platiocima i primaocima, te ne bi bili dijeljeni s pružaocima platnih usluga, eurosistemom ili bilo kojim pružaocima podržavajućih usluga.

    Tokom posljednjih mjeseci ECB je dogovorio tehničke opcije potrebne za garanciju da će online transakcije digitalnim evrom pružiti još viši nivo privatnosti od trenutnih rješenja digitalnog plaćanja, uz istovremeno osiguravanje snažne zaštite krajnjih korisnika od prevara.

    Eurosistem bi koristio najsavremenije mjere, uključujući pseudonimizaciju, hashing i enkripciju podataka, kako bi osigurao da ne može direktno povezati transakcije digitalnim evrom s određenim korisnicima”, objasnili su iz Evropske centralne banke.

    Dodali su da bi, u skladu sa trenutnom praksom, pružaoci platnih usluga imali pristup samo ličnim podacima koji su potrebni za osiguranje usklađenosti sa zakonima EU, poput propisa o suzbijanju pranja novca.

    “Za korištenje podataka u komercijalne svrhe, pružaoci platnih usluga trebalo bi da imaju izričitu saglasnost korisnika. Kao izdavalac i pružalac platne infrastrukture za digitalni evro, ECB će biti pod nadzorom nezavisnih tijela za zaštitu podataka koja će pratiti njenu usklađenost s Evropskom odredbom o zaštiti podataka (EUDPR) i Opštom odredbom o zaštiti podataka (GDPR)”, naveli su iz ECB.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da bi uvođenje digitalnog evra olakšalo plaćanja u online prostoru i na taj način omogućilo funkcionalniju online trgovinu.

    “Njegovim uvođenjem bi se prevazišla ograničenja za digitalna plaćanja oličena u standardnim bankarskim uslugama kao što su prenosi sredstava i kartična plaćanja. ECB želi da osigura na evropskom prostoru jedinstven koncept koji će u cjelosti biti evropski”, objašnjava Mlinarević.

    Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina će shodno svojoj opredijeljenosti za evropske integracije, a i dominantnoj trgovinskoj povezanosti sa EU, morati pratiti ove trendove.

    “Imajući u vidu da bankarski sektor BiH dominantno čine bankarske grupacije iz EU, za očekivati je da će vrlo brzo digitalni evro biti i u njihovoj ponudi. To će biti ubrzano i činjenicom da će ECB plaćati naknade bankama koje budu nudile usluge digitalnog evra”, zaključio je Mlinarević.

  • “Ko, zapravo, vodi SAD?”

    “Ko, zapravo, vodi SAD?”

    Pogubljenost predsjednika Džozefa Bajdena traje već mjesecima, dok on i njegovi spoljnopolitički saradnici pozivaju na prekid vatre koji se neće dogoditi u Gazi, a sa druge strane nastavljaju da snabdijevaju oružjem Izrael, što čini prekid vatre manje vjerovatnim.

    Sličan paradoks postoji i u Ukrajini, gdje Bajden finansira sukob koji se ne može dobiti i odbija da učestvuje u pregovorima koji bi mogli da okončaju pokolj.

    Realnost koja stoji iza svega ovoga je da predsjednika SAD jednostavno više nema, u smislu razumijevanja kontradiktornosti politike koju on i njegovi spoljnopolitički savjetnici sprovode, piše novinar Simor Herš.

    Amerika ne bi trebalo da ima predsjednika koji ne zna šta je potpisao. Ljudi na vlasti moraju da budu odgovorni za ono što rade, a debata sa Donaldom Trampom pokazala je Americi i svijetu da imamo predsjednika koji očigledno nije u toj poziciji, navodi Herš.

    Sramota nije samo Bajdenova, već i onih oko njega koji ga sve više drže u tajnosti. On je zarobljenik, navodi novinar i dodaje da je “izolacija” predsjednika djelo Toma Donilona, čiji je mlađi brat Majkl, ključni anketar i savjetnik u Bajdenovoj predsjedničkoj kampanji i dio tima koji je veći dio nedjelje proveo pripremajući Bajdena za debatu.

    Tom Donilon, koji ima 69 godina, bio je savjetnik predsjednika Bajdena za nacionalnu bezbjednost od 2010. do 2013. godine i bezuspješno je pokušavao da bude imenovan za Bajdenovog direktora Centralne obavještajne agencije.

    S obzirom na Bajdenov očigledan pad u posljednjih nekoliko mjeseci, nemoguće je za autsajdera da razumije zašto je Bijela kuća pristala na bilo kakve debate sa Trampom prije izbora, a kamoli da se pristane na najraniju predsjedničku debatu u modernoj istoriji.

    Ideja je, navodi Herš pozivajući se na svoje izvore u Demokratskoj partiji, da će, ako Bajden bude dobro prošao, kao što je to bio slučaj u govoru o Stanju nacije u martu, pitanje njegove mentalne sposobnosti biti sklonjeno u stranu.

    Takođe je postojao pritisak glavnih demokratskih donatora da se učini nešto po pitanju sve očiglednijeg mentalnog propadanja predsjednika.

    Šta sad? Jedan od vašingtonskih političkih stručnjaka kaže da se Demokratska stranka sada suočava sa “krizom nacionalne bezbjednosti”. Zemlja podržava dva razorna sukoba sa predsjednikom koji očigledno tome nije dorastao, rekao je, i možda je vrijeme da se počne sa pisanjem govora o ostavci koji bi odgovarao ili nadmašio onaj koji je u martu 1968. dao predsjednik Lindon Džonson. Drugi politički guru iznio je drugačiji stav. “Ovo je doba društvenih medija – TikTok, Fejsbuk, Instagram i Iks – i politička kampanja može veoma brzo da se promijeni”.

    U svakom slučaju, zaključuje Herš, SAD imaju predsjednika koji izgleda nije svjestan onoga što se dešava na Bliskom istoku i u Ukrajini.

    “Šta se desilo sa 25. amandmanom koji ovlašćuje potpredsjednika i većinu u kabinetu da proglase predsjednika nesposobnim za funkciju? Šta se dešava u Bajdenovoj Bijeloj kući”, zapitao je Herš, a prenosi RT Balkan.

  • Šarl Mišel otkazao posjetu Crnoj Gori

    Šarl Mišel otkazao posjetu Crnoj Gori

    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel odgodio je posjetu Crnoj Gori, javlja Televizija Crne Gore pozivajući se na nezvanične izvore iz Brisela.

    Podgoričke “Vijesti” navode, pozivajući se izvore iz vrha vlasti, da je razlog što je posjeta otkazana usvajanje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen u crnogorskom parlamentu.

    Iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića prošle sedmice najavljeno je da će na njegov poziv Mišel boraviti u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori 2. i 3. jula.

    Bilo je planirano da Milatović dočeka Mišela na Cetinju uz najviše državne i vojne počasti, zatim da se održi zajednička konferencija za novinare, te da posade drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije.

    Mišel je trebalo 3. jula da se obrati poslanicima u Skupštini Crne Gore.

  • Makron pozvao birače da blokiraju desnicu u drugom krugu glasanja

    Makron pozvao birače da blokiraju desnicu u drugom krugu glasanja

    Francuski predsjednik Emanuel Makron je odmah po objavljivanju preliminarnih rezultata danas održanih vanrednih parlamentarnih izbora pozvao birače da blokiraju krajnju desnicu u odlučujućem drugom krugu izbora koji će se održati 7. jula.

    “Suočeni sa Nacionalnim okupljanjem, došlo je vrijeme za širok, jasno demokratski i republikanski savez za drugi krug”, naveo je Makron u saopštenju, prenosi Tanjug.

    On je istakao i da velika izlaznost u prvom krugu govori o “važnosti ovog glasanja za sve naše sunarodnike i želji da se razjasni politička situacija”, prenosi France 24.

    Stranka krajnje desnice Nacionalno okupljanje vodi u prvom krugu parlamentarnih izbora u Francuskoj, sa oko 34 odsto podrške birača, pokazuju izlazne ankete četiri agencije za ispitivanje javnog mnjenja – Ipsosa, Ifopa, OpinionWay-a i Elabea.

    Prema anketama, ljevičarska koalicija Novi narodni front osvojila je 29 odsto glasova, a centristička koalicija Zajedno, kojoj pripada i stranka francuskog predsjednika Emanuela Makrona, od 20,5 odsto do 23 odsto.

  • Fico se ubrzo vraća na posao

    Fico se ubrzo vraća na posao

    Slovački premijer Robert Fico ubrzo će se vratiti na posao, nakon atentata u maju, rekao je danas ministar odbrane te zemlje Robert Kalinjak.

    “Fico će uskoro biti u stanju da obavlja svoj posao, a učestovao je u pripremi za samit EU”, dodao je Kalinjak.

    Istakao je, da ipak ”ne ide sve po planu”, budući da je atentat uticao na premijerov mišićno-koštani sistem, prenosi slovački portal Aktualiti.

    Fico će se u narednih nekoliko dana obratiti javnosti, ali nije poznato da li će to biti lično ili putem društvenih mreža, rekao je Kalinjak.

    Atentat na Roberta Fica izvršen je 15. maja, a napadač Juraj Cintula (71) je kasnije tokom ispitivanja rekao da je motiv bio neslaganje sa politikom premijera, kao i da nije želio da ga ubije, već samo da “nanese štetu njegovom zdravlju”.