Kategorija: Svijet

  • Stoltenberg predložio petogodišnji paket pomoć Kijevu

    Stoltenberg predložio petogodišnji paket pomoć Kijevu

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg predložio je petogodišnji paket vojne pomoći Ukrajini od 100 milijardi evra, kojim bi Alijansa pružila direktniju podršku Kijevu, potvrdila su petorica neimenovanih diplomata.

    Diplomate navode da će NATO u skladu sa tim planom preuzeti neke obaveze koordinisanja od takozvane Ramštajn grupe koju predvode SAD, s ciljem da se zaštiti od bilo kakvog smanjenja američke podrške ukoliko se Donald Tramp vrati u Bijelu kuću, prenosi Srna.

    Očekuje se da će se o ovom prijedlogu razgovarati na sastanku ministara spoljnih poslova NATO-a da bi se stekli uslovi da ovaj paket pomoći bude usvojen tokom samita Alijanse koji se održava u julu u Vašingtonu.

    Do sada se NATO kao organizacija ograničavao na nesmrtonosnu pomoć Ukrajini zbog bojazni da bi direktnija uloga mogla da izazove eskalaciju tenzija sa Rusijom. Većina njenih članica snabdijeva Ukrajinu oružjem na bilateralnoj osnovi.

  • Razoran zemljotres pogodio Tajvan

    Razoran zemljotres pogodio Tajvan

    U snažnom zemljotresu jačine 7,2 stepena koji je rano jutros pogodio Tajvan, poginule su najmanje četiri osobe, a više od 50 je povrijeđenih.

    Ovo je najjači potres koji je pogodio ovo ostrvo u posljednjih 25, prenose agencije.

    Američka geološka služba saopštila je da je epicentar zemljotresa jačine 7,4 stepena bio 18 kilometara južno od tajvanskog grada Hualijen, na dubini od 34,8 kilometara. Tajvanska služba navela je da je jačina zemljotresa bila 7,2 stepena, na dubini od 15,5 kilometara.

    Upozorenja na cunami izdata su u prvim trenucima posle potresa na Tajvanu, kao i u dijelovima južnog Japana i na Filipinima, ali je opasnost u međuvremenu prošla, saopštio je Pacifički centar za upozorenja na cunami.

    Zemljotres je izazvao klizišta a nekoliko zgrada je srušeno, prenose lokalnim mediji.

    Na tajvanskim televizijskim stanicama prikazani su snimci nekih porušenih zgrada u Hualijenu. Vatrogasna služba saopštila je da su srušene dve zgrade i da se vjeruje da su ljudi zarobljeni ispod ruševina, prenosi Glas Amerike.

    Više od 80.000 domaćinstava je bez struje.

    Naknadni potresi – od kojih je jedan bio jačine 6,5 stepeni – osjetili su se i u Tajpeju gde je podzemna željeznica na kratko prestala da radi, ali je kasnije saobraćaj obnovljen. Zemljotres se, prema Rojtersu, osjetio sve do Šangaja.

    Japanska meteorološka služba saopštila je prvobitno da je zemljotres bio jačine 7,7 stepeni. Očekivalo se da talasi do tri metra stignu do velikih dijelova japanske jugozapadne obale, ali su samo manji talasi stigli su do nekih ostrva.

    Japan je kasnije snizio nivo upozorenja. Na glavnom aerodromu u južnoj japanskom regionu Okinava obustavljeni su svi letovi zbog upozorenja na cunami. Nije bilo izvještaja o šteti u Japanu.

    Filipini su takođe izdali upozorenje na cunami, a vlasti su pozvale stanovnike priobalnog područja u 23 pokrajine da se evakuišu.

  • Četiri članice EU razmatraju priznavanje Palestine do jula

    Četiri članice EU razmatraju priznavanje Palestine do jula

    Španija će priznati nezavisnost Palestine do jula, rekao je španski premijer Pedro Sanchez novinarima u ponedjeljak i biće “jedna od četiri zemlje koje će zajedno priznati Palestinu”.

    Španski premijer Pedro Sanchez potvrdio je u ponedjeljak, u sklopu turneje po Jordanu, Kataru i Saudijskoj Arabiji, da će Španija priznati nezavisnost Palestine do jula . Prema njegovim riječima, uskoro će se u Evropskoj uniji formirati “kritična masa” ljudi, što će potaknuti još više država članica da priznaju Palestinu.

    Među njima je i Slovenija, koja je krajem marta potvrdila da je spremna da zajedno sa ostalim partnerima prizna Palestinu. Pored Španije, Irska i Malta trebale bi zajednički priznati nezavisnost Palestine, prenosi Reuters.

    Sanchez je 22. marta, tokom sjednice Evropskog savjeta, rekao da će to učiniti kada se za to “steknu okolnosti i akcija bude djelotvorna”.

    Slovenački premijer Robert Golob naglasio je da su on i njegove kolege razgovarali o uslovima pod kojima bi se moglo provesti priznanje Palestine.

    Odluku četvorke pozdravio je i predsjednik Evropskog savjeta Charles Michel. On smatra da je dobra ideja ako je njena svrha pokretanje procesa obnavljanja bliskoistočnog mirovnog procesa.

    Sanchez je u ponedjeljak izrazio očekivanje da će se sukob u Gazi okončati prije evropskih izbora 9. juna.

    Izrael je na odluku kvarteta iz EU odgovorio rekavši da je njihov plan “nagrada za terorizam” koja bi smanjila mogućnost rješavanja sukoba u Gazi, prenosi n1.

  • Zelenski spustio dob za mobilizaciju s 27 na 25 godina

    Zelenski spustio dob za mobilizaciju s 27 na 25 godina

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas je potpisao nacrt zakona koji predviđa spuštanje dobi za vojnu mobilizaciju s 27 na 25 godina, dok oružanim snagama nedostaje ljudi za otpor Rusiji.

    Taj nacrt zakona, koji je izglasan još prije godinu dana u ukrajinskoj Radi, a čekao je potpis predsjednika, stupa na snagu u srijedu, stoji na internetskoj stranici parlamenta, prenosi Index.

    Ukrajinska vlada zatim mora u roku od šest mjeseci uskladiti različite regulatorne tekstove s novom dobi za mobilizaciju.

    Ukrajinska vojska pretrpjela je gubitke čiji se razmjeri drže u tajnosti, a danas se za razliku od početka sukoba bori s pronalaženjem dobrovoljaca za frontu.

    Zelenski je u decembru prošle godine rekao da mu je vojska ponudila mobilizaciju do 500.000 dodatnih ljudi, a taj je broj novi vrhovni zapovjednik ukrajinske vojske Oleksandr Sirskij u međuvremenu smanjio.

    Trenutni sastav mobilizacije mnogi Ukrajinci smatraju nepravednim, neučinkovitim i često korumpiranim, a čuju se i zahtjevi za demobilizacijom onih koji su dugo bili na frontu.

  • Šojgu: Preko 80.000 mrtvih

    Šojgu: Preko 80.000 mrtvih

    Gubici oružanih snaga Ukrajine od početka godine iznose preko 80.000 ljudi i 14.000 jedinica naoružanja, saopštio je ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu.

    Takođe, ukrajinske snage su izgubile, kako tvrdi, 1.200 tenkova i oklopnih vozila.

    Nakon propale kontraofanzive, Oružane snage Ukrajine pokušavaju da se učvrste na pojedinim linijama i položajima, ali nisu uspele da ostvare ciljeve ni u jednom pravcu.

    Ruska vojska nastavlja da potiskuje ukrajinske formacije na zapad, saopštio je ruski ministar na sednici sa vojnim vrhom.

    Od početka godine pod kontrolu Oružanih snaga Rusije u novim regionima prešlo je više od 400 kvadratnih kilometara teritorije.

    Ruska vojska je u martu oslobodila pet naseljenih mesta – Neveljsko, Orlovka, Tonenjko, Krasno u DNR i Mirno u Zaporoškoj oblasti, rekao je Šojgu.

    Uprkos tome što nema uspeha na kontakt liniji, Kijev i dalje pokušava da ubedi svoje zapadne sponzore da je u stanju da se suprotstavi ruskoj vojsci, ocenio je ruski ministar. Zbog toga pokušava da prebaci borbe na teritoriju Rusije, pribegavajući terorističkim aktima i granatiranju civilnog stanovništva.

    “Naše Oružane snage reaguju asimetrično na takve zločine ukrajinskih militanata. U martu su visoko preciznim oružjem i dronovima izvedena dva masovna i 190 grupnih napada na teritoriju Ukrajine. Pogođeni su objekti vojne i energetske infrastructure”, saopštio je Šojgu.

    Šojgu je poručio da će ruska vojska nastaviti da potiskuje protivnika i da smanjuje njegove borbene kapacitete.

  • Blinken: Kritičan trenutak za Ukrajinu u ratu protiv Rusije

    Blinken: Kritičan trenutak za Ukrajinu u ratu protiv Rusije

    Ukrajina se nalazi u “kritičnom trenutku” rata sa Rusijom i hitno joj je potrebna veća podrška Zapada, izjavio je danas američki državni sekretar Entoni Blinken.

    “Apsolutno je neophodno da Ukrajinci dobiju potrepštine za odbranu, posebno kada je riječ o municiji i protivvazdušnoj odbrani”, rekao je Blinken tokom posjete Francuskoj, navodi Rojters prenosi Tanjug.

    On je istakao da je iz tog razloga američki predsjednik Džozef Bajden zatražio od Kongresa da što prije obezbijedi dopunski budžet za vojnu pomoć Kijevu.

    Bajden je pozvao Predstavnički dom američkog Kongresa koji kontrolišu republikanci da podrži paket vojne i finansijske pomoći, ali je predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson mjesecima odlagao to pitanje.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će, ako Ukrajina ne dobije pomoć, njegove snage morati da se povlače “malim koracima”.

    Blinken i francuski ministar odbrane Sebastijen Lekorni ranije su posjetili fabriku u kojoj se proizvode topovi haubice “Cezar” kompanije Nekster.

    Lekorni je rekao da Nekster radi na proizvodnji 12 “Cezara” mjesečno.

  • Rusi kreću?

    Rusi kreću?

    Analitičari Instituta za proučavanje rata (ISW) smatraju da bi Rusija mogla da skoncentriše ofanzivu velikih razmera u zapadnom delu Donjecke oblasti.

    Njihova procena je i da bi ta ofanziva mogla da krene u kasno proleće ili leto. ISW takođe dodaje da će ruske trupe moći da pokrenu ofanzivu u samo jednoj operativnoj oblasti.

    Ukrajinski zvaničnici su nedavno upozorili da Rusija jača snage duž osovine Harkov-Luganjsk, u blizini ratom razorenih gradova Bakhmut i Avdejevka, te u zapadnom delu Zaporoške oblasti.

    Međutim, ISW veruje da će ruske snage verovatno biti u stanju da pokrenu usklađenu ofanzivu velikih razmera u samo jednom operativnom području zbog ograničenog ljudstva i planiranja.

    Osim toga, ISW je primetio da su ukrajinske snage izgleda odbile mehanizovani napad veličine ruskog bataljona u blizini Avdejevke 30. marta, prvi mehanizovani napad veličine bataljona otkako su ruske snage pokrenule kampanju za zauzimanje tog grada krajem oktobra 2023.

    Ruske snage, uključujući jedinice ruskog 6. tenkovskog puka (90. tenkovska divizija, Centralna vojna oblast [MD]), navodno su angažovale 36 tenkova i 12 borbenih vozila pešadije (IFV) u velikom mehanizovanom napadu u blizini sela Tonenke 30. mart.

    Istovremeno, ukrajinske snage su tokom napada uništile 12 ruskih tenkova i osam IFV, a ruski frontalni napad nije uspio da probije ukrajinske linije.

    Analitičari veruju da je sposobnost Ukrajine da odbije ofanzivu od 30. marta, posebno u blizini Avdejevke, gde su ukrajinske snage morale brzo da se povuku na nove odbrambene položaje nakon što su izgubile grad, pozitivan pokazatelj sposobnosti Ukrajine da se brani od budućih ruskih napada velikih razmjera i očekivane ofanziva Rusije u ljeto 2024. godine.

  • Ukrajina pretrpila težak udarac

    Ukrajina pretrpila težak udarac

    “Ruske trupe uništile su most u gradu Guljajpolju u Zaporožju, koji je pod kontrolom Kijeva i koji se koristio za glavne zalihe ukrajinske vojske”, izjavio je u ponedeljak Vladimir Rogov, predsednik javnog pokreta “Mi smo zajedno sa Rusijom”.

    “Vazdušni napad na Guljajpolje u Zaporožskoj oblasti uništio je važan most za militante ukrajinske vojske. Mostovi su izbačeni iz rada kako bi se sprečila isporuka municije i rotacija banderovaca. Neonacisti su ovaj most koristili za glavne zalihe na toj liniji fronta. oblasti u Zaporoškoj oblasti”, napisao je on na svom Telegram kanalu.

  • Fon der Lajen  u velikim problemima

    Fon der Lajen  u velikim problemima

    Evropski tužioci istražuju potencijalna krivična dela u vezi sa pregovorima o nabavci vakcine protiv koronavirusa između predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i generalnog direktora kompanije Fajzer, potvrdio je portparol tužilaštva u Liježu.

    Istražitelji Evropskog javnog tužilaštva (EPPO) posljednjih meseci preuzeli su istragu od belgijskih tužilaca, koji su istraživali Ursulu fon der Lajen zbog “uplitanja u javne poslove, uništavanja SMS-ova, korupcije i sukoba interesa”, stoji u pravnim dokumentima u koje su uvid imali Politiko i portparol tužilaštva u Liježu. Iako tužioci EPPO istražuju potencijalna krivična dela, još niko nije optužen u vezi sa ovim slučajem.

    Istragu su prvobitno otvorile belgijske vlasti u gradu Liježu početkom 2023. godine, nakon krivične prijave koju je podneo lokalni lobista Frederik Baldan. Kasnije su joj se pridružile mađarska i poljska vlada, iako je ova druga u procesu povlačenja žalbe nakon izborne pobede proevropske vlade koju je predvodio Donald Tusk, rekao je portparol poljske vlade Politiku.

    Baldanova žalba bila je usredsređena na navodnu razmenu tekstualnih poruka između Ursule fon der Lajen i šefa kompanije Fajzer Alberta Burle uoči najvećeg sporazuma EU o vakcini na vrhuncu pandemije Kovid 19, u aferi nazvanoj “Pfizergate”.

    Njujork tajms, koji je prvi otkrio da je do razmene došlo dok su lideri EK i kompanije Fajzer pregovarali o uslovima, pokrenuo je paralelnu tužbu protiv Komisije nakon što je odbila da otkrije sadržaj poruka uprkos zahtevu za pristup dokumentima.

    Vest da EPPO sada istražuje slučaj stavlja dodatan naglasak na ulogu predsednice Komisije u “mega dogovoru” o vakcini, čija je vrednost procenjena na više od 20 milijardi eura.

    EPPO sprovodi panevropske istrage finansijskog kriminala i teoretski bi mogao da zapleni mobilne telefone i drugi relevantni materijal iz kancelarija Komisije ili u drugim zemljama u Evropi, kao što je Nemačka, odakle je Ursula fon der Lajen.

    Ovakav razvoj događaja dolazi u delikatnom trenutku za šeficu EU, jer su uskoro evropski izbori, a u Briselu se očekuje da Ursula dobije drugi mandat na čelu Evropske komisije, koja je dosad ne samo da je odbijala da otkrije sadržaj SMS-ova nego nije potvrdila ni njihovo postojanje.

    Dogovor koji je napravljen na vrhuncu pandemije 2021, prvobitno je viđen kao trijumf Ursule fon der Lajen, ali sama količina kupljenih vakcina je izazvala čuđenje.

    Politiko je krajem prošle godine otkrio da je doza vakcine vredna najmanje 4 milijarde evra propala. Ugovor o vakcini sa Fajzerom je od tada pregovaran pod različitim uslovima.

  • Erdogan: Ovi izbori nisu kraj, već prekretnica

    Erdogan: Ovi izbori nisu kraj, već prekretnica

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan poručio je da lokalni izbori na kojima je njegova Stranka pravde i razvoja izgubila, između ostalog, u Ankari i Istanbulu nisu kraj, već “prekretnica”.

    Lokalni izbori 31. marta završeni su na način koji je dostojan naše demokratije. Nije bilo incidenata koji bi bacio sjenku na izbornu atmosferu. Turska demokratija je još jednom dokazala svoju zrelost – rekao je Erdogan pristalicama u Ankari, prenose turski mediji.

    On je naveo da se volja nacije manifestuje na biračkim listićima, te da je nacija prenijela svoju poruku političarima.

    • Ovaj 31. mart nije kraj, već prekretnica. Naša nacija je prenela svoje poruke političarima. Pobjednik ovih izbora je naša demokratija i nacionalna volja – rekao je Erdogan.

    Dodao je da se nada da će rezultati izbora “biti od koristi” za Tursku, njen narod i njene gradove i sela.

    Prethodno je glavna opoziciona stranka Republikanska narodna partija (CHP) proglasila pobjedu na izborima za gradonačelnika u Ankari i Istanbulu.

    Pojedini izvještaji pokazuju da CHP vodi i u velikim gradovima, poput Izmira, Burse, Antalije i Adane.

    Prema preliminarnim rezultatima, opoziciona stranka CHP, prvi put u posljednjih 35 godina, vodi u cijeloj zemlji sa skoro 39 odsto dobijenih glasova.

    Turski građani danas su birali gradonačelnike, načelnike okruga i druge lokalne zvaničnike koji će obavljati funkcije u narednih pet godina.