VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • “Ukrajina nije spremna”

    “Ukrajina nije spremna”

    Ukrajina nije spremna da napravi kompromis sa Rusijom i da se odrekne bilo koje teritorije da bi okončala rat, rekao je visoki ukrajinski zvaničnik u utorak na pitanje o izjavi američkog predsedničkog kandidata Donalda Trampa da bi mogao brzo da okonča rat.

    Šef kabineta ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, Andrij Jermak, rekao je novinarima tokom posete Vašingtonu da će Kijev poslušati svaki savet o tome kako da se postigne “pravedan mir”.

    “Rusija je napala Ukrajinu u februaru 2022. godine ali mi nismo spremni da idemo na kompromis za veoma važne stvari i vrednosti… nezavisnost, slobodu, demokratiju, teritorijalni integritet, suverenitet”, rekao je on.Jermak će posetiti Vašington uoči samita NATO sledeće nedelje, gde se očekuje da će Ukrajina biti glavna tema razgovora.

  • Stigli rezultati velikog globalnog istraživanja, Zelenski bi se trebao zabrinuti

    Stigli rezultati velikog globalnog istraživanja, Zelenski bi se trebao zabrinuti

    Uoči samita u julu ove godine kojim se obilježava 7 godina od osnivanja NATO saveza, dobar dio zemalja članica ovaj transatlantski savez gleda uveliko pozitivno, dok je povjerenje u ukrajinskog predsjednika opalo, objavio je u utorak rezultate ankete Pew Research Center.

    U prosjeku 63 posto odraslih u 13 zemalja članica ima pozitivno mišljenje o NATO-u, dok 33 posto ima negativno mišljenje.

    Pozitivni stavovi o NATO savezu značajno su narasli u Turskoj od ispitivanja 2019. A i Mađari imaju bolje mišljenje o savezu. Međutim, u nekolicini zemalja, uključujući Španiju, Švedsku, Veliku Britaniju i SAD, pozitivni stavovi o NATO-u su donekle opali od 2023., kaže Pew Research Center.

    Nakon više od dvije godine od početka rata u Ukrajini, ocjene ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog pomiješane su diljem 35 zemalja NATO članica i onih koje to nisu, a u kojima je provedeno istraživanje.

    U prosjeku 40 posto odraslih u ovim zemljama ima povjerenje da će Zelenskij učiniti pravu stvar glede globalnih pitanja, dok 46 posto nema.

    Većina u samo sedam zemalja ima povjerenje u njegovu sposobnost da se snalazi u međunarodnim poslovima. A povjerenje u njega značajno je opalo u nekoliko zemalja u Evropi i Sjevernoj Americi.

    U Evropi, povjerenje u ukrajinskog predsjednika značajno varira od zemlje do zemlje. Osam od deset odraslih u Švedskoj ima povjerenje u Zelenskog, dok jednako toliko u Mađarskoj nema.

    Povjerenje u čelnika Ukrajine značajno je u opadanju u mnogim zemljama od 2023. godine. Najveći pad dogodio se u Poljskoj, gdje je povjerenje u njega palo za 22 boda od prošle godine.

    Globalni pogled na Rusiju i njenog čelnika, predsjednika Vladimira Putina, vrlo je negativan od početka rata u 2022. godini, iako su se stavovi nešto poboljšali u nekoliko zemalja od prošle ankete.

    No u značajnom broju zemalja, stavovi o Rusiji i Putinu su se poboljšali od zadnjih anketa, primjerice u Argentini.

    U nekoliko evropskih zemalja, osobe koje imaju pozitivan stav o desničarskim populističkim strankama u svojoj zemlji na Rusiju i Putina gledaju pozitivnije nego osobe koje negativno gledaju na te stranke.

    Za ovaj izvještaj ispitano je 44.166 odraslih u 35 zemalja od 5. januara do 21. maja 2024. Godine, prenosi Jutarnji.

  • ATACMS je provaljen

    ATACMS je provaljen

    Ruski stručnjaci temeljno su proučili složen i višekomponentan osigurač rakete “ATACMS “, izjavio je za Sputnjik stručnjak za rad sa naoružanjem.

    “Ova bojeva glava napravljena je za protivbrodsku raketu, a zatim je postavljena na raketu ‘atakams’. Neutralisali smo osigurač. Na njemu je ugrađen međudetonator. Eksploziv je predat na veštačenje”, istakao je neimenovani sagovornik ruskog portala.

    Stručnjaci su uspeli da otvore telo osigurača rakete. Ispostavilo se da se unutra nalazi složen mehanizam sa mogućnošću podešavanja u zavisnosti od zadataka.”Osigurač je bio u položaju za ispaljivanje, na šta ukazuje slovo ‘A’ u posebnom odeljku. Postavljene su četiri detonatorske kapsule. Glavni pogon pokretanja mehanizma zasniva se na magnetnim elementima”, objasnio je.

    Takođe je naglasio da je tako složena konstrukcija povezana sa bezbednošću primene. Trenutno je osigurač, prema njegovim rečima, praktično proučen. “Za nas tu nema nikakvih tajni”, zaključio je on.
    Pentagon je u aprilu potvrdio da je Ukrajini predao operativno-taktičke rakete “ATACMS” povećanog dometa radi upotrebe, kako se tvrdilo, “u okviru suverene ukrajinske teritorije”.

    S druge strane, ruski mediji nedavno su preneli da su ruske znage

     

  • Predaja Kijeva?

    Predaja Kijeva?

    Rusko-ukrajinski sukob će se završiti predajom Kijeva, a ne pregovorima, smatra bivši zamenik pomoćnika ministra odbrane SAD Stiven Brajen.

    Brajen u svom blogu “Vepons end stratedži” ocenjuje da skorašnji predlog Volodimira Zelenskog o indirektnim pregovorima, gde bi potencijalni mirovni sporazum garantovala treća strana, predstavlja “paravan” za sakrivanje od kritika da se Ukrajina ne angažuje dovoljno u postizanju mira, prenosi “Ejža tajms”.

    Bivši zvaničnik Pentagona ističe da su Minski sporazumi već pokazali da posredovani mirovni pregovori neće uroditi plodom, i dodaje da postoje “snažne sile” koje sprečavaju Zelenskog da sedne za pregovarački sto.

    Zašto su pregovori malo verovatni?
    Prvi i glavni razlog zbog kojeg Brajen sumnja da će doći do pregovora jeste to što se SAD i Velika Britanija oštro protive tome, i dodaje da je Vašington učinio sve kako bi sprečio bilo kakav dijalog sa Rusijom, izuzev onog o razmeni zarobljenika.

    Drugi razlog je to što ukrajinski zakoni trenutno zabranjuju pregovaranje sa Rusijom. Brajen navodi da Zelenski u potpunosti kontroliše ukrajinski parlament, koji bi mogao da u sekundi izmeni zakon ako on to zatraži, ali navodi da se to verovatno neće desiti.
    Treći razlog je pritisak koji nacionalisti sa ekstremne desnice, posebno neonacistički bataljon “Azov” vrše na Zelenskog, navodi Brajen.

    Sa druge strane, bivši zvaničnik Pentagona navodi da Moskva ne smatra Zelenskog za legitimnog pregovarača zato što mu je mandat istekao u maju, a imajući u vidu situaciju na terenu, Rusija smatra da će do kolaps i/ili predaja ukrajinske vojske doći uskoro.

    U oba slučaja, ukrajinska vlada će morati da bude smenjena na neki način, možda privremenim vojnim rukovodstvom koje izabere Rusija, ocenjuje Brajen i dodaje da bi to omogućilo Moskvi da formuliše sporazum o kapitulaciji sa privremenim vlastima.

    Ključna poruka za NATO
    Predaja ukrajinske vojske i sporazum sa privremenim vlastima onemogućili bi dalji angažman NATO-a u Ukrajini, što bi potencijalno moglo da otvori vrata ka bezbednosnom dijalogu između NATO-a i Rusije.

    Međutim, Brajen navodi da izbor holandskog premijera Marka Rutea za generalnog sekretara NATO-a ne sluti dobro za budućnost Alijanse.

    Ukoliko Rusija pobedi, što Brajen smatra sve verovatnijim ishodom, ključna poruka za NATO će biti da Alijansa mora da zaustavi svoje širenje i traži stabilniji angažman sa Rusijom u Evropi.

  • Ukrajina odbila Orbanov prijedlog

    Ukrajina odbila Orbanov prijedlog

    Ukrajina je odbila prijedlog mađarskog premijera Viktora Orbana o prekidu vatre, izjavio je zamjenik šefa kabineta Volodimira Zelenskog, prenosi TASS.

    Prethodno su mediji javili da je Orban, koji je danas doputovao u posjetu Kijevu, predložio Zelenskom da obustavi vatru i da počne pregovore sa Rusijom.

    Mađarski premijer je izjavio i da će za Savjet EU pripremiti izvještaj o razgovoru sa Zelenskim kako bi Unija mogla da donese odgovarajuće odluke, javljaju RIA Novosti.

    Mađarska i njena vlada predvođena Orbanom juče su, podsjetimo, započele šestomjesečno predsjedavanje u Savjetu EU, a kao ključan prioritet navedeni su obnova mira i bezbjednost Evrope, ali i proširenje Unije na zemlje Zapadnog Balkana, prenose mediji.

     

  • EU izdvaja dodatnih 1,2 milijarde evra za investicije na Zapadnom Balkanu, dio kolača pripao i BiH

    EU izdvaja dodatnih 1,2 milijarde evra za investicije na Zapadnom Balkanu, dio kolača pripao i BiH

    Evropska komisija je danas objavila šesti investicioni paket u okviru Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan za koji se očekuje da će mobilizovati 1,2 milijarde evra investicija.

    Kroz paket će se osigurati podrška za osam novih vodećih investicija u oblasti vodosnabdijevanja i kanalizacije, tretmana otpadnih voda i željezničkog transporta, kao i inovacija i zelene transformacije malih i srednjih preduzeća. Investicije će se realizovati u bliskoj saradnji sa partnerima sa Zapadnog Balkana i međunarodnim finansijskim institucijama.

    – Naš plan ulaganja od 30 milijardi evra za Zapadni Balkan ostvaruje se sa ovim novim paketom od 1,2 milijarde evra. Kvalitetnom infrastrukturom jača regionalne veze i zbližava nas, što je naš krajnji cilj. Naši partneri sa Zapadnog Balkana grade svoju evropsku budućnost. Ove investicije, zajedno s neophodnim reformama i pristupom našem jedinstvenom tržištu, pripremiće privrede naših partnera za pridruživanje našoj Uniji – rekla je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije.

    Investicioni paket od 1,2 milijarde evra uključuje 300 miliona evra bespovratnih sredstava EU iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), dodatne bilateralne doprinose država članica EU i Norveške, zajmove međunarodnih finansijskih institucija i doprinose privreda Zapadnog Balkana. Paket je usvojio Operativni odbor Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) tokom sastanka od 1. do 2. jula. Nove vodeće investicije obuhvataju tri prioritetne oblasti Ekonomskog i investicionog plana i to: okolina i klima: Rekonstrukcija i rehabilitacija vodovodne i kanalizacione infrastrukture u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini; održivi transport: unapređenje željezničke infrastrukture na Koridoru X, uz brzu vezu Beograd – Velika Plana koja omogućava brži protok putnika i tereta u regionu; podrška poslovnom sektoru: pokretanje novog instrumenta za inovacije i zelenu transformaciju preduzeća u regionu.

    Kao dio inicijative “Global Gateway”, Ekonomski i investicioni plan EU za Zapadni Balkan (2021-2027) ima za cilj podsticanje dugoročnog oporavka, ubrzanje zelene i digitalne tranzicije i podsticanje regionalne saradnje i konvergencije sa EU.

    Planom koji je Evropska komisija usvojila u oktobru 2020. godine mobiliše se do 30 milijardi evra investicija, uključujući devet milijardi evra grantova EU kroz IPA III, tokom sedmogodišnjeg perioda. Od ovog iznosa, pet milijardi evra je izdvojeno kroz WBIF.

    Do sada je EU odobrila programe za mobilizaciju do 17,5 milijardi evra investicija u okviru Ekonomskog i investicionog plana, uključujući 5,4 milijarde evra bespovratnih sredstava EU.

    WBIF je zajednička finansijska platforma pokrenuta prije 15 godina, a okuplja Evropsku komisiju, finansijske organizacije, države članice EU i Norvešku, kako bi se poboljšala saradnja u ulaganjima javnog i privatnog sektora. Podržava socioekonomski razvoj regiona i doprinosi evropskim integracijama Zapadnog Balkana.

    Pored toga što će biti glavno finansijsko sredstvo za implementaciju Ekonomskog i investicionog plana EU, WBIF će igrati važnu ulogu u implementaciji novog Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan od šest milijardi evra, sa dvostrukim ciljem da podstakne socioekonomsku konvergenciju sa EU i ubrza proces pristupanja. WBIF će usmjeriti tri milijarde evra grantova i zajmova u okviru Fonda za podršku prioritetnim investicijama u oblastima transporta, energije, digitalnog i ljudskog kapitala, prenosi Klix.

    – Ekonomski i investicioni plan EU za Zapadni Balkan napreduje bez zastoja, sa zajedničkom ambicijom približavanja regiona EU, što potvrđuje i novi, danas usvojeni investicioni paket. Investicioni okvir za Zapadni Balkan istinski je promijenio sliku regiona u posljednjih 15 godina, uključujući pomoć regionu u povezivanju putne, željezničke, energetske i digitalne infrastrukture, ali i prevazilaženju energetske krize i pandemije COVID-19. Radujemo se nastavku rada sa WBIF jer nam je cilj ubrzati socioekonomsku konvergenciju regije s EU kao dio novog Instrumenta za reformu i rast od šest milijardi evra te ostvariti istinske promjene na terenu u korist kako građana, tako i privrednih subjekata – rekao je komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji.

  • Lukašenko upozorava: Cijeli svijet će zadrhtati zbog nove namjere Zapada – ne smijemo da se opustimo

    Lukašenko upozorava: Cijeli svijet će zadrhtati zbog nove namjere Zapada – ne smijemo da se opustimo

    Oponenti Bjelorusije i Rusije pokušavaju da uvuku obje zemlje u obračun, Zapad želi da dovede eskalaciju do te mjere da će svijet zadrhtati, izjavio je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.

    On je na sastanku sa predsjednikom Državne dume Rusije Vjačeslavom Volodinom, koji se održava u Minsku, rekao da postoji mnogo problema o kojima mora da razgovara sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom.

    – Јedva čekaju da nas uvuku u neke obračune kako bi nas razvukli na toj granici i onemogućili nas da pružamo otpor. To je vrlo ozbiljna situacija i nipošto ne smijemo da se opuštamo – upozorio je Lukašenko.

    Volodin je doputovao u Bjelorusiju u radnu posjetu po nalogu ruskog predsjednika Vladimira Putina radi učešća u svečanostima 3. jula povodom Dana nezavisnosti i 80. godišnjice oslobođenja Bjelorusije od njemačkih okupatora.

    Ranije je portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao da izjave da se ukrajinske trupe koncentrišu na bjeloruskoj granici predstavljaju povod za zabrinutost Moskve, kao i da Putin i Lukašenko mogu da stupe u kontakt tim povodom, ukoliko budu smatrali potrebnim.

  • Zelenski otkrio o čemu je razgovarao sa Orbanom

    Zelenski otkrio o čemu je razgovarao sa Orbanom

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas, nakon sastanka sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Kijevu, da su njih dvojica razgovarali o načinima da se postigne pravičan i dugotrajan mir.

    “Zahvalan sam Mađarskoj što je učestvovala na mirovnom samitu (u švajcarskom Birgenštoku prošlog mjeseca) i što je podržala zajedničko saopštenje sa samita. Naš rad u ovom formatu istinski pomaže da dođe do kraja rata”, naveo je Zelenski u objavi na platformi X.

    On se, takođe, zahvalio Orbanu što je posjetio Ukrajinu prvi put poslije 12 godina.

    Orban je na zajedničkoj pres konferenciji rekao da je zamolio Zelenskog da razmotri hitan prekid vatre i dodao da bi hitan prekid vatre doveo do ubrzavanja mirovnih pregovora sa Rusijom.

    Orban je dodao da Budimpešta želi da poboljša veze sa Ukrajinom i da potpiše bilateralni sporazum o saradnji, ali i da učestvuje u ekonomskom razvoju Ukrajine, prenosi Rojters.

    Do Orbanove posjete došlo je nakon što je Mađarska juče preuzela predsjedavanje EU u narednih šest mjeseci.

  • Da li će stranka Marin Le Pen ostati blagonaklona prema Republici Srpskoj

    Da li će stranka Marin Le Pen ostati blagonaklona prema Republici Srpskoj

    Ishod parlamentarnih izbora u Francuskoj nestrpljivo se čeka u Srpskoj, jer ukoliko Marin Le Pen osvoji vlast mogla bi da se nastavi dobra saradnja Nacionalnog okupljanja sa vlastima u Republici Srpskoj.

    Podsjećamo, najbliži saradnici Le Penove su prije dvije godine posjetili Republiku Srpsku i prisustvovali proslavi Dana Republike 9. januara.

    Tada je u RS doputovala delegacija iz Francuske koju su predvodili poslanici u Evropskom parlamentu Tijeri Marijani i Erve Živen. Marijani je, tada nakon susreta sa Miloradom Dodikom, rekao “da ima mnogo neistina koje se govore u Strazburu i Briselu, zbog čega su došli u Banjaluku da utvrde istinu i podrže Srpsku”.

    Univerzitetski profesor političkih nauka Srđan Perišić ističe da je Le Penova antiglobalistička partija te da su oni do sada pokazivali da su protiv NATO i Evropske Unije.

    – Time su bili saveznici aktuelnoj Vladi RS i predsjedniku Srpske, koji zagovara jednu antiglobalističku politiku. Međutim, ako Nacionalno okupljanje uspije da dođe na vlast, vidjećemo da li će saradnja između Dodika i Vlade RS biti nastavljena sa njima, jer ne možemo zaboraviti da su predstavnici te partije dolazili na obilježavanje 9. januara – kaže Perišić.

    On navodi i da treba sačekati da se vidi da li će Le Penova pobijediti u drugom krugu, i da li će uspjeti pored svih nemira i sukoba u Francuskoj da dođe na vlast.

    – Da li će ta saradnja i dalje biti nastavljena sa rukovodstvom Srpske veliko je pitanje. Neko ko dolazi na vlast sklapa sporazume sa službama i francuskim elitama. Hoće li Le Penova ostati na antiglobalističkom nivou i da li će imati dobre odnose sa Rusijom, to su pitanja za koja sad nemamo odgovor. Ako bude ostala, onda će to bude dobro za RS, ukoliko budu odstupili od antiglobalizma onda to neće biti dobro za RS – rekao je Perišić.

    Međutim, on objašnjava i da su globalističke elite u Francuskoj, koje formalno predvodi Emanuel Makron, pozvali ljevičare da zaustave pobjedu Le Penove.

    – Do idućeg kruga parlamentarnih izbora, doći će do zastrašivanja Francuza i tada će se vidjeti da li će uspjeti da spriječe pobjedu Le Penove – kaže on.

    Kosovo je Srbija
    Podsjećamo, Le Penova je više puta govorila ono što mnogi u Srbiji žele da čuju, a to je da Kosovo nije trebalo da postane nezavisno. Tokom izbora 2017. godine izjavila je da će ako pobijedi poništiti priznavanje nezavisnost Kosova.

    – Kosovo je sveta srpska i hrišćanska zemlja koja je posljednja brana stvaranju nove Islamske države u Evropi. Prema Srbima je načinjena ogromna nepravda devedesetih i Evropa je dužna da tu nepravdu ispravi – rekla je tada Le Penova i trpjela velike kritike Albanaca zbog svojih izjava.

    Međutim, kada je pitanje članstva Srbije u Evropskoj uniji, ona nije oduševljena tom idejom, zbog toga što ni samu EU ne voli.

    – Kao što znate, mi se borimo protiv političkog sistema koji predstavlja EU i, shodno tome, principa proširenja koji je prije svega proces prenosa suvereniteta i razvodnjavanja identiteta – rekla je ona.

     

  • Ukrajini preti bankrot već u avgustu?

    Ukrajini preti bankrot već u avgustu?

    Ukrajinske vlasti mogu objaviti bankrot već u avgustu, ako se ne dogovore sa investitorima o restruktuiranju duga, piše londonski “Ekonomist”.

    List ističe da vojne operacije nanose „veliku štetu ukrajinskoj ekonomiji“, njen bruto domaći proizvod (BDP) je za četvrtinu manji nego početkom 2022. godine. Istovremeno, dug u junu je dostigao 94 odsto BDP-a, a žalosno stanje infrastrukture u zemlji pogoršava ekonomsku situaciju, ističe “Ekonomist”.

    Iako Ukajina dobija podršku Zapada, ona uglavnom dolazi u vidu vojne pomoći, a ne gotovine i Kijev će se „uskoro suočiti sa akutnim nedostatkom gotovine“.

    „Ukrajina ima mjesec dana da izbjegne bankrot“, ističe “Ekonomist”, pošto 1. avgusta ističe rok za isplatu duga.

    Kako piše list, malo je vjerovatno da će Kijev za to vrijeme moći da se dogovori sa privatnim investitorima o otpisu duga. Najverovatniji scenariji uključuju postizanje dogovora o odlaganju isplate duga do 2027. godine ili proglašenje bankrota. U svakom slučaju, Ukrajina neće početi da plaća kamate povjeriocima, prenose Vesti online.

    Bankrot će pokazati da privatni investitori ne veruju zapadnim saveznicima Kijeva, koji ih materijalno pomažu. Dugoročno, ovo će stvoriti probleme u obnovi zemlje, zaključuje “Ekonomist”.