VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Kako će se nova kompozicija vođstva EU odraziti na naš region

    Kako će se nova kompozicija vođstva EU odraziti na naš region

    U Evropskoj uniji je prošle sedmice došlo do dogovora o tri ključne pozicije, a dogovor pokazuje da će fokus spoljne politike EU biti veći na Ukrajini i istoku Evrope nego na zapadnom Balkanu.

    Međutim, to ne znači da zapadni Balkan neće ostati pri vrhu agende, nego znači da će najveći dio resursa EU biti usmjeren na Ukrajinu i na istočno susjedstvo. To je posebno očigledno zbog činjenice da je Kaja Kalas, premijerka Estonije i žestoka kritičarka Moskve, izabrana za prvu osobu EU diplomatije, odnosno zamijenila bi Žozefa Borela, trenutnog visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednost. Značajno je i da će Ursula fon der Lajen, takođe kritičarka Moskve, ali i osoba koja se lično založila za prijem zapadnog Balkana u EU, ukoliko bude potvrđena u Evropskom parlamentu, što je izvjesno, ostati predsjednica Evropske komisije i u sljedećem mandatu i tamo će predstavljati grupaciju konzervativaca.

    Jedan od razloga što bi se fokus mogao prebaciti na istočno susjedstvo je i činjenica da se na zapadnom Balkanu reforme sprovode veoma sporo, a u BiH su potpuno stale. Za razliku od BiH, Ukrajina je ispunila većinu preduslova za pokretanje pregovora. Iako stoji činjenica da Ukrajina uživa velike simpatije u EU, niko upućen ne može negirati da predano ispunjavaju sve ono što Brisel traži od njih, čak i kad se radi o osjetljivim pitanjima političkih prava nacionalnih manjina u Ukrajini.

    Faris Kočan, politički analitičar iz Slovenije i ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, takođe misli da će fokus nove garniture u EU biti na Ukrajini, ali i na migracijama i Zelenoj agendi.

    “U geopolitičkom smislu je sad jako bitno da li će Donald Tramp uspjeti pobijediti, što znači da bi se SAD mogle povući iz Ukrajine, a zauzvrat to znači da će biti potreban snažniji i intenzivniji angažman i EU”, rekao je on za “Nezavisne”. Iako se slaže da će fokus biti na Ukrajini, on misli da će zapadni Balkan ostati na agendi, samim tim što i Ukrajinu i zapadni Balkan veže rusko pitanje.

    “Na zapadnom Balkanu Rusija ipak ostavlja bitne tragove, na koje EU neće ostati imuna”, smatra on.

    Kočan takođe ističe da je bitan i zaokret EU udesno, s obzirom na rezultate izbora, ali i činjenicu da 60 odsto zemalja EU vode konzervativne i desne stranke.

    “Vjerovatno će doći do više okretanja unutar EU, što sigurno nisu dobri signali za zapadni Balkan. Ako gledamo i predizborne kampanje, u fokusu su bili zelena tranzicija, migranti i rat u Ukrajini, kao i pitanje Rusije. U tom smislu zaista postoji mogućnost da će EU više fokusa stavljati na pitanje istočne Evrope, rata u Ukrajini i Rusiju”, smatra on.

    Napomene radi, osim Kalasove i Fon der Lajenove, na čelo Evropskog savjeta, najvišeg tijela EU, biće imenovan Antonio Kosta, bivši premijer Portugala i predstavnik socijaldemokratskog bloka u EU, umjesto Belgijanca Šarla Mišela.

    Za zapadni Balkan značajno je i to što će Mađarska preuzeti šestomjesečno predsjedavanje Savjetom EU, jednom vrstom gornjeg doma parlamenta EU, a Viktor Orban, mađarski premijer, stavio je do znanja da će proširenje na zapadni Balkan biti u vrhu njihovih prioriteta. Ono što će za mađarsko predsjedavanje biti izazov je nepovjerenje većine drugih članica EU prema njemu i činjenica da je želio da spriječi Fon der Lajenovu da postane predsjednica, pa ostaje da se vidi u kojoj mjeri će uspjeti da realizuje svoje ciljeve.

  • Tramp ima imunitet za radnje preduzete na funkciji

    Tramp ima imunitet za radnje preduzete na funkciji

    Vrhovni sud potvrdio je da bivši predsjednici imaju imunitet od krivičnog gonjenja za određene radnje preduzete na funkciji, ali ne i za radnje preduzete u privatnom svojstvu.

    Vrhovni sud je istovremeno odbacio odluku kojom se odbija pokušaj bivšeg predsjednika Donalda Trampa da se zaštiti od krivičnih tužbi, uključujći one koje se odnose na njegove napore da poništi svoj izborni poraz 2020. godine.

    Sud je presudio sa šest glasova prema tri da bivši predsjednici uživaju imunitet za radnje koje preduzimaju u okviru svojih ustavnih ovlaštenja.

    Ovom presudom je prvi put od osnivanja zemlje u 18. vijeku Vrhovni sud proglasio da bivši predsjednici mogu biti zaštićeni od krivičnih optužbi u svakoj instanci.

    Glavni sudija DŽon Roberts objavio je odluku u ime konzervativne većine od šest sudija. Protiv je bilo troje sudija liberalnog opredjeljenja.

    Odluka je donijeta ka odgovor na Trampovu žalbu na odluku nižestepenog suda kojom se odbija njegov zahtjev za imunitet. Sud je o predmetu odlučio posljednjeg dana svog mandata.

    Tramp je republikanski kandidat koji je izazvao demokratskog predsjednika DŽozefa Bajdena na američkim izborima 5. novembra.

    Malo je vjerovatno da bi bilo kakvo suđenje po optužbama koje je pokrenuo specijalni tužilac DŽek Smit moglo da bude završeno prije izbora.

    Tramp je tvrdio da je imun na krivično gonjenje jer je bio predsjednik u vrijeme kada je preduzeo radnje koje su dovele do optužbi. Smit se protivio predsjedničkom imunitetu na osnovu principa da niko nije iznad zakona.

    Tramp /78/ je prvi bivši predsjednik SAD koji je krivično gonjen, kao i prvi bivši predsjednik osuđen za krivično djelo.

  • Raspoređeni su: Sprema se napad na Bjelorusiju?

    Raspoređeni su: Sprema se napad na Bjelorusiju?

    Izjave da se ukrajinske trupe koncentrišu na bjeloruskoj granici predstavljaju povod za zabrinutost Moskve, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Bjelorusija je savezna država. Imamo posebne formate dijaloga preko svih odgovarajućih odeljenja, uključujući specijalne službe. I naša ministarstva odbrane su u stalnom kontaktu kao partneri. Stoga su to razlozi za zabrinutost ne samo za Minsk, već i za Moskvu, jer smo mi zaista saveznici i partneri”, rekao je Peskov novinarima.

    Odgovarajući na pitanje o mogućim kontaktima na tu temu predsednika Rusije i Belorusije, Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka, portparol je primetio da lideri zemalja to mogu da urade, ako budu smatrali da je to potrebno.

    Ranije je načelnik Generalštaba Oružanih snaga i prvi zamenik ministra odbrane Bjelorusije Pavel Muravejko izjavio da je situacija na granici sa Ukrajinom teška, da se menja svakog dana i to ne nabolje.

     

  • Kremlj pažljivo prati izbore u Francuskoj

    Kremlj pažljivo prati izbore u Francuskoj

    Kremlj pažljivo prati francuske parlamentarne izbore na kojima vodi desničarska stranka Nacionalno okupljanje, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Sigurno da pažljivo pratimo izbore. Potvrđeno je ono što smo ranije vidjeli u brojnim evropskim zemljama, uključujući u Francuskoj. Vjerujem da treba sačekati drugi krug, iako je prilično jasno šta francuski birači žele”, naglasio je Peskov, prenosi Srna.

    U Francuskoj je juče održan prvi krug parlamentarnih izbora, u kojem je stranka ekstremne desnice dobila 33,15 odsto glasova. Na drugom mjestu bio je ljevičarski Novi narodni front, dok je koalicija Zajedno za Republiku predsjednika Francuske Emanuela Makrona zauzela treće mjesto, podsjeća TASS.

  • Drama u Camp Davidu: Porodica preklinjala Bajdena

    Drama u Camp Davidu: Porodica preklinjala Bajdena

    Porodica Džoa Bajdena, predsjednika SAD, u nedjelju mu je pružila podršku za ostanak u predsjedničkoj utrci, a zatim su nasamo raspravljali o tome treba li otpustiti njegove glavne saradnike nakon kriminalno lošeg sučeljavanja koji je naštetio kompletnoj kampanji, prenosi CNN.

    Prva dama Džil Bajden, sin Hanter i unuci okupili su se u Camp Davidu na ranije dogovorenom okupljanju gdje su preklinjali trenutnog predsjednika da se nastavi boriti za drugi mandat na čelu zemlje.

    Frustrirani timom koji je Bajdena pripremao za sučeljavanje s Donaldom Trampom, raspravljali su o tome je li neki od glavnih savjetnika zaslužio otkaz i trebaju li napraviti neke promjene u timu.

    Međutim, Bajden je poznat po tome što je odan i zaštitnički nastrojen prema svojim bliskim saradnicima te ne voli otpuštati pomoćnike. Divljenje i podrška koju je iskazala predsjednikova porodica popraćeni su javnim hvalospjevima prve dame. Porodično okupljanje dogodilo se u trenutku kad se Bajden suočava s lavinom poziva da odustane od daljnje borbe.

    Raspravljalo se o tome na koji način članovi Bajdenovog tima mogu pomoći predsjedniku te nije bilo govora o ponovnom razmatranju kandidature, tvrde savjetnici. Bajden revno prikuplja podatke, dokaze i ankete, ali čega rezultate većeg uzorka i istraživanja koji će pristići ove sedmice.

    Cijeli se tim priprema za lošije rezultate i pad podrške, no za to ne krive Bajdenovu izvedbu na sučeljavanju nego žestoke medijske napise koji se bave njegovim pogreškama. Šok nakon sučeljavanja još je uvijek prisutan, ali predsjednikova porodica saglasna je oko toga da se ne bi trebao povući iz utrke.

    Stajalište porodice ipak bi se moglo promijeniti ako Bajden u narednim danima nastavi silaznom putanjom. Mišljenje porodice o daljnjim koracima kampanje i određivanju njegove političke budućnosti, predsjedniku je važnije nego mišljenja stručnih suradnika i savjetnika čiji je rad pod povećalom nakon neuspjeha.

    Stranački insajderi otvoreno postavljaju pitanje kako su i zašto dopustili Bajdenu da izađe na sučeljavanje s Donaldom Trampom ako za to nije bio spreman. Prije tog događaja, savjetnici su s predsjednikom proveli cijelu sedmicu u Camp Davidu pripremajući ga za borbu s Trampom, no čini se kako to nije bilo dovoljno.

    Bijes prema nekim od ključnih suradnika počeo se širiti u javnost. Džon Morgan, advokat s Floride i jedan od najistaknutijih donatora Demokratske stranke, problematičnima je izdvojio višu savjetnicu Anitu Dan i njenog supruga Boba Bauera koji je Bajdenov lični advokat.

    “Bajdena je predugo zavaravala vrijednost Anite Dan i njezinog supruga. Moraju otići… DANAS, napisao je Morgan na X-u, a bijela kuća odbila je komentarisati objavu, prenosi Jutarnji.

  • SAD: Spremni smo dodatnim sankcijama odgovoriti Dodiku

    SAD: Spremni smo dodatnim sankcijama odgovoriti Dodiku

    Portparol Bijele kuće Jake Sullivan poručio je da će Sjedinjene Američke Države nastaviti odgovarati na secesionizam i napade na Dejtonski mirovni sporazum.

    Istakao je da su SAD zabrinute zbog povećanih prijetnji teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

    “Nastavićemo odgovarati na secesionističke akcije i napade na Dejtonski mirovni sporazum, uključujući korištenje dodatnih sankcija”, rekao je Sullivan.

    Izrazio je podršku visokom predstavniku Kristijanu Šmitu i korištenju Bonskih ovlaštenja, kada je to potrebno, odnosno za odbranu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    “Nastavićemo biti uz građane BiH i njihov cilj postizanja demokratske i prosperitetne BiH integrisane u evroatlantsku zajednicu”, kazao je Sullivan.

    Američka administracija je već nekoliko puta povukla poteze s ciljem smirivanja Dodikovih zapaljivih akcija.

    Sankcionisani su mnogi pojedinci i firme, koje su povezane s porodicom Dodik i koje pomažu ili direktno učestvuju u secesionizmu i napadu na ustavni poredak BiH, koji Dodik predvodi.

    Posljednje sankcije su došle u vidu blokiranja nekoliko firmi iz Republike Srpske, koje su se nedavno reorganizovale, kako bi bio omogućen rad firmi, koje su ranije stavljene pod sankcije, poput ATV-a.

    Sada su na listu dodati Sirius, UNA TV, ali i kompanija u koju su “prebačeni” radnici i poslovanje ATV-a.

    Govoreći o pojedincima, na crnoj listi su od ranije Milorad Dodik i njegovo dvoje djece Gorica i Igor, Željka Cvijanović, Radovan Višković, ministri iz Srpske Miloš Bukejlović, Petar Đokić i Alen Šeranić, a to je samo jedan dio ukupno sankcionisanih.

     

  • Putin može da trlja ruke: Sve ide po planu

    Putin može da trlja ruke: Sve ide po planu

    Ruska ministarka poljoprivrede Oksana Lut izjavila je da zemlje BRIKS-a podržavaju projekat berze žitarica koji je planiran da bude uspostavljen na inicijativu Rusije.

    Ministarka Lut je u obraćanju novinarima u ruskoj prestonici Moskvi podsetila da je ruski predsednik Vladimir Putin pre nekog vremena naredio uspostavljanje berze žitarica objašnjavajući da je projekat dogovoren u konsultaciji sa BRIKS-om.

    “Zahvalni smo svim zemljama članicama BRIKS-a na podršci ruskoj inicijativi za uspostavljanje berze žitarica”, rekla je Lut, prenosi Biznisinfo.

    Istakla je da će o svim detaljima projekta razgovarati sa čelnicima zemlja BRIKS-a.

    “Radićemo sa našim kolegama na kreiranju i razvoju ove platforme i pružanju mogućnosti plaćanja nacionalnim valutama zemalja BRIKS-a”, dodala je.

    Zemlje BRIKS-a, uključujući Brazil, Indiju, Rusiju, Kinu i Južnu Afriku, poseduju više od 30 posto globalnog poljoprivrednog zemljišta.

    BRIKS takođe čini više od 40 posto svetske proizvodnje žitarica i mesa, skoro 40 posto mlečnih proizvoda i više od 50 posto ukupne proizvodnje ribe i morskih plodova.

     

  • Panika je počela

    Panika je počela

    Na raspolaganju ruskim specijalistima našao se sistem za navođenje i korekciju leta američke operativno-taktičke rakete ATACMS, otkrio je anonimni specijalista za oružje.

    Prema njegovim rečima, ruske snage sada proučavaju taj sistem.

    Rakete koje su SAD isporučile Ukrajini, a koje su došle u ruke ruskih stručnjaka, pored bojeve glave ATACMS, imaju sistem za navođenje sa tri laserska prstenasta žiroskopa, zahvaljujući kojima rakete ostaju na konstruisanoj balističkoj putanji, preneo je RT Balkan pisanje RIA Novosti.

    Tu je i GPS antena, zahvaljujući kojoj se korekcija vrši na primarnoj i poslednjoj deonici balističke putanje, pojasnio je sagovornik ruske agencije.

    Specijalisti su, napomenuo je, imali priliku da proučavaju rad raketnih sistema duž celog leta, kao i mogućnost korekcije kursa.

    Pentagon je u aprilu potvrdio su Ukrajini poslate operativno-taktičke rakete proširenog dometa ATACMS i da je Kijevu dozvoljeno da ih koristi “unutar suverene ukrajinske teritorije”. Međutim, sa dometom od 300 kilometara, zahvata se veliki pojas ruske teritorije, i omogućava dejstvo po celom Krimu, skoro po svim oblastima koje su prisajedinjene Ruskoj Federaciji, a takođe i po jednom značajnom pojasu u dubini ruske teritorije, posebno Belgorodske i Kurske oblasti.

    ATACMS je operativno-taktička balistička raketa koja se može lansirati iz višestrukih raketnih sistema, uključujući M142 HIMARS.

    Prošlog oktobra, ruski predsednik Vladimir Putin nazvao je odluku SAD da isporuče ove rakete Ukrajini još jednom greškom koja stvara dodatnu pretnju, a neće moći radikalno da promeni situaciju na frontu.

     

  • Opasan plan Zelenskog

    Opasan plan Zelenskog

    Vladimir Zelenski želi da iskoristi sve mogućnosti zapadnog naoružanja protiv Rusije zbog neuspeha ukrajinske vojske na frontu, rekla je bivša savetnica za nacionalnu bezbednost Donalda Trampa Kejti Mekfarlend u intervjuu za Foks biznis.

    “To traje već godinu i po dana. On želi ne samo da dobije dodatno oružje, već i da ga upotrebi na potpuno drugačiji način protiv Rusije. Imaju za cilj da ostanu ravnopravni. Ukrajina želi da podigne ulog”, primetila je ona.

    Mekfarlend je naglasila da su sva finansijska sredstva koja Vašington prebacuje Kijevu namenjena održavanju postojećeg stanja i da polako gube tlo pod nogama.

    Pored toga, dodala je, u takvim sukobima iscrpljivanja uvek pobeđuje zemlja sa više resursa i sredstava. U aktuelnom sukobu to je Rusija, zaključila je Mekfarland.

    Savetnik predsednika SAD za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan rekao je u junu da se ovlašćenje za upotrebu američkog oružja na ruskoj teritoriji primenjuje na sve teritorije na kojima ruske trupe prelaze granicu Ukrajine.

    “SAD dozvoljavaju ukrajinskim trupama da napadaju ruske snage koje se povlače na rusku teritoriju artiljerijom i drugim kopnenim sistemima”, rekala je ona.

    U početku, dozvola za napad na ruske teritorije američkim oružjem bila je povezana samo sa oblastima koje se graniče sa regionom Harkov.

     

  • Mađari preuzimaju predsjedavanje EU

    Mađari preuzimaju predsjedavanje EU

    Mađarska danas započinje šestomjesečno predsjedavanje EU, a jedna od važnih tačaka agende u sljedećih šest mjeseci biće proširenje na balkanske zemlje, uključujući BiH i Srbiju.

    TASS podsjeća da su BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija zvanični kandidati za učlanjenje u EU, te da Mađarska smatra da će njihovo pristupanje bloku dati novu energiju i podstrek koji su Uniji danas veoma potrebni.

    Međutim, Mađarska vjeruje da proces proširenja ne toleriše dvostruke aršine, te da treba izbjeći politizaciju tog pitanja.

    Iz Budimpešte naglašavaju da Ukrajina, koja uživa podršku bloka za učlanjenje, mora da ispuni isti kriterijum kao ostali kandidati.

    Budimpešta preuzima predsjedavanje od Belgije, u vrijeme ozbiljnog neslaganja sa rukovodstvom EU, uključujući u pitanjima sukoba u Ukrajini i migracije. Predsjedavanje EU će u decembru preuzeti Poljska.

    Komplikovani odnosi Budimpešte i Brisela mogu da se vide i u motu mađarskog predsjedništva “Učinimo Evropu opet velikom!”, koji je sličan sloganu koji u kampanji koristi bivši američki predsjednik Donald Tramp, kojeg ne podržava rukovodstvo EU, ali ga otvoreno podržava mađarski premijer Viktor Orban.

    Orban je ranije istakao da je okončanje sukoba u Ukrajini glavni prioritet agende Mađarske, uz napomenu da taj sukob baca sjenku na sve događaje u EU.

    Suprotno tome, predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen ne govori o prekidu sukoba, već o pobjedi Ukrajine po svaku cijenu.